44/20094. studenog 2009.

Predstavljen zbornik o mons. Josipu Uhaèu

Mons. Josip Uhaè, apostolski nuncij i tajnik

Kongregacije za evangelizaciju naroda, svojim je

životom ostavio duboki trag ne samo u mjesnoj i opæoj

Crkvi, nego i pri stvaranju Hrvatske, istaknuo je rijeèki

nadbiskup Ivan Devèiæ

"Redovništvo kao proroèki znak u svijetu"

U sjedištu Hrvatske konferencije viših redovnièkih

poglavara (HKVRP) i Hrvatske unije viših redovnièkih

poglavarica (HUVRP) u Zagrebu održana je 41.

izborna plenarna skupština HUVRP-a i HKVRP-a

Papa primio èlanove skupštine Papinskog vijeæa za

sredstva društvene komunikacije

Naviještanje Evanðelja i kršæanskih vrednota ne može

ne voditi raèuna o profesionalnome korištenju medija,

pa i onih najnovijih, istaknuo Sv. Otac

Sarajevo: Održan meðuvjerski meditativni susret

Meðuvjerski susret održava se jednom godišnje u

organizaciji meðuvjerske službe "Oèi u oèi" kao

sjeæanje na susret predstavnika velikih svjetskih

religija u Asizu

Komisija "Iustitia et pax" HBK objavila izjavu o

hrvatsko-slovenskom razgranièenju

koju prenosimo u cijelosti u rubrici "Dokumenti"

Domovinske vijesti

Èovjek je biæe znanja i vjere

Ukljuèiti se u mrežu podrške roditeljima

Split: Prvi susret animatora župnih obiteljskih zajednica

Oltarna pala Celestina Medoviæa "Sveta obitelj s malim Ivanom

Krstiteljem i sv. Jeronimom" vraæena Hrvatskoj

Biskup Ivas primio veleposlanika Irana

Srebrni jubilej posvete župne crkve u Novom Marofu

Akademiku Ivanu Golubu dodjeljena Ekumenska povelja

Izaslanstvo Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj u Ðakovu

U župi Molve održane puèke misije

Sveæenièko reðenje na Jordanovcu u Zagrebu

Pobožnost Marijina puta u Klenovniku

Holywin – Svetost pobjeðuje

Biskup Jezerinac predvodio misu za pokojne hrvatske branitelje

Požega: Lovci slavili sv. Huberta

Crkva u Hrvata

Godišnja skupština poglavara europskih karmelskih provincija

Svetkovina Svih Svetih u Rimu

Inozemne vijesti

Nadbiskup Migliore o prevladavanju siromaštva u svijetu

Poljska: Prikupljanje pomoæi za oboljele od svinjske gripe

Prilog dokumenti

Ljubav prema rijeèima i želja za Bogom

Kako je lijepo i utješno zajedništvo svetih!

Prilog prikazi

"Ovo je tijelo moje"

Svjedoèanstvo istine

Egidije Bulešiæ, apostol mladih

Domovinske vijesti

Dr. Matuliæ i dr. Despot o medicinski potpomognutojoplodnjiZagreb, 25.10.2009. (IKA) - O razlozima zašto ne podržatimedicinsku oplodnju govorili su 25. listopada u dvorani uzcrkvu Sv. Mati slobode na zagrebaèkom Jarunu dr. AlbertDespot iz Klinike za ženske bolesti i porode iz Petrove iprofesor moralne teologije i bioetike na Katolièkomebogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu dr. TonèiMatuliæ. Dr. Despot govorio je o Zakonu o umjetnojoplodnji, struènim aspektima umjetne oplodnje i tzv. bijelojkugi, odnosno depopulaciji hrvatskoga naroda. Istaknuo jeda je u srpnju ove godine donesen Zakon koji je nepotpun,nedovoljan i nelogièan, te da se oko umjetne oplodnjeokreæu milijuni kuna, zbog èega mnogi lijeènici šutkepodržavaju te postupke. Spomenuo je da se u Hrvatskoj èuvaoko èetiri i pol do pet tisuæa zamrznutih zametaka. "Nasvjetskoj razini taj broj dosiže i pet milijuna, a njihovasudbina je nepoznata", rekao je dr. Despot. Kao èetiri glavnarazloga ženske neplodnosti naveo je, pak, spolne bolesti,pobaèaje, dob žene i stres. Èitajuæi magistarski rad dr.Branimira Petera o usporedbi poroda djece zaèete naravnimputem ili "in vitro" oplodnjom, dr. Despot istaknuo je da jeudio mrtvoroðene djece znaèajno veæi u skupini zaèetoj IVF-om (umjetnom oplodnjom) nego u skupini zaèetoj prirodnimputem (4,4% prema 1,26%), da znaèajno veæi broj porodazavršava carskim rezom i da je dvostruko veæi broj djece smalformacijama, da je kod IVF-a udio višeplodnih trudnoæa40,2 posto, a samo 1,53 posto kod naravnoga naèina, te da jeomjer prijevremenih poroda 57,5 posto prema 8,5 posto.Istaknuo je da u Hrvatskoj postoji dvanaest ustanova ukojima se "lijeèi" neplodnost i omoguæuje medicinskipotpomognuta oplodnja, a samo šest onih u kojima se lijeèežene koje boluju od, primjerice raka grliæa maternice iliraznih tumora. Zanimljiv je i podatak da ovim zakonomsvakoj ženi, pa i do 60. godine života, država jamèi i do šestpokušaja umjetne oplodnje po cijeni od 2000 eura, premda jedokazana uspješnost zahvata nakon 40. godine samo 2,18posto. Govornici su istaknuli da nikada neæe i nisu pravilirazliku izmeðu djece zaèete "in vitro" ili naravnim putem, alida postupak medicinski potpomognute oplodnje ostajemoralno i struèno neprihvatljiv. Dr. Matuliæ podsjetio je daIvan Pavao II. u enciklici "Evanðelje života" upozorava nazavjeru protiv života, koja se na društvenoj razini pretvara ukulturu smrti, te istaknuo da je Crkva narod života. Upozorioje da se mediji èesto koriste zamjenom teza. Njome seèlanove Crkve optužuje da su protiv života, protiv sretnihroditelja koji se radosno igraju sa svojom djecom, jerzastupaju moralnu neprihvatljivost medicinskipotpomognute oplodnje. "Naprotiv, upravo zato što branimoživot, ne možemo prihvatiti te postupke", rekao je dr.Matuliæ. Prema njegovim rijeèima, svetost ljudskog života,dostojanstvo ljudskog života u nastajanju kao temeljno ineotuðivo pravo ljudskog života, svetost braka kao zajednicejednog muškarca i jedne žene, glavni su razlozi zašto jekatolièka moralna tradicija i Crkva kao narod života protivzahvata i postupaka, metoda i tehnika medicinskipotpomognute oplodnje u ovakvom, kakav je sadaformuliran, tzv. konaènom Zakonu o medicinskipotpomognutoj oplodnji u Republici Hrvatskoj od 17. srpnja2009. Tristotinjak posjetitelja, uglavnom mladih, pokazalo jeveliko zanimanje za temu tribine u organizaciji Obiteljskezajednice župe Duha Svetoga, koja je najavila i gostovanja udrugim župama.

Sibinj: Misa zadušnica za poginule branitelje i žrtveDomovinskog rataMisu predvodio vojni ordinarij Juraj JezerinacSibinj, 27.10.2009. (IKA) - Na poziv domaæeg župnikaTomislava Vlaoviæa, župu sv. Ivana Krstitelja u Sibinju kodSlavonskog Broda pohodio je u utorak 27. listopada vojniordinarij Juraj Jezerinac. U koncelebraciji s domaæimžupnikom i brodskim sveæenicima Ivanom Baršèevskim,grkokatolièkim dekanom te o. Jozefatom u sibnjskoj crkvikoja je stara više od tristo godina i spomenik je kulture,predvodio je veèernju misu zadušnicu za sve poginulebranitelje i žrtve Domovinskog rata.Brojnim okupljenim vjernicima, meðu kojima je bilo mnogodjece i mladih, biskup Jezerinac posvjestio je što sve èovjeku životu može uèiniti ako ima vjeru i ako je spreman nažrtvu. "Vjera je najveæe blago. Posvjedoèili su to brojni svecinaše Crkve, a i naši branitelji, vaši sumještani koji supoginuli u Domovinskom ratu. S tom vjerom u srcu i skrunicom oko vrata pošli su u obranu Domovine, uvjereni danjihov život neæe biti uzaludan, nego æe postati zalogomsretnije buduænosti, ako ne za njih, onda za njihovu djecu".Govoreæi pak o krizi vjere, o udaljavanju od Boga,spomenuo je poruku pape Ivana Pavla II. prigodom pohodaHrvatskoj kada je pozvao na odvažnost življenja po vjeri ispremnost na žrtve bez kojih se ništa veliko ne može postiæi."Naši preminuli branitelji kojih se danas spominjemopozivaju nas na obnovu vjere, vjere u uskrslu nadu.Dopušteno nam je tugovati, ali ne i oèajavati, jer temeljnašeg kršæanskog vjerovanja jest da æe Bog i one koji usnušeu Isusu, privesti zajedno s njime. To je utješna nada kojatugu i bol pretvara u radosno išèekivanje", poruèio je biskupJezerinac.Domaæi župnik Vlaoviæ, koji je kao vojni kapelan i sam biodragovoljac Domovinskog rata, zahvalio je biskupuJezerincu na pohodu toj župi, a župljanima, meðu kojima subili predstavnici vlasti i policije, zahvalio je što su zajednomisnim slavljem koje je najveæa molitva zahvaliliGospodinu za domovinu i pomolili se za svoje pokojnesugraðane.U tijeku Domovinskog rata u sibinjskom je kraju poginulodvadesetak branitelja, a velike je žrtve cijeli kraj doživio utijeku i nakon II. svjetskog rata.

Pjesnikinja Ivna Talaja gošæa Verbumovog Susreta sautoromSplit, 27.10.2009. (IKA) - Gošæa Verbumovog Susreta sautorom u listopadu bila je pjesnikinja Ivna Talaja, autoricaduhovne poezije, a Susret je bio prigoda za upoznavanjesplitske publike s autoricom i njenim radom kroz dijalog, alii kroz poetske recitale. Talaja je pripadnica mlaðe generacije autora duhovnepoezije i smatra je se jednom od najvrsnijih pjesnièkihmlaðih pojava unutar obzora hrvatskoga pjesništvakršæanskoga nadahnuæa. Dosad je objavila dvije zbirkepjesama: Nebeska radost (1996.) i Otisak neba (2004.), apjesme su joj uvrštene u brojne zbirke, te u nekolikoantologija hrvatske književnosti: Majci, kraljici mira (1998.),U sjeni transcendencije (1999.), Hrvatska božiæna lirika(2000.), Hrvatska uskrsna lirika (2001.), te Krist uhrvatskom pjesništvu (2007.). Osim duhovnih pjesamaTalaja je autorica i proznih tekstova koje veæ 20-ak godinaobjavljuje u razlièitim èasopisima, glasilima i listovima.

Domovinske vijesti ika

2 4. studenog 2009. broj 44/2009

Ivna Talaja poznata je i kao radijska voditeljica i urednicaRadija Makarska rivijera, u svome radu osobito se istaknulana polju kulture, a od godine 1996. ureðuje autorsku emisiju"Tragovi kulture", najdugovjeèniju emisiju na tom radijukoja prati relevantna zbivanja na nacionalnoj i lokalnojrazini. U tijeku susreta Talaja se prisjetila svojih pjesnièkihpoèetaka koji sežu u ranu mladost. Taj "nutarnji duhovnizov" osjeæa gotovo oduvijek i odgovara na njega kakonajbolje zna – pjesmom, a najplodonosnije tijekom korizme.Upravo za korizmu vezana je i njena najdraža pjesma"Križni put", jer se može prepoznati u njemu, kaže Ivna. Upitana kakva je percepcija poezije, a osobito ove duhovne,Talaja je istaknula kako je poezija i ljubav prema njoj neštošto èovjek ima ili nema. Pjesnika æe uvijek biti, kaže Talajate istièe kako je ugodno iznenaðenje otkriti koliko je onihkoji cijene i vole poeziju, a kojih je osobito mnogo meðumladima koji se tek pronalaze u ovih vodama okušavajuæi seu poetskom izrièaju. Premda se ponekad èini kako nas višeokružuju negativne stvari, primijetila je Talaja, èesto jeuzrok u tome što se pozitivnim stvarima manje posveæujepozornost te stoga ona nastoji u svom voditeljskom iurednièkom poslu dati prostora vedrim temama i dobrimpothvatima koje onda raðaju novom vedrinom i dobrom.

Èovjek je biæe znanja i vjereMisa za poèetak akademske godine na Rijeèkom sveuèilištuRijeka, 27.10.2009. (IKA) - "Èovjek je ne samo biæe znanjanego i biæe vjere, i ne samo biæe oslonjeno na sebe nego ibiæe koje je usmjereno na Boga", rekao je rijeèki nadbiskupIvan Devèiæ 27. listopada u rijeèkoj katedrali u propovijedina misi za poèetak akademske godine na Rijeèkomsveuèilištu. Upozorio je kako je zbog toga veomazabrinjavajuæa suvremena pojava zapostavljanja iomalovažavanja vjere kao neèega iracionalnog ineznanstvenog jer svaka jednostranost predstavlja veæe ilimanje sakaæenje samog èovjeka. "Danas smo svjedocigotovo iskljuèive zainteresiranosti èovjeka samo za prirodneznakove i njihova istraživanja i tumaèenja, dok s obzirom nadrugu vrstu znakova postoji èak sumnja da li stvarno postojeili su možda samo plod naše mašte i želja."Objašnjavajuæi odnos znanosti i vjere, nadbiskup Devèiæistaknuo je kako se naizgled bave razlièitim stvarnostima, aliobje su svojstvene èovjeku. "Kao što èovjek ne može živjetibez poznavanja prirodnih i drugih pojava koje ga okružuju, ikao što je duboko usaðena u njegov duh težnja da svojimumom svim pojavama otkrije zadnje uzorke i znaèenja, takoje ništa manje u njemu duboka i neiskorjenjiva potreba zavjerom kao odgovorom na tajanstveni Božji poziv da nestane tamo gdje se nalazi ili dokle je došao nego da uvijekide dalje, u osvajanje novih nepoznatih prostora i svjetova."Profesore studente i djelatnike Sveuèilišta pozdravili suvoditelj nadbiskupijskog Ureda za mlade Matija Matièiæ teove godine izabrani novi rektor Rijeèkog sveuèilišta dr. PeroLuèin koji je sudjelovanjem na misi nastavio tradiciju svogprethodnika akademika Daniela Rukavine. Najavivšiplanove i projekte Sveuèilišta u zapoèetoj akademskojgodini, meðu kojima je najvažniji proces preseljenja rijeèkihfakulteta u sveuèilišni kampus na Trsatu, dr. Luèin jezakljuèio: "Nadahnuti rijeèima nadbiskupa nadam se daæemo i uspjeti u našim nakanama".

.

Ukljuèiti se u mrežu podrške roditeljimaU Ðakovu 55. sjednica Nadbiskupijskog povjerenstva zapastoral osoba s invaliditetom i njihovih obiteljiÐakovo, 27.10.2009. (IKA/TU) – U Nadbiskupskom domuu Ðakovu 27. listopada održana je 55. sjednicaNadbiskupijskog povjerenstva za pastoral osoba sinvaliditetom i njihovih obitelji, pod vodstvom povjerenikavlè. Alojza Kovaèeka. Èlanovi Povjerenstva analizirali su i dali svoj osvrt naèetrnaesti formativni seminar za animatore i suradnike upastoralu osoba s invaliditetom. Na samom seminarupredavaèica dr. s. Zdravka Leutar iznijela je moguænost ipotaknula da se ðakovaèko-osjeèka mjesna Crkva ukljuèi umrežu podrške koja je neophodna roditeljima. Predložila je,izmeðu ostaloga, moguænost izrade informativnog letka zaroditelje kao uputu i prvu pomoæ kad dobiju dijete steškoæama u razvoju. Èlanovi Povjerenstva složili su se da jeto vrijedna inicijativa. Letak, koji bi roditelji mogli dobiti odsvojega župnika, trebao bi sadržavati upute i smjernice što biroditelji trebali uèiniti i gdje zatražiti pomoæ, dakle i adresedržavnih institucija, udruga koje ih mogu podupirati, ali prijesvega crkvenu ponudu i adrese gdje se obratiti za duhovnupomoæ i pronaæi zajednice koje okupljaju obitelji i osobe srazlièitim oblicima trajnih ošteæenja. Iznesena su izvješæa o održanim regionalnim susretimaosoba s invaliditetom u Gunji, Vinkovcima, Osijeku,Veliškovcima i Slavonskom Brodu. Sveukupno se na ovimsusretima okupilo oko 1400 sudionika, najviše uVinkovcima, èak oko 700. U organizaciji svih susretaaktivno su se ukljuèili župljani župe domaæina, a povratneinformacije o susretima uglavnom su bile pozitivne.Preostalo je još da se u predbožiænom vremenu održiregionalni susret u Ðakovu.

Split: Prvi susret animatora župnih obiteljskih zajednicaSplit, 27.10.2009. (IKA) – Prvi put u Splitsko-makarskojnadbiskupiji, u splitskoj crkvi Gospe od Pojišana, u utorak27. listopada održan je susret animatora župnih obiteljskihzajednica. U suradnji s Obiteljskim savjetovalištem Splitsko-makarske nadbiskupije, susret je organizirao župnik o.Miljenko Vrebec i obiteljska zajednica župe Gospe odPojišana. U euharistijskom slavlju sudjelovao je i predstojnikUreda za obitelj Splitsko-makarske nadbiskupije dr. donJosip Èoriæ. U propovijedi Vrebec je istaknuo ulogu obiteljikao najvažnije jezgre Crkve i društva i uputio nazoène naprimjer i nasljedovanje Svete nazaretske obitelji koja nam usvim životnim prilikama može biti èvrst oslonac. Nakonmise animatori iz razlièitih župa govorili su o radu svojihobiteljskih zajednica. Voditeljica Obiteljskog savjetovališta dr. Anita StrujiæVladanoviæ govorila je o važnosti i ciljevima obiteljskihzajednica u župi prema "Direktoriju za obiteljski pastoralHBK" - temeljnom dokumentu hrvatskih biskupa u kojem supodrobno razraðene sve preporuke glede obiteljskogpastorala na razini župa i biskupija. Predstavila je i radobiteljske zajednice u Solinu koja veæ èetvrtu godinu podvodstvom župnika don Vinka Sanadera uspješno okupljaèetrdesetak mladih obitelji. Omišku obiteljsku zajednicu"Karol i Emilija", koja je dobila ime po roditeljima IvanaPavla II., predstavio je Borko Gunjaèa, otac petoro djece izauzeti laik. Zajednica je pokretaè mnogih aktivnosti u župi.Gunjaèa je posebno izdvojio vrlo znaèajno obilježavanjeSvjetskog dana braka koji se slavi drugu nedjelju u veljaèi.

Domovinske vijestiika

34. studenog 2009. broj 44/2009

Susret Ðakovaèkoga dekanata u Godini župne katehezeÐakovo, 27.10.2009. (IKA/TU) - U Metodovoj dvoraniSveæenièkog doma u Ðakovu održan je 27. listopada susretÐakovaèkoga dekanata uz Godinu župne kateheze uÐakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji. Središnje izlaganje ožupnoj katehezi u Dokumentu Izjave i odluke II. biskupijskesinode imao je mr. Stanislav Šota koji je istaknuo kako jekateheza redovito mjesto raðanja i susreta vjernika u župnojzajednici koja je onoliko živa koliko se truda ulaže ukatehetski rad. Posebno je istaknuto da se priprava zasakramente treba održavati u razdoblju od dvije pripremne ijedne mistagoške godine koja æe završiti prihvaæanjemslužbe u interesnoj ili baziènoj skupini zajednice. Svimnazoènim sveæenicima, redovnicama, vjerouèiteljima iostalim suradnicima u župnoj katehezi vlè. Šota je poruèioda ne traže krivce veæ se sami osobno ukljuèe u katehetskodjelovanje svoje župne zajednice. Nazoèan je bio i pomoænibiskup Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije Ðuro Hraniæ koji jeistaknuo da nijedna kateheza ne može uèiniti toliko kolikomože uèiniti prisutnost roditelja uz dijete na nedjeljnimmisnim slavljima i obiteljski odgoj u vjeri. Stoga treba stavitinaglasak na katehezu odraslih i rad s roditeljima èija su djecajoš u formaciji te sa osobama koje sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu jer svako dijete ima pravo bitiodgojeno u uvjerenju svojih roditelja.

Oltarna pala Celestina Medoviæa "Sveta obitelj s malimIvanom Krstiteljem i sv. Jeronimom" vraæena HrvatskojZagreb, 28.10.2009. (IKA) - Nakon sastanka 28. listopadapredsjednica Meðudržavnog povjerenstva za povratkulturnih dobara Republike Hrvatske i Republike Srbije,Branke Šulc i Dušice Živkoviæ, te èlanice toga Povjerenstvaiz Hrvatske Bianke Kavur Perèiniæ, naèelnice u Ministarstvukulture RH, i Zorana Vape, ravnatelja Pokrajinskog zavodaza zaštitu spomenika kulture, Novi Sad, održanog uSomboru, u Policijskoj upravi Sombor izvršeno je ipreuzimanje oltarne pale Celestina Medoviæa "Sveta obitelj smalim Ivanom Krstiteljem i sv. Jeronimom", iz 1879. g.,otuðene 1991. godine iz Franjevaèkog samostana sv.Jeronima u Slanom, priopæeno je iz Ministarstva kultureRepublike Hrvatske. Ta je slika nakon kraðe u Slanom bilana ilegalnom tržištu umjetnina, najprije u Crnoj Gori apotom u Srbiji, gdje je u privatnom posjedu u Bezdanu,opæina Sombor, i pronaðena zahvaljujuæi suradnji policijatriju država – Hrvatske, Crne Gore i Srbije, što je i poticaj zanjihovu daljnju intenzivnu suradnju u nalaženju ukradenihumjetnina. Istoga dana ta je umjetnina s pripadajuæomdokumentacijom koju su pripremili Pokrajinski zavod zazaštitu spomenika kulture, Novi Sad, i Ministarstava kulture,Republike Srbije i Republike Hrvatske, transportirana uHrvatski restauratorski zavod u Zagrebu i nakon uvida ustanje slike i restauratorskih zahvata bit æe vraæena na svojuizvornu lokaciju u Franjevaèki samostan sv. Jeronima uSlano. Na sastanku je dogovoren i nastavak povratapreostalih kulturnih dobara iz Republike Srbije u RepublikuHrvatsku a sljedeæi sastanak Meðudržavnoga povjerenstvaza povrat kulturnih dobara na kojem æe se utvrditi i povrattih umjetnina održat æe se u tijeku studenoga najprije uZagrebu a potom u Beogradu. Prema podacima s kojimaosnovom procjene ratne štete raspolaže Ministarstvo kultureRepublike Hrvatske, s dubrovaèkog je podruèja ranih 90-tihgodina otuðen i veæi broj umjetnina i iz Franjevaèkogsamostana u Pridvorju te iz crkve Sv. Nikole u Æilipima, akrajem 2007. godine iz Crne Gore u Hrvatsku su vraæene trioltarne slike iz 17. i 18. st. takoðer ukradene iz Slanog utijeku Domovinskoga rata.

Biskup Ivas primio veleposlanika IranaVeleposlanik istaknuo važnost vjere u Boga i suradnje meðureligijama u postizanju mira i blagostanja u svijetuŠibenik, 28.10.2009. (IKA) - Veleposlanik IslamskeRepublike Iran Mohammad Hassan Fadaifard prigodomposjeta Šibensko-kninskoj županiji susreo se 28. listopada isa šibenskim biskupom Antom Ivasom. Na susretu koji jeuprilièen u katedrali Svetog Jakova biskup je veleposlanikaupoznao s poviješæu grada Šibenika i Šibenske biskupije. Biskup je govorio i o kulturnoj baštini Šibenika s posebnimosvrtom na katedralu Svetog Jakova. Veleposlanika jeupoznao i sa stradanjima katedrale u Domovinskom ratu.Veleposlanik Fadaifard istaknuo je važnost vjere u Boga isuradnje meðu religijama u postizanju mira i blagostanja usvijetu. Govorio je i o pravima kršæana u Iranu, a rekao jekako bi se i u prevladavanju ekonomske krize u svijetutrebalo više pouzdavati u Boga i Božja naèela.

U Rijeci predstavljen zbornik o mons. Josipu UhaèuMons. Josip Uhaè, apostolski nuncij i tajnik Kongregacije zaevangelizaciju naroda, svojim je životom ostavio duboki tragne samo u mjesnoj i opæoj Crkvi, nego i pri stvaranjuHrvatske, istaknuo je rijeèki nadbiskup Ivan DevèiæRijeka, 28.10.2009. (IKA) – Mons. Josip Uhaè, apostolskinuncij i tajnik Kongregacije za evangelizaciju naroda,svojim je životom ostavio duboki trag ne samo u mjesnoj iopæoj Crkvi, nego i pri stvaranju Hrvatske, istaknuo jerijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ 28. listopada uNadbiskupskom domu u Rijeci na predstavljanju zbornika ukojemu su sabrana izlaganja sa Studijskih dana održanih urujnu 2004. godine u povodu 80. obljetnice roðenja mons.Josipa Uhaèa. Poznate su njegove velike zasluge u lobiranjuu vatikanskoj i njemaèkoj diplomaciji za meðunarodnopriznanje samostalne hrvatske države. Uz njegovodiplomatsko djelovanje, zaslužan je i za realizaciju prvogposjeta Svetog Oca Hrvatskoj i osnivanje Apostolskenuncijature u Zagrebu. Nadbiskup Devèiæ podsjetio je da je mons. Uhaè trebao bitiimenovan kardinalom, no preminuo je baš na danproglašenja, 18. sijeènja 1998. godine. Nekoliko sati kasnije,Ivan Pavao II. proèitao je popis novih kardinala, na kojemuje bilo upisano i ime mons. Uhaèa, ali nije moglo bitiproèitano. "Zbog sjeæanja na tog velikog èovjeka rodom izBrseèa, bilo je potrebno održati Studijske dane. Sada jeizašao i zbornik koji može biti nadahnuæe ne samosveæenicima i vjernicima nego i svima koji vode brigu zahrvatsku državu", zakljuèio je nadbiskup Devèiæ.Zbornik su predstavili gospiæko-senjski biskup dr. MileBogoviæ, koji je govorio i o znanstvenom djelovanju mons.Uhaèa, te dr. Bernard Frankoviæ, jedan od urednika. Mons.Milan Simèiæ, prijatelj i kolega mons. Josipa Uhaèa, govorioje o njegovoj sveæenièkoj duhovnosti. "Dolikovalo je da uSveæenièkoj godini i u povodu 60. obljetnice sveæenièkogreðenja mons. Uhaèa, predstavimo njegov lik kao primjerduhovnosti sveæenika", rekao je. Mons. Simèiæ predložio jeda se tema Uhaèeve duhovnosti uvrsti kao predmetznanstvenog istraživanja i moguæa tema neèije diplomske ilipostdiplomske radnje. "Njegova sveæenièka duhovnostodlikovala ga je u svim službama, u svim državama svijeta.Njegovi duhovnici i bliski suradnici stalno su potvrðivali daje bio sveti sveæenik", rekao je mons. Simèiæ, istaknuvšikako je i on osobno èesto puta svjedoèio kako ga u molitvi iklanjanju nisu mogli sprijeèiti ni umor niti posao. "Njegovaduhovnost najviše je došla do izražaja u njegovoj bolesti.Svojim svjedoèenjem bolest je pretvorio u neprekinutuispovijest vjere, a bolesnièki krevet u propovjedaonicu",

Domovinske vijesti ika

4 4. studenog 2009. broj 44/2009

rekao je mons. Simèiæ.Biskup Bogoviæ podsjetio je kako su u zbornik uvrštenaizlaganja èetvorice kardinala, isto toliko biskupa te suradnikai rodbine, uz pozdravne rijeèi tadašnjeg nuncija u RH mons.Javiera Lozana, nadbiskupa Devèiæa i primorsko-goranskogžupana Zlatka Komadine. Istaknuo je važnije misli izpojedinih tekstova koje nabolje karakteriziraju mons. Uhaèa.Najopširniji tekst djelo je generalnog tajnika Biskupskesinode nadbiskupa Nikole Eteroviæa, koji je podrobno opisaodjelovanje diplomacije Svete Stolice. Prof. Frankoviæ dodaoje kako u zborniku posebno mjesto zauzimaju fotografije sizložbe koja je bila postavljena u galeriji Eugen K. u Brseèu.U glazbenom dijelu programa sudjelovali su Ana Dražul zaklavirom i Zdravko Pleše na violini. Nadbiskup Devèiæ na završetku susreta zbornik je sveèanouruèio predstavniku Primorsko-goranske županije BrankuŠkrobonji i naèelniku Opæine Mošæenièka Draga RatkuSalamonu koji su potpomogli realizaciju projekta te AntonuUhaèu, bratu mons. Uhaèa.

Prvi susret odgovornih za vojno-redarstveno hodoèašæe uLurd 2010.Zagreb, 28.10.2009. (IKA) - Susret uže skupine odgovornihza lurdsko hodoèašæe godine 2010. održan je 28. listopada uuredu generalnog vikara Vojnog ordinarijata. Na susretu susudjelovali generalni vikar mons. Šantiæ, vojni dekan ikapelan fra Žarko Relota, naèelnik odjela MORH-a zasuradnju s Vojnim ordinarijatom Petar Klariæ, te naèelnikodjela MUP-a za suradnju s Vojnim ordinarijatom JosipZagoršæak. Generalni vikar iznio je sudionicima što je dosada uèinjeno u odnosu na Ministarstvo obrane i Glavnistožer u vezi organizacije iduæeg lurdskog hodoèašæa.Istaknuo je da je na susretu s ministrom obrane BrankomVukeliæem 23. kolovoza dogovoreno da se poduzmu svepripreme za lurdsko hodoèašæe iduæe godine. Mons. Šantiænadalje je izvijestio da lurdsko hodoèašæe i dalje ulazi ugodišnji plan meðunarodne vojne suradnje Vojne biskupijete da su u tom smislu obavljeni razgovori i pripreme sMORH-ovom Službom za meðunarodnu obrambenusuradnju. Fra Žarko Relota izvijestio je o meðunarodnoj konferencijiOrganizacije lurdskog hodoèašæa (CIP) u Švicarskoj koja jepripremna konferencija za vojno hodoèašæe u Lurd godine2010. Uz fra Žarka na konferenciji su sudjelovali PetarKlariæ i Josip Zagoršæak. Geslo iduæeg hodoèašæa je "ZnakKriža, znak života". Izvješteno je o obvezama koje jehrvatska delegacija dobila za organizaciju Lurda 2010.godine. Hrvatskoj je ponovno povjerena organizacijameðunarodne mise. Buduæi da je tog dana svetkovinaDuhova trebat æe o tome voditi raèuna, reèeno je nasastanku. Hrvatska æe nastojati prikazati patnju svih vojnikastradalih u ratovima kroz križ ranjenog Isusa izDomovinskog rata. Dogovoreno je, nadalje, da se potaknu susreti s odgovornimaiz Croatia osiguranja o putnom osiguranju hodoèasnika.Treba pristupiti izradi plana hodoèašæa u kojem æe senastojati ugraditi i posjet Arsu, grobu sv. župnika arškogIvana Vianneyja u njegovoj godini. S tim materijalima iæi æese prema Ministarstvu obrane, Ministarstvu unutarnjihposlova, Glavnom stožeru kao i Ravnateljstva policije.Takoðer je dogovoreno da æe u drugoj polovici studenogabiti održan susret liturgijske skupine koja æe pripremitisinopsis za meðunarodnu misu.

Srebrni jubilej posvete župne crkve u Novom MarofuNovi Marof, 28.10.2009. (IKA) - U Novom Marofu, župikoju od godine 1982. vode franjevci Provincije Reda malebraæe konventualaca, u srijedu 28. listopada, na blagdansvetih apostola Šimuna i Jude Tadeja, proslavljen je srebrnijubilej posvete župne crkve Sv. Antuna Padovanskog.Sveèano misno slavlje predvodio je varaždinski biskup JosipMrzljak u zajedništvu s franjevcima na èelu s provincijalomHrvatske provincije franjevaca konventualaca fra ÐuromHontiæem te župnicima župa Varaždinsko-toplièkogdekanata na èelu s dekanom preè. Stjepanom Makarom. Uuvodu slavlja domaæi župnik fra Martin Dretviæ pozvao ježupljane da misom zahvale Bogu za taj znaèajan jubilej i damole za sve pokojne franjevce koji su djelovali u župi tedobroèinitelje i darivatelje koji su pomagali gradnju crkve isamostana, kao i za blagopokojnog zagrebaèkog nadbiskupakardinala Franju Kuhariæa za èije su službe franjevcikonventualci došli u Novi Marof i koji je posvetio novucrkvu 28. listopada 1984. godine. Biskup Mrzljak na poèetkuslavlja svim franjevcima i župljanima na èelu sa župnikomèestitao je srebrni jubilej izgradnje i posvete njihovazajednièkog duhovnog doma. U propovijedi je biskupistaknuo kako su crkvena zdanja posebna mjesta u kojimaèovjek vjernik po molitvi i sakramentima želi doæi u blizakodnos s Bogom, ali i okrijepljen Božjom snagom i milošæuživjeti blizak odnos i zajedništvo s drugim ljudima s kojimaživi u obiteljskoj i župnoj zajednici. Na kraju mise sve jepozdravio domaæi župnik fra Martin Dretviæ, koji je posebanpozdrav uputio biskupu Mrzljaku i generalnom vikaru mons.Ivanu Godini, provincijalu Hontiæu, ranijem provincijaluFerdinandu Æavaru, franjevcima koji su djelovali usamostanu i drugim nazoènim sveæenicima. Podsjetio jekako su franjevci konventualci došli prije 27 godina uMaðarevo i Novi Marof te su preuzeli te dvije župe, do tadaupravljane od dijecezanskih sveæenika, a koje im je povjerionadbiskup Kuhariæ. Kao tadašnji prvi gvardijannovoutemeljenog samostana sv. Antuna Padovanskog uNovom Marofu i novi župnik u župi, koja je franjevcimapovjerena 17. veljaèe 1982. godine, prisjetio se poèetkagradnje samostana i crkve na tada moèvarnom i najlošijemzemljištu na rubu grada, u to doba jedinog opæinskogsredišta u Hrvatskoj koje nije imalo sakralni objekt. Prizavršetku izgradnje i preseljenju franjevaca iz susjednogMaðareva u Novi Marof uslijedile su nevolje i teškoæe jernije bilo lako nastaniti se u to doba u novom zdanju koje jetrebalo opremiti za stanovanje i liturgijsko i pastoralnodjelovanje. Prema svjedoèenju prijašnjih župnika igvardijana, bio je to u nesklono tadašnje doba težak imukotrpan poèetak i rad u župi i samostanu u jednom novomokruženju kao što je bio Novi Marof, i to gotovo u njegovomzaleðu, umjesto u središtu grada gdje je na istaknutommjestu trebalo podiæi mjesnu crkvu. Premda je crkva bila"baèena na periferiju" postala je duhovno žarište i srce gradakoji se sve više širio, premda sada tom zdanju prijeti da gaproguta istoèna industrijska zona. Zahvalio je na djelovanjusvom prvom nasljedniku preè. Nikoli (Serafinu) Samodolu tefra Anti Gašpariæu koji veæ 27 godina djeluje u NovomMarofu kao neistrošiva ikona neumorne upornosti u župnompastoralu, napose u pastoralu bolesnika novomarofskebolnice, te u promicanju udruge Vojske Bezgrešne, èiji senacionalni centar nalazi upravo u Novom Marofu i koja imaveæ više od 32.000 èlanova. S poštovanjem i zahvalnošæuspomenuo se pokojnih župnika fra Ivana Grgeca i fraStjepana Gaguliæa te zahvalio svim franjevcima koji sudjelovali u samostanu i župama Maðarevo i Novi Marof,posebno sadašnjem provincijalu Hontiæu na osam godinanjegova pastoralnog rada u toj župi te na obnovi i ureðenju

Domovinske vijestiika

54. studenog 2009. broj 44/2009

samostana i crkve. Osobito je zahvalio franjevkamamisionarkama iz Asiza za èetvrtstoljetno služenje, kao i svimvjernicima koji sudjeluju u životu župne zajednice, župnimsuradnicima i župnom zboru, meðu kojima ima èlanica kojesu u njemu od samog poèetka. Istaknuo je kako je župa uNovom Marofu jedna od tri župe od ukupno 104 župe uVaraždinskoj biskupiji, koje su na upravljanje povjerenefranjevcima konventualcima, te je na oèinskoj brizi i potporzahvalio biskupu Mrzljaku koji je na kraju slavlja uputiorijeèi zahvale franjevcima na svemu što èine za živu Crkvu icrkvena materijalna dobra te je zazvao Božji blagoslov naokupljene i èitavu župnu zajednicu.

Split: Predstavljena knjiga "Imena i Rijeè" dr. fra AnteVuèkoviæaSplit, 28.10.2009. (IKA) - "Imena i Rijeè" naslov je knjigeautora dr. fra Ante Vuèkoviæa, profesora filozofije na KBF-uSveuèilišta u Splitu, koja je predstavljena u srijedu 28.listopada u ispunjenoj pinakoteci samostana Gospe odzdravlja u Splitu. O knjizi, objavljenoj u nakladi "Svjetlorijeèi", govorili su dr. fra Špiro Marasoviæ, dr. Inga Tomiæ-Koludroviæ, urednik knjige dr. fra Ivan Šarèeviæ i sam autor.Program predstavljanja vodila je Silvana Buriloviæ, aglazbenim izrièajem uzvelièala ga je Tina Cvitaniæ naglasoviru. Knjiga sadrži èlanke koje je autor objavljivao ureviji "Svjetlo rijeèi" od 2003. do 2008., i to u rubrici nakraju toga mjeseènika pod naslovom "Zapažanje na rubu".Vuèkoviæevom kolumnom završavao je broj, ali su mnogièitatelji zbog kvalitete napisanoga poèinjali èitati "Svjetlorijeèi" upravo od Vuèkoviæevih zapažanja, istaknuo je dr.Šarèeviæ, upoznavši nazoène s plodnom izdavaèkomdjelatnošæu "Svjetla rijeèi". Ako bi se ukratko htjelo kazatišto se bitnoga radi u tim tekstovima, onda to autor samsintetizira u naslovu ove knjige. Naime, iza imena u ovojknjizi kriju se razlièite, ponekad i meðusobno opreènefilozofske postavke i razlièiti životni putovi, no Vuèkoviæ zasve njih nalazi "zajednièki nazivnik" u "Rijeèi", tj. u IsusuKristu, istaknuo je dr. Marasoviæ te nastavio: i jer je IsusKrist zajednièki nazivnik svih raspršenih "sjemena Rijeèi",ni pristup, odnosno metodologija njihovom pristupu nijemogla biti druga doli Kristovska, tj. heuristièko-dijaloška.Vuèkoviæ svakomu od obraðenih filozofa i teologa prilazi"na vršku prstiju", tj. profinjeno i dobronamjerno da ne bimožda, nekim neopreznim potezom, povrijedio vitalnielement odreðene osobe i njezine misli. "Jer, otkrivanjeIsusa Krista, kao Glave svega, poglavito svega onoga što je usebi na bilo koji naèin i u bilo kojem stupnju istinito, dobro ilijepo, nipošto nije nasilno 'pokrštavanje' neistomišljenika,nego dobrohotno otvaranje vrata vlastitoga duha iduhovnosti svakome putniku i namjerniku u znakdobrodošlice, èiji dokaz iskrenosti jest upravo ono što nasdubinski veže. U protivnom to ne bi bila dobrodošlica, negozasjeda", istaknuo je dr. Marasoviæ. Dr. Koludroviæprikazala je strukturu i sadržaj knjige, koja donosi 62 tekstana 258 stranica, rekavši da Vuèkoviæ rekonstruira zgraduzapadne misli s poukom, on želi dijalog i moralnu pouku, asve to èini jednostavnim ali ne i pojednostavljenimtekstovima. Predavaèi su istaknuli da je knjiga "Imena iRijeè" poziv na uvijek novo išèitavanje evanðelja, na onuheremeneutsku odvažnost, razumijevanja i tumaèenjasvetoga teksta, koja naèelom blizine i distance razotkrivaskriveno a neizmjerno blago Isusove rijeèi. Na kraju senazoènima obratio i sam pisac knjige dr. Vuèkoviæ, izrazivšizahvalnost predstavljaèima, osobito uredniku revije "Svjetlorijeèi", koje je on dugogodišnji suradnik, te je za krajproèitao svoj tekst "Skeptik Marquard".

Izborna plenarna skupština HUVRP-a i HKVRP-aTema je bila "Redovništvo kao proroèki znak u svijetu"Zagreb, 28.10.2009. (IKA) - U sjedištu Hrvatskekonferencije viših redovnièkih poglavara (HKVRP) iHrvatske unije viših redovnièkih poglavarica (HUVRP) uZagrebu održana je 27. i 28. listopada 41. izborna plenarnaskupština HUVRP-a i HKVRP-a s temom "Redovništvo kaoproroèki znak u svijetu". Prvog dana zasjedanja plenumu su nazoèili zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ, predsjednik Vijeæa HBKza ustanove posveæenog života i družbe apostolskog životagospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ, predsjednikKonferencije redovnièkih poglavara Slovenije fra MilanKos, OFMConv., i predsjednica Konferencije višihredovnièkih poglavarica Bosne i Hercegovine s. M. MarinaPoljiæ, SMI.Nakon pozdrava predsjednika HKVRP-a fra Ivana Paponje,TOR, predsjednice HUVRP-a s. M. Marie-Ane Kusture,SMI, i fra Milana Kosa, OFMConv., okupljenima se obratiokardinal Bozaniæ. Rijeèi pozdrava uputio je i biskupBogoviæ, poželjevši redovnicima i redovnicama da budu uDuhu Kristovu proroèki znak i glas u svijetu koji ima pravona takav glas te da se taj njihov glas èuje u društvu i svijetudanas. Predavanje "Redovništvo kao proroèki znak u svijetu"održala je s. Nela Gašpar, FDC. Temeljni naèin kakoredovnici obavljaju svoje proroèko poslanje i u odnosuprema Crkvi i u odnosu prema svijetu jest communio.Redovništvo vuèe svoje korijene od individualnogapustinjaèkog života, no taj je oblik života ipak vrlo brzoustupio mjesto zajednièkom životu kao mnogo prikladnijemza redovnièko poslanje, rekla je Gašpar, te istaknula dacommunio u tom kontekstu ne oznaèava prvotno zajednicu,nego ono što zajednicu iznutra opravdava i osmišljava, a toje - zajedništvo u sebedarju na temelju vlastite posvete Bogu.Nadalje, Gašpar je istaknula kako jedan od temeljnihkriterija proroèkog djelovanja redovništva polazi od pitanjao Bogu. Biti proroèkim znakom znaèi u svjetlu kršæanskogagovora o Trojedinom Bogu u odnosu na društvenu stvarnostznaèi uvijek iznova isticati i pokazati kako na temeljuSvetog pisma razlikujemo Boga od lažnih božanstava.Proroèko poslanje mora uzeti udjela u promišljanju osocijalnim konfliktima koji se odnose na pitanje o osobnog izajednièkog života, podjele dobara, ekonomske pravednosti,demokracije, prava i uloge žena u Crkvi i društvu, ekologije,imajuæi uvijek pred oèima one koji su u tim procesimamarginalizirani i zapostavljeni. Pitanje vjerodostojnostiproroèkog govora u današnjem društvu nužno je vezano uzponovni govor o ljudskim pravima koja su isto tako vezanauz raspodjelu dobara, o èemu se danas gotovo i ne govori.Prorok je pozvan promisliti da ponovni govor ouniverzalnom èovjeèanstvu, koje se neæe temeljiti samo napitanju odnosa moæi, izvuèe iz ralja opasnosti govora ojednom novom totalitarnom društvu koje ukida svakurazlièitost, rekla je Gašpar.Uslijedila su godišnja izvješæa voditelja zajednièkih komisijaHUVRP-a i HKVRP-a Komisije za evangelizaciju, Centra zazvanja, Komisije za formaciju i studij i Komisije zakomunikaciju i tisak.Misno slavlje prvog dana zasjedanja u kapeli samostanasestara Naše Gospe u Primorskoj ulici predvodio je biskupBogoviæ. U propovijedi se osvrnuo na povijest redovništva,rekavši da je u kriznim vremenima redovništvo uvijekdavalo proroèki odgovor na potrebe Crkve. Kakav proroèkiglas trebamo mi danas dati kao redovnici/e Crkvi i svijetu?upitao se biskup Bogoviæ, istièuæi poruku apostola Pavla:"Ne suoblièujte se ovome svijetu" i Isusove rijeèi: "Ja i Otac

Domovinske vijesti ika

6 4. studenog 2009. broj 44/2009

jedno smo" što nam govore da ne smijemo zaboraviti našodnos s Ocem i vrijednost žrtve kojom je Isus otkupio svijet.U srijedu 28. listopada predavanje "Spasiti osobu – spasitizvanje" o iskustvu s konferencije organizacije Guest Houseiz Minneapolisa, Minnesota (SAD) o problematiènimosobnostima u redovništvu i sveæenstvu pod nazivom "Bogpoziva" održali su fra Ivan Markanoviæ i s. MartinaKoprivnjak. Misno slavlje takoðer u kapeli sestara NašeGospe drugog dana predvodio je apostolski nuncij uRepublici Hrvatskoj nadbiskup Roberto Cassari. NuncijCassari je zahvaljujuæi na pozivu da predvodi misno slavlje,prenio blizinu i apostolski blagoslov pape Benedikta, kao idobre želje i poticaje državnog tajnika Svete Stolicekardinala Tarcisija Bertonea i proèelnika Kongregacije zaustanove posveæenog života i družbe apostolskog životakardinala Franca Rodea. U propovijedi je podsjetio da jekarizma utemeljitelja redovnièkih zajednica urezana u sammisterij Crkve. Posveæeni život se "polaže u samo srceCrkve kao odluèan èimbenik". Ta èinjenica ukljuèujeduhovnu osjetljivost koja u Crkvi vidi vlastitu majku u vjeri isredište ujedinjenja svih snaga koje rade za kraljevstvoBožje. Posveæene osobe osjeæaju u njoj zauzetost premavlastitom zvanju, da bi se ona svijetu pokazala kao"sakrament opæeg spasenja". Vaš osjeæaj za Crkvu navodivas da se s njom poistovjetite i da osjeæate dioništvo unjezinim radostima, u njezinim brigama i u njezinumisijskom zanosu. Vi pokazujete osjeæaj crkvenosti uzajedništvu s cijelim narodom Božjim i u dobrim odnosima shijerarhijom, u vjernosti Petrovu nasljedniku i u suradnji sbiskupima, brinuæi o svim problemima sveopæe Crkve i boljese ukljuèujuæi u mjesnu Crkvu, rekao je nuncij Cassari, te nakraju propovijedi potaknuo redovnice i redovnike da nastojeoko trajne formacije, jer bez ikakve sumnje formacija imaogromnu važnost u životnosti redovnika i redovnica,buduæih èlanova posveæenog života, redovnièkih zajednica iprovincija.U tijeku plenarne skupštine za predsjednika HKVRP-aponovno je na mandat od tri godine izabran fra IvanPaponja, TOR. Za zamjenika i prvog èlana predsjedništvaizabran je fra Željko Železnjak, OFM, te kao èlanovipredsjedništva o. Vinko Mamiæ, OCD, fra Anto Gavriæ, OP,i fra Ivica Petanjak, OFMCap. Za predsjednicu HUVRP-aponovno je izabrana dosadašnja predsjednica s. M. Maria-Ana Kustura, SMI. S. Elvira Tadiæ, sestra Kæeri BožjeLjubavi, izabrana je za potpredsjednicu, a kao èlanicepredsjedništva HUVRP-a s. Franciska Molnar, milosrdnasestra Sv. Križa, s. Ružica Bariæ, franjevka od Bezgrešne i s.Felicita Špehar, sestra Presvetog Srca Isusova.

Dogovor o gradnji središta nove župe na podruèjuViškovaKao novi sakralni, ali i društveni centar izabrano jepodruèje naselja Marèelji na kojemu æe se pored sakralnihobjekata graditi i drugi sadržaji koji æe okupljati mještaneRijeka, 29.10.2009. (IKA) - Rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæi naèelnik Opæine Viškovo Goran Petrc potpisali su 29.listopada u Nadbiskupskom domu u Rijeci pismo namjere zakupnju graðevinskog terena radi osnivanja noverimokatolièke župe na podruèju Viškova. S obzirom da se procjenjuje da trenutaèno na podruèju župeViškovo živi oko 15.000 ljudi, s tendencijom rasta, od kojihje velika veæina rimokatolièke vjere, radi bolje pastoralnebrige za vjernike namjera je Rijeèke nadbiskupije postojeæuveliku župu podijeliti na dvije manje administrativnejedinice.

"Postojeæa župna crkva i kuæa bili su graðeni za dalekomanji broj stanovnika nego što ih Viškovo ima danas. Poredtoga, potrebe suvremenog pastorala zahtijevaju i izgradnjupastoralne dvorane. Potpisivanje ovog pisma namjerepoèetna je inicijativa bez koje bi bili nezamislivi daljnjikoraci", rekao je nadbiskup Devèiæ. Naèelnik Opæine Petrc potvrdio je nužnost novih sakralnihobjekata na podruèju opæine koja je po brojnosti treæa urbanajedinica u županiji. "Potpisivanje ovog sporazuma rezultat jerazvoja Opæine u proteklih 15 godina. Razvila se svijest opotrebi osnivanja još jedne župe, a ona je nezamislivo bezcrkve". Kao novi sakralni, ali i društveni centar izabrano jepodruèje naselja Marèelji na kojemu æe se pored sakralnihobjekata graditi i drugi sadržaji koji æe okupljati mještane.Rokovi realizacije još nisu odreðeni i ovisit æe omoguænostima financiranja projekta, a opæina se obvezala napripremu prostorno-planskih projekata i komunalneinfrastrukture.

Akademiku Ivanu Golubu dodjeljena Ekumenska poveljaOsijek, 29.10.2009. (IKA) - U sklopu velike meðunarodnekonferencije "Dvadeset godina slobode: odakle i kamo?" naEvanðeoskom teološkom fakultetu u Osijeku, 29. listopadadodijeljena je Ekumenska povelja profesoru, križaniæologu,teologu, pjesniku, latinistu i muzikologu, akademiku iemeritusu KBF-a u Sveuèilišta u Zagrebu prof. dr. IvanuGolubu. Ekumensku povelju, koja se svake godine dodjeljuje zapostignuæa u promicanju duha ekumenizma, akademikuGolubu uruèio je rektor Evanðeoskog teološkog fakulteta uOsijeku prof. dr. Peter Kuzmiè, koji je istaknuo da ovegodine povelja odlazi u ruke "slici i prijatelju Božjem,graditelju mostova izmeðu vjere i umjetnosti, kao izrazduboke zahvalnosti i priznanja za izvrsno i postojanopromicanje ekumenske kulture".Kanonik Vrhbosanske nadbiskupije mons. Mato Zovkiæiskazao je radost što može sudjelovati na tom sveèanomdogaðanju, buduæi da je bio student prof. dr. Ivana Goluba,ali i veliki štovatelj njegove rijeèi. Laudacio o dobitniku Ekumenske povelje održao je mr.Krešimir Šimiæ, pomoæni pastor Evanðeoske Crkve uOsijeku i profesor na Filozofskom fakultetu, koji jenazoènima predstavio život i djelo akademika Goluba,zahvalivši mu za njegovo djelo i bogato nasljeðe buduæimgeneracijama teologa, književnika, povjesnièara, latinista imuzikologa.

"Masonstvo bez maske"Knjigu Johna Salzae objavio VerbumSplit, 29.10.2009. (IKA) – Nakladna kuæa Verbum uprilièilaje u èetvrtak 29. listopada u svojim prostorijama u Splitu,konferenciju za novinare prigodom izlaska knjige"Masonstvo bez maske" autora Johna Salzae. O knjizi sugovorili Miro Radalj i mr. Petar Balta, direktor i glavniurednik nakladne kuæe Verbum. Bivši visokopozicioniraniamerièki mason John Salza u knjizi Masonstvo bez maskeotkriva zaprepašæujuæu istinu o onome što se zbiva unutartajanstvenih masonskih loža. Oboružan osobnim iskustvom isveobuhvatnim istraživanjem, Salza pruža izravan pogled nakontroverzne masonske rituale, praksu i svjetonazor što sedrže u tajnosti zakletvom koja ukljuèuje i prijetnju smræu.Otkrivajuæi pravu istinu o slobodnome zidarstvu i njegovojnespojivosti s kršæanstvom, ova je knjiga i izvrstan izvorkljuènih informacija o tome najutjecajnijem tajnom društvu:povijest, organizacija i hijerarhija masonstva; masonska

Domovinske vijestiika

74. studenog 2009. broj 44/2009

ideologija, vjerovanja, simbolika i rituali; naèini vrbovanja iobmanjivanja novih èlanova, proces inicijacije i tajnazakletva; masonstvo i Katolièka Crkva u povijesti i danas;masonska zavjera: utjecaj na politiku, pravosuðe, obrazovnisustav i medije; masonstvo i novi svjetski poredak, istaknuoje mr. Balta. John Salza je ugledan odvjetnik i publicist.Bivši je mason 32. stupnja Škotskoga obreda i bivši èlanmasonskoga Drevnog Arapskog Reda Plemiæa MistiènogaHrama (Shrinersa). Premda katolik od roðenja, Salza jeiniciran u masonsku ložu nakon što ga je primamila skupinaprijatelja i filantropa. Uznemiren spoznajama o masonskojideologiji i obredima, poèeo je prouèavati negativni crkvenistav prema masonstvu te je, uvidjevši njegovuargumentiranost, napustio Ložu i javno progovorio otajnama slobodnoga zidarstva.

Ðakovaèki bogoslovi pohodili grobove sveæenikaÐakovo, 29.10.2009. (IKA/TU) – Prije odlaska svojimdomovina za svetkovinu Svih svetih i Dušni dan, bogosloviðakovaèkog Bogoslovnog sjemeništa, zajedno s pomoænimbiskupom ðakovaèko-osjeèkim Ðurom Hraniæem,poglavarima Sjemeništa i profesorima Katolièkogabogoslovnog fakulteta pohodili su 29. listopada upopodnevnim satima ðakovaèko groblje. Zajednièka molitvazapoèela je kod tri središnja križa, a nakon toga bogoslovi suu dvije skupine, predvoðeni duhovnikom Sjemeništa mr.Božom Radošem i mons. Lukom Strgarom, pohodili svegrobove pokojnih sveæenika i bogoslova.Mr. Radoš istaknuo je da grob nije samo mjesto ljudskogarastanka, nego za nas kršæane postaje mjesto susreta. Našpohod grobljima prožet je željom da Gospodin uèvrsti i našuvjeru u uskrsnuæe, a za one na koje æemo danas misliti i èijaæemo imena s poštovanjem i u molitvi izgovarati, molitæemo Gospodina da ih primi u društvo svetih, da budu sNjim u zajedništvu i u ljubavi jer to je svetost, rekao jeduhovnik.Tradicionalni pohod sveæenièkim grobovima o svetkoviniSvih svetih i Dušnom danu ove je godine posebno znaèajan,istièe rektor Bogoslovnog sjemeništa mons. JosipBernatoviæ, jer se nalazimo u Sveæenièkoj godini. Na krajupohoda svim sveæenièkim grobovima, bogoslovi su seokupili u Grobnici Stolnog kaptola gdje su uz pjesmu uputilisvoje molitve za dvadesetpetoricu kanonika pokopanih u tojgrobnici.

Susret Vinkovaèkog dekanata u Godini župne katehezeÐakovaèko-osjeèke nadbiskupijeVinkovci, 29.10.2009. (IKA) – U povodu Godine župnekateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji koju jeproglasio nadbiskup dr. Marin Srakiæ, a s ciljem nastojanjaoko ostvarenja Izjava i odluka Druge biskupijske sinodeðakovaèke i srijemske te pastoralnih ciljeva i zadaæa uGodini župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji,u èetvrtak 29. listopada u Velikoj županijskoj vijeænici uVinkovcima održan je susret Vinkovaèkoga dekanata uGodini župne kateheze. Na susretu se okupilo stotinjaksveæenika, redovnica, redovnika, èlanova župnih pastoralnihvijeæa, školskih vjerouèitelja i suradnika u župnoj katehezi,mladih koji su završili formaciju "Mladi za mlade" i drugihvjernika koje je pozvao njihov župnik. Susret je zapoèeozajednièkom Molitvom za sveæenike, nakon koje jepozdravnu rijeè uputio župnik župe sv. Euzebija i Poliona idekan Vinkovaèkoga dekanata mons. Tadija Pranjiæ. Prvopredavanje na susretu održao je sveæenik mr. Zdenko Iliæ,profesor kanonskog prava na Katolièkom bogoslovnom

fakultetu u Ðakovu, na temu "Završni sinodski dokument:struktura i obvezatnost". Dokument je podijeljen u šestpoglavlja iz èijih je naslova uoèljiva evangelizacijskaintonacija i pristup èitave Sinode, bez obzira je li rijeè okršæanskom pozivu, službama, sakramentima, ustroju. Sve sepromatra pod evangelizacijskim vidom. Govoreæi oobvezatnosti izjava i odluka Sinode, mr. Iliæ, meðu ostalim,rekao je: "Knjiga Sinode – Izjave i odluke Druge biskupijskesinode pravi su pravni propisi i crkveni zakoni koji imaju triglavna obilježja: trajnost, opæenitost i obvezatnost. Izjave iodluke su (nad)biskupijsko krajevno pravo, krajevni zakonikoji su proglašeni i koji obvezuju vjernike naše nadbiskupijei Srijemske biskupije. Zakoni sadržani u Knjizi Sinode sutrajni, stabilni, ali ne vjeèni, tj. oni se mogu mijenjati odstrane mjerodavne crkvene vlasti ako su na štetu zajednice ilikoèe njezin razvoj. Oni su i opæeniti, tj. dani su svimvjernicima u Nadbiskupiji ðakovaèko-osjeèkoj, a svrha im jeopæe dobro te je stoga i nadbiskup Marin pozvao svesveæenike, redovnike i redovnice i sve Kristove vjernike da uduhu istinskoga zajedništva prihvate odredbe donesene uKnjizi Sinode te se marno njome služe u ispunjavanju svogposlanja – živjeti i naviještati evanðelje, radosnu vijestspasenja u Isusu Kristu." "Župna kateheza u Izjavama iodlukama Druge biskupijske sinode" bila je tema izlaganjao. Ilije Sudara, župnika župe sv. Vinka Pallottija uVinkovcima. Predavaè je govorio o katehezi odraslih, župnojkatehezi, istaknuo je važnost priprave na sakramentekršæanske inicijacije, a rijeèi je bilo i o evangelizacijskimnastojanjima vezanim uz slavlja prve prièesti i o sakramentupotvrde. O Godini župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkojnadbiskupiji govorio je ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskupÐuro Hraniæ. Govoreæi na poèetku o Sinodi koja je bilasazvana jer su došla nova vremena koja zahtijevaju novepastoralne odgovore, nove iskorake u životu Crkve, biskupHraniæ je rekao: "Pred èitavom našom nadbiskupijskomzajednicom je jedna ozbiljna etapa koja æe trajati zasigurnoviše godina, možda i više desetaka godina kako bismodosegli ciljeve koji su postavljeni u završnom sinodskomdokumentu." U svom izlaganju biskup je rekao kako je putCrkve èovjek i to konkretan èovjek u njegovoj životnojsituaciji i nastavio: "I to je stvarno izazov i zadaæa koja stojipred nama koji susreæemo èovjeka kojega oblikujesuvremeno vrijeme u kojem živimo, demokratsko društvogdje nema više neèeg što bi bilo postavljeno što on moraizabrati, nego gdje mu je sve ponuðeno pa tako i religija dabira. Val sekularizacije nas je ozbiljno nagrizao i vidimo daimamo možda dvadesetak posto vjernika u našim župnimzajednicama koji koliko-toliko imaju redoviti kontakt sasvojom župnom zajednicom, koji su barem nedjeljom naeuharistijskom slavlju, ali imamo i do osamdeset postovjernika koji biraju ono što im, kad i koliko odgovara. I nemožemo samo proklinjati toga èovjeka nego ga moramo iprihvatiti. S druge strane, primjeæujemo da je tajsekularizirani èovjek gladan i žedan duhovnosti, gladan ižedan Boga i da nam razlièite molitvene zajednice, skupineitd., nièu kao gljive poslije kiše. Èovjek traži duhovnosnažno uporište." U svom je izlaganju biskup Hraniæistaknuo je takoðer "kako težište pastoralnoga radasveæenika u župnoj zajednici trebaju biti ne toliko djeca imladi koje ne treba zapustiti, s kojima treba svakako ostatiprisutan, veæ da su to na prvom mjestu odrasli zbog toga štoni jedan oblik rada s djecom i mladima ako nije praæen ipodržavan vjerom odraslih, vjerom obitelji, iskustvomzajedništva i vjere unutar župne zajednice, ne može uspjeti,odnosno ima jako malo uspjeha". Biskup je takoðerpodsjetio kako je Godini župne kateheze u Ðakovaèko-osjeèkoj nadbiskupiji prethodila Godina suodgovornosti i

Domovinske vijesti ika

8 4. studenog 2009. broj 44/2009

Godina braka i obitelji te je iscrpno obrazložio Okružnicunadbiskupa Srakiæa glede temeljnih smjernice za Godinužupne kateheze. Tom prigodom biskup Hraniæ pojasnio jepet ciljeva gdje je istaknuo kako je mjesto raðanja vjernikažupna zajednica, i jedanaest središnjih sadržaja i nastojanja uGodini župne kateheze. Nakon predavanja održana jedinamièna rasprava, a susret je završio domjenkom idruženjem.

Više od 400 mladih na jubilarnom 60. H-epicentruZagreb, 29.10.2009. (IKA) - Jubilarna 60. zabavno-dobrotvorna veèeri H-epicentara pod nazivom "SVISlive"("Svi sveti uživo") održana je 29. listopada u baru Bakaga nazagrebaèkoj Šalati. Svi posjetitelji kupovinom ulaznice od15 kuna sudjelovali su u dobrotvornoj akciji pomoæi zainvalida Mirka Rozgu iz Trogira, koji boluje 12 godina odparalize. Svi posjetitelji veèeri svojim su dolaskomomoguæili Mirku još koji odlazak u ljeèilište, koje mu jenužno za oporavak. Središnji dogaðaj veèeri bio je koncert vokalno-instrumentalnog sastava "Emanuel", pobjednikaovogodišnjeg Uskrsfesta koji je nastupio nakon što jegostovao u emisiji Hrvatskog katolièkog radija - Sacro ritam.Više od 400 mladih zdušno je pratilo nastup VIS-a"Emanuel" koji su sa svojim nastupom zakljuèili veèer.Veèer je posjetio i povjerenik za pastoral mladih zagrebaèkenadbiskupije Domagoj Matoševiæ, koji je tom prigodomuputio svima Božji blagoslov i pozvao mlade da i daljesvjedoèe svoju svetost u svakodnevnom životu. Poseban gostveèeri bila je neprofitna graðanska udruga Capoeira AngolaZagreb kojoj je cilj promicanje capoeire – brazilskeumjetnièko-borilaèke vještine. CAZ se kao udruga bavi ipromicanjem brazilske kulture, jezika, brazilske glazbe itradicionalnih instrumenata. Udruga H-epicentar uz veèeri H-epicentar istodobno provodii dobrotvorno-mobilizacijski projekt "Poziv za 10!" èiji jecilj sakupiti 100 000 kuna preko dobrotvorne linije 060 9090 za godišnje stipendije 10 studenata iz višebrojnih obitelji.

Izaslanstvo Nacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj uÐakovuÐakovo, 30.10.2009. (IKA/TU) - Izaslanstvo Nacionalnezajednice Bugara u Hrvatskoj posjetilo je 30. listopadaÐakovo i tradicionalno, desetu godinu za redom, uz bugarskinacionalni praznik "Dan narodnih buditelja", položilovijenac na grob biskupa Josipa Jurja Strossmayera,dobroèinitelja i velikog prijatelja Bugarske. BiskupStrossmayer dao je veliki prinos za razvoj bugarske kulture iobrazovanja, pomagao je školovanje bugarskih studenata uZagrebu te su zahvaljujuæi njegovu nastojanju, 1861. godine,u Zagrebu tiskane Bugarske narodne pjesme braæeMiladinov. Izaslanstvo je primio ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ. Èlanovi izaslanstva, uz bugarskièasopis "Rodna rijeè", donijeli su na dar i knjigu èlanicedelegacije, Diane Galsnove "Ratnici milosrða". Knjigaistražuje odnos Bugarske vojske prema hrvatskim vojnicimai civilima pri kraju II. svjetskog rata i neposredno nakonnjegova završetka, a dotièe i zbivanja koja su neposrednovezana uz bleiburšku tragediju. Temeljna djelatnostNacionalne zajednice Bugara u Hrvatskoj je promicatiodnose izmeðu Hrvata i Bugara i vratiti ih na razinu na kojojsu bili prije stvaranja Jugoslavije jer je za vrijeme te državehrvatsko-bugarsko prijateljstvo bilo uništeno, a sada senastoji ponovno uspostaviti i uèvrstiti dobra suradnja.

Održana konferencija za medije u povodu Nagradnognatjeèaja Glasa Koncila za najbolji neobjavljen romanZagreb, 30.10.2009. (IKA) - U prostorijama Glasa Koncilau Zagrebu u petak 30. listopada održana je konferencija zanovinare u povodu poèetka rada Struènoga ocjenjivaèkogpovjerenstva prvoga Nagradnog natjeèaja Glasa Koncila zanajbolji neobjavljen roman nadahnut kršæanskimvrijednostima. U uvodnom dijelu ravnatelj Glasa KoncilaNedjeljko Pintariæ pojasnio je razloge radi kojih je GKpokrenuo natjeèaj. Rekao je, da se želi istaknuti da kulturane može biti na marginama bilo crkvenoga, bilo društvenogadogaðanja. GK to pokazuje desetljeæima kroz svoj tjednik ukojem promovira onu kulturu u kojoj katolik možesudjelovati i graditi ju, a ne biti samo konzument. GK jeprije nekoliko godina zapoèeo objavljivanje u nastavcimaProsenjakova romana koji je potom objavljen u knjizi, a nastranicama GK se redovito svaki tjedan objavljuju kratkeprièe. U nastavku konferencije za novinare koordinatornatjeèaja i urednik mjeseènog magazina GK-a "Prilika"Branimir Staniæ predstavio je peteroèlano povjerenstvo. Upovjerenstvu je dr. Gordana Varošanec-Škariæ, sveuèilišnaprofesorica na odsjeku za fonetiku Filozofskoga fakulteta uZagrebu i ravnateljica Govornièke škole "Ivo Škariæ", te prvihrvatski struènjak za forenziènu fonetiku. Èlan povjerenstvaje i Ninoslav Lovèeviæ, televizijski scenarist i redatelj koji jezavršio komparativnu književnost i slavistiku, a zahvaljujuæièijem "filmskom portretiranju" je javnosti približenaduhovnost života i rada Ante Antiæa, Josipa Stadlera, PetraBarbariæa, Antuna Mahniæa, Josipa Jurja Strossmayera,kardinala Jurja Haulika, Franje Šepera, Josipa Bozaniæa, kaoi bl. Alojzija Stepinca. U povjerenstvu je mr. Ivica Šola,teolog, sveuèilišni predavaè i publicist, suradnik Hrvatskihstudija Sveuèilišta u Zagrebu i više drugih fakulteta, koji radikao komentator dnevnog lista "Glas Slavonije". Nadalje, upovjerenstvu je Tomislav Marijan Bilosniæ, književnik,slikar, umjetnièki fotograf i publicist, autor osamdesetakknjiga proze, poezije, kritike, feljtona i putopisa, te èlanUpravnog odbora Društva hrvatskih književnika. Peti èlanpovjerenstva je Božidar Petraè, komparatist, romanist,antologièar, prevoditelj i književni kritièar, glavni uredniknaklade Alfa, urednik biblioteke GK "Hrvatska katolièkabaština XX. stoljeæa", te dopredsjednik Upravnog odboraDruštva hrvatskih književnika. Staniæ je kratko predstavio isam tijek natjeèaja koji je najavljen u studenom proteklegodine, a raspisan u travnju 2009. godine. Do 6. listopadapristiglo je 59 rukopisa. Povjerenstvo za tehnièka pitanja GKje zasjedalo 19. listopada, a prvi sastanak Struènogaocjenjivaèkog povjerenstva održan je 30. listopada. Predviðase da æe zbog opsega natjeèajnog materijala, GK prijepoèetka ljeta 2010. godine objaviti rezultate. Fond nagradaiznosi 170.000 kuna: prva je nagrada 100.000, druga 40.000a treæa 30.000 kuna (izraženo u bruto vrijednostima). GK æeobjaviti nagraðene romane, a takoðer æe jedno djelo objavitiu nastavnicima u GK. Pojašnjavajuæi dvosmislenost kojeizaziva sintagma kršæanske vrijednosti, mr. Šola istaknuo jeda je misija romana èuvati od zaborava konkretnu èovjekovuzapitanost, njegovu agoniju, tugu, sreæu i sve što ide sljudskim egzistencijalima. Kršæanske vrijednosti suuniverzalne, ali one imaju specificum, to je jedna osoba, onase zove Isus iz Nazareta, odnosno za one koji vjeruju to jeIsus Krist koji je ujedno i Sin Božji. Ne treba to mistificirati.Kršæanske vrijednosti su ono što piše u evanðelju, rijeèi idjela Isusa Krista. One se inkulturiraju u razlièite forme:liturgijsku, filozofsku, teološku, pa naravno i u umjetnièkuformu, a jedna o tih formi je i roman, i tako kršæanstvo veædugo vremena i putem umjetnosti komunicira sa svijetom,rekao je mr. Šola.

Domovinske vijestiika

94. studenog 2009. broj 44/2009

Predstavljena knjiga don Anðelka Kaæunka "Mojitopnièki dnevnici"Ogulin, 30.10.2009. (IKA) - U organizaciji HKZ "MI" izOgulina u pastoralnoj dvorani župe sv. Križa u Ogulinupredstavljena je 30. listopada nova knjiga don AnðelkaKaæunka "Moji topnièki dnevnici". Rijeè je o treæoj knjizisveæenika, odnedavna èlana prezbiterijata Gospiæko-senjskebiskupije i plodnog kolumniste i kronièara društvene zbilje.Uvodno je pozdravio domaæin, župnik i dekan ogulinski mr.Tomislav Rogiæ, autora je predstavila predsjednicaogulinskih MI-ovaca Lavinija Stipetiæ a o knjizi suprozborili predstavljaèi, dopisnik IKA-e s prostora Gospiæko-senjske biskupije Zvonko Ranogajec i novinar Veèernjeglista iz Zagreba Darko Pavièiæ. Dijelove knjige èitala je MI-ovka Ivona Puškariæ a u glazbenom dijelu nastupio je mladižupni kvartete Djevojèice koje je sam don Anðelko nazvaoSacrofeminem. Zvonko Ranogajec je autora nazvao èesto neshvaæenom ali idragocjenom pojavom hrvatske medijske scene kojiodgovorno i hrabro progovara o problemima sadašnjosti tekroz svoje kolumne i propovijedi sadržane u knjizi ukazujena zakulisne igre "svjetskih igraèa" koje obièan graðanin nijeu stanju percipirati. U svom pisanju Kaæunko je originalan uironiziranju pojava u masovnoj kulturi, ukazuje na znakovevremena i kod èitatelja osnažuje duhovnu higijenu i jaèa ihna putu svetosti. U pisanju njeguje jedinstven stil teprimjenjuje rijeèi koje koristi hrvatska aktualna politika te ihstavlja u drugi kontekst, rekao je Ranogajec.Darko Pavièiæ je don Anðelka Kaæunka oznaèio osobomanalitièkog uma koji je jedini bio u stanju svojevremenopostaviti pitanje treba li nam NATO, a to su oni koji suHrvatsku tretirali prvo maloljetnim a kasnije maloumnimdjetetom. Pohvalio ga je na hrabrosti sudjelovanja u javnomživotu. Na kraju se slušateljima obratio don Anðelko. Nakladnik knjige je Treæi dan iz Zagreba, urednik je MateKrajina a autor naslovnice Tihomir Lovriæ. Knjiga na 260stranica sadrži kolumne koje je autor objavljivao dok je biona dužnosti kancelara Vojnog ordinarijata u tjedniku MORH-a Obrani kao i propovijedi u razdoblju 2002. do 2006.godine.

Knjiga "Imena i Rijeè" fra Ante Vuèkoviæapredstavljena i u SinjuSinj, 30.10.2009. (IKA) – "Nije ovo knjiga gotovih rješenja,njezina je svrha da filozofski posve nepripremljenomèitatelju kroz 'filozofsku misao' trasira put da svoj životgleda i pokušava razumjeti u svjetlu Evanðelja", kazao je dr.fra Ante Akrap predstavljajuæi knjigu "Imena i Rijeè" autoradr. fra Ante Vuèkoviæa, u petak 30. listopada u dvoranisamostana Èudotvorne Gospe Sinjske u Sinju. Uz njega su oknjizi, objavljenoj u nakladi "Svjetlo rijeèi" govorili: dr. IngaTomiæ-Koludroviæ, urednik knjige dr. fra Ivan Šarèeviæ isam autor. Knjiga sadrži èlanke koje je autor objavljivao u reviji"Svjetlo rijeèi" od 2003. do 2008., i to u rubrici na kraju togamjeseènika pod naslovom "Zapažanje na rubu". Knjigapredstavlja susret autora sa 63 osobe iz povijesti zapadnemisli, pri èemu pokušava razviti dijalog s onim što život idjelo te osobe znaèe njemu, a ne sa željom da teorijskiraspravlja ili èak obraèunava s njihovim idejama. Fra Ante udijalog sa životom i djelima tih autora stupa, naime, saželjom da na najjednostavniji moguæi naèin izvuèe bitnjihove misli, a uz to i temeljnu moralnu pouku koju on iznje izvlaèi, istaknula je dr. Tomiæ-Koludroviæ, dodavši: valjanapomenuti da se sve ovo dogaða na svega 3 stranice, koliko

u prosjeku sadrži svaka parabola. Nadilazeæi pritom osobneimpresije, autor kontekstualizira obraðivane teoretièare izvlastite perspektive, navodeæi uvijek ono što smatra da jenajbitnije za svakog od njih ili otkrivajuæi u njihovom djeluneki važan problem s kojim želi stupiti u dijalog. Programpredstavljanja uzvelièali su sinjski glazbenici Inga Romac-Šariæ i Joško Deliæ, a nazoènima se rijeèima dobrodošliceobratio i gvardijan samostana fra Bože Vuleta. Na kraju jepisac knjige dr. Vuèkoviæ, izrazivši zahvalnostpredstavljaèima, osobito uredniku revije "Svjetlo rijeèi",koje je on dugogodišnji suradnik, proèitao svoj tekst"Guitton i oporuka".

U župi Molve održane puèke misijeMolve, 30.10.2009. (IKA) - U župi Molve održane su od 21.do 30. listopada puèke misije pod geslom "Kraljevstvo jeBožje meðu nama" u povodu ovogodišnje 150. obljetnice odizgradnje župne crkve Uznesenja BDM u Molvama, te uprigodi 150. obljetnice smrti Arškog župnika sv. IvanaMarije Vianneya u aktualnoj Sveæenièkoj godini. Misije su vodili misionari pavlini o. Marko KornelijeGlogoviæ i o. Euzebije Josip Kneževiæ, a zapoèele su usrijedu 21. listopada veèernjom misom i zazivom DuhaSvetog. Nakon mise predstavljeni su misionari i programmisija, te je održan susret sa župnim zborom. Svaki dannakon pobožnosti krunice i litanija slavila se misa u župnojcrkvi, a u nedjelju i u filijali Repaš. Nakon misa održane sumolitve, pobožnosti, procesije i prigodne kateheze. Uèetvrtak su se misionari susreli s prvoprièesnicima, u petak skrizmanicima i mladima te su posjetili starije i nemoæne užupi. U subotu sreli su se s roditeljima prvoprièesnika, a unedjelju su pohodili Repaš s kipom Majke Božje Molvarskegdje su slavili misu. Od ponedjeljka do petka, posljednjegdana misija, prijepodne su bili omoguæeni osobni razgovori iispovijed u župnom uredu. U ponedjeljak su se sreli sprvoprièesnicima i krizmanicima u Repašu, a u utorak sroditeljima krizmanika. Tog istog dana naveèer nakon misebila je procesija sa svijeæama oko crkve. U srijedu suposjetili niže i više razrede u osnovnoj školi te mališane udjeèjem vrtiæu. U èetvrtak su posjetili podruène škole uRepašu i Medvedièki, te su održali susret s redovnicama. Upetak su se sreli s roditeljima prvoprièesnika i krizmanika uRepašu. Završna misa i oproštaj od misionara bili su u petaku župnoj crkvi. Deset dana puèkih misija, tj. duhovne obnove, u svetištuMajke Božje Molvarske bili su duhovna okrjepa i blagoslovne samo za župljane, veæ i za sve vjernike iz drugih mjestakoji su te dane hodoèastili u Molve. U podravsku "oazuduhovnih zvanja" organizirano su došli vjernici iz Repaša,Virja, Ðurðevca, Gole, Koprivnice i okolnih mjesta. Osim duhovnog karaktera, misije su imale i karitativnudimenziju. O. Marko Glogoviæ poznat je kao borac za spasneroðenih i onih roðenih èije su majke ostale bez krova nadglavom i sredstava za život. Molvarci su se spremnoodazvali na poziv i do kraja misija prikupljali za njihpotrepštine poput hrane, odjeæe, obuæe i raznih stvari.

.

Domovinske vijesti ika

10 4. studenog 2009. broj 44/2009

Teološko-katehetsko doškolovanje odgojiteljica s ciljemprovoðenja katolièkog vjerskog odgoja u predškolskimustanovamaSplit, 31.10.2009. (IKA) – Katehetski ured Splitsko-makarske nadbiskupije u suradnji s Katolièkim bogoslovnimfakultetom Sveuèilišta u Splitu organizira jednogodišnjiteološko-katehetski seminar u svrhu osposobljavanjaodgojiteljica za katolièki vjerski odgoj u predškolskimustanovama. Seminar, na koji su prijavljene 32 odgojiteljice,zapoèinje u subotu 7. studenoga u prostorijama splitskogaKBF-a. Predstojnik Katehetskog ureda mr. Josip Periš susreose u subotu 31. listopada u prostorijama KBF-a u Splitu, sodgojiteljicama koje æe sudjelovati na seminaru kako bi ihupoznao s programom seminara. Predavanja æe se održavatitijekom akademske godine kroz 16 subota po 5 sati, uvremenu od 8.30 do 12.45. Pohaðanje predavanja jeobvezno, kao i polaganje ispita iz pojedinih predmeta.Temeljni sadržaj uzet je iz Katekizma Katolièke Crkve kojiæe pojedini predavaè prilagoditi satnici koja mu stoji naraspolaganju. Seminar obuhvaæa 9 teoloških disciplina ipraktiène vježbe sa sveukupnim fondom od 90 nastavnihsati. Rijeè je o projektu postupnog uvoðenja vjerskog odgojau predškolske ustanove prema "Ugovoru izmeðu SveteStolice i Republike Hrvatske o suradnji na podruèju odgoja ikulture, te provedbenom Ugovoru o katolièkom vjeronaukuu javnim školama i vjerskom odgoju u javnim predškolskimustanovama", sklopljenom izmeðu Vlade RH i HBK. Nijerijeè o uvoðenju zasebnog sata vjeronauka, nego sekršæanski vjerski odgoj želi integrirati u redovitiodgojiteljski rad s djecom u predškolskim ustanovama.Zavod za unapreðenje školstva uputio je službeni dopis nasve predškolske ustanove u Republici Hrvatskoj omoguænosti i potrebi teološko-katehetskog doškolovanjaonih odgojiteljica koje to žele i koje bi se u sklopu svogredovitog odgojiteljskog rada bavile i vjerskim odgojem.Imajuæi u vidu da se radi o osobama koje se samoinicijativnoi bez prisile žele ukljuèiti u pohaðanje ovog seminara,upisnina za sve polaznike je 400 kuna. Oèekujemo dapredškolske ustanove u kojima odgojiteljica radi platiupisninu, a ostale troškove doškolovanja platit æe Splitsko-makarska nadbiskupija, naglasio je mr. Periš. Na krajuseminara svim polaznicima, koji budu redovito pohaðalipredavanja i položili sve ispite, bit æe izdana posebnapotvrdnica. Na temelju potvrdnice o završenom seminarudijecezanski biskup dodijelit æe kanonski mandat (missiocanonica), s kojim æe pojedina odgojiteljica i službenoprovoditi vjerski odgoj u predškolskoj ustanovi u kojoj jezaposlena. Govoreæi o osnovnim uvjetima polaznikaseminara, predstojnik KU istaknuo je da seminar upisujuodgojiteljice koje veæ rade u predškolskim ustanovama iimaju odgovarajuæu struènu spremu; poglavito oneodgojiteljice koje su veæ sudjelovale na seminarima opredškolskom vjerskom odgoju i imaju o tome pisanupotvrdnicu; odgojiteljice koje na temelju svog osobnogkršæanskog opredjeljenja imaju afiniteta za vjerski odgoj uvrtiæima; odgojiteljice koje imaju osnovnu kršæanskuformaciju i ukljuèene su u život svoje župne zajednice;odgojiteljice koje imaju odgovarajuæu struènu spremu,ispunjaju ostale uvjete, a nisu još zaposlene ili nisu ustalnom radnom odnosu; osobe koje studiraju predškolskiodgoj u perspektivi buduæeg rada u djeèjim vrtiæima. Rok zaprijavu bio je do 23. listopada, a potrebna dokumentacija je:pisana molba Katehetskom uredu, dokument o struènojspremi za predškolski odgoj, krsni list, potvrda o crkvenomvjenèanju (ili krizmi za one koji nisu vjenèani),posvjedoèenje župnika ili crkvenog poglavara o kršæanskomživotu i prikladnosti kandidata.

Sveæenièko reðenje na Jordanovcu u ZagrebuZagreb, 31.10.2009. (IKA) - Za vrijeme sveèanogaeuharistijskog slavlja u župnoj crkvi u župi Bezgrešnog srcaMarijina na zagrebaèkom Jordanovcu, pomoæni zagrebaèkibiskup Ivan Šaško podijelio je 31. listopada sveæenièki reddvojici ðakona iz Hrvatske pokrajine Družbe Isusove,Tomislavu Špirancu i Ivanu Manduriæu. U koncelebraciji jebilo još èetrdestetak sveæenika. U homiliji je mons. Šaško rekao da je rado došao zahvalitiBogu za taj znakovit dogaðaj u Sveæenièkoj godini, te jepozvao sve da slave Božju blizinu u ljepoti odaziva Ivana iTomislava. Biskup je na temelju proèitanog evanðelja,istaknuo da u kršæanstvu ne postoje èasti, nego odgovornosti,nikakve povlastice, nego služenje, braæa i sestre kojima trebaslužiti. U kršæanstvu, rekao je biskup Šaško, nemaprofesionalnih karijera, nego poèetnika u sebedarnoj ljubavi. Èuvajte govor svetosti, kao proroèki govor Crkve i ostanitevjerni Kristu, toliko da mu i najveæim kušnjama uzmognetereæi: Gospodine ti sve znaš, ti znaš da te volim - zakljuèio jemons. Šaško. Na kraju slavlja je p. Ivan Koprek, provincijal DružbeIsusove, zahvalio zareditelju, svima nazoènima naeuharistijskom slavlju a posebice Bogu, koji je kako jerekao, u ovoj Sveæenièkoj godini, Hrvatskoj pokrajiniDružbe Isusove darovao sedam sveæenika, meðu kojima idvojicu današnjih reðenika. O. Koprek je objavio kako æe p.Tomislav Špiranec nastaviti svoje poslanje u Klasiènojgimnaziji u Osijeku - koju vode isusovci, a p. Ivan Manduriækao kapelan upravo u župi u kojoj je reðen. Novozareðenisveæenici æe se na svetkovinu Svih svetih na nedjeljnimmisama predstaviti široj župnoj zajednici.

Pobožnost Marijina puta u KlenovnikuKlenovnik, 31.10.2009. (IKA) - Više stotina vjernikaokupilo se u subotu 31. listopada na Marijinom putu uKlenovniku, jedinstvenoj pobožnosti razmatranja životaBlažene Djevice Marije, koju je predvodio varaždinskibiskup Josip Mrzljak. Okupljene je hodoèasnike na poèetkupozdravio naèelnik opæine Klenovnik Izidor Gladoviæzaželjevši im bogatu duhovnu okrjepu u Klenovniku u kojemje obitelj Draškoviæ dala podiæi davne 1672. godine 15kamenih pilova s prikazima otajstava radosne, žalosne islavne krunice. Pjevanje su predvodili te razmatranja uz postaje èitalièlanovi Biskupijskog zbora mladih Varaždinske biskupije uorganizaciji predstojnika Katehetskoga ureda Varaždinskebiskupije Damjana Korena. Iznenaðenje za sve sudionike pobožnosti koja je oživljenaprošle godine bila je postaja "Uzašašæe Gospodina našegaIsusa Krista", koja je obnovljena u suradnji s Ministarstvomkulture i opæinom Klenovnik te nakon dugoga niza godinavraæena na svoje izvorno mjesto. Prema konzervatorskojstudiji, obnovljena originalna postaja postavlja se u lapidarikapele sv. Volfganga u Vukovoju, do koje vodi Marijin putod nekadašnje rezidencije obitelji Draškoviæ u Klenovniku, areplika se stavlja na mjesto u ambijentalnom sklopu puta.Time je ujedno ispunjen plan da se godišnje obnovi i postavijedna postaja Marijina puta. Nakon Marijina puta biskup Mrzljak je predvodio misnoslavlje spomendana sv. Volfganga ispred njegove kapele, jerje okupljeni broj vjernika daleko premašivao moguænostsmještaja u kapelu. Govoreæi o životu svetih, koji su uzorkršæanskoga života, biskup Mrzljak je podsjetio da sepotrebno uzdiæi na uzvišicu jer èovjek ne smije biti prizemannego mora napredovati, rasti u vjeri, uèvršæivati se u vjeri iprosvjetljivati.

Domovinske vijestiika

114. studenog 2009. broj 44/2009

Holywin – Svetost pobjeðujeZagreb, 31.10.2009. (IKA) – U organizaciji Udruge "Solzemlje" u osnivanju, a pod pokroviteljstvom Povjerenstva zapastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupije uoèi blagdana SvihSvetih, u subotu, 31. listopada u zagrebaèkoj župi sv. Blažaorganiziran je cjeloveèernji susret za mlade "Holywin –Svetost pobjeðuje". Geslo ovogodišnjeg susreta na kojem seokupilo oko 800 mladih bilo je "Ne izabraste vi mene, negoJa izabrah vas" (Iv 15,16). Susret je zapoèeo misnimslavljem kojeg je predvodio župni vikar u zagrebaèkimžupama sv. Leopolda Mandiæa, Ljubljanica-Voltino iBlagovijest - Navještenja Gospodinova, Vrbani mladomisnikIvan Valentiæ. U koncelebraciji su bili povjerenik zapastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupije vlè. DomagojMatoševiæ, župni vikar župe sv. Blaža vlè. Danijel Dukiæ,ravnatelj salezijanske zajednice u Podsusedu don MilanIvanèeviæ i župni vikar župa Bl. Alojzija Stepinca iUzvišenja svetog Križ vlè. Odilon Gbenoukpo Singbo.Što mladi traže u Crkvi, što im to Crkva tako primamljivonudi, tko ih i što privlaèi, upitao je vlè. Valentiæ, te istaknuokako se raduje kad to pitanje postavi mladima kojesvakodnevno susreæe. I mi veèeras nismo došli ovdje izznatiželje, veæ stoga što nas je potaknuo Onaj koji brdapokreæe. Dodirnuo nas je u srce duh Božji i povukao na ovajsusret, rekao je propovjednik. Dodao je da Isus svakogaizabire u njegovu pozivu, a živjeti po Kristovu uzoru nijelako. Uzor u tome životu mladima su sveci kako onikanonizirani, tako i oni svetoga života.U molitvi vjernika koju su sastavili sami mladi molilo se zaCrkvu, domovinu, za iseljene Hrvate, sveæenièka iredovnièka zvanja, za majke i oèeve, za djecu, osobito onuèiji životi nisu nikad ugledali svijet. Mladi su zahvalili za darživota, prigode susreta, te moliti za snagu svladavanjasvakodnevnih obveza, a u molitvama su se sjetili svihpokojnih osobito mladih. Na kraju mise, vlè. Dukiæ je zahvalio na odazivu velikogbroja mladih, te zahvalio na povjerenju da se i ove godineovaj susret održava upravo u župi sv. Blaža. Potaknuo jemlade da u ovoj Sveæenièkoj godini osobito mole zasveæenike. Vlè. Matoševiæ je prisjetivši se prvog Holywina2003. godine zahvalio mladima na odazivu i potpori ovomprojektu. Misno slavlje završilo je mladomisnièkimblagoslovom vlè. Ivana Valentiæa i Odilona GbenoukpoSingba.Misno slavlje pjevanjem je animirao movoosnovani bend"Makabejci".Program Holywina nastavljen je u župnoj dvorani uKordunskoj ulici. Animatori Zagrebaèke nadbiskupijepredstavili su živote sv. Benedikta i sv. Skolastike, sv. Vida,sv. Patrika, sv. Brigite Švedske i sv. Katarine Sienske.Tridesetak mladih izvelo je scenske prikaze scenaristice iredateljice Rajke Jelinèiæ.Gosti veèeri bili su mladi Karmela Božanskog Srca Isusovakoji su predstaviti život bl. Marije Terezije od sv. Josipa,utemeljiteljice Karmela BSI, te Karmelsku mladež.U ime mladih glumaca svima se na odazivu zahvalila RajkaJelinèiæ. Posebno je zahvalila biskupskom vikaru za gradZagreb i župniku župe sv. Blaža preè. Zvonimiru Sekeljukoji je rado u svako doba dao na raspolaganje župni prostor.Preè. Sekelj je zahvaljujuæi na veèeri istaknuo kako se ovimsricalo bogatstvo, odnos prema korijenu, Osmišljavatelju,prema Onome koji nas èini dostojanstvenima. Ovo jeprekrasan bunt u vremenu nad kojim se nadvija nešto što biželjelo pomutiti ljepotu i cjelovitost èovjeka. Stoga je ovo"prekrasni vitamin" za dinamiku sutrašnjice, rekao je preè.Sekelj.

Molitveno bdjenje uoèi Svih svetih u ZaprešiæuZaprešiæ, 31.10.2009. (IKA) - Župa sv. Petra ap. izZaprešiæa uprilièila je u subotu 31. studenog molitvenobdjenje uoèi svetkovine Svih svetih. Sveèano euharistijskoslavlje u kripti crkve Sv. Ivana Krstitelja predvodio je župnikIvan Frkonja u koncelebraciji sa župnim vikarom MatijomPavlakoviæem. Nakon mise izvedena je predstava "Èetirižene u prispodobi sv. Franje" u režiji vjerouèitelja IlijeNikoliæa. Autor predstave s nadarenim domaæim glumcimauz sada potvrðeni glumaèki talent župnog vikara MatijePavlakoviæa odluèio se za bogatog mladiæa iz Asiza koji jesvoje bogatstvo zamijenio siromaštvom. Predstava "Èetirižene u prispodobi sv. Franje" govori kako brat Franjo prièasiromasima Asiza o bogatom trgovcu koji svoj život troši uispraznostima ovoga svijeta, a posebno na žene koje su snjim samo iz koristoljublja. Na smrtnoj postelji bogatogtrgovca napuštaju njegove tri žene dok mu njegova prvažena "duša" ostaje vjerna. Župa sv. Petra ap. iz Zaprešiæa timmolitvenim bdjenjem željela se ukljuèiti u franjevaèkuproslavu velikog jubileja 800. obljetnice i zahvaliti Božjojprovidnosti za tolike franjevce koji su potekli iz hrvatskognaroda.

Noæ svetaca u SiskuSisak, 31.10.2009. (IKA) - Mladi iz sisaèkih župa Uzvišenjasv. Križa, Pohoðenja BDM, sv. Josipa radnika, sv. Kvirina,sv. Antuna Opata, bl. Alojzija Stepinca osmislili su i izvelicjeloveèernji program uoèi svetkovine Svih Svetih 31.listopada na Trgu bana J. Jelaèiæa. Susret je zapoèeo misnimslavljem koje je predvodio fra Roko Bedalov, a propvijedaoje vlè. Antun Sente. Potom su mladi izveli predstavu"Damjanova djeca" o Damjanu de Vesteru, nedavnoproglašenom svecu, koju je za tu sveèanost postavila prof.Nikolina Mesiæ. Nakon predstave uslijedilo je kreativnodruženje pred crkvom na Trgu. Zahvaljujuæi djelatnicimaDoma kulture, koji su postavili binu i razglas, mladi izsisaèkih župa iz Galdova i Budaševa, te iz sv. Križa i sv.Marije pjevali su nekoliko duhovnih pjesama, obogaæenimpoticajnim prezentacijama. Slaveæi Krista pjesmom i plesommladi sisaèki katolici dijelili su brojnim mladima, koji sesvaku subotu okupljaju na tom Trgu, topli èaj i peèenekestene, te ih pozivali da im se pridruže u slavljenju noæisvetaca u crkvi Sv. Križa uz prigodnu meditaciju i molitvu.

Blagoslovljena obnovljena crkva Sv. Petra i Pavla uOgulinuOgulin, 1.11.2009. (IKA) - Ogulinski župnik i dekan mr.Tomislav Rogiæ je 1. studenoga na blagdan Svih Svetih nagradskom groblju sv. Petra i Pavla u Ogulinu služio je misuna kojoj je blagoslovio obnovljenu crkvu sv. Petra i Pavla.Rijeè je o jednoj od najstarijih crkava ogulinskog kraja kojaprema podacima iz Modruškog urbara potjeèe iz drugepolovice 15. stoljeæa. Crkva je proširena kad je izgraðenzvonik 1926. godine. Posljednje tri godine crkva je postupnoobnavljana. Najprije je obnovljen krov s tornjem, zatimfasada sa stolarijom, a ove godine i unutrašnjost crkve.Blagoslivljajuæi crkvu dekan Rogiæ zahvalio je dosadašnjimi buduæim izvoðaèima radova i darovateljima crkve. Posebnoje zahvalio gradu Ogulinu što je omoguæio da se crkvablagoslovi na blagdan Svih Svetih. Kod središnjeg križažupnik i dekan Rogiæ izmolio je nakon mise molitvuodrješenja za sve mrtve.

Domovinske vijesti ika

12 4. studenog 2009. broj 44/2009

Nadbiskup Barišiæ predvodio misu na splitskom grobljuLovrinacSveci su komentar Blaženstava, svjedoci Kraljevstva Božjegau svojoj srediniSplit, 1.11.2009. (IKA) - "Svetkovina Svih svetih i blagdanDušnog dana vrijeme je iskrene zahvalnosti, molitve isjeæanja, susreta i dublje povezanosti s našim dragimpokojnima, prijateljima, poznanicima i sa svima koji su nassvojim životom zadužili. Meðu tolikima u prvom redumislimo na naše branitelje", kazao je splitsko-makarskinadbiskup Marin Barišiæ predvodeæi, na svetkovinu Svihsvetih 1. studenoga, misno slavlje na splitskom grobljuLovrinac. Ovo je susret i nas živih, nastavio je nadbiskup, jertoliki se poslije dugo vremena ili po prvi puta susretnu u ovedane na groblju. U tim susretima otkrivamo ljudskost,blagoslov i radost života u kojemu stvari ne mogu zamijenitiosobe ni tržište zajedništvo. Prije svega ovi dani supovlašteno vrijeme i groblje je prikladno mjesto razmišljanjai susreta s našim Bogom kroz šutnju, zahvalu, molitvu, ujednom širem i cjelovitijem pogledu o našem životu i smrti,o onima koje volimo, društvu i buduænosti ovoga svijeta.Govoreæi u svojoj propovijedi o smrti kao neizbježnojstvarnosti ljudskoga života i "povlaštenom" mjestu za pitanjao smislu života, o odredištu i cilju, o nadi ili beznaðu, mons.Barišiæ je istaknuo da je èovjek velik i vrijedan poštovanjacijeloga života, ali i prije roðenja i poslije smrti. Nada jedimenzija od koje je satkana ljudska duša. Zato grobovi nisusamo rub – zid plaèa i tuge veæ prostor horizonta nade.Upitavši se na èemu se temelji ljudska, odnosno kršæanskanada, odgovara: "Kršæanska nada nije neka apstraktna,anonimna, bezlièna moguænost. Naša kršæanska nada nijenešto, veæ Netko – Osoba: Isus Krist je temelj i stvarnostnaše nade. Da Krist nije uskrsnuo, samo ljudsko nadanje bilobi toliko nesigurno jer ne bi postojao dovoljan razlog za štose zapravo opredijeliti: za nadu ili beznaðe. Osoba IsusaKrista, Kristovo uskrsnuæe, pobjede života nad smræu, izvorje i temelj naše kršæanske nade." Svetkovina Svih Svetihstoga je proslava života jer vjerujemo u uskrsnuæe mrtvih iživot vjeèni. Zahvalno se sjeæamo naših dragih pokojnika isvih onih koji su poslije zemaljskog ušli u nebesku puninuUskrslog života. Ostvarenje njihova života u nebu proslavaje ljubavi i milosrða Božjega, Onoga koji je jedini svet iizvor svake svetosti, kazao je. Osvrnuvši se na evanðeoskitekst koji govori o Blaženstvima istaknuo je da ona ne želebiti jedan naèin suprotstavljanja mentalitetu svijeta negonovi i stvarni put spasenja svijeta, a sveci su komentarblaženstava, svjedoci Kraljevstva Božjega u svojoj sredini.Sveci su, nastavio je mons. Barišiæ, "osobe iz svakoganaroda, puka i jezika, iz svih kultura i vremena, svih zvanja izanimanja, svih uzrasta i sa svih podruèja društvenog života.Meðu njima su male, neprimjetne, anonimne osobe koje suse nosile sa svojim problemima i žalostima, koje su sezauzimale za opæe dobro, bile gladne i žedne pravednosti, nesamo za sebe nego još više za druge, to su progonjenimirotvorci, to su oni koji su davali prednost ljudskosti ivrednotama pred egoizmom i pohlepom, to su oni koji susvojim èistim srcem uspijevali vidjeti ne samo bližnjegasvoga, nego prisutnost Boga u svakom èovjeku. Sveci nisuneka daleka prošlost veæ su naši suvremenici: Ivan XXIII.,Padre Pio, Majka Tereza, Ivan Pavao II., Ivan Merz, AlojzijeStepinac, Marija Petkoviæ, i toliki živuæi meðu nama.Dakako, nisu to bezgrešni, savršeni ljudi, veæ ogranièene igrešne osobe koje se oslonjene na ljubav i milosrðe Božjehrabro nose sa poteškoæama, nepravdama, sa svojom i tuðomgrešnošæu, gradeæi kraljevstvo Božje, odnose ljubavi, pravdei mira". U tom je surjeèju nadbiskup istaknuo kako smo svipozvani na svetost te da je svetost u nama poput zrna koje se

zauzimanjem za bližnje i svjedoèenjem pravde, mira iljubavi, razvija i raste do mjere uzrasta punine Kristove kojuni smrt ne može sprijeèiti. Kako je važno, s kojim iskustvomi raspoloženjem, s kakvim životom se opraštamo odzemaljskog putovanja, iduæi u susret licu i pogledu svomeBogu Ocu. Nakon misnoga slavlja za križem u procesiji išli su brojnivjernici, ministranti, èasne sestre, bogoslovi, pjevaèisastavljeni od dva splitska župna zbora Gospe od Zdravlja iSvetoga Dujma pod vodstvom mo. Šime Maroviæa i više odtrideset sveæenika, do središnjega križa "obgrljena"svijeæama gdje je nadbiskup Marin Barišiæ izmolioblagoslovnu molitvu za sve vjerne mrtve. Potom senadbiskup sa sveæenicima i bogoslovima pomolio kodsveæenièke grobnice za one koji su svojom ljubavlju ipredanošæu zadužili Crkvu.

Kardinal Bozaniæ predvodio misu na MirogojuZagreb, 1.11.2009. (IKA) – Na svetkovinu Svih Svetih ucrkvi Krista Kralja na Mirogoju, zagrebaèki nadbiskupkardinal Josip Bozaniæ tradicionalno je predvodio misnoslavlje. U koncelebraciji su bili rektor crkve dr. StanislavVitkoviæ, generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencijemons. Vjekoslav Huzjak, biskupski vikar za grad Zagrebpreè. Zvonimir Sekelj, te sveæenici grada Zagreba.Pozdravljajuæi na poèetku mise kardinala Bozaniæa, dr.Vitkoviæ je istaknuo kako se ovogodišnja svetkovina SvihSvetih slavi u Sveæenièkoj godini, te je u tom kontekstupodsjetio na rijeèi pape Benedikta XVI. kako svaki sveæenikmora biti sretan što služi Crkvi. Dr. Vitkoviæ je takoðeristaknuo kako se upravo na ovu svetkovinu zagrebaèkaCrkva spominje biskupa dr. Josipa Langa koji je preminuo 1.studenoga prije 85 godina, a takoðer i fra Aleksija Beningarakoji je preminuo 1988. godine.Sveci nas pozivaju na nadu. Kako je važan, oslobaðajuæi ipun utjehe taj poziv za sve nas. Naime, nije lako živjeti unadi. U dominirajuæoj "kulturi smrti", nadu slabe razni oblicizala koja se propagiraju i šire svijetom, rekao je na poèetkupropovijedi kardinal Bozaniæ, te podsjetio kako kršæanskipogled na ono što se dogaða u svijetu treba biti, što je višemoguæe, objektivan, a to nas èini zabrinutima dokpromatramo moralno i duhovno stanje našega društva, kao ipovršnost života brojnih kršæana. Ali taj isti objektivnipogled nas èini pažljivima na znakove Božjeg Duha koji,prisutan u povijesti èovjeèanstva, ima snagu i u najtežimsituacijama mijenjati srca i promijeniti živote ljudi. Tiznakovi Božje prisutnosti u svijetu nam govore da, ako je"kultura smrti" napad na nadu, ta ista nada nije ugušena usvijetu nego se neprestano oèituje u našem društvu, raðajuæii podržavajuæi "kulturu života". Kardinal je podsjetio kako je povijest èovjeèanstva doistamukotrpna i isprepletana zlim djelima. Ali je ispunjena idivnim svjedoèanstvom bezbrojnih ljudi koji u poniznoj iiskrenoj vjeri ljube Boga i hrabro prihvaæaju Božju volju tezbog toga podnose razne životne kušnje. Trebamo otvoritioèi i prepoznati svece u svojoj sredini, u našim obiteljima inašim zajednicama. Dovoljno je poèeti od jednostavnih ljudikao i od ljudi na svim položajima i u raznim zvanjima izanimanjima, koji savjesno vrše svoje svakidašnje dužnostitražeæi Božju volju u svom životu, zatim od naših bolesnika,starijih osoba, nemoænih. Ne nalazimo li doista herojskuljubav u nekim obiteljima, u kojima briga za dijete sposebnim potrebama postaje odluèujuæa u planiranjuprograma obiteljskog života, ne samo tijekom tjedana imjeseci, nego i tijekom godina i desetljeæa? I kako ne mislitina duhovnu snagu i pomoæ molitava koje toliki ljudi

Domovinske vijestiika

134. studenog 2009. broj 44/2009

redovito upravljaju Gospodinu, upitao je kardinal Bozaniæ,te upozorio kako nas na to podsjeæa i svetkovina Svih Svetih.Nadalje, kardinal je podsjetio kako nas sveci pozivaju naradost zajedništva s Bogom, a ona je veæ sada na zemlji,ispunja naša srca kad se zauzimamo za put svetosti, kadaslijedimo Isusa. Kršæani su pozvani biti Božja novost usvijetu. Kršæani su tajna Božje milosti i svetosti. No, svetostne smijemo tražiti tko zna gdje: sva je ovdje, u tome da smodjeca Božja, oblikovani na sliku Onoga koji je jedini i savsvet. Da bismo postali i bili sveti moramo trajno i do krajaživjeti ovu stvarnost milosti koju nam Bog daruje i kojupovjerava našoj slobodi, da bismo je oèitovali utjelovljujuæije u svakodnevnom životu. Vjernici su pozvani na trajni rasti dozrijevanje u sliènosti Kristu, po daru Duha Svetoga.Istinita i duboka radost dar je Duha. A koja se druga radostna svijetu može usporediti s onom kojom Duh ispunja srcadjece Božje, upitao je kardinal, te podsjetio kako nam sveciupravljaju i poziv na hrabrost. Kršæani su pozvani nahrabrost koja se ne boji ni odricanja ni trpljenja, na hrabrostkoja se ne boji kritike, ismijavanja, odbijanja drugih. Iako jetežak, a ponekad izgleda i pretežak, kršæanski je životradostan, jer je ispunjen Bogom. Stoga sveci u namaprobuðuju èežnju: biti u njihovu društvu, u njihovuzajedništvu, rekao je kardinal, te upozorio kako je svetostdoista snaga koja mijenja svijet. Svetost stoga nije nekiizvanredni put, prikladan samo za neke. Svetost jesvakodnevni hod osoba koje slušaju Evanðelje, èuvaju ga usrcu i nastoje provesti u praksi. Nije svetac onaj koji nikadane pogriješi, niti onaj koji se smatra ispravnim. Svetac jeonaj koji vapije za ljubavlju, traži milosrðe, slijediEvanðelje. On je ponizni nositelj nade, radosti i mira. On jeraskajani grješnik koji zna pokleknuti pred Gospodinom iplakati zbog svojih grijeha, rekao je kardinal, te istaknuolijepu i plemenitu zagrebaèku tradiciju, dolaska na Mirogoj,da bi pohodili grobove svojih pokojnika i pomolili se za njih.Na ovom svetom mjestu, izmeðu križeva i spomenikaispisanih mnogim imenima, razmišljamo o našoj prošlosti isadašnjosti te molimo za buduænost i svetost - našu i èitaveCrkve, rekao je na kraju propovijedi kardinal Bozaniæ.Misno pjevanje predvodio je zbor župe Sv. Pavla izRetkovca pod ravnanjem Josipa degl'Ivellia uz orguljskupratnju Krešimira Hasa.Po završetku mise, kardinal Josip Bozaniæ predvodio jemolitvu odrješenja kod središnjega križa na groblju Mirogoj.Nakon blagoslova svi okupljeni zapjevali su "Kraljice neba".

Svi sveti u ŠibenikuŠibenik, 1.11.2009. (IKA) - Svetkovina Svih svetihproslavljena je u nedjelju 1. studenoga sveèanim misnimslavljem koje je u katedrali Svetog Jakova u Šibenikupredvodio šibenski biskup Ante Ivas. "Danas Crkva slaviBoga koji je svoju vlastitu svetost ljudima najprije ponudio,a potom i darovao u sinu Isus Kristu. Danas se Crkva radujejer je Bog odgovorio na najdublje èežnje ljudskog biæa iotkrio svu ljepotu i velièinu ljudskog života", kazao jebiskup Ivas. Istaknuo je kako èovjek nije stvoren samo zazemlju i zemaljsko. To danas slavimo s vjerom u Boga. Danas u vjeri vidimo i gledamo one koji su s njime, ponjemu i u njemu prešli preko granice i kraja zemlje ivremena, preko granice ljudske spoznaje i ljudskog iskustva.Danas gledamo i vidimo i svoj vlastiti život u timdimenzijama vjeènog zajedništva s Bogom u Božjemkraljevstvu. To gledamo darom krsne i potvrdne vjere.Važno je uvijek imati živom krsnu vjeru koja nam otvara oèiza božansko, poruèio je biskup Ivas. Danas nam svetkovina Svih svetih otkriva nadu. Svetkovina

osvježava sliku da smo djeca Božja. Da tu sliku Božju u sebinosimo i da je to nada koja èovjeku daje smisao i da je toèežnja koja teži za ispunjenjem. Tu nadu Bog može ispuniti,odnosno on je to veæ ispunio u bezbrojnoj braæi i sestrama. U popodnevni satima biskup Ivas na gradskom grobljuKvanj služio je misu zadušnicu za sve preminule kojipoèivaju na grobljima Šibenske biskupije.

Biskup Mrzljak predvodio mise na Sve svete u VaraždinuVaraždin, 1.11.2009. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak, u nedjelju 1. studenoga, na svetkovinu Svih svetih,predvodio je misno slavlje u katedrali Uznesenja BDM uVaraždinu. Isti dan popodne predvodio je i misu u župnojcrkvi Dobrog Pastira nasuprot varaždinskog groblja, gdje jekod središnjeg križa predvodio i blagoslovnu molitvu. U propovijedi je biskup Mrzljak govorio o tome tko su svetikojih se Crkva spominje na svetkovinu Svih svetih, dodavšikako za Crkvu to nije samo nekoliko tisuæa osoba kojih sespominje u katolièkom kalendaru tijekom godine, odnosnoto nisu samo oni koje je Crkva službeno proglasilablaženima ili svetima. Istaknuo je kako Crkva pamtimnoštvo svojih muèenika i svetaca od najranijih i prvihvremena Crkve, ali i podsjetio da i sam sv. Ivan u Knjiziotkrivenja govori o mnoštvu koje nitko ne može izbrojiti.Dodao je kako se proglašeni sveci mogu izbrojiti, ali dioniciproslavljene Crkve u nebu ne mogu se prebrojiti. To je tomnoštvo kojem se i mi nadamo i želimo pridružiti, rekao jebiskup te pozvao okupljene da žive vjerodostojnimkršæanskim životom kako bi bili dionici proslavljene Crkve.Govoreæi o moguænosti èovjeka da svoju buduænost ostvari unebu, istaknuo je kako je druga moguænost èovjeka da završiu paklu. Pritom je istaknuo da tu drastiènu odluku ne donosiBog, nego je izabire sam èovjek koji odluèuje hoæe li slušati,prihvaæati i živjeti Božju rijeè, volju i zapovijedi, odnosnosvoju savjest koja je Božji glas u njemu. Kazao je kako svetkovina Svih svetih potièe èovjekavjernika da odgovori na njezin poziv, da živi svetost ipridruži se svetima u nebu. Naglasio je kako važnost tesvetkovine nije samo u tome da se iskaže poštovanje premasvetima i prisjeti dragih pokojnika, nego je njezina osnovnanakana da se prisjetimo samih sebe i našeg životnog putakojim odgovaramo na taj poziv koji nam upuæuju svi sveti.Svetkovina svih svetih je poziv svima nama da idemo putemkoji vodi u zajedništvo s proslavljenom Crkvom. Ona naspoziva da razmislimo da li nam se isplati iæi tim putem iliæemo iæi nekim drugim putovima ovom zemljom. Poziva nasda se poput Isusovih uèenika zajedno s njime popnemo nabrdo gdje æemo se uzdiæi iz svoje svakidašnjice i primitinauk o jedinom ispravnom i vjeènom životu. Brdo jemetafora uzdizanja iz naših svakodnevnih briga, obveza izaposlenosti zemaljskog života, poruèio je biskup dodavšikako je u to potrebno uložiti pojedinaèni i zajednièki napor.Pritom se upitao je li èovjek današnjice spreman na takavnapor i postoji li u našoj javnosti spremnost da se uzdigne izsvagdanjih životnih trenutaka i promisli o temeljnimpitanjima i razlozima ljudskog života. Rekao je da je u tojspremnosti prihvaæanja Boga upravo poèetak puta premasvetosti, puta kojem se želimo ili ne želimo odazvati. Dodaoje kako su proslavljeni sveci jamstvo da se tim putem isplatiiæi, ali je pritom istaknuo da se ljudskim oèima gledanomože reæi da su muèenici koji su uglavnom u svojoj mladostiizgubili život, nešto izgubili, a ne dobili. Da bismo shvatilišto su oni zadobili, potrebno je uzdiæi se iz svakodnevice ipromisliti o razlogu i smislu života te putu koji vodi u vjeènoblaženstvo, a to je jedino put svetosti, poruèio je biskupMrzljak.

Domovinske vijesti ika

14 4. studenog 2009. broj 44/2009

Svi sveti u Ðakovu i OsijekuSvetkovina Svih svetih svima treba biti poruka i jamstvo damuèeništvo za domovinu i druge visoke ideale nisu uzaludni,rekao je nadbiskup Srakiæ u homilijiÐakovo, 1.11.2009. (IKA/TU) – Na svetkovinu Svih svetihðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marin Srakiæ, predvodio jemisno slavlje u ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra, dok jepomoæni biskup Ðuro Hraniæ, veèernje misno slavljepredvodio u osjeèkoj konkatedrali sv. Petra."U blagdanskom sjeæanju Crkva, hodoèasnica na zemlji,upire svoj pogled prema nebu, na nabrojeno mnoštvomuževa i žena koje je Bog uèinio dionicima svoje svetosti.Za vrijeme svog zemaljskog života oni su se zalagali èinitivolju Božju ljubeæi Boga svim srcem, a bližnjega kao samasebe. Zbog toga su trpjeli i bili progonjeni i zato zaslužiliveliku plaæu na nebesima", rekao je u homiliji nadbiskupSrakiæ, istièuæi kako slavimo blagdan onih koje je Isusotkupio i svojom ih smræu otrgao iz zalutalog stada nenarodai stvorio Božji narod. Nadbiskup Srakiæ je okupljenevjernike podsjetio kako se od Domovinskog rata veèernjamisa na svetkovinu Svih svetih prikazuje za branitelje idruge nevine žrtve Domovinskog rata i poruèio kako se njihi njihove žrtve nikada ne smije zaboraviti, a da blagdan Svihsvetih svima treba biti poruka i jamstvo da muèeništvo zadomovinu i druge visoke ideale nisu uzaludni. Na kraju jenadbiskup Srakiæ rekao da u ovom duhovnom ozraèju, višenego ikada, osjeæamo silnu utješnu prisutnost PresveteDjevice koju zazivamo kao Kraljicu svih svetih i ovih jojdana povjeravamo duše naših pokojnih vjernika te zazvaozagovor Kraljice na nebo uznesene da nam pomogne kako bii mi postigli evanðeosko blaženstvo, ali ne samo molitvom,nego i djelima. Osvræuæi se u homiliji na nedjeljno evanðelje oBlaženstvima, pomoæni biskup Hraniæ, u osjeèkojkonkatedrali, je rekao: "Blažen je èovjek koji živi i umire zatrajne i neprolazne vrijednosti koje ne ovise o modi,vladajuæoj garnituri, ni politièkom sustavu. Blaženi oni kojivjeruju da su stvoreni za život i u smrtnom životu tragomvjere svjedoèe ono što je trajno i neprolazno. Spremni su naljubav bez oèekivanja uzvrata, ljube zbog same ljubavi".Ako pokušamo sebe tražiti samo u ogledalu uspjeha,karijere, bogatstva, vlasti, ako nam je samo uspjeh utjeha,tada je to lažna slika koju imamo o sebi i tada se ne možemoogledati u blaženstvima jer ona kažu: blago onima koji supretrpjeli nepravdu, istaknuo je biskup i rekao kako seèovjek koji ostaje zatvoren u kategoriju ovozemnogpostojanja ne može ogledati u Isusu Kristu, veæ se ogleda usitnièavoj praviènost. "Samo kad smo velikodušni isuoblièeni Isusu, slobodni smo od sebe, za druge živimo. Utome prepoznajemo velièinu naših pokojnika koji su kroztrpljenje i patnju bili dar za nas, ne gledajuæi u svoje sebièneinterese. Da mogu, naši bi nam pokojnici sada rekli danedeformiramo sliku Božju veæ da budemo meðusobnodobri, braæa i sestre, kojima je Isus Krist Spasitelj." Znamoda je ostalo još puno neizgovorenih rijeèi i znakova pažnje teda su naši pokojni zavrijedili puno više nego što smo impružili, no molimo da oni, i svi mi jednom prepoznamo svojelice u Isus Kristu, zakljuèio je biskup Hraniæ.

.

Svetkovina Svih svetih na požeškom grobljuNije dobro rasprodati Hrvatsku na njezinom teritoriju ali bitæe još veæa tragedija da se rasproda ona Hrvatska koja živiu našim dušama, srcima i osobnostima sa svim onimvrijednostima duha i savjesti, poruèio biskup ŠkvorèeviæPožega, 1.11.2009. (IKA) - Na svetkovinu Svih svetih 1.studenoga požeški biskup Antun Škvorèeviæ u koncelebracijis katedralnim župnikom Markom Pišoniæem, kancelaromIvicom Žuljeviæem i drugim požeškim sveæenicimapredvodio je euharistijsko slavlje na požeškom groblju Sv.Ilije. Današnji dan, kazao je, naše oèi okreæe prema nebeskojobali našeg postojanja. "Vjerom ispovijedamo da postoje sveti koji su nakon ovogživota ušli u puno zajedništvo nebeskog života. Vjerujemoda svi oni koji su po krštenju i po životu bili Isusovi nisuizgubljeni za vjeènost nego da su snagom njegove ljubavikoja je išla za nas na križ sabrani u Božje zajedništvo životaza svu vjeènost. U toj nadi želimo sve njih povjeriti IsusuKristu èije otajstvo muke, smrti i uskrsnuæa slavimo u ovojmisi. Na poseban naèin povjerimo Božjoj ljubavi sve našepreminule koji leže na ovom i drugim grobljima kao i svenaše najdraže koji su pokopani diljem Hrvatske i drugdje.Ukljuèimo u taj èin poštovanja i pale branitelje koji su daliživote za slobodu svoje domovine", kazao je biskup u uvoduslavlja. Na poèetku propovijedi biskup je ustvrdio da bi iduæe srijedehrvatska premijerka Jadranka Kosor trebala potpisati tzv.arbitražni sporazum zbog kojeg su se uzbudili duhovi uHrvatskoj. "Navodno bi se po tom sporazumu moglo dogoditi to da seodreknemo dijela hrvatskog teritorija, odnosno mora. Kažuneki da ne bi bilo lijepo da ono što se krvlju branilo da sesada u slobodi olako proda, a bilo bi to protiv zakona nesamo europskih nego i svjetskih i UN. Hoæe li se potpisati tajarbitražni sporazum ili ne, vidjet æemo, ali mislim da jesasvim u redu da svatko od graðana Hrvatske dobro osjeæaprema svojoj domovini i smatra da se onoga što nam jebaštinito tijekom 14 stoljeæa sada olako ne odreknemo",poruèio je biskup Škvorèeviæ. To što nam se dogaða na izvanjskoj razini naše domovine,dodao je dalje biskup, velik je izazov da se zapitamo dalje idublje. Nije dobro, kaže, rasprodati Hrvatsku na njezinomteritoriju ali bit æe još veæa tragedija, ustvrdio je, da serasproda ona Hrvatska koja živi u našim dušama, srcima iosobnostima sa svim onim vrijednostima duha i savjesti. Je liHrvatska u tom duhovnom dobru rasturena zemlja ili jeHrvatska zemlja koja ne da da se to rasproda, pitao je daljebiskup dodajuæi kako vjeruje da se okupljeni vjernici želedanas zaustaviti pred tim pitanjem i dati na njega odgovor.Sveci koje danas slavimo veliki su izazov na koji se naèinodgovora na ta pitanja. Biskup je zatim podsjetio da se svaki èovjek raða po Božjojvolji te da je naš život na zemlji kratkoroèan, ali ne i onajpravi koji nas èeka tek nakon ovozemljaskog hoda. Potom jeobjasnio što to znaèi svetost. Na kraju misnog slavlja biskupje izmolio molitvu odrješenja i blagoslova grobova.

.

Domovinske vijestiika

154. studenog 2009. broj 44/2009

Svi sveti u ZadruZadar, 1.11.2009. (IKA) - Sveti nisu mala kasta izabranih,veæ bezbrojno mnoštvo prema kojemu nas liturgija Svihsvetih potièe da podignemo pogled, rekao je zadarskinadbiskup Ivan Prenða predvodeæi misno slavlje u zadarskojkatedrali Sv. Stošije na svetkovinu Svih svetih u nedjelju 1.studenoga. U tom mnoštvu nisu samo sveti, službeno odCrkve priznati i proglašeni za štovanje, nego krštenicisvakog vremena i naroda koji su, s ljubavlju i vjernošæu,tražili volju Božju. Sve ih povezuje želja da utjelove u svojživot Evanðelje po nadahnuæu Duha Svetoga. Na svetkovinuSvih svetih Crkva oèituje svoju ljepotu Kristove zaruènice,izvor i model svake svetosti, rekao je nadbiskup, dodavši dase, gledajuæi na svijetli primjer svetih, u nama budi velikaželja da budemo kao i oni sveti: da živimo u Božjoj blizini.U tome je poziv svima nama, kako je naglasio i DrugiVatikanski sabor i predlaže svima da ga ostvarujemo unašem životu. "Da bismo postali sveti ne trebamo èinitivelika djela ili izvanredne stvari, posjedovati izvanrednekarizme. Potrebno je prije svega slušati Isusa; i dok gaslijedimo ne smijemo se obeshrabriti kad doðu poteškoæe.Iskustvo Crkve pokazuje da svaki oblik svetosti, a mnogi sunjeni putovi, uvijek prolazi putem križa i odricanja od samogsebe. Biografije svetih žena i muževa pokazuju kako su upouèljivosti Božjim planovima doživljavali velika trpljenja,progone i muèeništva. Ustrajali su u svojim zadaæamaprošavši kroz velike nevolje", istaknuo je mns. Prenða,naglasivši da je primjer svetih nama ohrabrenje da slijedimonjihov put i osjetimo radost koja se oslanja na Boga, jer jejedini pravi razlog žalosti za èovjeka da živi daleko od njega."Svetost zahtijeva trajni napor, ali je moguæa svima jer višeno što je èovjekovo djelo jest dar Božji. Što višenasljedujemo Isusa i ostajemo s njim povezani, to višeulazimo u tajnu božanske svetosti. Kad shvatimo da smo odnjega neizmjerno ljubljeni, to nas potièe da i mi ljubimoljude oko sebe", rekao je zadarski nadbiskup. U svjetlunavještenog Evanðelja o blaženstvima, istaknuo je da onaizražavaju otajstvo Isusove osobe, smrti i uskrsnuæa, muke iuskrsne radosti. Slijedeæi duh tih blaženstva u svojimživotnim okolnostima, svatko može biti dionik Isusovablaženstva na nebu, poruèio je mons. Prenða. Poželio je dazazovemo pomoæ svih svetih i nasljedujemo ih te danjihovim zagovorom odgovorimo na božanski poziv, osobitozagovorom Majke Marije koja je ogledalo svake svetosti.

Svetkovina Svih svetih u PuliPula, 1.11.2009. (IKA) – Na svetkovinu Svih svetih 1.studenoga biskup poreèki i pulski Ivan Milovan predvodio jemisno slavlje i molitvu za pokojne na pulskom grobljuzajedno sa sveæenicima grada Pule. Biskup Milovan u propovijedi je istaknuo da je blagdan Svihsvetih blagdan uspjelih u življenju kršæanske vjere po daruBožjem, a postiže se po vjeri, služenju, strpljivosti, te se nataj naèin se "putnici na zemlji" pridružuju opæinstvu svetih.Svakom vjerniku, èovjeku, zajamèena je vjeèna sreæa akoživi u skladu s Isusovim blaženstvima, ako se na njega moguprimijeniti Isusove rijeèi: blago siromašnim duhom, blagomirotvorcima, blago pravednicima, blago milosrdnima,blago krotkima. Vjerujemo da su mnogi upravo živeæi naovaj naèin, uz izvanjske poteškoæe i progonstva ostvarilisvoj životni cilj – susret s uskrslim Kristom. Upravo ovihdana pohod grobljima, molitva i paljenje svijeæe nagrobovima najmilijih dokazuje da oni žive u Bogu, nisunestali, veæ su s nama povezani upravo preko molitve,istaknuo je biskup Milovan.

Zadar: Služba rijeèi na gradskom grobljuNadbiskup Prenða pozvao vjernike da dok obilaze grobovepokojnika, moleæi i razmišljajuæi o njima, i sebe gledaju ustvarnosti koju je predstavila Božja rijeè – patnici smo,trpimo, ali u nama je nepokolebiva nada za život jer je Kristumro za nas i sve nam daoZadar, 1.11.2009. (IKA) - U homiliji Službe rijeèi koju je nasvetkovinu Svih svetih u nedjelju 1. studenoga predvodio naGradskom groblju u Zadru, zadarski nadbiskup Ivan Prenðagovorio je o stvarnosti patnje u svjetlu navještenog èitanja oJobu. Ta je rijeè starozavjetni izraz vjere u uskrsnuæe tijela,rekao je nadbiskup, istaknuvši da je glavna poruka Jobovaživota kako je Bog Bog živih. Èovjek je odreðen zaneprolazni život. Pobožan i pravedan Job pogoðen je teškombolešæu, no premda mu teško pada ta patnja, ne optužujeBoga kako su mu drugi savjetovali, nego u njemu živinepokolebiva vjera kojom je kadar prihvatiti poniženje ipatnju. "Taj govor Božje rijeèi upuæen je svakom od nas. Nagroblje svi dolazimo s iskustvom tjelesne i duševne patnje.Èesto nam se èini da to trpljenje prelazi granice naše moæi iizdržljivosti. Ljudski zaborav kojem je nekad povod našepatnièko stanje doživljavamo kao poniženje. Rijetki ljudiznaju stati uz križ patnjom izoblièenog èovjeka. To jeèinjenica", rekao je mons. Prenða dodavši da smo osobnoèesto zaboravljeni a i mi druge zaboravljamo u prilikamapatnje. "Èinjenica je da ne znamo tješiti ljude pogoðenenevoljom. Nekad je to teško i èini nam se da šutnja govoriviše od rijeèi. No to se dogaða jer nismo utvrðeni u vjeri,nadi u život i Kristovo obeæanje u uskrsnuæe. Bilo bi jakovažno da se oslonimo na svjetlo Kristove rijeèi dok stojimopod križem èovjeka kojem želimo pomoæi. To je naše jedinobogatstvo", poruèio je nadbiskup Prenða, istaknuvši da je tarijeè Božja istina. "Ta rijeè izlazi iz Božjeg srca koje je iznadsvake mjere suæutno prema biæu za koje je položio svojživot. Ta rijeè je naš oslonac u danima kušnje. Ta rijeè je utemelju naše nade da pred Bogom nikad i ništa nijeizgubljeno. Bogatstvo je niklo na križu našeg života aujedinjeno s njegovim križem neprolazno tka u nama vjeèniživot", istaknuo je mons. Prenða. Pozvao je vjernike da dokobilaze grobove pokojnika, moleæi i razmišljajuæi o njima, isebe gledaju u stvarnosti koju je predstavila Božja rijeè –patnici smo, trpimo, ali u nama je nepokolebiva nada zaživot jer je Krist umro za nas i sve nam dao. "Ta nada nas nevara jer je utemeljena na Božjem oèinskom obeæanju. Nekanas prati na putovima života. S njom æemo biti sposobniprihvatiti Jobovsko trpljenje i usprkos tome neæemo izgubitivjeru u Božju ljubav koja nas nosi u životu", zakljuèio jezadarski nadbiskup. Na Gradskom groblju nadbiskup sepomolio kod grobnica zadarskih sveæenika, redovništva tekod Središnjeg križa. Osobito je potaknuo na molitvu zahrvatske branitelje i neznanu braæu i sestre za koje nitkoneæe moliti i posjetiti im grob.

Svetkovina Svih svetih u Požeškim SesvetamaPožeške Sesvete, 1.11.2009. (IKA) - Svetkovina Svihsvetih, zaštitnika župe Požeške Sesvete, sveèano jeproslavljena 1. studenoga u tome slavonskom mjestu.Središnje euharistijsko slavlje u župnoj crkvi prevodio jepožeški biskup Antun Škvorèeviæ u koncelebraciji sasveæenicima iz Pleternièkog dekanata. Izraze dobrodošliceuputio mu je župnik Tomasz Cybula, a mladi odjeveni unarodne nošnje uruèili darove. Biskup je u uvodnoj rijeèi istaknuo kako je svetkovina svetihzaštitnika dan zajedništva župe Požeške Sesvete te da serado odazvao biti u toj prigodi molitelj s njima za njihovoduhovno dobro, posebno za obitelji i domovinu, èijem je

Domovinske vijesti ika

16 4. studenog 2009. broj 44/2009

vodstvu ovih dana potrebna mudrost odozgor u donošenjuvažnih odluka glede hrvatske buduænosti. U homiliji biskup je protumaèio vjernicima znaèenje svetostite je istaknuo kako ona nije prvenstveno u neèem posebnomi izvanrednom, nego u prihvaæanju Božjeg nauma o èovjekuu svakodnevnom životu i nastojanju oko njegovaostvarivanja u trajnom posluhu Božjoj volji, objavljenoj uIsusu Kristu, njegovu djelu ljubavi na križu po kojem èovjekbiva uzdignut u zajedništvo Božjeg života. Spomenuo jekako su meðu ostalima sveti oni koji prihvaæaju brak i obiteljkao Božju ustanovu te snagom njegove milosti živemeðusobnu vjernost, primaju djecu kao dar Božji i plodljubavi te tako ostvaruju udioništvo na njegovu životu,bivaju ispunjeni mirom, radošæu i smislom. Pozvao je svenazoène vjernike da imaju hrabrosti u današnjem hrvatskomdruštvu biti sveti, to jest živjeti u skladu sa svojom vjerom isavješæu te tako dati snažan doprinos uspjehu Božjegprojekta o èovjeku na našim prostorima.

Dušni dan u ZadruZadar, 2.11.2009. (IKA) - Misu za sve pokojne i vjernemrtve na Dušni dan u ponedjeljak 2. studenoga u crkviGospe od zdravlja u Zadru predvodio je zadarski nadbiskupIvan Prenða. "Smrt je uvijek tajna i u svakom razdobljuèovjekova odlaska može se postaviti pitanje 'Zašto odlazi,rano je'. Ljudi èesto kažu 'Šteta, to je gubitak za obitelj,narod, kulturu, èovjeèanstvo'. No to su samo ljudski izrazikoji u svjetlu Božjeg govora nemaju jamstvo toènosti niistinitosti. Sve je drugaèije u Božjim oèima èije misli nisunaše misli i prema Božjoj rijeèi, meðusobno su udaljene kaonebo od zemlje", rekao je mons. Prenða istaknuvši da jenajbitnija èinjenica da je èovjek pozvan na savršenstvo. Toje smisao njegove besmrtnosti. A godine života ne igrajubitnu ulogu jer kod Boga je jedan dan kao tisuæu godina iobratno. Bitno je postignuæe duhovnog života u Bogu,poruèio je nadbiskup. "Krist nas je nauèio moliti 'Ne uvedinas u napast'. To je napast odustajanja od dobra i zajedništvas Bogom. Da se to ne bi dogodilo, Bog u svojoj ljubavipoziva èovjeka na zajedništvo sa sobom u vjeènoj zbilji. Toljudima ostaje tajna jer obièno ne mislimo pozitivno oBožjim postupcima premda smo posvemašnje neznalice onjegovom postupanju. Zato nam Božja rijeè razbija sumnjeda je Bog nepravilno postupio", rekao je mons. Prenðanavodeæi citat iz Knjige mudrosti da je èovjek uzdignut tj.pozvan u vjeènost kako zloæa ne bi izopaèila njegov razborili mu himba zavela dušu. "Bog vidi èovjekovu prošlost,sadašnjost i buduænost i baš ništa mu ne može biti skriveno uèovjekovom životu. On najbolje zna zašto nekog podiže sovog svijeta. U èitanju se vidi kako je Bog uzeo pravednikaiz grešnièke sredine. Bog èovjeka voli i želio ga je saèuvatiod moguæe zle stranputice u koju može skrenuti", rekao jemons. Prenða, dodavši da su i mnogi umrli bili zreli da ihGospodin uvede u svoje odaje. Mons. Prenða je podsjetio daCrkva tisuæu godina slavi spomen vjernih mrtvih a porijeklotoga je u benediktinskom samostanu u Clunyju u Francuskoj.Otad je u Crkvi rasla svijest o položaju duša pred Bogomkoje nisu postigle stanje nedužnosti. Crkva je nauk oèistilištu potvrðivala i na kasnijim saborima. Nadbiskup jepozvao na molitvu za duše u èistilištu jer tako u nama rasteponiznost da smo prijestupnici, ali i vjera o zajedništvusvetih: Crkve u hodu, trpeæe na putu iskupljenja u èistilištu islavne Crkve u nebu koja je veæ baštinica Kristove uskrsneproslave.

Biskup Jezerinac predvodio misu za pokojne hrvatskebraniteljeKad odemo s ovoga svijeta, najvažnija iskaznica, i jedinovrijedna, bit æe ona na kojoj su ispisana naša dobra djela;koliko smo voljeli Boga i jedni drugeZagreb, 2.11.2009. (IKA) - Na Dušni dan 2. studenoga ukapeli Vojnog ordinarijata u Zagrebu vojni biskup JurajJezerinac u koncelebraciji s generalnim vikarom Vojnogordinarijata mons. Josipom Šantiæem i vojnim dekanima ikapelanima predvodio je euharistijsko slavlje za sve vjernemrtve poginule u Domovinskom ratu. Pozdravljajuæi nazoène vjernike, vojni ordinarij istaknuo jeda je Dušni dan ili Dan mrtvih dan kad na osobit naèiniskazujemo svoj ljudski i kršæanski pijetet prema svimpokojnicima. "Crkva nas poziva na molitvu za sve vjernemrtve, jer vjerujemo u vjeèni život, u besmrtnost èovjekoveduše. Kao pripadnici vojske i policije mi na posebni naèin,molimo i oèitujemo svoje poštovanje i zahvalnost premasvim nestalima i poginulim braniteljima u Domovinskomratu. Mnogi od njih još nisu pronaðeni i identificirani, pastoga ni dostojno pokopani", rekao je biskup. "Danasmolimo za sve naše pokojne, posebno za naše branitelje.Zahvalni smo im na njihovoj ljubavi. Oni su branili našsuverenitet, našu slobodu, a to je nešto sveto i uzvišeno. Tone èine strojevi. Nisu strojevi položili živote za mir i slobodujedine nam i voljene domovine. To su uèinili ljudi koji suimali srce, a to je srce imalo ljubav. To se srce molilo iBogu", istaknuo je biskup u homiliji. Govoreæi o blagdanima Sviju svetih i Dušnome danu, biskupje istaknuo da su oni poziv da se èovjek uzdigne iznadovozemaljske egzistencije. Postoji nada, koja je zajednièkasvim ljudima, a to je èežnja za konaènom sreæom. "Najveæaistina koju nam je Isus Krist objavio o èovjeku jest da jeèovjek besmrtno biæe. I kad se ljudsko tijelo ugasi, ostajeljudski duh. On je nositelj èovjekove svijesti, razuma,slobode i njegovih izbora i odluka. U èovjekovu se duhudogaðaju mržnja i ljubav, vjera i nevjera, svetost i grešnost.Kakav je èovjek u svom duhu u trenutku smrti, takav æe biti iu vjeènosti. On æe tada u susretu s Bogom, prepoznati svojemoralno stanje, je li toliko savršen u ljubavi da može uronitiu vjeènost i uæi u zajedništvo svih svetih, ili je još uvijekdužnik Božjoj pravednosti zbog svoje nesavršenosti pa moraproæi kroz tajnu oèišæenja. Bila bi strašna spoznaja zaèovjeka da mu je život bio promašaj, da æe, umjesto da živi sBogom u najveæoj radosti, živjeti u potpunoj odijeljenosti iodbaèenosti od Boga, koji je Ljubav. Živjeti u tojodbaèenosti znaèi živjeti u paklu. Duševne patnje znaju bititeže od fizièkih patnja. Veæ sama spoznaja da sam mogaoživjeti u vjeènoj radosti s Bogom i u Bogu, u zajedništvu sasvetima, a neæu nikada živjeti, to su duševne muke koje jeteško usporediti s fizièkim patnjama", rekao je biskup. U homiliji je poruèio da Bog želi da odrastemo, da napodruèju vjere ne ostanemo kao patuljci. "Duhovnosazrijevanje ne dogaða se odjednom. Za njega je potrebnohotimièno i svjesno predanje Bogu. Problem je što se mnogine žele nièemu posvetiti. Neki se žele posvetiti samotjelesnim ciljevima, u želji da steknu što veæa dobra, da seobogate i postignu karijeru i slavu. Veæina njih se razoèarana kraju života. Svaka naša odluka ima vjeène posljedice.Stoga je veoma važan svaki trenutak našega života, kojizahtjeva od èovjeka pravu mudrost", poruèio je biskup. Upozorio je takoðer na èinjenicu da mnogi žive kao da Boganema. Njih ne zanima Bog. Žive samo za sebe. Tek kad sedogodi neko veliko zlo, tragedija, onda shvate da je životnešto više od imati, više od bogatstva, karijere i slave. "Kadsu se dogaðale velike nesreæe ljudi su bježali spašavajuæiživu glavu. Ostavili su iza sebe sve što su stekli. Kad su se

Domovinske vijestiika

174. studenog 2009. broj 44/2009

našli u smrtnoj pogibelji nisu tražili diplome i medaljenjihovih uspjeha. U tom trenutku htjeli su biti okruženi sasvojima najbližima. I tako shvaæamo da su najvažniji odnosimeðu ljudima. Kad odemo s ovoga svijeta, najvažnijaiskaznica, i jedino vrijedna, bit æe ona na kojoj su ispisananaša dobra djela; koliko smo voljeli Boga i jedni druge. Štoviše ljubimo Boga na ovom svijetu, to æemo više ljubiti ièovjeka. Što je više èovjek narastao u ljubavi, to je bližiBogu. To je znak èovjekove zrelosti", poruèio je biskup. Misi su nazoèili državni tajnici u Ministarstvu obrane MateRaboteg i Željko Goršiæ, državni tajnik u Ministarstvuunutarnjih poslova Miljenko Radniæ, naèelnik Glavnogstožera general zbora Josip Luciæ, general bojnik DragutinRepinc, brigadni general Drago Matanoviæ, brigadni generalNikola Škunca, savjetnik ministra unutarnjih poslova IvicaFraniæ, zamjenik glavnoga ravnatelja policije Dražen Vitez,zamjenik glavnoga ravnatelja policije Milijan Brkiæ,naèelnik PU zagrebaèke Tomislav Buterin, kao i drugi visokidužnosnici iz Ministarstva obrane i Ministarstva unutarnjihposlova, èasnici hrvatske vojske, pripadnici Poèasno-zaštitnebojne i mnogi gosti. Na misi je pjevala klapa "Sv. Juraj HRM".

Požega: Molitva za vjerne mrtve grada i poginule uDomovinskom ratuBiskup Škvorèeviæ upozorio da ima onih koji svoj život nazemlji svode iskljuèivo na materijalni te ne biraju sredstvada bi stekli materijalna dobraPožega, 2.11.2009. (IKA) - Na Dušni dan 2. studenogapožeški biskup Antun Škvorèeviæ predvodio je euharistijskoslavlje u požeškoj katedrali za sve vjerne mrtve gradaPožege, osobito za poginule i nestale u Domovinskom ratu."Danas se zaustavljamo pred teškom èinjenicom èovjekoveprolaznosti i smrti, ali pred tom èinjenicom ne zaustavljamose bilo kako, nego vjernièkim srcem koje je prosvijetlilaobjava u Isusu Kristu. On Isus Krist, Sin Oèev sišao je unašu smrtnu sudbinu da bi je preobrazio. To je nada kojudanas gajimo za sve preminule kojih se spominjemo,posebno želimo u ovo sveto slavlje ukljuèiti sve one koji susvojom žrtvom i ljubavlju doprinijeli našoj slobodi",istaknuo je biskup Škvorèeviæ pozivajuæi sve nazoène dabudu molitelji za sve preminule grada, sve svoje preminulekao i za one koji su tijekom 18. i 19. stoljeæa pokopani ukripti katedrale. U propovijedi biskup je istaknuo da èim se èovjek rodiodmah poène i umirati dodajuæi kako èovjek u tu stvarnostza razliku od mnogih drugih podruèja života ne pokušavaintervenirati. Jesmo li mi pred tom èinjenicom nemoæni?Naše stanje nije beznadno, odgovorio je biskup jer je Bogintervenirao i situaciju koju mi ne možemo promijeniti,promijenio. Našu smrtnu sudbinu svojom smræu iuskrsnuæem Isus Krist je preobrazio u život vjeèni. No,upozorava biskup, ima onih koji svoj život na zemlji svodeiskljuèivo na materijalni te ne biraju sredstva da bi steklimaterijalna dobra. "Što takav može pred vjeènošæu i predsadašnjošæu? On je veæ sada izgorio na onoj najboljoj razini,duhovnoj i moralnoj. To je smrt. Ono što mi se dogaðabiološki i tjelesno kada godine proðu to nije smrt. Ali akodopustim da ono što se u meni rodilo od poèetka mogaroðenja kao Božje ne raste nego radim protiv toga ondaradim protiv svoga dostojanstva i istinskog života. Današnjiblagdan nas podsjeæa da mi neprestano živimo izmeðu životai smrti. Što smo mi kao pojedinci izabrali takav jest i takvaæe nam biti Hrvatska. Donosimo li odluke po Božjimmjerilima? Onaj tko se osudio živjeti po Božjim mjerilimataj nikada nije uèinio nešto krivo i ne treba se sramiti ni za

jedna svoj korak", istaknuo je biskup Škvorèeviæ. Na kraju slavlja biskup sa sveæenicima i ostalim vjernicimau procesiji sišao je u kriptu katedrale gdje je tijekom 18. i 19.stoljeæa ukopano trideset i pet sveæenika i oko dvjestograðana grada Požege. "Želimo im danas na Dan svihvjernih mrtvih iskazati svoju molitvenu zahvalnost ipoštovanje te ih preporuèiti Bogu živome da ih primi u punozajedništvo vjeènog života. Našu molitvenu pozornostproširit æemo na sve one koji su svojom žrtvom i ljubavlju unovije vrijeme uèinili da naš grad bude mjesto slobode,ljudskog dostojanstva, duhovnog rasta i materijalnognapretka", kazao je biskup.

Vladika Kekiæ predvodio grkokatolièku liturgiju naMirogojuZagreb, 2.11.2009. (IKA) - Na Dušni dan tradicionalno se ucrkvi Krista Kralja na Mirogoju služi grkokatolièka liturgijusv. Ivana Zlatoustoga. U ponedjeljak, 2. studenoga liturgiju je prvi put kao vladikapredvodio Nikola Nino Kekiæ. U koncelebraciji bili su donŽivko Kustiæ, prebendar Prvostolnog Kaptola zagrebaèkogarhiðakon dr. Zvonimir Kureèiæ i o. Gorazd Bastašiæ.Liturgiju je pjevao Æirilo-Metodov kor pod ravnanjem prof.Darjane Blaæe.

Požega: Lovci slavili sv. HubertaBiskup Škvorèeviæ upozorio lovce da ne bi trebali prezretinedjeljnu misu radi svoga lovaèkog druženjaPožega, 3.11.2009. (IKA) - Na blagdan sv. Huberta,zaštitnika lovaca, 3. studenoga biskup Antun Škvorèeviæpredvodio je euharistijsko slavlje u požeškoj katedrali nakojem su nazoèili lovci iz Požeško – slavonske županije teNove Gradiške i Našica. Sveti Hubert koji je ostavio snažanpeèat na prostorima Europe, kazao je biskup, živio je udrugoj polovici 7. i prvoj polovici 8. stoljeæa. Veæinaeuropskih lovaca štuje ga kao svoga zaštitnika. "On jenadahnuæe i pomoænik svakome u toènom djelovanju. Dragilovci, želim zajedno s vama moliti i zahvaljivati Bogu zaljepotu prirode, a onda moliti da vam Bog udijeli mudrostipo kojoj æete i kao ljudi i lovci moæi dobro djelovati",poruèio je na poèetku slavlja požeški biskup. U propovijedi biskup je istaknuo kako mu je drago da su selovci poželjeli zajednièki družiti i oko oltara. "Takvolovaèko druženje ima neku posebnu snagu i dubinu koju jedao sv. Hubert. On je, kako kažu neki izvori i legende, volioživot, a meðu ostalim i zabavu i lov. Jednoga dana dok je biou lovu na jednom jelenu izmeðu rogova zapazio je križ. Toga je potreslo iznutra te se poèeo pitati o smislu života nakonèega je poèelo njegovo obraæenje. On je postao Božji.Hubert je postao velik ne zato što je bio lovac nego zato štoje bio kršæanin vjernik i kao takav bio lovac. Da je bio samolovac ne bismo ga do danas pamtili", kazao je biskupŠkvorèeviæ dodajuæi kako se nada da lovaèka društva gajezajedništvo, odnosno da njeguju kreposti povjerenja,bratoljublje, srdaènost, ljubav, poštovanje, radost i sl. Biskup je poruèio lovcima da nastoje da njihova druženjabudu zajedništvo povjerenja i prijateljstva jer to æe ih dalekoviše ispuniti nego plitka društvena druženja. Upozorio ih jeda ne bi trebali prezreti nedjeljnu misu radi svoga lovaèkogdruženja. Biskup je ovom prigodom lovcima posebno zahvalio nanjihovoj plemenitosti kojom svake godine doèekujuhodoèasnike pješake na njihovom putu prema Voæinu tezamolio sv. Huberta da im pomogne da žive u onomdostojanstvu kako ga je zamislio Bog.

Domovinske vijesti ika

18 4. studenog 2009. broj 44/2009

Biskup Škvorèeviæ primio požeško-slavonskog županaPožega, 3.11.2009. (IKA) – Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ primio je 3. studenoga u Biskupskom domu uPožegi župana Požeško-slavonske županije MarijanaAladroviæa. Župan je upoznao biskupa sa županijskimstanjem te nastojanjima da se prevladaju naslijeðenepoteškoæe i problemi vezani za recesiju. Razgovarali su ofunkcioniranju obrazovno-odgojnih ustanova u županiji idjelovanju katolièkih škola. Raspravili su i odreðeneprobleme prisutne na tom podruèju te se dogovorili osuradnji i zajednièkim nastojanjima u njihovu rješavanju.Biskup je župana informirao o nekim pitanjima pastoralnogdjelovanja Crkve, posebno u bolnicama, ustanovamasocijalne skrbi i svetištima.

Zadar: Misa za pokojne biskupe i sveæenikePastiri Crkve znak su i izraz Božje ljubavi prema svomnaroduZadar, 3.11.2009. (IKA) - Molitva za pokojne pastire Crkveje djelo milosrða, rekao je zadarski nadbiskup Ivan Prenðapredvodeæi u utorak 3. studenoga u crkvi Gospe od zdravljau Zadru misu za pokojne biskupe i sveæenike. U povijestiZadarske nadbiskupije bilo je 68 nadbiskupa, 44 biskupa itisuæe sveæenika koji su svoj život posvetili životu Crkve.Upravo u crkvi Gospe od zdravlja grob je zadarskognadbiskupa Vicka Zmajeviæa, utemeljitelja Nadbiskupskogsjemeništa koje i nosi njegovo ime, kanonika KarlaFelicinoviæa i crkvenog dobrotvora mons. Šime Duke koji jedao sredstva za temeljitu obnovu crkve Gospe od zdravlja."Živimo meðu vama, trudeæi se živjeti za vas. S vamadijelimo svoje vrijeme, od Boga primljene darove, dobro izlo. Izmeðu vas smo uzeti, no ipak, znate li, braæo i sestre,tko su zapravo vaši duhovni poglavari i što su oni za vas",upitao je mons. Prenða vjernike, dodavši da Gospodin svojuCrkvu uvijek iznova dariva pastirima iza kojih stoji, izabireih i poziva da budu s njim. "Pastiri Crkve znak su i izrazBožje ljubavi prema svom narodu; veæ starozavjetni tekstovigovore o nježnoj oèinskoj Božjoj brizi kojoj su na srcupotrebe ugroženog naroda", rekao je mons. Prenða,istaknuvši da veliki darovi nose i veliku odgovornost predBogom i narodom. "Kao što je milost biti obdaren sveæenièkom službom, takoje i odgovornost da se ta služba živi i nosi ususret i u koristBožjeg naroda. Bog nije u službu pastira postavio anðele.Postavio je ljude, izabrane izmeðu ljudi i postavlja ih zaljude. Ta odgovornost ima svoje zakone, a prvi je vjernost",istaknuo je mons. Prenða, dodavši da je i papa BenediktXVI. u Sveæenièkoj godini pred sveæenike htio stavitiKristovu vjernost Ocu i ljudima, kako bi i sveæenici svojimživotom i radom, predanjem i žrtvom, vremenom i snagama,bili vjerni nebeskom Ocu i ljudima. "U tom poslanju izalaganju sveæenici se suoèavaju sa slabostima na ljudskom iduhovnom polju. Podložni smo svim ljudskim nevoljama.Zbog svojih nedostataka u pastirskoj službi naviještanja,posveæivanja i voðenja braæe osjeæamo potrebu Božjegmilosrða", rekao je mons. Prenða, dodavši da su mnogipastiri u povijesti Crkve svoje ljudske osobine osjeæali kaobreme pod kojim su vapili poput apostola Pavla 'Jadan ti samja èovjek, tko æe me osloboditi od mog smrtnog tijela'. "NoGospodin je odgovarao da mu je dosta njegova milost jer seBožja snaga oèituje u ljudskoj slabosti. Zato je potrebnomoliti za mrtve i žive pastire, da se na njima ispuni voljaGospodinova; da budemo s njim, da mu budemo vjerni uposlanju i vjerni èovjeku kojem nas šalje", zakljuèio jenadbiskup Prenða.

Posebni sudski postupci i postupanjaTreæi znanstveni simpozij crkvenih pravnika smeðunarodnim sudjelovanjem u LovranuLovran, 3.11.2009. (IKA) - U svrhu cjeloživotnogobrazovanja crkvenih pravnika, djelatnika crkvenih sudova idrugih vjernika koji vrše posebne crkvene službe i zadaæe26. i 27. listopada u Domu pastoralnih susreta u Lovranuodržan je III. znanstveni simpozij crkvenih pravnika smeðunarodnim sudjelovanjem na temu: Posebni sudskipostupci i postupanja. U ime organizatora rijeè pozdrava uputio je dr. sc. JosipŠalkoviæ, sudski vikar Meðubiskupijskoga suda I. stupnja uZagrebu, istaknuvši potrebu promicanja hrvatskog pravnogznanja i sudske prakse. U ime Hrvatske biskupskekonferencije, sponzora simpozija, rijeè pozdrava i podrškeuputio je rijeèki nadbiskup Ivan Devèiæ, istaknuvši pritomvažnost pravnog promišljanja i ispravnog postupanja uposlanju i djelovanju Crkve. Ovogodišnji simpozijznanstveno je pratio Katolièki bogoslovni fakultetSveuèilišta u Zagrebu. U ime dekana KBF-a prof. dr. sc.Josipa Osliæa prigodnu rijeè uputio je prof. dr. sc. MatijaBerljak, proèelnik Katedre kanonskoga prava. Nazoènima seobratio i dr. sc. Slavko Zec, pridodani sudski vikarInterdijecezanskoga ženidbenoga sud prvog stupnja u Rijecikoji je bio suorganizator simpozija. Prvi dan simpozija predavanja su održali mr. OljaBaršèevski (Zagreb) na temu Postupak proglašenja ništavostiženidbe na temelju isprave, dr. Marko Petrak (Zagreb) natemu Naèini izbjegavanja suðenja u rimsko-kanonskojpravnoj tradiciji, dr. Nikola Škalabrin (Ðakovo) na temuPostupak za oprost od tvrde a neizvršene ženidbe, dr. KlaraÆavar (Sarajevo) na temu Postupak u pretpostavljenoj smrtiženidbenog druga, mr. Ivica Ivankoviæ Radak (Rim) na temuPostupanje kod mješovite ženidbe te mr. Mate Uziniæ (Split)na temu Ukrepljenje ženidbe. Drugi dan simpozija predavanja su održali mr. Emil Svažiæ(Rijeka) na temu Parnice rastave ženidbenih drugova, dr.Jure Brkan (Split) na temu Gubitak klerièkog staleža (kan.290, br. 1-2), dr. Slavko Zec (Rijeka) na temu Gubitakklerièkog staleža otpisom Apostolske Stolice (kan. 290, br.3), dr. Josip Šalkoviæ (Zagreb) na temu Prethodna istraga ukaznenom postupku, dr. s. Bernarda Horvat (Rim) na temuOtpuštanje èlanova iz redovnièke ustanove te dr. RatkoRadišiæ (Zagreb) na temu Nove odredbe za postupkeproglašavanja svetaca. Predavaèi su svojim mislima uveli sudionike simpozija ubogatstvo pravnoga razmišljanja, produbili su otvorenost uslušanju i promišljanju. Izlaganja predavaèa otvorila su zavrijeme rasprave mnogobrojna teoretska kao i praktiènapitanja vezana uz rad crkvenih sudova u hrvatskimokolnostima. Veæina sudionika zbog aktualnosti temaizrazila je želju i potrebu za što bržim objavljivanjemzbornika radova. Tematika simpozija širem je èitateljstvuèesto malo poznata, ali je živo prisutna u radu biskupijskihkurija, ordinarijata, crkvenih sudova te u životu pojedinihvjernika kojih se tièu posebni sudski postupci i postupanja. Sudionici simpozija raspravljali su na okruglom stolu oizazovima pred kojima se nalaze, posebno glede projektaizrade rjeènika kanonskoga prava te dogovora o uspostavikanonistièkog društva. U raspravi crkveni pravnici oèitovalisu dostatni stupanj spremnosti za ostvarenje i realizacijuobaju projekata u razumnom roku. U duhovno-rekreativnom dijelu simpozija sudionicisimpozija posjetili su vrh Uèke, grob mons. Josipa Uhaèa užupnoj crkvi u Brseèu te mošæenièku župnu crkvu.

Domovinske vijestiika

194. studenog 2009. broj 44/2009

Crkva u Hrvata

U Zemunu predstavljene knjige Ante Matiæa i TomislavaGrge AntièiæaPredstavljene su knjige "Kamena knjiga" i "Kardinalfrontova Alojzije Stepinac"Zemun, 27.10.2009. (IKA) - Zemun je 27. listopada ugostiopisce Antu Matiæa i Tomislava Grgu Antièiæa, koji su tihdana sudjelovali na beogradskom sajmu knjiga. Tomprigodom je u prostorijama knjižnice i èitaonice "IlijaOkrugiæ" održana književna veèer na kojoj su piscipredstavili svoje knjige "Kamena knjiga" i "Kardinalfrontova Alojzije Stepinac". Tomislav Grgo Antièiæ roðen je 7. ožujka 1946. godine uIgranu. Ekonomski fakultet završio je u Zagrebu godine1969. On je svjetski putnik, gospodarstvenik, predavaè,pisac, publicist i urednik. Ante Matiæ je roðen 27. veljaèe1945. godine u duvanjskom selu Borèanu. Prozu i poezijupiše od 1960. godine i objavljuje od 1965. godine. Osim štoje pjesnik, on je prozaik, polemièar i kritièar. Dobitnik jeDanteove nagrade za poemu Canto dolente u Firenci godine1971. Dvije godine kasnije nagraðen je Areninom nagradomza kratku prièu Crni orlovi u Zagrebu, a Šimiæevomnagradom 2001. godine za knjigu pjesama Nebeska galija iMatice hrvatske 2002. godine za novelu Sizif i mrav.Prevodio je talijanske, njemaèke, španjolske i engleskepjesnike. Na promociji u Zemunu su nazoèni, pored ova dvavelika pisca bili i zamjenik pokrajinskog tajnika za upravu,propise i nacionalne manjine Mato Groznica, koji je ujedno iorganizator ove promocije, zemunski dekan i župnik JozoDuspara te predstavnik veleposlanstva Republike Hrvatske uBeogradu Filip Damjanoviæ. Kao kolege, ali i kulturnidjelatnici, knjige su autori predstavili meðusobno. AnteMatiæ je knjigu "Kardinal frontova Alojzije Stepinac"predstavio kao blisku suvremenom èovjeku i njegovoj borbizato što je ona novitet u hrvatskoj dramaturgiji. Umjesto naèinove i prizore podijeljena je u èetrnaest postaja po uzoruna Isusov križni put. Kroz nju se èitatelju približava životkardinala Alojzija Stepinca od njegova djetinjstva, prekosuðenja pa sve do njegove smrti a na neki naèin i udesèovjeka 20. stoljeæa, pa tako i Hrvata. "Kamena knjiga" je pomišljenju Tomislava Grga Antièiæa u tijesnoj vezi shrvatskom poviješæu. Podsjeæa èitatelja dokle seže pisanapovijest zapisana u kamenu zato što prikazuje neke odnajljepših i najstarijih hrvatskih nadgrobnih natpisa, steæaka.Na poseban naèin autori su doèarali svu ljepotu tih knjigaèitajuæi iz njih pojedine odlomke te su isprièali razneanegdote iz svog života. Na kraju promocije autorima suzahvalili Damjanoviæ i župnik Duspara.

Godišnja skupština poglavara europskih karmelskihprovincijaNa skupštini održanoj u Duhovnom centru Karmel sv. Ilijena Buškom jezeru kod Tomislavgrada sudjelovaloèetrdesetak viših redovnièkih poglavara europskihkarmelskih provincijaTomislavgrad, 29.10.2009. (IKA) - U Duhovnom centruKarmel sv. Ilije na Buškom jezeru èetrdesetak višihredovnièkih poglavara europskih karmelskih provincija izPortugala, Španjolske, Francuske, Engleske, Irske, Malte,Italije, Belgije, Njemaèke, Austrije, Madžarske, Slovaèke,Poljske, Èeške, Ukrajine, Bjelorusije, Libanona, kao ièlanovi Generalne kuæe iz Rima okupilo se na redovitojgodišnjoj skupštini od 26. do 29. listopada. Na skupu se

željelo posvijestiti mjesto i ulogu Karmelskog reda ukontekstu globalizacije i europskih integracija.Skup su pozdravili predsjednik Konferencije europskihprovincijala o. Pascal Gil i provincijal Hrvatske kermelskeprovincije o. Vinko Mamiæ. O. Dominik Magdaleniæ, priorsamostana, upoznao je sudionike konferencije s politièkom ikulturološkom poviješæu Bosne i Hercegovine. Generalnivikar Reda o. Emilio Martinez govorio je o izazovimadanašnje Europe i moguæim odgovorima iz perspektivekarizme Reda. Bilo je rijeèi i o drugim internim pitanjimaReda, meðu kojima je posebna pozornost dana susretumladih karmeliæana na Malti sljedeæe godine. Skup jepoèastio svojim pohodom i prigodnom rijeèi mostarsko-duvanjski biskup Ratko Periæ. U tijeku susreta bilo je prigode objasniti utjecajnim gostimaiz inozemstva duhovnu, religijsku, društveno-ekonomsku ipolitièku situaciju u Bosni i Hercegovini. Osobito je biodojmljiv posjet Mostaru u utorak 27. listopada. Europskiprovincijali mogli su vidjeti i bolje razumjeti utjecaj raznihreligija na razvitak toga grada, ali i koban utjecaj rata nanjegovo razaranje. U srijedu 28. listopada pjevaèke skupine iz raznih krajevaBiH imale su izvedbu izvornih puèkih crkvenih pjesama.Koncert su pratili HTV, Federalna TV, Federalni radio, radioTomislavgrad, a bili su nazoèni i neki tiskovni mediji. Nakraju koncerta, o. Zvonka Martiæa, koji je odabrao i zascenski nastup prilagodio taj dogaðaj, oduševljena publikapozdravila je burnim pljeskom. Nakon koncerta uslijedila jeveèera. Specijalitete iz BiH priredili su sami izvoðaèi i izkrajeva iz kojih su pristigli.

Sarajevo: Održan meðuvjerski meditativni susretMeðuvjerski susret održava se jednom godišnje uorganizaciji interreligijske službe "Oèi u oèi" kao sjeæanjena susret predstavnika velikih svjetskih religija u AsizuSarajevo, 31.10.2009. (IKA/FIA) - U dvorani Franjevaèkogcentra u sarajevskom naselju Grbavica održan je 31.listopada meðuvjerski meditativni susret Pomirenje i mir. Nasusretu su sudjelovali predstavnici Židovske zajednice,Islamske zajednice, Katolièke Crkve, ProtestantskeBaptistièke Crkve, Kršæanske Adventistièke Crkve, Sathyasai Centra u Sarajevu i Meðunarodnog društva za svjesnostKrišne. Predstavnik Pravoslavne crkve nije stigao na susretpremda je bio najavljen. Evanðeoska Crkva prihvatila jepoziv za sudjelovanje ali zbog proslave u vlastitoj zajednicinjezini predstavnici nisu bili prisutni. Kao gosti na susretu subili predstavnici Udruženja Baha'ija i Ahmedija muslimanskidžemat u BiH koji zbog uvjeta Islamske zajednice nisumogli nastupiti u programu. Organizator susreta bila jeInterreligijska služba „Oèi u Oèi" Vijeæa za pravdu, mir iekologiju Franjevaèke provincije Bosne Srebrene. Susret je zapoèeo pjesmom "Negdje mi netko" u izvedbiVIS-a Jukiæ i pozdravom provincijala Bosne Srebrene fraLovre Gavrana koji je bio i domaæin susreta. ProvincijalGavran je izrazio radost zbog održavanja meðureligijskogsusreta i pozvao sve da se otvore trostrukom daru mira:"miru s Bogom, miru sa sobom i miru sa svim ljudima nasvijetu". Jevrejsku zajednicu predstavljao je savjetnik za kulturu ireligiju Eli Tauber. On je govorio o znaèenju mira u StaromZavjetu na temelju rijeèi Psalma 85 (11-14). O islamskojafiramciji suživota i multireligioznosti govorio je

Crkva u Hrvata ika

20 4. studenog 2009. broj 44/2009

predstavnik Islamske zajednice Ferid ef. Dautoviæ, glavniimam Medžlisa Islamske zajednice u Sarajevu na temeljuredaka iz Kur'ana (Ali Imran 2-4; al Maida, 69). KatolièkuCrkvu predstavljao je mons. dr. Pero Sudar, pomoæni biskupvrhbosanski, koji je istaknuo da je temeljna oznaka istinskekršæanske vjere u Boga „otvorenost, dobrota i ljubav premaèovjeku". Kršæansku Baptistièku Crkvu predstavljao jepastor Tomislav Dobutoviæ koji je podsjetio na nekolikovažnih obljetnica: 400 godina baptista, 500. obljetnicuroðenja Jeana Calvina, 800 godina Franjevaèkog reda i 700godina franjevaca u BiH. "Crkva mora biti živa, ona morabiti živi organizam, koji diše, koji se razvija, uvijek upromjeni, koji je sposoban mijenjajuæi sebe odgovoriti napotrebe društva", kazao je pastor Dobutoviæ. KršæanskuAdventistièku Crkvu predstavljao je pastor BožidarMihajloviæ koji je istaknuo da pripadnike drugih religija nedoživljavaju kao neprijatelje nego kao suborce "u borbi zamir, ljubav i pravdu". Sathya sai Centar u Sarajevupredstavljao je Jadranko Panjeta a Meðunarodno društvo zasvjesnost Krište Ognjen Miškoviæ. U programu su sudjelovali zbor "Pontanima", Hor MedžlisaIZ Sarajevo i Muzièki sastav Kršæanske baptistièke crkve.Meðuvjerski susret održava se jednom godišnje uorganizaciji interreligijske službe "Oèi u oèi" kao sjeæanje nasusret predstavnika velikih svjetskih religija, koji je na pozivpape Ivana Pavla II. održan u Asizu 27. listopada 1986.

Svi sveti u SarajevuPontifikalnu misu predvodio kardinal PuljiæSarajevo, 1.11.2009. (IKA/KTA) - Na gradskom groblju Sv.Josipa u središtu Sarajeva na svetkovinu Svih svetih misnoslavlje predvodio je nadbiskup metropolit vrhbosanskikardinal Vinko Puljiæ uz suslavlje pomoænog biskupavrhbosanskog Pere Sudara, kanonika Stolnog kaptolavrhbosanskog te više drugih sveæenika. Uz veæi brojredovnica na misi je sudjelovalo više stotina vjernika koji sudošli moliti i zapaliti svijeæe na grobovima svojih pokojnih.Na poèetku propovijedi kardinal Puljiæ je podsjetio da Crkvana svetkovinu Svih Svetih slavi sve koji su uspjeli proæizemljom ostajuæi vjerni Bogu i umrijevši u Božjoj milosti tesu postigli vjeènu sreæu. „Od njih zapravo želimo nauèiti,kako ovom zemljom proæi i stvarno biti vjeran Bogu… Kristjoš nikoga nije prevario. Mi želimo danas ovdje otkriti onajuzor koji su naši preci - sveci istinski ostvarili. Ovo je naševrijeme i ovakve krize su naša šansa da posvjedoèimo nakojoj smo strani, do èega držimo, koje su naše vrednote izašto smo se spremni žrtvovati kako ne bi bile osobe prazneduše", kazao je kardinal Puljiæ istièuæi da, slaveæi one koji supostigli vjeènu sreæu, sami sebe hrabre na putu nade, istine idobra, na putu Kristovu.Kardinal Puljiæ je potom kazao kako su došli pohoditigrobove onih koji su prije njih živjeli. "Mi nosimo vjeru uuskrsnuæe mrtvih, vjeru u život vjeèni. S tom vjerompohaðamo grobove naših predaka, jer vjerujemo da æemouskrsnuti. S tom vjerom palimo svijeæu koja je simbol naševjere u uskrsnuæe. Neæe svijeæa spasiti pokojnika, nego mojavjera i molitva koju oznaèava ta svijeæa kao simbol uskrslogKrista. Cvijeæe neæe pomoæi ništa pokojniku, ali onopokazuje da ja vjerujem u život vjeèni. To cvijeæe pokazujeda ja želim vrednovati život", rekao je kardinal Puljiæistièuæi da živi ne bi smjeli zaboraviti one koji su ugradilisvoje živote da bi živjeli oni koji ostaju poslije njih. Istaknuoje potrebu poštovanja prema zemnim ostacima pokojnikakao izraz vjere u život vjeèni i uskrsnuæe mrtvih.

Svetkovina Svih Svetih u RimuMjesto okupljanja i molitve bila je zavodska grobnica iz1859. godine, u kojoj su pokopani mnogi hrvatski sveæeniciRim, 1.11.2009. (IKA) – Na svetkovinu Svih Svetih,sveæenici studenti iz Papinskog hrvatskog Zavoda sv.Jeronima zajedno s rektorom mons. Jurom Bogdanom ivicerektorom don Željkom Majiæem pohodili su rimskogradsko groblje Campo Verano. Mjesto okupljanja i molitvebila je zavodska grobnica iz 1859. godine, u kojoj supokopani mnogi hrvatski sveæenici. Na molitvi za pokojnesudjelovale su gotovo sve sestre milosrdnice iz rimskedelegature zajedno s vrhovnom poglavaricom s. BlagomBunèugom i sestre kæeri milosrða s vrhovnom poglavaricoms. Emilom Barbariæ. Molitvi za pokojne i ove godine nazoèioje veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici prof.Emilio Marin. U uvodnim rijeèima, mons. Jure Bogdan je istaknuo kako jenaš pohod grobljima prožet željom da Gospodin uèvrsti našuvjeru u uskrsnuæe i potom je nastavio: "U mislima naposemislimo na sve naše sunarodnjake koji su svojeovozemaljsko putovanje završili daleko od svoje domovine,u Rimu, u sjeni èempresa sv. Lovre protoðakona, muèenika ina ostalim rimskim grobljima. Samo malome broju od njihpoznajemo imena. Molimo dobroga Boga da njihova imenabudu zapisana u knjizi života. Ovdje pored grobnice Zavodai crkve sv. Jeronima, gdje je pokopano više naših sveæenika,katolièkih laika i gdje su bile pokopane i neke našeredovnice, uzdižemo svoje molitve za sve njih, za sve našepokojne, poglavito za one kojih se nitko ne spominje usvojim molitvama". Prema obièaju da se svake godine u ovoj prigodikomemorira jedan od pokojnika iz hrvatske rimskezajednice, koji je bio povezan s hrvatskim svetojeronimskimustanovama, ove godine je s. M. Katarina Saganiæ, delegataDelegature Presvetih srdaca Isusa i Marije u Rimu govorila osestrama milosrdnicama koje su došle u Rim u Zavod svetogJeronima prije 85 godina. Svoju djelatnost sestre su razvile ina drugim podruèjima, kako u Rimu tako i raznim mjestimapo Italiji, pa je toèno prije 50 godina, na svetkovinu SvihSvetih njihova zajednica u Rimu uzdignuta na razinudelegature. S. M. Katarina predstavila je ukratko povijest dolaska sestarai osnutak delegature u Rimu. "Kroz 85 godina djelovanja, 24sestre su utkale u povijest Zavoda svoj rad i život. Sestrinskise brinu za mlade sveæenike, crkvene i državnedostojanstvenike koji navraæaju u Zavod, kao i za nebrojeneHrvate koji u razlièitim životnim okolnostima u Zavodutraže duhovnu i materijalnu okrijepu." U samostanu uCentocellama utemeljile su školu, djeèji vrtiæ, kuæu za stare ibolesne. Odgojile su brojne naraštaje mladih naraštaja skojima su dan prije zahvalile Bogu za sva dobroèinstva užupnoj crkvi San Felice da Cantalice. Od brojnih pokojnih sestara koje su primjerom nesebiènogaživota gradile Crkvu teško je bilo izdvojiti neku od njih a dase ne nanese nepravda drugim sestrama koje su izgarale zaKrista sve do kraja. Ipak s. M. Katarina govorila je o s. M.Trofimi Miloslaviæ, koja je svetaèki umrla 26. studenoga1950. godine, a bila je privremeno pokopana u grobniciZavoda sv. Jeronima. Nakon što je iznijela njezin kratkiživotopis i muke kroz koje je prolazila živeæi karizmumilosrdne ljubavi zbog èega je provela i pet godina ukomunistièkim zatvorima, zakljuèila je kako nam "sestraTrofima svojim životom i smræu i danas svjedoèi da se zaKrista i njegove neprolazne vrijednosti i ideale isplati živjetii umrijeti. Bog na dobro okreæe sve onima koji ga ljube!"Pohod groblju završen je uskrsnom pjesmom Kraljice neba.

Crkva u Hrvataika

214. studenog 2009. broj 44/2009

Inozemne vijesti

Papinsko vijeæe za medije o izazovima "digitalne kulture"Rim, 26.10.2009. (IKA) - U središtu pozornosti opæeskupštine Papinskoga vijeæa za sredstva društvenekomunikacije koje ovoga tjedna zasjeda u Rimu su novepastoralne smjernice koje æe iskazati spremnost za dijalog"digitalnom kulturom". Otvarajuæi skup 26. listopada,predsjednik Vijeæa nadbiskup Claudio Maria Celli, istaknuoje potrebu za novim smjernicama na podruèju komunikacije,buduæi da je posljednji takav naputak "Aetatis Novae",objavljen godine 1992. Prvi nacrt apostolske upute veæ jepredan razlièitim akademskim struènjacima na podruèjukomunikacije, dok æe na ovoj skupštini trebati biti utvrðenepastoralne perspektive za buduænost. Te perspektiveobuhvaæaju tako širok obzor, da za skup namjerno nijeizabrana neka posebna tema, nego ga treba smatratizajednièkim utvrðivanjem sadašnjega stanja na podruèjumedija, pojasnio je nadbiskup. Za Crkvu se izazov kreæe oddijaloga s kulturom koju je papa Benedikt XVI. nazvao"digitalnom", pa do suèeljavanja sa stvarnostima u kojima, unjihovu društveno-gospodarskome kontekstu, mediji neprevladavaju, i gdje, primjerice, tisak još uvijek ima glavnuulogu u obavješæivanju, napomenuo je nadbiskup Celli.

Margot Kässmann na èelu njemaèkih evangelikaUlm, 28.10.2009. (IKA) - Hannoverska biskupica MargotKässmann (51) nova je predsjednica Vijeæa EvangelièkeCrkve u Njemaèkoj (EKD). Na sinodi EKD-a u Ulmu 28.listopada prvi put je na èelo oko 25 milijuna njemaèkihevangelika izabrana žena, i to s 132 od 142 glasa i na mandatod šest godina. U službi nasljeðuje berlinskog biskupaWolfganga Hubera (67) koji se nije kandidirao iz dobnihrazloga. Margot Käßmann roðena je u Marburgu u Hessenu, teologijuje studirala u Tübingenu, Edinburghu, Göttingenu iMarburgu. Od 1985. do 1990. godine vodila je župu uKurhessen-Waldecku te doktorirala. Od 1994. do 1999.godine bila je generalna tajnica Njemaèkoga evangelièkogacrkvenoga dana, a od godine 1999. vodi Hannoverskubiskupiju s oko tri milijuna vjernika. Majka je èetiri odraslekæeri. Veliku pozornost javnosti prije dvije godine privuklaje njezina rastava nakon 26 godina braka. Na izboru su joj u srijedu èestitali njemaèki biskupi na èelu spredsjednikom Njemaèke biskupske konferencijenadbiskupom Robertom Zollitschem.

Papa primio sudionike skupštine Papinskoga vijeæa zasredstva društvene komunikacijeNaviještanje Evanðelja i kršæanskih vrednota ne može nevoditi raèuna o profesionalnome korištenju medija, pa i onihnajnovijihVatikan, 29.10.2009. (IKA) - U doba kada se kultura raða,ne toliko iz sadržaja, nego još više iz naèina kojima ju seprenosi, naviještanje Evanðelja i kršæanskih vrednota nemože ne voditi raèuna o profesionalnome korištenju medija,pa i onih najnovijih, istaknuo je papa Benedikt XVI.primivši 29. listopada u Vatikanu sudionike opæe skupštinePapinskoga vijeæa za sredstva društvene komunikacije. SvetiOtac na audijenciji je spomenuo i 50. obljetnicu Vatikanskefilmoteke, koja u svojim arhivima èuva obilje filmskogamaterija o povijesti Crkve.Opisujuæi evoluciju, i "revoluciju" koju su uèinili suvremeni

mediji, Papa je istaknuo da je rijeè o brzoj i prodornojkomunikaciji kojoj služe tehnologije koje su u stalnomerazvoju, sposobne stvarati i širiti ideje i vijesti i to na naèinekoji su istodobno kapilarni i globalni, interaktivni imeðusobno povezani. Papa je, osim toga, istaknuo velikusenzibilizaciju i odgovornu svijest koju je Crkva, poèevši odDrugoga vatikanskog sabora pa do danas, podupirala ipromicala na tom podruèju, i to kroz razlièite dokumentesvojega uèiteljstva. Pa ipak, nije lako u potpunosti shvatiti iurediti sustav obavijesnih sredstava koji se ne prestajegranati u nova sredstva, te stoga, u tom smislu, i za Crkvupostaje teško smjestiti se unutar toga "digitalnog kontinenta"kako bi bila vjerna svojemu poslanju evangelizacije. Ustvari, moderna kultura, više nego iz sadržaja, izvire iz sameèinjenice da postoje novi naèini komuniciranja koji koristenove naèine izražavanja, služe se novim tehnikama i stvarajunova psihološka ponašanja. Sve to predstavlja izazov zaCrkvu koja je pozvana naviještati evanðelje ljudima treæegatisuæljeæa, održavajuæi sadržaj nepromijenjenim, ali i èineæiga razumljivim, zahvaljujuæi takoðer sredstvima i naèinimakoji su u skladu s mentalitetom i današnjim kulturama,napomenuo je Sveti Otac.Podsjetivši kako je još prije 20 godina Ivan Pavao II. uenciklici Redemptoris missio domišljato ustvrdio da nijedovoljno koristiti medije za širenje kršæanske poruke, negoda samu poruku treba integrirati u tu "novu kulturu" koju jeoblikovala suvremena komunikacija, papa Benedikt XVI.napomenuo je da su, nakon dvadeset godina, multimedijalnaobilježja i strukturalna interaktivnost pojedinih novih medijana neki naèin smanjili specifiènosti svakoga od njih,stvarajuæi postupno jednu vrstu globalnoga sustavakomunikacije. Tko pak ima pastoralnu odgovornost, trebaznati prihvatiti izazove koje nove tehnologije postavljajupred evangelizaciju, iskorištavajuæi njihova svojstva kojaomoguæuju brzo djelovanje u savjetovanju i koordiniranju,kako bi se promicala kultura poštovanja dostojanstva ivrednote ljudske osobe. Nužno vrednovanje novih medijskihtehnologija, kod vjernika, meðutim, treba uvijek podupiratistalnom mišlju na vjeru, znajuæi da, osim sredstava koja sekoriste, djelotvornost navještaja Evanðelja ovisi na prvomemjestu o djelovanju Duha Svetoga koji vodi Crkvu i hodèovjeèanstva, istaknuo je Papa. Spomenuvši se 50. obljetnice utemeljenja Vatikanskefilmoteke, koju je ustanovio Ivan XXIII., i koja èuvakatalogiziranu filmsku graðu o povijesti Crkve od godine1896. pa do danas, Sveti Otac izrazio je želju da ta bogatakulturna baština, koja pripada cijelome èovjeèanstvu, budejoš poveæana, i da ta dobra budu èuvana i poznata svima.

Znanost treba otvoriti obzor razuma za traženje istinePapa primio sudionike susreta koji je, u povoduMeðunarodne godine astronomije, organizirala VatikanskazvjezdarnicaVatikan, 30.10.2009. (IKA) - Znanost treba otvoriti obzorrazuma za traženje istine, istaknuo je papa Benedikt XVI.,primivši 30. listopada u audijenciju sudionike susreta koji je,u povodu Meðunarodne godine astronomije, organiziralaVatikanska zvjezdarnica. Sveti Otac istaknuo je kako upromatranju svemira, kao i drugih divota stvorenoga,možemo prepoznati djelo Boga koji je Ljubav. Vatikanska zvjezdarnica i Uprava Države Grada Vatikana,30. i 31. listopada obilježavaju Godinu astronomije, nizom

Inozemne vijesti ika

22 4. studenog 2009. broj 44/2009

kulturnih inicijativa na kojima sudjeluju astronomi izcijeloga svijeta. Meðunarodna godina astronomije, posveæena Galileju,poziva nas gledati svemir u duhu divljenja, zalažuæi se utraženju istine, potaknuo je Sveti Otac astronome iz cijelogasvijeta okupljene u Rimu. Papa je istaknuo kako u Kristu,novome Adamu, prepoznajemo pravo središte svemira ipovijesti. U Njemu, utjelovljenoj Rijeèi, vidimo svojuvelièinu ljudskih biæa, obdarenih razumom, i pozvanih navjeènu sudbinu, rekao je Sveti Otac, a prenosi RadioVatikan. Spomenuvši potom da je povijest zvjezdarnicevezana uz lik Galileja, uz proturjeènosti koje su okružilenjegovo istraživanje, te uz pokušaj Crkve da postigneispravno i plodno razumijevanje odnosa izmeðu znanosti ireligije, Papa je iskoristio prigodu kako bi izrazio svojuzahvalnost, ne samo za pozorna prouèavanja koja supojasnila toèan povijesni kontekst Galilejeve osude, nego iza napore onih koji se zalažu u stalnome dijalogu i urazmišljanju o komplementarnosti vjere i razuma, u službicjelovitoga shvaæanja èovjeka i njegova mjesta u svemiru. Zadržavši se potom na humanistièkoj sintezi spoznaje, kojaje nadahnula oce moderne znanosti, Papa je upitao tko možezanijekati to da odgovornost za buduænost èovjeèanstva ipoštovanje prirode, danas više nego ikada zahtijeva pozornopromatranje, kritièki sud, te strpljivost i stegu koje su bitne usuvremenoj znanstvenoj metodi. Istodobno velikiznanstvenici iz doba otkriæa podsjeæaju nas takoðer da jeprava spoznaja uvijek usmjerena prema mudrosti, te umjestoda sužava obzor razuma poziva nas da podignemo pogledprema uzvišenome kraljevstvu duha. Spoznaju treba shvatitii težiti joj u cijeloj njezinoj osloboditeljskoj dimenziji.Naravno, ona može biti svedena na raèunicu i pokus,primijetio je Sveti Otac. Pa ipak, ako teži tome da budemudrost, sposobna usmjeriti èovjeka, ona treba težititraženju konaène istine, koja, premda iznad našihsposobnosti, ipak je kljuè naše istinske sreæe i slobode.Uputivši na svršetku govora poticaj svim znanstvenicima,Papa je rekao da se nada da æe èuðenje i zanos, plodovi oveMeðunarodne godine astronomije, odvesti dalje odpromatranja divota stvorenoga, sve do promatranjaStvoritelja; one Ljubavi - zakljuèio je Sveti Otac koristeæi serijeèima iz Danteove Božanstvene komedije - koja "pokreæesunce i ostale zvijezde".

Nadbiskup Migliore o prevladavanju siromaštva u svijetuZa one koji su izgubili posao, kriza zacijelo nije nadvladana;njezin društveni i ljudski teret i dalje ostaje, upozorio jenadbiskup na 64. zasjedanju Opæe skupštine UN-aNew York, 31.10.2009. (IKA) - Nezaposlenost uindustrijaliziranim zemljama, u posljednjih je 12 mjesecitoliko porasla da ju se usporeðuje s razinom iz '30-ih godina– napomenuo je nadbiskup Celestino Migliore, stalnipromatraè Svete Stolice pri Organizaciji ujedinjenih naroda,govoreæi u okviru rasprave na 64. zasjedanju Opæeskupštine, posveæene iskorjenjivanju siromaštva i drugimpitanjima razvoja. Za one koji su izgubili posao, krizazacijelo nije nadvladana; njezin društveni i ljudski teret idalje ostaje. U trenutku kada se istièe poèetak oporavka gospodarstva naglobalnoj razini, nadbiskup Migliore je podsjetio na sve veæesiromaštvo u svijetu koji veæ jest talac nedopustive bijede, tepritom napomenuo da je oporavak vrlo spor i bez jamstavada se stanje neæe u nekom trenutku opet pogoršati.Osvrnuvši se na posljednja desetljeæa, nadbiskup je upozoriona slabljenje pomoæi razvoju do kojega je došlo još i prijegospodarske krize, te na nedostatak solidarnosti i

odgovornosti za dugotrajnije posljedice gospodarskih mjera. Pojašnjavajuæi glavnu misao svoga izlaganja, nadbiskup jeistaknuo da obveze za razvoj na meðunarodnome planu trebapoštovati bez kašnjenja i izgovora, te da treba iskorijenitiglavne i sastavne uzroke siromaštva. Samo æe ulaganje u svemuškarce i žene na svijetu, poèevši od lakšega pristupaobrazovanju, moæi zajamèiti bar malo gospodarske ipolitièke stabilnosti, potrebne za opæe dobro sviju. Nijedovoljno ponovno pokrenuti globalno gospodarstvo iliutvrditi nova pravila i nadzor koji jamèe manje trauma nafinancijskome podruèju, nego je više nego ikada potrebnoraditi u svrhu promjena u upravljanju meðunarodnimposlovima – zakljuèio je nadbiskup Migliore.

Dušni dan u VatikanuNa Dušni dan Benedikt XVI. prema veæ ustaljenoj tradicijisišao je u Vatikanske katakombe u bazilici Svetoga Petra i zasvoje prethodnike molio na njihovim grobovimaVatikan, 2.11.2009. (IKA) – Na Dušni dan, 2. studenoga,kada se u cijelome svijetu èitava Crkva sjeæa pokojnihvjernika, papa Benedikt XVI. prema veæ ustaljenoj tradicijisišao je u Vatikanske katakombe u bazilici Svetoga Petra i zasvoje prethodnike molio na njihovim grobovima. Duboku isveèanu molitvu za pokoj duša onih koji su prije njega bilivrhovni pastiri opæe Crkve izrekao je Benedikt XVI. uvatikanskim kriptama gdje poèivaju njegovi prethodnici. Uovim vatikanskim kriptama povjeravamo Oèevu milosrðusve èiji se grob ovdje nalazi i koji oèekuju uskrsnuæe tijela,naroèito papu Ivana Pavla II. i druge vrhovne sveæenike kojisu obavljali službu pastira opæe Crkve, da budu sudionicivjeène nebeske liturgije, rekao je Papa. U tijeku obreda proèitan je ulomak iz Pavlove poslaniceFilipljanima u kojem nas Apostol naroda potièe naišèekivanje dolaska Spasitelja koji æe preobraziti našebijedno smrtno tijelo da nas ujedini u svojoj slavi. Papa setakoðer spomenuo svih roðaka, prijatelja i pokojnihdobroèinitelja. U molitvi vjernika molilo se za sve koji sužrtve bilo kakvoga oblika nasilja, da njihova žrtva požuridoba bratstva i mira.

Poljska: Prikupljanje pomoæi za oboljele od svinjskegripePoljski Caritas, u dogovoru s BK Poljske i CaritasomUkrajine, pokrenuo je veliku akciju prikupljanjahumanitarne i medicinske pomoæi za žrtve virusa AH1N1Varšava, 4.11.2009. (IKA) – Poljski Caritas, u dogovoru sBK Poljske i Caritasom Ukrajine, pokrenuo je veliku akcijuprikupljanja humanitarne i medicinske pomoæi za žrtve nove,tzv. svinjske gripe, ili službeno virusa AH1N1. U Ukrajini je od nove gripe veæ umrlo 70 ljudi a oboljelih je više od 250tisuæa. Broj oboljelih se poveæava iz sata u sat. Èak je 15tisuæa ljudi hospitalizirano. Poljski Caritas i biskupi prenoseapel redovnika koji djeluju u Ukrajini i koji traže žurnupomoæ u cjepivu protiv nove i "standardne" gripe ali i obiènelijekove za snižavanje temperature i slièno. Mnogi ukrajincižive ispod granice siromaštva i ne mogu si priuštiti nikakvelijekove. Gripa je zahvatila ukrajinske pokrajine i gradovekoji se nalaze nedaleko od poljske granice, a u jednom od trisluèaja nove gripe koja su za sada zabilježena u Poljskoj,radi se o osobi koja je nedavno došla iz Ukrajine. Zbogstalnog mijenjana granica u nedavnoj povijesti mnogi Poljaciimaju roðake u Poljskoj i obratno, pa je promet ljudi izmeðudviju zemalja vrlo gust. Takoðer, mnogi Ukrajinci se nalazena privremenom radu u Poljskoj i èesto se vraæaju udomovinu.

Inozemne vijestiika

234. studenog 2009. broj 44/2009

Prilog dokumenti

Ljubav prema rijeèima i želja za BogomPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu, 28. listopadaDraga braæo i sestre, danas æu se zadržati na zanimljivojstranici povijesti, vezanoj uz procvat latinske teologije u 12.stoljeæu, koja je ispisana zahvaljujuæi bogomdanom nizukoincidencija. U zemljama Zapadne Europe vladao je u todoba relativni mir, koji je jamèio društvu ekonomski razvoj iuèvršæivanje politièkih struktura, te pridonosio živojkulturnoj djelatnosti zahvaljujuæi takoðer kontaktima sIstokom. U Crkvi su se zapažale blagodati širokogdjelovanja poznatog pod nazivom "gregorijanska reforma",koja je bila snažno promicana u prethodnom stoljeæu i kojaje u život crkvene zajednice, prije svega u kler, unijela veæuevanðeosku èistoæu evanðelja te vratila Crkvi i papinstvuistinsku slobodu djelovanja. Širila se, pored toga, opsežnaduhovna obnova, potpomognuta bujnim razvojemposveæenog žvota: raðali su se i širili novi redovnièki redovi,dok su veæ postojeæi bilježili novi obeæavajuæi procvat.Novi je procvat doživjela i teologija stekavši veæu svijest ovlastitoj naravi: produbila je svoju metodu, hvatala se ukoštac s novim problemima, napredovala u razmatranjuBožjih otajstava, iznjedrila temeljna djela, nadahnula važneinicijative s podruèja kulture, umjetnosti i književnosti tepripremila tlo za remek-djela koja æe se javiti u narednomstoljeæu, stoljeæu svetog Tome Akvinskog i Bonaventure izBagnoregia. Dva su podruèja na kojima se odvijala ta živateološka djelatnost: samostani i gradske škole, scholae; iznekih od ovih potonjih su ubrzo proistekla sveuèilišta, kojapredstavljaju jedno od tipiènih "iznašašæa" kršæanskogSrednjeg vijeka. Upravo polazeæi od ta dva podruèja,samostana i scholae, može se govoriti o dva razlièita modelateologije: "monaška teologija" i "skolastièka teologija".Predstavnici monaške teologije bili su monasi, opæenitoopati, koje je resila mudrost i revnovanje za evanðelje i kojisu, u biti, bili posveæeni tome da probude i jaèaju želju iljubav za Bogom. Predstavnici skolastièke teologije bili sunaobraženi ljudi koji su se s velikom ljubavlju posvetiliistraživanju; magistri željni pokazati razložnost iutemeljenost Božjih i ljudskih otajstava, u koje se, istina,vjeruje vjerom, ali ih se shvaæa takoðer razumom. Razlièiticilj objašnjava razlièitost njihove metode i naèina bavljenjateološkim radom.U samostanima iz 12. stoljeæa teološka metoda se u prvomredu primjenjivala na tumaèenje Svetog pisma, odnosnosacra pagina - da se poslužimo izrazom koji su upotrebljavalipisci toga doba; posebno je prakticirana biblijska teologija.Monasi su, naime, bili pobožni slušatelji i èitatelji Svetogpisma i jedno od njihovih glavnih zanimanja bila je lectiodivina, to jest molitveno èitanje Biblije. Za njih jednostavnoèitanje svetog teksta nije bilo dovoljno da bi se shvationjegov duboki smisao, nutarnje jedinstvo i vrhunaravnaporuka. Trebalo je, stoga, prakticirati "duhovno èitanje", upouèljivosti Duhu Svetom. Tako se u otaèkoj školi Biblijatumaèila na alegorijski naèin, kako bi se na svakoj stranici,kako Staroga tako i Novoga zavjeta, otkrilo što ona kaže oKristu i njegovu djelu spasenja.Biskupska sinoda održana prošle godine na temu "Božjarijeè u životu i poslanju Crkve" podsjetila je na važnostduhovnog pristupa Svetom pismu. U tu je svrhu korisnookoristiti se bogatstvom monaške teologije, nikadaprekinutoj biblijskoj egzegezi kao i djelima koja su sastavilinjezini predstavnici i dragocjenim asketskim komentarimana biblijske knjige. Literarnoj izobrazbi monaška je teologija

pridruživala dakle duhovnu. Bilo se naime svjesno da jednoèisto teorijsko i profano èitanje nisu dovoljni: da bi seprodrlo u srž Svetog pisma, moralo ga se èitati u duhu ukojem je napisano i nastalo. Literarna izobrazba bila jenužna radi toga da se upozna toèno znaèenje rijeèi i olakšashvaæanje teksta, izoštravajuæi gramatièku i filološkuosjetljivost. Benediktinski znanstvenik iz prošloga stoljeæaJean Leclercq ovako je naslovio raspravu kojom predstavljakarakteristike monaške teologije: L'amour des lettres et ledésir de Dieu (Ljubav prema rijeèima i želja za Bogom).Doista, želja da se upozna i ljubi Boga, koji nam izlaziususret po svojoj Rijeèi koju treba prihvatiti, razmatrati iprovoditi u djelo, navodi èovjeka da pokuša produbitibiblijske tekstove u svim vidicima. Postoji zatim jedan drugistav na kojem insistiraju oni koji prakticiraju monaškuteologiju, to jest prisni molitveni stav, koji mora prethoditi,pratiti i nadopunjavati prouèavanje Svetog Pisma. Buduæi daje monaška teologija, u konaènici, slušanje Božje rijeèi, da bije prihvatio èovjek mora proèistiti srce i, prije svega, unjemu se mora probuditi gorljiva želju za susretom sGospodinom. Teologija postaje stoga meditacija, molitva,zahvalna pjesma i potièe na iskreno obraæenje. Brojni supredstavnici monaške teologije, na taj naèin, dosegli najvišedomete mistiènog iskustva i predstavljaju poziv i nama dahranimo svoj život Božjom rijeèju, primjerice, pozornijimslušanjem èitanja i evanðelja, osobito na nedjeljnoj misi.Važno je uz to odreðeno vrijeme u danu posvetitirazmatranju Biblije, kako bi Božja rijeè bila svjetiljka kojarasvjetljuje naš svakodnevni hod na zemlji.Skolastièku teologiju, meðutim, - kao što smo veæ rekli –prakticirale su scholae, koje su nikle uz velike katedrale togadoba i u kojima je naobrazbu stjecao kler, odnosno okonekog uèitelja teologije i njegovih uèenika, gdje sunaobrazbu stjecali struèni kulturni djelatnici, u dobu u kojemse znanje sve više cijenilo. U središtu metode skolastika, kojinije lako shvatiti današnjem èovjeku, bio je quaestio, koji sesastojao od odreðenog pitanja koje je trebalo obraditi. Udijalogu sa svojim uèenicima, uèitelji su èitali teološke"manuale", poput primjerice glasovitih Sententiae PetraLombardskog, predlagali su neku temu, ukazivali naauctoritates, to jest na misao najuglednijih pisaca ili izvora,iznosili na vidjelo neka proturjeèja i nabrajali toèke kojetreba obraðivati. Predstavljale su se teze u prilog raznihrješenja i, nakon prikladne i produbljene rasprave,primjenjivala se jedna od njih kao zakljuèak. Organizacijaquestiones vodila je sastavljanju sve širih sinteza, takozvanihsummae, koje su bile opširni teološko-dogmatski traktati.Skolastièka teologija išla je za tim da prikaže jedinstvo isklad kršæanske objave pomoæu jedne metode, zvane upravo"skolastièka", koja ukazuje povjerenje èovjekovu razumu:gramatika i filologija su u službi ljudskog znanja, ali je to jošviše logika, to jest disciplina koja prouèava "funkcioniranje"ljudskog razuma, tako da izbije na vidjelo istina nekereèenice. I danas, èitajuæi skolastièke summae, èovjek ostajezapanjen redom, jasnoæom, meðusobnom logièkompovezanošæu tema i dubinom nekih shvaæanja. Tehnièkimrjeènikom reèeno, svakoj rijeèi se pripisivalo toèno odreðenoznaèenje a izmeðu vjere i shvaæanja se uspostavljao jedanodnos u kojem su se meðusobno razjašnjavali.Draga braæo i sestre, ponavljajuæi poziv iz Prve Petroveposlanice, skolastièka teologija nas potièe biti uvijekspremni odgovoriti svakom onom tko od nas zatraži razlognade koja je u nama (usp. 3,15). Podsjeæa nas da izmeðu

Prilog dokumenti ika

24 4. studenog 2009. broj 44/2009

vjere i razuma postoji neka naravna prisnost, utemeljena nasamom redu stvaranja. Sluga Božji Ivan Pavao II., u uvoduenciklike Fides et ratio piše: "Vjera i razum su kao dva krilakoja uzdižu ljudski duh prema promatranju istine". Vjera jeotvorena naporu shvaæanja od strane razuma; razum, pak,prepoznaje da ga vjera ne umrtvljuje, veæ ga naprotiv guraprema sve širim i višim obzorima. Tu dolazi do izražajatrajna pouka monaške teologije. Vjera i razum, u uzajamnomdijalogu, trepere od radosti kada su nadahnute istraživanjemdubokog jedinstva s Bogom. Kada ljubav oživljujemolitvenu dimenziju teologije, spoznaja, steèena putemrazuma, se širi. Istina se traži s poniznošæu, prihvaæa sdivljenjem i zahvalnošæu: rijeèju, spoznaja raste samo akoljubi istinu. Ljubav se tada pretaèe u shvaæanje a teologija uistinsku mudrost srca, koja usmjerava i podupire vjeru i životvjernika. Molimo da put spoznaje i produbljivanja Božjihotajstava budu uvijek prosvijetljeni Božjom ljubavlju.

Izjava Komisije "Iustitia et pax" HBK o hrvatsko-slovenskom razgranièenjuZagreb, 31. listopada 2009.U ovom važnom, povijesnom trenutku, svjesni svojekršæanske, moralne i graðanske odgovornosti, èlanoviKomisije izjavljuju sljedeæe:Premda nedovoljno informirana - kao uostalom i svahrvatska javnost - o prijedlogu povjerenika za proširenjeEuropske unije (EU), od 15. lipnja, Komisija izražava svojuduboku zabrinutost za mir i duh dobrosusjedstva izmeðuslovenskog i hrvatskog naroda, a zbog moguæe perspektivekršenja meðunarodnog prava koje je Sporazum o arbitraži ustanju izazvati. S gorkim okusom pritisaka i nejednakosti,Komisija podsjeæa da ova dva naroda stare kršæanske,katolièke tradicije nikada u 14-stoljetnoj povijesti susjedstvanisu imali znaèajnijih prijepora, a nadasve ne sukoba, dok jesadašnja tajna diplomacija, daleko od oèiju hrvatskejavnosti, u stanju poremetiti i uzdrmati ovaj vrijednipovijesni polog, te otvoriti Pandorinu kutiju opasnogmeðunarodnog presedana, u ovom trusnom dijelu Europe,koji još uvijek vida rane iz vremena totalitarnih režima inedavnih osvajaèkih ratova. Komisija smatra da je hrvatska javnost duboko frustrirana iopravdano ogorèena tajnom diplomacijom koja dovodijavnost pred svršen èin. Pri tome ona konstatira da iEuropska komisija EU nadilazi svoja ovlaštenja miješajuæise u bilateralna pitanja dviju država i potièuæi na opasnipresedan kršenja europskog i meðunarodnog prava. Hrvatskajavnost ne zna zašto njezina vlada nije formuliralaamandmane na posljednji prijedlog europskog povjerenika,kad je slovenska strana to bila uèinila unoseæi svojepretenzije na hrvatski teritorij. I, na koncu, hrvatska javnosttek 30. listopada saznaje što sadržava posljednji nacrtsporazuma o arbitraži i koje su sve strane sudjelovale u tome.U ovom prevažnom pitanju pravde i mira na jugoistokuEurope, isprepliæe se više bitnih naèela demokracije,meðunarodnog prava i morala: s jedne strane, dužnost javnihposlenika da prije svih važnih odluka obavještavaju vlastitegraðane i postignu njihov pristanak, bilo izravni, bilo prekozastupnika u parlamentu. To ovog èasa hrvatska Vlada neèini. Ona uz to ili ne konzultira, ili ne sluša svoje najboljestruènjake s podruèja meðunarodnog prava i prava mora. Sdruge strane, hrvatsko državno podruèje nije vlasništvo nitiove, a niti bilo koje druge vlade, nego upravo obrnuto,njezina je dužnost štititi cjelovitost državnog podruèja. Uzsve to, hrvatsku Vladu i Sabor obvezuju meðunarodniugovori, koje je Hrvatska ratificirala, ili kojih je sljednica.Meðu tima je i Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora

(1982) koju su 1995. godine ratificirale i Hrvatska iSlovenija, kao i sve druge jadranske priobalne države sveèlanice EU, pa i sama EU. Meðu tima su i Završni aktHelsinške konferencije o sigurnosti i suradnji u Europi(1975. - èl. III. o nepovredivosti granica), kao i obvezatnamišljenja tzv. Badinterove komisije meðunarodne zajedniceiz sijeènja 1992, na osnovi kojih su priznate Hrvatska iSlovenija u njihovim tadašnjim granicama. Hrvatska vladanema pravo prekršiti obveze koje proistjeèu iz te KonvencijeUN, a navlastito ne odredbe o razgranièenju u zaljevima (èl.15), o maksimalnoj širini morskog pojasa nad kojim obalnedržave obavljaju svoja suverena prava (teritorijalno more -èl. 3) i dr. Naša Komisija smatra da se hrvatska strana trebala predsvijetom sustavno, djelatnije i energiènije suprotstavitinepravdi slovenskih presizanja, jer ova ugrožavaju i pravdu imir i pridonose destabilizaciji europskog jugoistoka. NašaKomisija takoðer smatra da hrvatska strana nije smjelaodustati od naèela, po kojem je o razgranièenju dviju državaimao odluèivati najkvalificiraniji i najpromptniji svjetski sud- Meðunarodni sud pravde Ujedinjenih naroda, a ne nekakav"arbitražni sud" neizvjesnog sastava i pravnog iskustva, spopisa koji nudi Europska komisija, a koji bi sad trebaoodluèivati i po nepravnim kriterijima. U svakom sluèaju, hrvatska Vlada nema pravo kršitiKonvenciju OUN o pravu mora i ustupati Sloveniji "pravo"koje Konvencija izrièito zabranjuje, a to je moguæeproširenje njezinog teritorijalnog mora na hrvatsko more, dabi Slovenija doprla do tzv. otvorenog mora, ali opet -hrvatskog mora. Slovenija pak, po istom pravu mora, nesmije takva što ni tražiti, a 158 drugih zemalja-stranakaKonvencije to ne smiju dopustiti, jer Konvencija ne dopuštada teritorijalno more bude šire od 12 milja. Slovenija osimtoga po Konvenciji ima pravo "neškodljivog prolaza" krozhrvatsko teritorijalno more i brodovi i sada slobodno plove uslovenske luke upravo kroz hrvatsko teritorijalno more.Osim toga, Slovenija ima i "izlaz na otvoreno more", ali kroztalijanske teritorijalne vode, jer tako je rute brodova odredilaMeðunarodna pomorska organizacija, meðu ostalim i na su-prijedlog Slovenije. Nije dakle rijeè o slobodi plovljenja ili o"izlazu na otvoreno more", nego o teritorijalnimpresizanjima i zbog toga je slovenska vlada od konca 2008.pa do ove jeseni blokirala Hrvatsku u njezinu napredovanjeprema EU. Pa, zar da sad Hrvatska tu blokadu nagraditeritorijalnim ustupcima i pruži opasan primjer Europi isvijetu? Za koje dobro, koju pravdu i koji mir?Hrvatska javnost zna da se sva neriješena pitanjarazgranièenja meðu èlanicama EU rješavaju kao bilateralna,izvan institucija EU i to po meðunarodnom pravu, najèešæepred Meðunarodnim sudom pravde u Haagu. Niti jednadržava èlanica EU do sada nije ucjenjivala drugu državu-kandidata za EU ustupkom njezina državnog podruèja. Našakomisija duboko žali da to ovog èasa èini susjedna,tradicionalno prijateljska Slovenija, ali hrvatska vlada iSabor nemaju pravo na to pristati, pa ni po cijenu neulaska uEU ili nastavka blokade. Jer hrvatski graðani ne æe željeti uæiu EU, ako ona u ovom krucijalnom pitanju ne dokaže da onajest zajednica prava i moralnih vrijednosti. A postavljaju li hrvatska Vlada i Sabor sebi pitanje, što akooni protupravno ustuknu pred slovenskim pretenzijama, ahrvatski graðani na referendumu odluèe da ne žele uæi utakvu Uniju? I kako misle hrvatski politièari iziæi predvlastite graðane, pred svoju djecu i unuke, pa i pred sebesame, ako kapituliraju u ovoj stvari? Nije li svakome sad,nakon objavljenog Sporazuma o arbitraži jasno, da jedinirizik, o kome uvijeno govore domaæi politièari, snosi samo iiskljuèivo Hrvatska, jer može bespravno izgubiti dio svog

Prilog dokumentiika

254. studenog 2009. broj 44/2009

nacionalnog mora, podmorja i zraènog prostora, dokSlovenija može dobiti i jedno i drugo i treæe, preko prava iprotiv prava? Èlanovi komisije Iustitia et pax vjeruju da hrvatski graðanižele da se prekine sa sadašnjim pogoršavanjem hrvatsko-slovenskih odnosa dvaju prijateljskih, veæinski katolièkihnaroda, ali ne žele da se ikome dopusti da se neodgovornoigra s nacionalnim teritorijem, jer pitanje razgranièenja nesmije biti vezano s ulaskom u EU. Komisija smatra dahrvatski graðani imaju pravo i dužnost zahtijevati dahrvatska Vlada i meðunarodna zajednica traže od EU, odOSCE, od Vijeæa Europe i od OUN da odvrate slovenskuvladu od teritorijalnih pretenzija, od igranja vatrom na ovimpodruèjima gdje je, ne tako davno, posezanje za tuðimteritorijem proizvelo ogromne ljudske tragedije upravo zbogkršenja meðunarodnog prava i obveze èuvanja mira.Komisija poziva svoje sugraðane, sestre i braæu u vjeri da semole za dobro, napredak i mir Domovine, te za razboritost iodgovornost onih koji je vode.U Zagrebu, 31. listopada 2009.mons. Vlado Košiæ, predsjednik Komisije

Kako je lijepo i utješno zajedništvo svetih!Papin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju, 1.studenoga 2009.Draga braæo i sestre!Današnja se nedjelja podudara sa svetkovinom Svih Svetih,koja poziva Crkvu putnicu na zemlji kušati unaprijedbeskrajno slavlje nebeske zajednice i oživjeti nadu u vjeèniživot. Ove se godine navršava 1400 godina od kada jePantheon – jedan od najdrevnijih i najslavnijih rimskihspomenika – postao mjestom klanjanja kršæanskome Bogu inaslovljen Djevici Mariji i svim muèenicima: "Sancta Mariaad Martyres". Hram svih poganskih božanstava tako jepretvoren u spomen onih koji, kao što kaže KnjigaOtkrivenja, "doðoše iz nevolje velike i oprali su haljine svojei ubijelili ih u krvi Jaganjèevoj" (Otk 7,14). Kasnije jeproslava svih muèenika protegnuta na sve svece, "velikomnoštvo, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda,i plemena, i puka, i jezika" (7,9) – kao što kaže sveti Ivan. Uovoj Sveæenièkoj godini sviða mi se spomenuti se sposebnim štovanjem svetih sveæenika, kako onih koje jeCrkva proglasila svetima, predloživši ih kao primjereduhovnih i pastoralnih kreposti, tako onih – daleko brojnijih– koji su poznati Gospodinu. Svatko od nas èuva zahvalnispomen na nekog od njih, koji nam je pomogao rasti u vjeri idao nam osjetiti Božju dobrotu i blizinu.Sutra nas, zatim, èeka godišnji Spomen svih vjernih mrtvih.Htio bih pozvati da se taj spomen živi sukladno istinskomkršæanskom duhu, to jest u svjetlu koje izbija iz uskrsnogaotajstva. Krist je umro i uskrsnuo i otvorio nam prolaz uOèev dom, Kraljevstvo života i mira. Onaj tko slijedi Kristau ovome životu biva prihvaæen tamo gdje nam je Onprethodio. Dok dakle posjeæujemo groblja, spomenimo se daondje, u grobovima, poèivaju samo posmrtni ostaci našihdragih u oèekivanju konaènog uskrsnuæa. Njihove duše –kao što kaže Sveto pismo – veæ su "u ruci Božjoj" (Mudr3,1). Stoga ih se najispravnije i najdjelotvornije èasti tako dase moli za njih i da se za njih prinose djela vjere, nade iljubavi. U jedinstvu s euharistijskom žrtvom, možemozagovarati za njihovo vjeèno spasenje i iskusiti dubokozajedništvo, oèekujuæi ponovni susret s njima, kako bismovjeèno uživali Ljubav koja nas je stvorila i otkupila.Dragi prijatelji, kako je lijepo i utješno zajedništvo svetih!To je stvarnost koja unosi jednu razlièitu dimenziju u sav našživot. Nismo nikada sami! Dio smo jednog duhovnog

"društva" u kojem vlada duboka solidarnost: dobro svakogpojedinca na korist je svih i, obratno, zajednièka se sreæaodražava na pojedince. To otajstvo, u odreðenoj mjeri,možemo iskusiti veæ na ovome svijetu, u obitelji, uprijateljstvu, osobito u duhovnoj zajednici Crkvi. Neka nampomogne Marija hitro kroèiti putom svetosti i neka sepokaže Majkom milosrða za duše pokojnika.Nakon AngelusaProšlo je toèno deset godina od kada su predstavniciSvjetske luteranske federacije i Katolièke Crkve, 31.listopada 1999., u Augsburgu potpisali Zajednièku izjavu onauku o opravdanju. Nju æe kasnije, 2006., potpisati takoðerSvjetsko vijeæe metodistièkih Crkava. Taj dokument jepotvrdio konsenzus izmeðu luterana i katolika o temeljnimistinama nauka o opravdanju, koje nas vode u samo središteevanðelja i u temeljna pitanja našega života. Bog nas jeprihvatio i otkupio; naš je život upisan u obzor milosti, vodiga milosrdni Bog, koji oprašta naš grijeh i poziva nas nanovi život u nasljedovanju njegova Sina; živimo od Božjemilosti i pozvani smo odgovoriti na njegov dar; sve nas tooslobaða od straha i ulijeva nam nadu i hrabrost u svijetupunom nesigurnosti, nemira i trpljenja. Na dan potpisivanjaZajednièke izjave, sluga Božji Ivan Pavao II. nazvao ju je"miljokazom na teškom putu ponovne uspostave jedinstvameðu kršæanima" (Angelus, 31. listopada 1999.). Ta jeobljetnica dakle prigoda da se prisjetimo istina o èovjekovuopravdanju, koje svjedoèimo zajedno, kako bismo se okupilizajedno na ekumenskim slavljima i kako bi dublje produbilitu i druge tematike koje su predmet ekumenskog dijaloga.Nadam se od srca da æe ta važna obljetnica pridonijeti tomeda se uèine pomaci na putu prema punom i vidljivomjedinstvu svih Kristovih uèenika.

Prilog dokumenti ika

26 4. studenog 2009. broj 44/2009

Prilog prikazi

"Ovo je tijelo moje"U izdanju KS-a objavljena je knjiga "Ovo je tijelo moje -Euharistija u svjetlu himana Klanjam ti se smjerno i Zdravotijelo" autora Raniera Cantalamesse. S talijanskog ju jepreveo fra Jure Šarèeviæ, OFM Cap. Knjiga sadržirazmatranja o euharistiji koja je autor držao u Papinskoj kuæiu došašæu i korizmi u Godini euharistije 2004. - 2005. Prvaeuharistijska godina, koju je 1982. proglasio Ivan Pavao II.,pružila je Ranieru priliku da napiše niz razmatranja podnaslovom "Euharistija, naše posveæenje", druga, ove godine,omoguæila mu je da ponudi novi niz utemeljen na komentarudvaju najpoznatijih èasnih euharistijskih himana latinskeCrkve: "Klanjam ti se smjerno" ("Adoro te devote") i"Zdravo tijelo" ("Ave verum"). Rijeè je o posljednjimrazmatranjima koje je autor imao èast i milost držati uprisutnosti pape Ivana Pavla II. Na 176 stranica knjige nalazise osam poglavlja uglavnom preuzetih iz pjesme "Klanjam tise smjerno"; Promatrajuæi tebe, sve prestaje, Al'za èvrstuvjeru dosta je što èuh, Ovdje je i èovjek tajnom obavit, KaoToma apostol, Uspomena smrti Gospodnje, Pelikane nježni,Spasitelju moj, Isuse kog sad mi krije… i Zdravo tijelo odMarije roðeno. U pretposljednjem poglavlju opisuje sepouèna smrt velikog zaljubljenika u euharistiju sv. TomeAkvinskoga; smrt Ivana Pavla II. nije bila drukèija. RanieroCantalamessa, franjevac kapucin, roðen je u mjestu Colli delTronto (Ascoli Piceno) godine 1934. Zareðen je zasveæenika 1958., doktorirao je teologiju u Fribourgu(Švicarska) i klasiènu književnost na Katolièkom sveuèilištuSvetog Srca u Milanu. Bio je èlan Meðunarodne teološkekomisije od 1975. do 1981. Godine 1979. napustio je službupredavanja da bi se potpuno posvetio službi Rijeèi. Od 1980.propovjednik je Papinske kuæe. Napisao je mnogo knjigakoje su prevedene na petnaestak stranih jezika. Kodizdavaèke kuæe San Paolo objavio je: "Il Soffio dello Spirito(1998.); Gesu Cristo il Santo di Dio (1999.); Pasqua. Unpassagio a cio che non passa (2005.)". (ika-kk)

Misli o sveæeništvuIzbor iz tekstova pape Benedikta XVI.Izdavaèka kuæa "Kršæanska sadašnjost" je u biblioteciMetanoja, knjiga 181 u povodu Sveæenièke godine objavilaknjigu "Misli o sveæeništvu" u kojoj je predstavljen izbor iztekstova pape Benedikta XVI. Misli, ili bolje reæi poticaji koji su predstavljeni u knjiziizvuèeni su iz govora koje Sveti Otac upuæuje sveæenicima upropovijedima i na susretima koje èesto održava s kleromtalijanskih biskupija i u svijetu u prigodi pastoralnih pohodai apostolskih putovanja. U prvom dijelu knjige "Isus prijatelj" Papa istièe "bitisveæenik znaèi postati prijatelj Isusa Krista, i to sve višecijelim našim postojanjem" (Homilija, 13.4.2006.). Drugi dio naslovljen je "Posveæeni u istini", a Papa istièevažnost i znaèaj reðenja, posveæenja, dosljednosti, uranjanja,celibata. Papa podsjeæa kako postati sveæenik, u Crkvi znaèiuæi u Kristovo samodarivanje po sakramentu reðenja, i to uæicijelim svojim biæem. U treæem dijelu "Sakramentalna dimenzija" u središte jestavljena euharistija. "U središtu sveæenièkog života je svetaeuharistija, u kojoj Isusova žrtva na križu ostaje trajnoprisutna, stvarno meðu nama." (Homilija, 7.5.2006.). "Duhovni život" naslov je èetvrtog dijela u kojem se istièeduhovno oèinstvo, potom sveæenièke kreposti kao što su

odricanje, služenje, poslanje, siromaštvo, èistoæa, poslušnost,te naposljetku tajna, jer "svetost je tajna pravoga uspjehasveæenièke službe" (Homilija, 1.2.2008.). U tom dijelu jenaglašeno vrijeme molitve, te važnost sveæenièkog bratstva.Na kraju èetvrtog dijela istièu se uzori sveæenicima: sv.Josip, sv. Petar, sv. Augustin, Arški župnik i don AndreaSantoro. Posljednji, peti dio pod naslovom "Dobri pastir" vezan je uzpastoralno djelovanje sveæenika. Tu se istièe važnost "bitipastir duša", navještaj, skrb za mlade, uloga župnika, odnos svjernicima laicima. Na kraju ovog dijela nekoliko misliposveæeno je pastoralu zvanja. Uz ulogu formacije,poglavito kroz sjemenište, Papa istièe važnost svjedoèanstvasamog sveæenika, jer "svjedoèanstvo dobro življenogasveæeništva oplemenjuje Crkvu, pobuðuje udivljenje uvjernicima, izvor je blagoslova za zajednicu, najboljapromocija zvanja, najizvorniji poziv da i drugi mladipozitivno odgovore na Gospodinove apele". (Nagovor,12.5.2007.). (ika-mb/kk)

"Tržište i nejednakost" Giovannija BazolijaKnjiga "Tržište i nejednakost" autora Giovannija Bazolijaobjavljena je u izdanju Kršæanske sadašnjosti. Podijeljena jeu tri poglavlja, a posveæena globalizaciji, odnosu izmeðudemokracije i tržišta, kršæanskom djelovanju u slobodnoj isolidarnoj ekonomiji. Knjiga predstavlja pokušajosvjetljavanja nekih društvenih i politièkih paradoksa našegadoba. Ako se èini da globalizacija otkriva moguænost razvojai slobode koji se zbog nedostatka pravila i vodstvapreobražavaju u nove oblike porobljavanja i siromaštva,odnos izmeðu tržišta i naèela demokracije (sloboda ijednakost) izgleda kao neostvareni susret koji je ipakpotrebniji nego ikad, pod prijetnjom da se ekonomijapretvori u arenu nezaustavljivih apetita koji mogu nagristisame temelje demokratskih država. Niz je to paradoksa kojiugrožavaju identitet kršæanina, pozivajuæi ga na odgovornosttraganja za rješenjima u skladu s vlastitom vjerom:odgovornost èije je svetopisamske temelje autor ispitao uknjizi, "Giustizia e uguaglianza". (hrv. izdanje "Pravednost ijednakost", Kršæanska sadašnjost, 2009.)Giovanni Bazoliodvjetnik je i sveuèilišni nastavnik, predsjednik nadzornogvijeæa banke Intesa Sanpaolo i predsjednik zaklade GiorgioCini. (ika-kk)

"U potrazi za nebom"Knjiga Slavka Vranjkoviæa u izdanju TeovizijeU izdanju Teovizije izišla je knjiga "U potrazi za nebom"autora Slavka Vranjkoviæa. Vranjkoviæ piše o dobrima ilošima, o vremenu nasilja u velikom svjetskom ratu inedavnom hrvatskom obrambenom i oslobodilaèkom ratu, oporaæu i muènoj i opakoj praksi oznaša, udbaša, komunista,bezbožnika i sudbini pravednika i muèenika. U prièama"Nemir od juèer", "Noæ prije jutra", "Rasprodaja prošlosti","Zavjet", "Izbavitelj", "Most", "Kruh svetog Ante", "Upotrazi za nebom", pripovjedaè se potvrdio, kao zreli proznipisac èije su prièe kratke, britke, pouène i èitke. Slavko Vranjkoviæ roðen 1945. u Posuškom Gracu,Hercegovina, nastanjuje se u Vrbanji od 1952. godine.Sveæenik je Ðakovaèko-osjeèke nadbiskupije, župnik župeNuštar. Uz svoj sveæenièki rad piše pripovijetke, pjesme,recitale i drame. Suraðuje i objavljuje u mnogim

Prilog prikaziika

274. studenog 2009. broj 44/2009

periodikama i èasopisima: "Maruliæ", "Danica", "Mi","Spektrum", "Glas Koncila", "Mak", "Veritas", "Veèernjilist", "Ðakovaèki vjesnik" i "Katolièki tjednik".Dobio je nagradu za kratku prièu "Ne zovi mi ime" uorganizaciji Hrvatskog književnog društva i "Serra Kluba"Zagreb 1996., a 1997. god. za istu prièu nagraðen je treæomnagradom u Madridu, na Meðunarodnom natjeèaju za kratkuprièu. 1998. g. tiskana mu je zbirka pripovjedaka "Golgotskasvitanja" u nakladi "Matice Hrvatske" koju je sam ilustrirao.Pisac je drama: "Bog koji dolazi", "Treæi dan", "Put uEmaus", "Kad utihnu ptice". Èlan je Hrvatskoga društvakatolièkih novinara. (ika-kk)

Svjedoèanstvo istineGlas Koncila objavio je knjižicu "Svjedoèanstvo istine" ukojoj donosi integralne tekstove nagovora, homilija temolitava koje je zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ izrekao na znakovitu hodoèašæu sveæenikaZagrebaèke nadbiskupije u Staru Gradišku, Jasenovac iPetrinju 24. rujna 2009. godine. U prigodi Sveæenièkegodine, više od 300 sveæenika Zagrebaèke nadbiskupije,predvoðenih zagrebaèkim nadbiskupom kardinalom JosipomBozaniæem i pomoænim biskupima hodoèastilo je na tamjesta hrvatskih stradanja. Pohodili su Staru Gradišku,nekadašnje mjesto logora i zatvora, ali i sadašnje mjestoizgradnje nove spomen-crkve, zatim Jasenovac, župnu crkvui spomen-podruèje koncentracijskog logora te na krajuPetrinju, gdje su u novoj crkvi, koja je izgraðena na mjestudo temelja porušene crkve u posljednjoj agresiji naHrvatsku, u sveæenièkom zajedništvu i s brojnim pukomslavili euharistiju. (ika-gk/kk)

Egidije Bulešiæ, apostol mladihNacionalno vijeæe Franjevaèkog svjetovnog reda je u prigodi800. obljetnice franjevaèke karizme objavilo knjižicu "Èasnisluga Božji Egidije Bulešiæ, FSR, apostol mladih". Autorizdanja je fra Ivan Damiš, a objavljena je u biblioteci "BratFranjo", životopisi br. 8. U uvodnom dijelu može seupoznati Egidijevo podrijetlo i roðenje, te život uizbjeglištvu s obitelji u Segedinu i Grazu. Središnji dioknjižice predstavlja Egidijev život kao radnika u Puli iMonfalconeu, te na službi vojnog roka u mornarici.Poglavito na ovom posljednjem mjestu Egidije je bio praviapostol. U novom okruženju koje je karakteriziralo malohrane, puno buke i èaði, stjenica i besanih noæi, u svojojnevolji Egidije se sjeæa i pomišlja na svoje najveæe duhovneprijatelje na svetog Franju i svetu Tereziju od Djeteta Isusa.Zakljuèio je da niti oni nisu živjeli u boljim uvjetima odnjega. I zato je odluèio ostati tu, gdje je posijan.Neoèekivano kao nadahnut spoznaje da je za sada tu njegovživot, da mu je tu biti i svjedoèiti Krista. Tu mu je prilika zanove napore. Osim što je djelovao meðu mornarima, Egidijeje s broda pisao i pisma. Stoga, autor u knjižici donosi višemisli iz pisama koje je Egidije slao s broda u kojima naprvom mjestu istièe èistoæu. Tako o. Titu Castagni u Pulupiše "Katolièka mladež mora biti vojska èistih anðela,glasnika i poslanika ljubavi. Kad meðu našim mladimabudemo imali svece, bit æe glasnika èistoæe, dobrote iljubavi. evinost i èistoæa mora biti naša najveæa odlika". Otoj temi piše i sestri Mariji, prijatelju Amedeu u Pulu, a bratuIvanu je napisao: "Shvatio sam da sam uvijek u Božjojmilosti i pod okriljem nekoga moænog zagovora". Uposljednjem dijelu knjižice autor prikazuje posljednje daneovozemnog Egidijeva života. Ovaj dio Egidijeva života autorpredstavlja prenošenjem redaka iz knjige Marijana Jeleniæa

"Život za druge". Na samrtnoj postelji izražava i svojuposljednju želju, da bude pokopan u franjevaèkom odijelu.Na glasu svetosti umro je 24 godini života. Egidijevodjelovanje oèitovalo se i nakon njegove smrti. Tako autorponovno citira rijeèi gore spomenutog autora koji istièe kakoje jedan èovjek osjetio obraæenje u trenutku spuštanja u grobEgidijeva lijesa. Na kraju knjižice može se proèitati kraæiosvrt na postupak za beatifikaciju koji je zapoèeo 6. svibnja1973. godine, a koji je pozitivno završen 6. prosinca 1977.kada Egidije dobiva naslov "sluga Božji". Papa Ivan PavaoII. je 7. srpnja 1997. godine Egidiju dao naslov "èasni slugaBožji". Kao dodatak knjižici, otisnut je popis literature nahrvatskom i talijanskom jeziku. (ika-mb/kj)

Prilog prikazi ika

28 4. studenog 2009. broj 44/2009