4 odvajanje strugotine
DESCRIPTION
,TRANSCRIPT
1
04 Odvasjanje strugotine3433Strojarska tehnologija I
4. Odvajanje strugotine 14.1Osnove odvajanja strugotine
24.1.1Oblikovanje izradaka odvajanjem strugotine
24.1.2Gibanja u obradi rezanjem
34.1.3Vrste i materijali alata
54.1.4Geometrija alata
74.2Postupci obrade odvajanjem strugotine s jednom otricom
74.2.1Tokarenje
104.2.2Blanjanje i dubljenje
114.3Postupci s vie otrica
114.3.1Buenje, uputanje i razvrtavanje
144.3.2Glodanje
194.3.3Provlaenje
204.3.4Piljenje
214.4Postupci obrade alatima nedefinirane geometrije otrice
224.4.1Bruenje
264.4.2Superfini
274.4.3Honanje
284.4.4Lepanje
294.5Procesi obrade odvajanjem srugotine
294.5.1Odvajanje strugotine
354.5.2Usporedba postupaka odvajanja strugotine
354.5.3Greke izradaka oblikovanih odvajanjem strugotine
36Literatura
4.1 Osnove odvajanja strugotine
Kod postupaka obrade odvajanjem strugotine oblici i dimenzije (ukljuivo tolerancije) izradci se oblikuju odvajanjem strugotine alatom koji izaziva u materijalu naprezanja vea od vrstoe (Rm). Slika S-02.1 Blok shema lijevanja
Dio razliitih proizvoda oblikovanim lijevanjem ili plastinom deformacijom ukljuuje povrine obraene postupcima odvajanja strugotine. Ovi postupci dolaze na kraju procesa izrade proizvoda.
U pravilu, nakon provedbe jednog ili vie postupaka obrade odvajanjem strugotine dobiva se konani proizvod. U razvijenim zemljama takvi proizvodi ine oko 20 do 30 % bruto proizvoda.
Promjena oblika postie se odvajanjem strugotine dijelom alata koji ima oblik klina S-02.2. Odvajanje strugotine rezanjem se obavlja s alatima definiranih i nedefiniranih geometrija otrice S-02.2. Dio alata ima jednu otricu, dio nekoliko otrica, a alati s nedefiniranim geometrijama otrica imaju vrlo velik broj otrica.
Slika S-02.2 Odvajanje strugotine djelovanjem klina
Prednosti su i nedostatci postupaka odvajanja strugotine:
PrednostiNedostaci
Najvee tonosti, najue tolerancije i najbolje kvalitete obraene povrine u usporedbi s ostalim postupcima.
Mogue je obraivati i najsloenije oblike povrina uz formiranje otrih rubova, ravnih povrina, te unutarnjih i vanjskih profila.
Primjenjivi su kod gotovo svih poznatih materijala.
Najbolji nain oblikovanja otvrdnutih i krhkih materijala.
Mogue su obrade u irokom rasponu dimenzija.
Male promjene u materijalu obraivanog komada.
Jednostavna je automatizacija.
Produktivne su i ekonomine kod maloserijske i pojedinane proizvodnje. Prati ju relativno velika potronja energije, odvojena strugotina i za okolinu opasne tvari.
Veliki je udio pripreme.
Za izradu proizvoda esto je potrebno vie postupaka obrade na vie alatnih strojeva.
Alatni strojevi i potreba za rukovanjem alatima i komadima zahtijevaju velik prostor.
Radni prostor je pod jakim utjecajem obradnih procesa.
Prema razlikama u otricama koritenih alata razlikuju se postupci obrade strugotine:
Slika S-02.3 Klasifikacija postupaka obrade odvajanjem strugotine
4.1.1 Oblikovanje izradaka odvajanjem strugotine
Geometrija oblika i povrina izradaka ovise o geometrijama alata te o uzajamnim gibanjima obraivanog komada alata kojim se od komada odvaja strugotina.
Slika S-03.4 Primjeri dijelova izraenih odvajanjem strugotine
4.1.2 Gibanja u obradi rezanjem
Svako sloeno gibanje moe se dobiti kombiniranjem dva osnovna gibanja:
Gibanja na alatnim strojevima
Pri glavnom gibanju rezanju, formira se strugotina, na to se troi najvie energije. Posminim se gibanjem odrava kontinuitet obrade, a dostavnim se gibanjem postavlja dubina rezanja.
Parametri rezanja definiraju gibanje alat i komada te njihove poloaje u bilo kojem trenutku procesa obrade skidanjem strugotine:
1. brzina rezanja, vc , m/min
2. posmina brzina, vf , m/min
3. dubina rezanja, ap , m/min
4.1.3 Vrste i materijali alata
Jednorezni alat Osnovni su elementi:
Vierezni alati Brojni alati imaju vie definiranih otrica:
Brusna zrna imaju neujednaene i nedefinirane geometrije, nejednoliko rasporeene prednje/stranje povrine i glavne/pomone otrice te negativne prednje kutove do 45.
Materijali alata
4.1.4 Geometrija alata
Pr osnovna ravnina: okomita je na pravac glavnog gibanja u promatranoj toki otrice i istodobno je okomita ili paralelna na neku povrinu (ili os alata) koja je bitna za izradu, otrenje ili kontrolu alata.
Pf ravnina kretanja: okomita je na Pr i paralelna s pravcem posminog gibanja u promatranoj toki otrice.
Ps ravnina rezanja: okomita je na Pr i paralelna s tangentom na otricu u promatranoj toki otrice.
4.2 Postupci obrade odvajanjem strugotine s jednom otricom Obuhvaeni su postupci tokarenja, blanjanja i dubljenja. 4.2.1 Tokarenje
4.2.2 Blanjanje i dubljenje
4.3 Postupci s vie otrica 4.3.1 Buenje, uputanje i razvrtavanje
Buenje
Uputanje
Razvrtanje
4.3.2 Glodanje
Alat
4.3.3 Provlaenje
4.3.4 Piljenje
4.4 Postupci obrade alatima nedefinirane geometrije otrice
4.4.1 Bruenje Svojstva su bruenja:
najee koriteni postupak zavrne obrade skidanjem strugotine
obrada tvrdih povrina razliitih geometrija
dodatak za obradu bruenjem je 0,1 do 0,2 mm
postiu se stupnjevi hrapavosti od N6 do N3 i nosivost povrine do 40 %
Parametri su rezanja:
4.4.2 Superfini
4.4.3 Honanje
4.4.4 Lepanje
4.5 Procesi obrade odvajanjem srugotine 4.5.1 Odvajanje strugotine Strugotina
Sila rezanja
Toplina
Sredstva za hlaenje, ispiranje i podmazivanje:
Primjena SHIP-a nije mogua u svim situacijama, a ponekad je i tetna.
Razvijaju se "suhe" obrade (DRY machining)i obrade s minimalnom upotrebom SHIP-a (NEAR DRY machiningi MQL).
Hrapavost povrine
Troenje alata
Troenje alataje postupak promjene (smanjenja) reznih svojstava alata, a istroenost alataje pokazatelj njegove raspoloivosti. Treba razlikovati: uzroke troenja(mehanika, toplinskai kemijskanaprezanja); mehanizme troenjamehanizmi koji su posljedica mehanikih naprezanja (abrazijai adhezija)prisutni su uvijek, a dominiraju kod niih temperatura obrade;mehanizmi koji su posljedica kemijskog djelovanja izmeu alata, obratka i okoline (oksidacijai difuzija), a karakteristini su za poviene temperature obrade; oblike troenja(lom, krater, pojas istroenja, ); parametre troenja(VB, VBmax, KT, ); kriterije istroenosti (odreuju nepovoljnost, ne i nemogunost alata za daljnju obradu).
4.5.2 Usporedba postupaka odvajanja strugotine
Nedostatak je obrada skidanjem strugotine i u velikom udjelu pomonih i pripremnih vremena u ukupnom vremenu izrade proizvoda.
Stalni razvoj postupaka obrade skidanjem strugotine potiu zahtjevi:
vea produktivnost
vea kvaliteta obrade
vee iskoritenje alatnih strojeva
ouvanje okolia
obrada tee obradivih materijali
4.5.3 Greke izradaka oblikovanih odvajanjem strugotine
Literatura
1. Kolumbi Z., Tomac N.: Materijali podloge za diskusiju; Sveuilite u Rijeci; Filozofski fakultet, Odsjek za politehniku, Rijeka 2005; http://www.ffri.hr/~zvonimir/.
2. Cukor G.: Proizvodne tehnologije; Tehniki fakultet Sveuilita u Rijeci; http://www.riteh.hr/zav_katd_sluz/zvd_pro_stroj/djelatnici/gcukor_predavanja/, 13.11.2007.
3. Reikher A., Barkhudarov M. R.: Casting: An Analytical Approach; Springer, 2007., 177 str.