Predstavljen plan poslovanja za 2010. godinu (6)Uz Lino žitarice odrastaju cool generacije (8-9)

L I S T D I O N I Č K O G D R U Š T VA ‘ P O D R AV K A ’ K O P R I V N I C A

G O D I N A X LV I I I , B r o j 1 9 3 2 , P e t a k 2 9 . s i j e č n j a 2 0 1 0 .

40. rođendan informatike i dječje hrane u Podravki

PODRAVKA 03

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA

PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Dijana Jendrašinkin

Urednica: Ines Banjanin

Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafička priprema i dizajn: www.borisbenko.com

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ulica Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-220 (urednik) 048/651-505 (novinari)

Faks: 048/621-061

e-mail: novine@podravka.hr

Tisak: Kersch Offset

IMPRESSUM

Drage Podravkašice i Podravkaši,početak godine donio nam je izloženost medijskim pritiscima, a

raspravljalo se o novim istražnim postup-cima, kretanju cijene Podravkine dionice na burzi, o potencijalnim preuzimanjima ili cjepkanju kompanije.Bez obzira na to, poslovanje kompanije i dalje se odvija nesmetano i bez zastoja, što vjerujem da svatko od nas može i po-tvrditi sagledamo li svoje svakodnevne radne obaveze i zadatke.Snaga naše kompanije i njezinih brando-va seže u daleku prošlost, a dolazi upravo iznutra, iz srca kompanije i srca Podravkaša i baš zato se svih ovih godina ili bolje reći desetljeća, Podravka održala kao ugledna kompanija, koja je odolijevala svim krizama, turbulentnim zbivanjima na tržištima i dru-gim nepredvidljivim utjecajima.Jedinstvo zaposlenika treba staviti ispred svih drugih interesa i ikakvih internih ne-slaganja kako bi se održala snaga naše kompanije, jer godinama stvarano, ono je Podravkašima previše dragocjeno da bi se njime cjenkalo. O vrijednosti Podravke svjedoči i njezina prošlost koje smo se u ovom broju novina i prisjetili, zabilježivši čak dvije važne obljetni-ce za našu kompaniju.Pitate li se ikad kako bismo danas funkci-onirali bez svih oblika komunikacije koji su nam danas dostupni? Upravo u ovom broju lista “Podravka” prisjetit ćemo se kako je izgledao Podravkin Elektronsko računski centar otvoren 31. siječnja 1970. godine. Sadašnjim i bivšim kolegama iz Informatike čestitamo obljetnicu i želimo još puno uspješnih godina!Proizvodnja dječje hrane u Podravki također

je počela prije 40 godina, istog datuma kao i ERC, kada je u rad puštena tvornica dječje hrane. Neki od nas još nisu obilježili taj svoj okrugli rođendan, ali je prigodno čestitati svima koji su dali svoj doprinos, bez obzira je li to bilo na početku ili su nešto kasnije upoznali mjesto iz kojega dolazi naš Lino sa svim svojim okusima dječje hrane, žitarica i kremnih namaza.Osim što se prisjećamo prošlosti, donosi-mo i novosti vezane uz Lino žitarice. Naime, brand koji je lansiran na tržište kao Čokolino žitarice vratio se u Linovo okrilje, a Lino svoje potrošače nagrađuje magnetićima i figu-ricama dinosaura, ali i poziva na predstavu “Šetnja s dinosaurima”. Više o svemu doznaj-te na 10. i 11. stranici naših novina.

Što se tiče poslovnih novosti, u siječnju je razmatrana i konačna verzija plana poslovanja za 2010. godinu, u koju

vodstvo ulazi s optimizmom pa više o tome možete doznati na 6. stranici naših novina.Nismo zaobišli niti kulturna zbivanja, a dojmove s večeri poezije i glazbe u Pivnici Kraluš, ali i imena dobitnika u nagradnoj igri Pivnice možete doznati na 13. stranici.Nadam se da ste pratili Europsko prvenstvo u rukometu i usput grickali Kviki, jer za po-slane vrećice od ukupno 400 grama Kviki flipsa Kviki vam daruje šal.U prošlom smo broju novina pisali o zimskoj depresiji, uzrocima i simptomima, a u ovom broju, u nastavku iste teme donosimo od-govor na pitanje kako si pomoći nađemo li se u takvoj situaciji. Možda vas u ove hlad-ne dane oraspoloži ili vam ojača imunitet napitak od naranče i banane, kakvog pre-poručujemo na (narančastim) stranicama Coolinarike. Sljedeći broj lista Podravka izlazi 12. veljače.

UvodnikPiše: Ines Banjanin, glavna urednica

(1/1)oglasni prostor cijele stranice200x275 (+3) mm2.000,00 kn

(1/2)oglasni prostor polovice stranice80 x 231 mm1.000,00 kn

(1/4)oglasni prostor četvrtine stranice80 x 110 mm500,00 kn

Cjenik oglasnog prostora u listu ‘Podravka’

PODRAVKA04

Sve je započelo 31. siječnja 1970. go-dine otvorenjem Podravkinog Elek-tronskog računskog centra u Ko-

privnici. Bilo je to doba kada je u svijetu, krajem šezdesetih godina, informatička revolucija kucala na vrata. Tih godina još je u funkciji bila mehanografska oprema koja je radila na principu bušenih kartica i nije imala unutrašnje programiranje, što se smatra počecima računala. Godinu prije službenog početka rada naša kom-panija sklopila je ugovor o nabavi pr-vog računala. Dovršena je i nova zgrada “ERC-a” u kojoj je posao našlo prvih 20-ak Podravkinih informatičara. G-115 bilo je prvo računalo koje je Podravka nabavila i koje je pušteno u rad. Riječ je o računalu sa 16 kilobajta radne memorije na koje-mu je mogao raditi samo jedan operater i to na samo jednom programu. Iako je bilo napredno kada je nabavljeno, vrlo

brzo, kao što to i danas biva, informatička tehnologija napreduje i Podravkino prvo računalo postaje tehnološki zastarjelo. Njegova nedovoljna ažurnost odnosno predugo vremensko trajanje obrade po-dataka uz sve veći broj podataka stvaraju probleme u radu.

Zbog tog ograničenja već se sredi-nom ‘70-ih počinje ozbiljno razmi-šljati o novoj opremi kojom bi se

riješili nastali problemi. Donosi se stra-teška odluka i izrađuje se “Glavni projekt za izgradnju integralnog informacijskog sustava Podravke”, dokument koji će promijeniti, zajedno s novom generaci-jom informatičkih stručnjaka koji se tada zapošljavaju u Podravki, informatičku sliku naše kompanije i postaviti temelje današnjeg informacijskog sustava u Po-dravki. Deset godina poslije prvog računala u

Podravku početkom ‘80-ih dolazi nova generacija računala baziranih na višepro-cesorskom i višeprogramskom računalu UNIVAC 1100/60. Kakav je to bio tehno-loški skok najbolje ilustriraju podaci da je novo računalo u odnosu na G-115 imalo procesor kapaciteta 2 megabajta u od-nosu na dosadašnjih 16 kilobajta. Univac 1100/60 u Podravku je donio i nove mo-gućnosti od kojih je najvažnija svakako bila istovremeni rad s više programa, tada njih oko 50, kao i unos podataka za obra-du putem dislociranih terminala. Sada su se podaci unosili na mjestu nastanka, a informacije o promjenama i novim stanji-ma bile su dostupne prema potrebi unu-tar 24 sata dok je to kod starog računala bilo unutar i mjesec dana. Novo računalo omogućavalo je i objedinjavanje niza informatičkih podsustava nabave, proda-je, proizvodnje, itd. u jedinstveni sustav

Četiri desetljeća informatike u Podravki

Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Berislav Godek

PODRAVKA 05

čime su dobivene kvalitetne informacije bitne za poslovanje Podravke. Dislocira-nim unosom podataka na samostalnim terminalima možemo slobodno zaklju-čiti kako u Podravki započinje uvođenje osobnih računala i njihovo povezivanje.

S vremenom i to računalo postaje zastarjelo za potrebe koje razvoj Podravke nameće tako da se po-

četkom ‘90-ih nabavlja novo računalo UNISYS 2200/400, čime je ponovno na-pravljen skok za čitavu jednu računalnu generaciju. Bio je to višestruko snažniji procesor koji je radio uz smanjenu po-trošnju energije, hardverski manji uređaj koji je time osiguravao daleko jeftiniji informatički pogon. Krajem ‘90-ih godi-na informatika u Podravki dobiva svoj današnji oblik uvođenjem sustava SAP R/3. Bilo je to uvođenje novog informa-cijskog sustava u čijoj je implementaciji sudjelovao veliki broj Podravkaša u pro-jektu zvanom “Sapiko” (od skraćenica SAP i KOprivnica). Nezaobilazno poglav-lje razvoja informatike u Podravki svaka-

Razvoj informatike neraskidivo je bio vezan uz poslovanje Podravke i njezin tehnološki razvoj kao i usvajanje novih tehnologija kojima je kompanija svakim danom krupnim

koracima grabila u današnje informatičko doba. Gdje je danas Podravkina informatika i što možemo očekivati u skorijoj buduć-nosti najbolje zna Dario Galinec, direktor sektora Informatike.- Podravka Informatika (nekadašnji ERC) zaista se može pohvaliti dugom tradicijom. Svega smo mjesec dana mlađi od planetarno prihvaćenog interneta, a vjerujem da na prste jedne ruke može-mo nabrojati poduzeća u regiji koja tako dugo koriste informa-cijske tehnologije za unapređenje poslovanja. Ovih 40 godina rada i iskustva temelj su za ono što informatika jest danas i što će biti sutra. Informatika danas koristi najsuvremeniju aplikativnu i tehnološku platformu te je upregnuta u sve pore poslovanja kompanije ostvarujući viziju o potpuno integriranom informa-cijskom sustavu. Pokrivamo gotovo sve poslovne procese u 19 poduzeća Podravka Grupe, u 11 zemalja Europe što nas čini kor-porativnim sektorom u punom smislu te riječi. Aktivno sudjelu-jemo u svim važnim projektima za poduzeće i gotovo da nema segmenta poslovanja kojemu informacijsko-komunikacijski alati nisu jedna od glavnih poluga za promjene.Budućnost koja je pred nama seli fokus i ulogu informacijskog sustava, a samim tim i sektora Informatike prema upravljanju i unapređenju poslovnih procesa jer u njima treba tražiti prilike za povećanje efikasnosti i efektivnosti ili drugim riječima rast i razvoj uz niže troškove. Informatika u prehrambenoj i farmace-

utskoj industriji ne može proizvesti novi proizvod (u bankama i telekomunikacijama radi upravo to) niti ga prodati kupcu, ali može pomoći kompaniji da proizvedemo više, kvalitetnije, brže uz optimalne troškove nabave, distribucije, prodaje i marketin-ga. Ako pogledamo lanac vrijednosti u prehrambenoj industriji koji ide od razvoja novog proizvoda, nabave, pripreme proi-zvodnje, proizvodnje, logistike, distribucije i prodaje vidjet ćemo da nema segmenta koji nije informatiziran. Ako pogledamo kor-porativne funkcije poput Ljudskih resursa, Kontrolinga, Riznice, Računovodstva, Strateškog razvoja itd. onda opet vidimo da su u velikoj mjeri ili gotovo u potpunosti oslonjene na informacij-sku tehnologiju.

Ono što me posebno veseli jest da su svi ovi procesi pokrive-ni i u svim poduzećima Podravka Grupe, s malim izuzetkom poduzeća u Australiji. Sad kad smo postigli ovakvu hori-

zontalnu i vertikalnu pokrivenost, daljnji nam je zadatak raditi na unapređenjima i pokrivanju onih poslovnih procesa koji su važni za poduzeće, a mogli bi primjenom informacijske tehnologije biti još bolji. Radit ćemo na kvalitetnijem izvještavanju top menadžmen-ta, a javljaju se i nove stvari poput digitalnog marketinga itd. Rast i razvoj Informatike u Podravki iznijeli su vrijedni i marljivi ljudi pa želim zahvaliti svima koji su u ovih 40 godina radili u sektoru, kao i onima koji trenutno rade, na predanom i proaktivnom radu, a me-nadžmentu na hrabrosti i vizionarstvu prilikom donošenja ključnih odluka. Isto tako koristim priliku da 40. rođendan čestitam i Tvornici dječje hrane koja je otvorena na isti dan kada i Informatika.

ko je i uvođenje interneta i Podravkinih WWW stranica koje se puštanjem u po-

gon vlastitog servera mogu pregledava-ti 24-satnim pristupom.

> Krajem ‘90-ih informatika u Podravki dobiva svoj današnji oblik uvođenjem sustava SAP R/3

ERC je samo mjesec dana mlađi od interneta

PODRAVKA06

Na sastanku članova Uprave i iz-vršnih direktora naše kompanije održanog sredinom siječnja u

Podravki, razmatrana je konačna verzija plana poslovanja za 2010. godinu. Zani-mljivo je da su se na sastanku pojavili i čelni ljudi Belupa predvođeni predsjed-nikom Uprave te Podravkine farmaceut-ske tvrtke Stanislavom Biondićem. Tom prigodom predsjednik Uprave Podravke Miroslav Vitković naglasio je:- Smatram da u 2010. godinu moramo ući s optimizmom bez obzira što smo svjesni da će tržišta stagnirati, odnosno padati i sigurno neće nigdje biti ekstre-mnih pomaka na bolje. No, prihodi od prodaje moraju biti ambiciozni, barem u okvirima naše prehrambene branše, a posebni naglasak dat ćemo profitabilno-sti, povećanju efikasnost i daljnjem sma-njenju troškova. Mislim da je plan realan te ako svi zajedno od prvog dana krene-mo u ostvarenje ovih zadataka, da ćemo i svi skupa polučiti rezultate.

Komentirajući plan, Vitković je istaknuo kako je donesena odluka da se određeni “repovi” poslovanja iz prošlosti očiste iz operativnog poslovanja kako bi u 2010. godinu Podravka krenula bez optere-ćenja hipoteka prošlosti. Što se pak tiče dubioza koje su nastale iz općepoznatih prošlogodišnjih događanja, ustanovljeni su maksimalni rizici koji su Podravki na-neseni, ali kao što je Vitković naglasio, od-vijaju se određeni procesi koji govore da bi ti rizici mogli biti znatno manji.Konačnu verziju plana poslovanja Po-dravka Grupe za 2010. godinu detaljno je prezentirala članica Uprave Lidija Kljaić, naglasivši kako je ovogodišnji plan pro-daje, marketinških ulaganja i troškova rezultat vrlo dobre suradnje centrale i Podravkinih tržišta. I ona je istaknula da se prezentirane brojke mogu ostvariti te unatoč globalnoj gospodarskoj situaciji, ovogodišnji plan je realan i uz dodat-ni angažman svih Podravkaša, na kraju 2010. godine realizirane brojke bi treba-

le biti na našoj strani. A kada govorimo o brojkama, onda se posebice u ovogo-dišnjem planu ističu ambiciozne brojke koje su zacrtali djelatnici Belupa. O njima je Stanislav Biondić također rekao da su ostvarive, ali ako neće biti dodatnih pri-tisaka na cijene lijekova kao što su bile u 2009. godini.

Obraćajući se izvršnim direktorima, član Uprave Podravke Krunoslav Bešvir je apelirao na veću među-

sobnu komunikativnost i suradnju, na-glasivši kako su članovi sadašnje Uprave svim direktorima na raspolaganju te da će maksimalno pomagati da se ostvaruju planovi poslovanja.Na kraju sastanka čelni čovjek Podravke Miroslav Vitković komentirao je medijske špekulacije do kada će biti ova Uprava te rekao kako sadašnja Uprava nema ne-ograničeni mandat, već zapravo - jedan dan, jer svakoga dana Nadzorni odbor može mijenjati Upravu ako ona neće imati rezultata.

Poslovni plan za ovu godinu je realan i može se ostvariti

> Sastanak Uprave i izvršnih direktora

Piše: Boris Fabijanec, Snimio: Berislav Godek

NOVOSTI 07

Skupština Udruge dioničara Podravke d.d. Koprivnica donijela je na sjednici održanoj 19. siječnja Odluku kojom se Udruga dioničara Podravke d.d. Koprivnica protivi izmjenama odredbi

Statuta Podravke d.d. koje se odnose na smanjivanje broja članova Nadzornog odbora Podravke d.d. s 11 na 7 članova.Takvo smanjivanje suprotno je duhu članka 254. Zakona o trgovač-kim društvima s obzirom na iznos temeljnog kapitala Podravke d.d.U tom smislu Udruga daje preporuku svojim predstavnicima u Nadzornom odboru Podravke d.d. da ne prihvate predloženu iz-mjenu smanjenja broja članova Nadzornog odbora Podravke d.d.Udruga predlaže da se u Nadzorni odbor Podravke d.d. kao pred-stavnici Udruge izaberu Vesna Želježnjak i Marija Bareza.U slučaju da Nadzorni odbor Podravke d.d. prihvati prijedlog sma-njivanja broja članova Nadzornog odbora Podravke d.d. sa 11 na 7 članova te da se za Udrugu utvrdi samo jedan predstavnik u Nad-zornom odboru Podravke d.d., Udruga predlaže svog predstavnika za člana Nadzornog odbora Podravke d.d. Vesnu Želježnjak.Udruga ističe da se njezina tri sadašnja predstavnika u Nadzornom odboru Podravke d.d. ne odazivaju na sjednice Skupštine Udruge niti na bilo koji način informiraju Udrugu o svome radu u Nadzor-nom odboru Podravke d.d.

Udruga dioničara Podravke protivi se smanjenju broja članova NO-a

Predstavljeni najdraži recepti Steve Karapandže

Noć muzeja uz Podravka proizvode

> Dugogodišnja povezanost Steve Karapandže i Vegete obilježena je u njegovoj zbirci “Moji najdraži recepti”

Legenda kulinarstva koju povezujemo s Podravkinim brandom Vegeta i Malim tajnama Vegetine kuhinje Stevo Karapandža predstavio je novu knjigu recepata. Svoje najdraže recepte izlo-

žio je predstavnicima medija, prijateljima i obožavateljima u pone-djeljak u poznatom zagrebačkom restoranu Bon Apetit. Knjiga “Moji najdraži recepti” izdavačke kuće “Profil” presjek je zadnjih 40 godina njegova rada i iznimno bogate karijere, gdje se Vegeta nalazi čak u 90 recepata. Na taj je način dugogodišnja povezanost i suradnja obi-lježena i u ovoj zbirci izuzetnih kulinarskih doživljaja.Uvodnu riječ i osvrt na kulinarski doprinos razvoju gastronomije dao je Igor Mandić koji je za vrijeme govora u ruci držao pa-kiranje našeg najpoznatijeg branda Vegeta te se prisjetio kuli-narskog serijala “Male tajne velikih majstora kuhinje” s kojim je davno prije Jamie Olivera Karapandža postao jedno od najpo-znatijih lica s malih ekrana na ovim prostorima.Svečanosti u povodu predstavljanja knjige prisustvovao je i član Uprave Podravke Krunoslav Bešvir te direktor sektora PP Dodaci jelima Dino Bijač i direktor marketinga Dodaci jelima Marcel Ja-neković. Stevo Karapandža već dugi niz godina živi i vodi resto-ran u Švicarskoj, a povratak u Hrvatsku, točnije u Lovran, planira ostvariti za otprilike pet do šest godina, a u međuvremenu, kako i sam kaže, možda još koja “kuharica” ugleda svjetlo dana.

U Muzeju grada Koprivnice u petak, 29. siječnja od 18 do 01 sat održat će se Noć muzeja, a posjetitelji će moći kušati egzotične Podravka čajeve, Danica delikates čvarke i ko-

basice te Podravka kukuruzni kruh. Bit će otvorena spomen-so-ba književnika prof. Ante Neimarevića, a slušaonica je posvećena 50. obljetnici rock grupe The Beatles. Ulaz je slobodan.

REPORTAŽA08

Tijekom četiri desetljeća Podravkina dječja hrana uspjela je osvojiti više od 20 zemalja svijeta

U ova današnja teška i turbulentna gospodarska vremena malo je tvornica koje se mogu pohvaliti

svojom dugogodišnjom kontinuiranom proizvodnjom nekih od svojih proizvo-da. Jedna od tih rijetkih je i Podravkina

tvornica dječje hrane. Danas kada je iza proizvodnje dječje hrane u Podravki ni manje ni više već četrdeset godina, va-lja to u svakom pogledu istaknuti, ali i prisjetiti se kako je sve počelo. Davnog 31. siječnja 1970. godine na prigodnoj

svečanosti puštena je u rad proizvodnja dječje hrane. Bilo je to na staroj lokaciji u Starčevićevoj ulici u Koprivnici gdje je u već postojeći objekt koji je adaptiran, in-stalirano novo postrojenje i oprema. Pri-ča oko samog početka rada ove tvornice

> Četrdeset godina proizvodnje dječje hrane u Podravki

Piše: Vjekoslav Indir, Snimio: Berislav Godek

REPORTAŽA 09

u Koprivnici započinje nekoliko godina ranije kada se počelo razmišljati o proi-zvodnji dječje hrane. Od toga se zbog spleta okolnosti u to vrijeme odustalo u korist toga da se dječja hrana trebala pro-izvoditi u varaždinskom Kalniku. Kako je 1967. godine došlo do integracije s Kal-nikom, Podravka ovaj projekt ponovno aktualizira i prišlo se njegovoj konačnoj realizaciji. Tada je Podravka sklopila po-slovni dogovor s njemačkom firmom “Dr. Ritter” iz Kölna o poslovno tehničkoj su-radnji na realizaciji tvornice dječje hrane u Koprivnici. Na samom početku u novoj tvornici dječje hrane radilo je svega 20-ak Podravkaša. Proizvodnja hrane nije bila namijenjena samo djeci, već kako je i prilikom otvorenja rečeno, da je lagana hrana koju mogu koristiti i stariji. Njezini

osnovni atributi kojima će ostvariti svoj uspjeh, istaknuti prilikom početka rada, bili su brza i jednostavna priprema, laka probavljivost, dobar okus i hranjivost, obogaćenost vitaminima i mineralima.

U tome se kroz ova četiri desetljeća proizvodnje i uspjelo. S proizvod-nih linija tih prvih godina silazila

su svega tri okusa dječje hrane. Bili su to Medo lino, Čoko lino i Fruto lino. Bila je to za početak kombinacija meda, čokolade i voća s grisom. Kasnije su se rađali novi proizvodi ovog asortimana kombinirani s povrćem i žitaricama. Pakiranja u koji-ma se u počecima dječja hrana proda-vala bila su od 250 grama. Dječja hrana, prisjetit će se stariji Podravkaši, radila se vrlo često ne samo u tri smjene već i četiri te subotama i praznicima, kako bi se zadovoljila potražnja koja je iz godine u godinu rasla. Najuspješniji proizvod tvornice sigurno je popularni Čokolino uz koji su odrasle generacije djece, a konzumirali su ga i mnogi odrasli. Okus čokolade u kombinaciji s mlijekom rijet-ko koga ostavlja ravnodušnim, kao brz i ukusan doručak, a često i večera. Nije se bez razloga jedno vrijeme Čokolino nazi-vao i slatkom Vegetom koliko je bio po-pularan i tražen proizvod. Lik medvjedića Lina ukrasio je Podravkinu dječju hranu 1978. godine i postao zaštitni znak, a ka-

snije i brand. Za novogodišnje kalendare, koji su bili novina svog vremena, sa sim-patičnim medvjedićem Linom svi su se otimali.

Tvornica dječje hrane danas doče-kuje svoju 40. godinu kontinuirane proizvodnje, ali u novoj tvornici

koja je niknula u Koprivnici u industrij-skoj zoni na Danici. U nove hale tvornica je preseljena 2007. godine od kada se dječja hrana proizvodi na najmodernijim tehnološkim linijama uz poštivanje najri-goroznijih higijenskih i sanitarnih uvjeta i međunarodnih certifikata, čime se jamči vrhunska kvaliteta proizvoda. Danas se na istom mjestu uz dječju hranu u su-sjednoj hali proizvode i kremni namazi, čime se upotpunjuje asortiman proizvo-da popularnog branda Lino. Tu sada radi 110 Podravkaša kojima tehnologija omo-gućuje upravljanje cjelokupnom pripre-mom, proizvodnjom i pakiranje gotovih proizvoda s jednog upravljačkog mjesta. Podravkina dječja hrana plasira se na tržište u 20-ak različitih okusa, a iz da-našnje zajedničke tvornice dječje hrane i kremnih namaza Lino odlazi i desetak različitih pakiranja Linolade. Za svojih če-trdeset godina proizvodnje dječja hrana iz Podravke i Koprivnice uspjela je osvo-jiti i više od 20 zemalja iz cijelog svijeta. Tako je ideja i vizija Podravkinih stručnjaka rođena prije 40 godina uspjela opstati ti-jekom svih ovih godina, ali isto tako pa-ralelno stvoriti i uvjete da se proizvodnja dječje hrane nastavi u sve većim količi-nama te osvaja još neosvojena tržišta. Budućnost spremanja kvalitetnog brzog, laganog, ali i hranjivog obroka je realnost, a time je i budućnost daljnje proizvodnje dječje hrane u Podravki zajamčena.

LINO10

Lino poziva u Šetnjus dinosaurima

> Uz Lino žitarice odrastaju cool generacije

Medvjedić Lino, zaštitni znak Podravka dječje hrane, već je desetljećima omiljeni pratitelj

djece. Uz Linov široki osmijeh obroci se pretvaraju u zabavu, Linove dogodovšti-ne s kalendara postale su najdraže priče generacijama mališana, a Linovoj žličici prepunoj Čokolina, Rižolina ili Medoli-na ne mogu odoljeti ni oni koji danas odgajaju svoju djecu, upisuju ocjene u studentske indekse ili se pripremaju za iznimne sportske podvige. Lino je jedno-stavno nezaboravni dio djetinjstva. Vodeći računa o toj izuzetnoj emotivnoj povezanosti potrošača i robne marke, u Podravki su se odlučili za promjenu bran-da žitarica koje su lansirane na tržište kao Čokolino žitarice. Žitarice se vraćaju u okrilje Lina, koji će mališanima poma-gati da odrastu u cool dečke i cure. Lino će biti najbolji prijatelj aktivnoj, modernoj generaciji djece od 6 do 14 godina, sklo-noj kreiranju vlastitih pravila, izazovima, avanturi i sportskom životu te brzoj, ali zdravoj prehrani i za koje su upravo stvo-reni Lino crunch, Lino crocs i Lino crisp.Provjerenom spoju zdrave i ukusne hrane Lino žitarice dodaju i zabavu pa će se u kutijama od 225 i 250 grama naći ma-gnetići dinosaura, na poklopcu staklenke Lino lade tetovaža dinosaura, a u 375 i 450 gramskim žitaricama djeca će moći pronaći figurice stegosaurusa, velocirap-tora i drugih dinosaura. Linov je to poziv na Šetnju s dinosaurima, veličanstveni spektakl koji će se održati 14. do 18. travnja 2010. u Areni Zagreb te od 7. do 11. travnja u Beogradskoj areni.Do ulaznica za predstavu “Šetnja s dino-saurima”, osim u prodaji može se doći i sudjelovanjem u nagradnoj igri na www.linoidinosauri.comPredstava ‘Šetnja s dinosaurima’ osmišlje-na je u Australiji gdje je prvi put prikazana

> Do ulaznica za predstavu “Šetnja s dinosaurima”, osim u prodaji može se doći i sudjelovanjem u nagradnoj igri na www.linoidinosauri.com

LINO 11

u sidnejskoj Acer Areni u siječnju 2007. i odmah je postala prava senzacija. Spek-takl temeljen na nagrađivanoj televizij-skoj seriji BBC-a vrijedan deset milijuna dolara, kojeg je diljem svijeta pogledalo više od 700 milijuna ljudi, zanimljiv je i mladima i starima. Fantastična je mješa-vina specijalnih efekata, bijega u maštu, uzbuđenja i edukacije. Iza njegove rea-lizacije stoje vrhunski, višestruko nagra-đivani dizajneri, scenaristi, glazbenici i producenti koji su kreirali posve novi žanr zabave. Zagrebačka produkcija donosi 15 ‘živih’ dinosaura u prirodnoj veličini koji buče i glasaju se urlicima te svojom poja-vom očaravaju publiku. Ukratko, izazivaju

strahopoštovanje i inspiraciju kao kad su i prvi put hodali Zemljom. Dinosauri su u prirodnoj veličini, a najveći primjerak, Brachiosaurus, visok je 11 i dugačak čak 17 metara, zbog čega je predstava toliko velika da „jedva“ stane u Arenu čije će se gledalište morati smanjiti na svega 5000 sjedećih mjesta. Održat će pet predsta-va, a do ulaznica se osim u prodaji može doći i sudjelovanjem u nagradnoj igri na www.linoidinosauri.com.

Autori najboljih kreacija dinosaura za nagradu će poći u uzbudljivu šetnju kroz daleku prošlost i uži-

vati u nezaboravnoj predstavi kojom ih nagrađuje njihov Lino.

ZAPOSLENICI12

Uskoro će Podravka ponovno biti “ona stara”U Tvornici juha Zvonimir Stanin za-

poslen je 25 godina. Po zanimanju je strojobravar, a već nekoliko go-

dina obavlja posao organizatora. Radi u dvije smjene. - Kad sam se zaposlio u ovoj tvornici, bilo nas je mnogo više nego danas. Tada su strojevi bili jedna “posve druga priča”. Za razliku od danas, prije svega, bili su “pri-mitivni”, ali tada su predstavljali nešto naj-bolje što je postojalo. Svatko od nas koji smo ih održavali iznimno ih je dobro po-znavao, tako da smo eventualne kvarove rješavali vrlo uspješno i brzo, prisjeća se.A kako je danas? - Kao prvo, nalazimo se u novoj tvornici. Strojevi su mala računala. Žao mi je što nas nitko nikada nije poslao na neka-kvu “specijalizaciju”, već smo sve učili od montera, odnosno onih koji su ih i po-stavljali, iako bi bilo mnogo bolje da smo imali nekakve tečajeve. Ali nikada nije

bilo problema. Vrlo brzo smo se “prešalta-li” na novu, suvremenu tehnologiju i uisti-nu – nema problema. Najvažnije je da se proizvodnja odvija zacrtanim planovima, da strojevi “ne stoje”.Kad smo ga pitali, je li bilo lakše ili teže raditi u vrijeme kada je počinjao ili je to danas, odgovorio je:- Za radnike u proizvodnji gotovo da i nema razlike. Lakše je što imamo nove radne prostore, što se tu bolje i ljepše osjećamo. Kako god okrenuli, raditi se mora.Kao što smo rekli, Zvonimir radi u dvije smjene. Je li nekada radio i u tri?- A tko nije? – pita. - Uvijek mi je treća smjena bila najteža. Bez obzira na sve, čo-vjek se teško privikne na noćni rad. Danju se gotovo ne može spavati, a mora se. Sjećam se da me umor obično savlada-vao negdje oko četiri ili pet ujutro. Oči ti se zaklapaju, a ne smiješ zaspati. Otkada

radim samo u dvije smjene čini mi se kao da sam se “preporodio”. A bi li žene trebale raditi u noćnoj smjeni?- Nisam za to. No, ako po tom pitanju žele biti jednake kao i muškarci, onda neka rade. Iako kažem, bolje bi bilo da im se omogući rad samo u dvije smjene. Ipak su mnoge od njih i domaćice i kad dođu kući za razliku od mnogih radnika ne mogu odmarati, već prije trebaju obaviti sve moguće kućanske poslove. Jeste li zadovoljni svojim radnim mje-stom?- Jesam. Ali nisam plaćom, kao ni mnogi drugi. U Podravki se plaća nije poveća-vala godinama. Razlog – nema novaca. Kako ga nema kad neprestano čitamo gdje su sve i u čijim rukama novci zavr-šili. Međutim, bez obzira na sve, mislim da će već uskoro Podravka ponovno biti “ona stara”!

> Zvonimir Stanin: Otkada radim samo u dvije smjene čini mi se kao da sam se “preporodio”

Razgovarao: Mladen Pavković, Snimio: Berislav Godek

Dobitnici u nagradnoj igri Pivnice Kraluš

Pivnica Kraluš postala je spoj poezije i glazbe u ozračju dobrih starih vremena

Tko su dobitnici u nagradnoj igri koju je organizirala Pivnica Kraluš doznali smo u samoj pivnici. U nagradnoj

igri koja je trajala od 5. prosinca 2009. do 10. siječnja 2010. mogli su sudjelovati go-sti pivnice popunjavanjem kupona za po-trošeni iznos veći od sto kuna, a poznati slikar i bivši Podravkin zaposlenik Josip Gregurić izvukao je 18 dobitnih kupona.Ako je vjerovati da se po jutru dan pozna-je, onda će i dobitnicima ova godina vje-rojatno biti uspješna, posebice Vladimiru

Laušu iz Virja koji je i osvojio prvu nagra-du Podravkinog sektora Pića.Svi dobitnici mogu svoje nagrade podići u Pivnici Kraluš do 12. veljače, uz predočenje osobne iskaznice i sačuvanog računa.Nagradno izvlačenje pratila je komisija u čijem su sastavu bili Nada Zlatar Lu-kavski, Filip Valent i Velimir Stubičar iz Podravkinog ugostiteljstva, a domaćica Marina Andrilović pobrinula se za ugod-nu atmosferu u kojoj su gosti pivnice uz besplatnu kavu pratili ovo izvlačenje.

PIVNICA KRALUŠ 13

Prva nagrada (nagrada Podravkinog sektora Pića)

1. Vladimir Lauš

Druga nagrada (komplet posuđa s motivima Pivnice Kraluš za posluživanje jela i kave)

1. Ljubica Jakupanec, Koprivnica2. Jadranka Samardžić, Koprivnica

Treća nagrada(komplet čaša za konjak)

1. Adrijan Kučan, Koprivnica2. Mirjana Peršinović, Virje3. Saša Matijević, Koprivnica4. Tomislav Pavlović, Koprivnica5. Ivan Ribić, Koprivnica

Četvrta nagrada (deset pakiranja piva Carlsberg Croatia)

1. Sonja Fuker, Koprivnica2. Božica Štimac, Koprivnica3. Marina Novoselec, Novigrad Po-dravski4. Zoran Tolić, Zagreb5. Vlado Golubić, Koprivnica6. Barbara Šarko, Koprivnički Ivanec7. Darko Birić, Velika Mučna8. Stjepan Dlesk, Koprivnica9. Matija Živičnjak, Koprivnica10. Marin Kovačić, Koprivnica

Kako se s pravim idejama mogu pokrenuti i pravi projekti pokazali su nam rukovodeći ljudi Podravskog ugostiteljstva i Pivnice Kraluš organizirajući jednu prekrasnu i na svojstveni način posebnu večer poezije i glazbe. Tako se dobra ideja ispunjenog sadržaja u umjetničkom prostoru naše Pivnice prošlog utorka pokazala punim zgoditkom i na taj način svoje brojne posje-titelje zaogrnula u ugodne pjesničke stihove i glazbene note. Svoja pjesnička djela čitali su članovi Društva hrvatskih književnika Podrav-sko-prigorskog ogranka Koprivnica Enerika Bijač, Božica Gašparić i Marko Gregur. Glazbenu scenu dočaravali su bivši učenici Više glazbene škole Va-raždin Matija Kučić i Vanja Posavec. Oduševljenje posjetitelja znakovita je po-ruka da ova događanja prerastu u tradiciju profesionalnih razmjera, u duhu i običaju naših bezvremenskih književnih klasika. Ovo je u svakom pogledu inicijativa koju treba istaknuti i primjer koji bi trebao i drugima poslužiti za pokretanje sličnih projekata kojima ćemo promovirati naše prostore.

Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

USLUŽNI OBRT

vl. Mihael Kivač, prof.

Kadenca, glazbeno-vokalni ansambl, novitet je u pružanju glazbenih usluga na ovom području.

Pruža vam glazbene usluge na vjenčanjima, posljednjim ispraćajima, promocijama i svim ostalim prigodama

i trenucima po vašoj želji.

info: 048/ 642-155, 642-619, 099/701-0901 | Oružanska 18, 48000 Koprivnica

PODRAVKA14

Monografija novinara i publicista Mladena Pavkovića “Pobjednik ostaje sam” u nakladi Matice hrvatske – ogranka iz Koprivnice i nakladničke kuće “Baltazar”, u ponedjeljak je u organizaciji lista “Podravka” svečano predstavljena u Podravki. Uz župana Darka Korena, o Pavkoviću,

kao svestranom autoru, koji je ovom knjigom koju je priredio Josip Palada, rezimirao svoj prošli rad i na određeni način podvukao crtu pod sve ono što je radio govorili su i Miroslav Vitković, predsjednik Uprave Podravke, mr. Zdravko Mikotić, dopredsjednik UBIUDR-a, Dražen Ernečić, predsjednik Ogran-ka Matice hrvatske i Kostadinka Velkovska, poznata dramska umjetnica. Svi su se složili da je riječ o svestranoj ličnosti kakvih uistinu ima malo u Hrvatskoj, dok je književnica Maja Gjerek u uvodu knjige istaknula da je “ova monografija samo još jedno upaljeno svjetlo na Pavkovićevom životnom i profe-sionalnom putu, koji je kao i svaki posut i trnjem i ružama”. U glazbenom dijelu programa sudjelovali su: Miroslav i Gordana Evačić, Boris Babarović i Mirko Švenda Žiga (uz pratnju Andrije Maronića).

Izložba slika Marice Jalšovec

Pobjednik ostaje sam

Ispred Podravkinog restorana pre-hrane u Koprivnici postavljena je izložba slika Marice Jalšovec iz Ko-

privnice, članice Podravkine likovne sekcije „Podravka 72“. Slikarica je izložila petnaestak slika u različitim tehnikama i motivima, a specijalnost su joj minijature. Do sada je priredila tri samostalne izložbe, a sudjelovala je na nekoliko skupnih izložbi i likovnih kolonija. Pohađala je tečaj crtanja i slikanja u Likovnom klubu Paleta. Izložba se može pogledati u sljedeća dva tjed-na. (A. V.)

Snimio: Berislav Godek

Kadenca, glazbeno-vokalni ansambl,pruža Vam glazbene usluge na vjenčanjima, posljednjim ispraćajima,

promocijama i svim ostalim prigodama i trenucima po Vašoj želji.

Naša limena glazba pruža glazbene uluge po cijeni već od 1200 kn, a muški zbor (klapa) pruža glazbene usluge već od 1000 kn za

posljednje ispraćaje. Informirati se možete i u pogrebnom poduzeću “Mahonija” s kojim surađujemo.

Zimska depresija

SAVJET LIJEČNIKA 15

Kod većine ljudi simptomi zimske de-presije polako se gube već u veljači, a za vrijeme proljetnog ekvinocija kada

se dan produlji na 12 sati raspoloženje se kod većine bitno popravlja. Naravno, posto-je i izuzeci od ovog pravila, osobe kod kojih se znaci depresije tijekom proljeća pogor-šavaju te im je potrebna stručna liječnička pomoć.

Čimbenici rizika za razvoj zimske depresije:• život na sjevernim geografskim širinama (od 50º prema polu)• život u oblačnim krajevima s malo sunčanih dana• vezanost za kuću ili druge zatvorene prostore • rad noću ili u različitim smjenama.

Kako si možemo pomoći?Većina ljudi našeg podneblja pribjegava različitim “priručnim” sredstvima kako bi podigli vlastito raspoloženje. Najčešće su to alkohol, duhan, kofein, šećer, droge, pa čak i šoping, kockanje i druge društveno nepri-hvatljive i rizične metode. Depresija se liječi tako da se na razne načine poboljša raspo-loženje. To se može postići:• zdravom prehranom koja stimulira živčani sustav i potiče živahnost. Potrebno je jesti

pet obroka voća i povrća dnevno i izbje-gavati prezačinjenu, masnu i prženu hranu. Postoje namirnice koje potiču dobro raspo-loženje, poput špinata, kompleksnih uglji-kohidrata i žitarica,• pijenjem dovoljne količine tekućine - voda, biljni čajevi, topli napitci s medom i cime-tom spriječit će dehidraciju koja može uzro-kovati glavobolju i razdražljivost,• dovoljnom količinom sna, jer nespavanje izravno vodi u depresiju,• izbjegavanjem prekomjernih količina alko-hola i kofeina,• pojačanom tjelesnom aktivnošću uz redo-vito vježbanje na svježem zraku, osobito u podne kada je sunčeva svjetlost najjača, jer fizički napor potiče lučenje nekoliko hormo-na antidepresivnog učinka,• šetnjom u prirodi ili do obližnjeg parka čak kada vani i nema sunca i dan je siv,• smijehom, čak i kada se nemate čemu smijati posudite si neku dobru komediju ili duhovitu knjigu jer naš imunološki sustav najbolje funkcionira kada smo sretni. Smija-nje je snažan štit protiv potištenosti, stresa i tjeskobe.• opuštanjem,• pozitivnim okruženjem ljudima koji svijet oko sebe gledaju “ružičasto”,• izlaganjem dnevnom svjetlu – sunčevo svjetlo jedan je od glavnih prirodnih ak-

tivatora proizvodnje serotonina. Protiv zimske depresije pomaže svjetlosna terapija koja podiže razinu serotonina. Zimi se preporučuje izlaganje dnevnom svjetlu u svakoj prilici, postavljanje jake rasvjete kod kuće i na poslu, podizanje roleta i povre-meni odlasci u solarij. Ipak većina stručnjaka koji se bave depresijom smatraju da je naj-bolje rješenje svjetlosna terapija. Koriste se posebne svjetiljke koje daju dojam snažne sunčeve svjetlosti. Terapija se može provoditi kod kuće ili ambulantno. Djeluje tako da bijeli snop zraka prolazi kroz mrežnicu oka i stimu-lira određena područja mozga koja potiču proizvodnju serotonina. Najbolje vrijeme za provođenje tretmana je jutro, kako bi tijelo pokrenulo unutrašnji sat za početak dana.

Svjetlosna terapija kao oblik liječenja zimske depresije redovito se koristi u sjevernoj Europi i Americi, dok je

u našem podneblju slabo zastupljena. Za fototerapiju se koriste posebne lampe širo-kog spektra, jačine od 2500 - 10.000 luksa. Trajanje jedne seanse je od 30 - 120 minuta, ovisno o jačini lampe i težini poremećaja. Učinak se postiže već nakon 3 do 4 dana. • prirodnim sredstvima protiv depresije kao što je gospina trava, koja se može kombinirati s vitaminima B kompleksa, vi-taminom C, magnezijem, cinkom i ome-ga-3 masnim kiselinama.

Piše: Mirjana Žagar-Petrović dr.med., spec.epidemiolog, izvor: www.zdravobudi.hr

> Pojačanom tjelesnom aktivnošću uz redovito vježbanje na svježem zraku poboljšavamo raspoloženje. Fizički napor potiče lučenje hormona antidepresivnog učinka

2. dio

Želja za narančamaŽelja za narančama

> Dvorišta i okućnice naših otoka mirišu najljepšim mirisom voćnih cvjetova uopće - limuna mjesečara, mandarina i naranči

Autor: Damira Skansi, http://damira1.coolinarika.com/)

Moj prvi susret sa stablima prepunih naranči, alejama zapravo, bio je pri-je mnogo godina prilikom razgle-

davanja rimskog Foruma. Šetale smo, nas tri prijateljice, divile se ostacima starog Rima i neprestano se zagledavale u primamljiva stabla naranči. Pomno ošišana, obrezana, točno toliko da ljudi poput nas ne mogu dohvatiti niti jednog ploda. Pa skokneš, pa se propneš na prste, ali visoko su... Kada je želja postala velika, moja poduzetna prija-teljica skinula je cipelu i zamahnula prema drvetu naranče dok smo ostale dvije stajale ispod stabla, raširenih ruku, očekujući naran-časti slap... Ali drvo naranče je izrazito gusto, plodovi čvrsto stoje i cipela je ostala u kroš-nji... Kada su se prve suze od smijeha osušile, počele smo gledati uokolo... Siječanj, dan kratak, turista gotovo da i nema, a Fori Ro-mani golemi... Sinula je ideja, bosu nogu ćemo omotati u svileni foulard (nove cipe-le + marama = 200 kg naranča), a onda se pojavila grupica Japanaca. Slatki, nasmijani, bez riječi su napravili “lupeške skale”, jedan od njih se popeo, skinuo lakiranu cipelu i shvativši u letu situaciju nabrao 5-6 naranči. Našoj sreći iz inata nije bilo kraja: prva klupi-ca i čišćenje naranči punih soka koji se cije-dio na sve strane.

Naranče su bile potpuno nejestive - kisele i još gore, toliko gorke da se čak ni sok nije mogao progutati. Mi u Dalmaciji nemamo divljih naranči (ima ih nešto na južnom Ja-dranu i Boki kotorskoj) i do tada nikada u životu nismo vidjele aleje ukrasnih naranči.Štošta mi do tada nismo nikada vidjeli, ali ta epizoda s divljim narančama podsjeća na dane kada naranči nije bilo u ovolikom izobilju (Mandarini su bili neka kasta u staroj Kini). Nosile su se zamotane u smećkastoj papirnatoj vrećici prilikom posjeta bolesnici-ma. Iscijeđeni sok od naranči bio je nedopu-stiv luksuz - naranče su se isključivo jele jer je kod cijeđenja trebalo baciti “ogroman” dio ploda. U mom djetinjstvu bilo je oko naših kuća mnogo limuna, rijetko je netko imao i naranče. Pile su se slatke limunade (zani-mljivo je da danas nitko više ne cijedi limu-ne i ne sprema domaću, svježu limunadu), majke su nas snažile njihovim C vitaminom na jednostavan način: na mašini za mljeve-nje mesa (da, one stare srebrnkaste mašine Made in Czechoslovakia, koje još uvijek najbolje samelju meso za sarme i punjene paprike), dakle na tim mašinama samljeli bi cijele limune, s korom. Nakon toga se na istu težinu voća dodavao šećer ili med, sve se to stavljalo u velike staklene tegle i jelo žlicom.

Sedamdesete su razdoblje kada se agrumi (stare i nove sorte) počinju masovno uz-gajati na plantažama u mnogim zemljama Mediterana, ne samo kod nas. Prestaju biti skupo, nedostupno voće. Najbolja sorta na-ranče, za mene je to sicilijanski tarocco - ve-lika naranča, debele kore, s dropčićem oko peteljke, posebno onaj vrhunske kvalitete koji sazrijeva u siječnju - rijetko dođe do na-ših stolova. Znatan dio tih naranči se svake godine (osobito ako je previše rodna) uništi, jer količine opasno ugroze tržište i kvote Eu-ropske unije.

Mi nemamo tarocco, ali drveća oko moje kuće su i dalje prepuna žutih limuna koji ukrasno stoje cijelu go-

dinu. Dvorišta i okućnice naših otoka mirišu najljepšim mirisom voćnih cvjetova uopće - limuna mjesečara, mandarina i naranči. Plodovi mnogih neće nikada niti biti obrani - ne isplati se... Ne pitajte stoga jesu li prskani. (“Nisu godinama osjetile ljudske ruke”, kaže čuveni “dottore” Tomić s Visa). Ali uvjerena sam da kada bi u zimskom kontinentalnom sivilu ugledali takve limune i naranče, pose-gnuli bi za mirisima njihovih naribanih korica i sočnih plodova. Malo je darova prirode tolike ljepote i zdravlja koji pokraj nas ostaju tako neprimijećeni i neiskorišteni.

COOLINARIKA16

COOLINARIKA 17

> Smjestite se na pješčanu plažu uz tirkizno more, izaberite svoju palmu i uživajte u okusu napitka od naranče i banane! Sa zadnjom kapi nestat će i čarolije, no, na sreću, pripremili ste dovoljno za još jednu čašu

Napitak od naranče i banane

Sastojci:3 naranče1 banana 1 žlica limunova soka 1 žličica Cvjetnog vrcanog meda Podravka cimet

Posluživanje: Sve dobro izmiješajte i odmah poslužite.

Savjet: Med možete zamijeniti zaslađivačem.

Energetska vrijednost obroka: kcal / 577 kJ

sastojci za 2 osobe

Vrijeme pripreme: 10 minuta

123

Iscijedite naranče

Bananu ogulite i uz doda-tak limunova soka usitnite

u električnoj sjeckalici

Dodajte žličicu meda, sok od naranče i

prstohvat cimeta

Mjuzikl bi trebao biti raskoš u zvuku i slici, zadiviti nas pjevačkim i plesnim izvedbama, a nakon završetka mjuzikla iz kina bismo trebali izići noseći u sebi barem jednu melodiju iz filma. U slučaju

glumačkim zvijezdama natrpanog mjuzikla „Devet“ to nije tako. Ili iz usta glavnog junaka ovog filma, filmskog redatelja Guida Continija (Da-niel Day-Lewis): „Film ubijamo nekoliko puta, najčešće pričajući o njemu. Film, to je san. Prvo ga ubijemo kad zamisao pretvorimo u scenarij, zatim ga ubijamo kamerom; film ponovno može oživjeti na tren ili dva kad mu život udahnu glumci – ali tada umire ponovno, zaboravljen u svojem kući-štu. Začudo, ponekad, u sobi za montažu, kad se poslože scena za scenom dobijemo čudo i publika u zatamnjenoj kinodvorani, ako ste sretni – jako, jako sretni – a meni se znalo dogoditi da imam sreće – san oživi i postane java. I zato sam tajnovit na temu novog filma.“ Ovaj film jednostavno nije imao sreće i na putu od sna da se uspješan kaza-lišni mjuzikl pretvori u uspješan film, nije se desilo čudo. I ako ste se odlučili na odlazak u kino, očekuje vas mješavina engleskog, talijanskog i francu-skog koja nije dosljedno prevođena. Očekuje vas nizanje pjesama u slabo povezanoj radnji, a pjesme kao takve nisu pamtljive ni tekstom ni melodi-jom. Od žena u filmu samo lik redateljeve supruge Lusie (Marion Cotillard) ima osobnost i nije svedena na komad polugolog mesa. Dok se film većim dijelom bavi tezom kako iza uspjeha Guida Continija stoje žene koje ga podupiru - (mrtva) majka (Sophia Loren), vjerna supruga (M. Cotillard), po-vjerljiva kostimografkinja (Dame Judi Dench), ljubavnica (Penélope Cruz) te muza (Nicole Kidman) – završnica otkriva drugu priču. (T. K. Š)

Devet, Režija: Rob Marshall

Uloge: Daniel Day-Lewis, Marion Cotillard, Penélope Cruz, Dame Judi Dench, Nicole Kidman, Kate Hudson, Sophia Loren

MOZAIK18

Podravkin restoranJelovnik za veljaču

01. 02. ponedjeljak Varivo grah podravski, kuhani hamburger, salata

08. 02. ponedjeljak Varivo grah s kiselom repom, kuhana kobasica

03. 02. srijeda Pivska kobasica, varivo špinat, pire krumpir

10. 02. srijeda Pohana puretina, krumpir na seljački, salata

05. 02. petak Varivo poriluk, kosani odrezak, kolač

12. 02. petak Vinski gulaš, kolač

02. 02. utorak Pileći paprikaš, tijesto, salata

09. 02. utorak Junetina sa šampinjonima, tijesto, salata

04. 02. četvrtak Svinjetina u grašku, pirjana riža, salata

11. 02. četvrtak Pečena svinjetina, krpice sa zeljem, salata

CRTA

: Ivan

Har

amija

- H

ans