44/20112. studenog 2011.

"Hodoèasnici istine, hodoèasnici mira"

Molitveni susret u Duhu Asiza, dan razmišljanja,

dijaloga i molitve za mir i pravdu u svijetu, okupio je u

Asizu više od 300 predstavnika dvanaest religija i 31

kršæanske Crkve, koji su zajedno s papom Benediktom

XVI. uputili izjavu u kojoj su osudili sve oblike terora i

nasilja, istaknuvši da sloboda i mir mogu biti

zajamèeni samo kroz uzajamno povjerenje

25. obljetnica povijesnog susreta u Franjinu gradu

obilježena je prigodnim dogaðanjima i diljem naše

zemlje, u Zagrebu je tako prireðen Tjedan

meðureligijskog dijaloga koji je završio sveèanim

molitvenim skupom na kojem je molitvu uime Katolièke

Crkve predvodio predsjednik Vijeæa za ekumenizam i

meðureligijski dijalog HBK biskup Vlado Košiæ

Na susretu je nazoèio i hrvatski predsjednik Ivo

Josipoviæ

"Razlog i smisao ujedinjenja Konferencije i Unije:

perspektive za buduænost"

Na 43. skupštini Hrvatske konferencije viših

redovnièkih poglavara i poglavarica za novog

predsjednika izabran karmeliæanin o. Vinko Mamiæ

"Migracije i nova evangelizacija"

Donosimo cjeloviti tekst poruke pape Benedikta XVI. za

Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2012.

Domovinske vijesti

Godišnji susret èlanova Zmajskih stolova južne Hrvatske

Zagreb: Predavanja i okrugli stol o iskustvu meðureligijskog dijaloga

Nacionalni susret djelatnika u pastoralu Roma

Split: Okrugli stol "Dijalog o dijalogu"

Plenarni sastanak sveæenika Krèke biskupije

"Od Dubrave do Dubrovnika"

Sjednica Odbora HBK za mlade

Sveèani jubileji zadarskih benediktinki sv. Marije

"Crkvena dobra – nužda ili balast"

Sjednica Komisije HBK za hrvatski martirologij

Ðakonsko reðenje u Požegi

Pjevanje u bogoslužju

250. obljetnica posvete crkve na Trškom Vrhu

6. susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima

Misa u spomen 250. obljetnice posvete crkve u Biogradu

"Holywin – svetost pobjeðuje"

Crkva u Hrvata

Meðureligijski dijalog u Sarajevu

130. obljetnica crkve na Tekijama u Petrovaradinu

Inozemne vijesti

S radom zapoèela katolièka televizija u Maðarskoj

Izrael: Crkva intenzivira dušobrižništvo selilaca

Završna poruka XIII. generalnog kapitula FSR-a

Prilog dokumenti

Mir ne gradi maè osvajaèa, veæ maè patnika

Isus je naš pravi i jedini Uèitelj

Domovinske vijesti

Zadar: Seminar za crkvene glazbenikeZadar, 22.10.2011. (IKA) - Seminar za crkvene glazbenike,predvoditelje pjevanja i zborovoðe u župama Zadarskenadbiskupije održan je 22. listopada u sjemeništu"Zmajeviæ" u Zadru, u organizaciji Liturgijskog povjerenstvaZadarske nadbiskupije. O liturgijskoj glazbi u životu Crkvegovorio je mr. o. Jozo Milanoviæ, o temi "Liturgijska glazba– što, kako, zašto" mr. don Dario Tièiæ, a o temi "PapaBenedikt XVI. i liturgijska glazba" izlagao je prof. LivioMarijan. Rad u skupinama o temi "Liturgijska glazba upraksi, osnove vokalne tehnike i dirigiranja" vodili su dr. fraIzak Špralja i Žan Moroviæ, voditelj Katedralnog zbora sv.Stošije. Prof. Marijan istaknuo je da papa Benedikt XVI.skreæe pozornost Crkve na važnost liturgije, želeæi jesaèuvati od duha sekularizacije. Predstavio je niz Papinihtumaèenja; kao kardinal Ratzinger u mnogim jedokumentima govorio o smislu crkvene glazbe kao dijeluliturgije; smatra da je sve prisutnije osiromašenje, oèitovanosvugdje gdje je lijepo zamijenjeno korisnim: "Naèelopristupaènosti za svakoga liturgiju nije uèinilo razumljivijomi otvorenijom, nego siromašnijom. Odbacilo sevelièanstvenu crkvenu glazbu uime aktivnog sudjelovanja;zar to sudjelovanje ne može ukljuèiti duh i sjetila". Papaupozorava kako je kriterij liturgije postao biti razumljivom,što se svodi na banalizaciju otajstva, prevagu rijeèi koje seèine dostupnijima i ugodnijima za vjernike. To je teološka,psihološka i pastoralna zabluda. Mnogi ne poznaju bitliturgijskog slavlja, njegov izvor i nositelja, upozorio jeMarijan. Novo gledanje liturgiju opisuje rijeèimakreativnost, sloboda, proslava, zajednica, a pojmovi obred,nutarnjost, imaju negativnu konotaciju. "Liturgijski kreatori misle kako liturgiju uèiniti štoprivlaènijom i u sudjelovanje ukljuèiti što više vjernika. No,što je više prilagoðujemo sebi manje nas privlaèi, jer sviosjeæaju da se gubi njena bit", podsjetio je na Papine rijeèiMarijan. Sekularizacija se oèituje u doživljavanju liturgijskeglazbe da je prvenstveno radi nas, važnija je zajednica odOnoga koji ju okuplja, bitno je kako je mi doživljavamo, štoosjeæamo, koliko nam je zanimljivo. Upozorio je na opasnostod samodopadnog proizvoljnog kulta kojem nije stalo doBoga nego vlastitim silama ljudima želi ponuditi uski protu-svijet. "Ljudi zaboravljaju da bogoslužje jest djelo Božje u kojemOn prvi djeluje, a mi bivamo otkupljeni jer je on djelatan.Zajednica koja slavi samu sebe ne slavi ništa. Papa citiraRomana Guardinija: u bogoslužju se ne radi o tome daèinimo nešto, nego o tome da jesmo nešto", rekao jeMarijan. Velièina liturgije poèiva na tome što ona nijeproizvoljnost. "Dogaða se da glazba ne izvire iz molitve,nego zbog autonomije umjetnièkoga postaje svrhom samojsebi, uz taštinu talenta koji nije u službi cjeline nego sebe. Uodbacivanju tradicionalnih formi, papa kaže da nismo htjelinjegovati sazrijevanje neèega što živi stoljeæima, nego pouzoru na modernu industrijsku produkciju stvaramoliturgijske proizvode prema hiru trenutka. Autentiènaliturgija je protivna umjetnom u kojem èovjek stvara svijetza sebe i gubi pogled na Boga. Ili sve svodi, pa i bogoslužje,na mjerilo uskih potreba èovjeka", rekao je Marijan,istaknuvši da autentièno unapreðenje crkvene glazbe trebabiti na tragu velike tradicije gregorijanskog korala, svetepolifonije, stoljetne puèke tradicije. "Kršæanska glazba nemože služiti postizanju ekstaze, delirija, da umjetno spajaljude na površnoj, senzualnoj ili razini generacijskog trenda,

kao moda u odijevanju. Liturgijska glazba ne može služitiprivlaèenju i zabavi. Ona se treba razlikovati od buènog ibrzim ritmom opijenog svijeta. Neodgovorno pomodarstvounosi glazbu koja je trend sekulariziranog društva. Time sumladi zasiæeni, jer im to nude mediji i koncerti. Banaliziratiliturgiju takvim pristupom znaèi stavljanje trenda vremenaiznad liturgije, koji tada njome upravlja. Slijedi da liturgijamora pratiti promjene stilova svjetske glazbene scene, jer biinaèe postala 'dosadnom' mladima", rekao je Marijan,upozorivši na niz pitanja: treba li bogoslužje podvrgnutisvijetu koji se brzo mijenja, kako bi se vjernike 'privuklo'misi; nije li to oduzimanje dostojanstva bogoslužju, svodeæiga na profanu manifestaciju, oduzimajuæi elementesimbolièko-obrednog govora; nije li privlaèenje mladiheuharistiji liturgijskim povlaðivanjem nestalnim i površnimglazbenim trendovima odmak od sakramentalnog karakteramise; je li glazba tek mamac za zadržavanje vjernika namisi, jer se pjeva na naèin kako to odreðuju popularniglazbeni hitovi.

Godišnji susret èlanova Zmajskih stolova južne HrvatskeZadar, 22.10.2011. (IKA) - Godišnji susret èlanovaZmajskih stolova južne Hrvatske (Dubrovnik, Split, Šibeniki Zadar) u subotu 22. listopada završen je sudjelovanjemèlanova Družbe braæe hrvatskog zmaja u sveèanom misnomslavlju u katedrali Sv. Stošije u Zadru, koje je na prvispomendan bl. Ivana Pavla II. predvodio zadarski nadbiskupŽelimir Puljiæ. Nakon mise, èlanovi Družbe susreli su se snadbiskupom Puljiæem u sjemeništu Zmajeviæ, kojomprigodom im je zahvalio za sve što èine u afirmaciji hrvatskebaštine, podržavši njihove daljnje aktivnosti. Meðu njima je iželja te Družbe da financiraju spomenik bl. Ivana Pavla II.na Udbini. Sudionici susreta posjetili su zadarsko zaleðe: uBenkovcu su razgledali kaštel Benkoviæa, izložbu i povijesnilokalitet Asseria uz struèno vodstvo dr. Ive Fadiæa. Pohodilisu i drevnu crkvu Sv. Ilije u Parèiæima koju Družba obnavljate æe opet biti u funkciji. U Škabrnji su se poklonili žrtvamapred masovnom grobnicom i pomolili za stradalnikeDomovinskog rata. U Zadru su posjetili jedinstveni Muzejantièkog stakla. "Družba braæe hrvatskog zmaja danas je jošpotrebnija nego prije. Živimo u vremenu kad se zatirukulturne i tradicijske vrijednosti, a Družba radi na oèuvanjuvrijednosti hrvatskog naroda. Želimo ukazati na iznimnovažne osobe koje su kroz povijest radile u Hrvatskoj i zaHrvatsku; da se osvjedoèi vrijednost hrvatskih ljudi i njihovaodnosa prema Europi i svijetu, svih njihovih znanstvenih ikulturnih vrijednosti kojima su doprinijeli opæemstvaralaštvu", rekao je proèelnik Zmajskog stola u Zadru dr.Zlatko Begonja. Na susretu je sudjelovao i Nevio Šetiæ,veliki meštar Družbe braæe hrvatskog zmaja iz središnjice uZagrebu, gdje Družba djeluje u kuli nad Kamenitim vratima.Družba je obnovljena 1990. g. a bavi se oèuvanjem ipromicanjem hrvatskog kulturnog identiteta. Nakon II.svjetskog rata bili su zabranjeni te su im oduzete i insignie,znakovi identiteta zmajske braæe, koje nastoje vratiti. Svojedjelovanje žele prenijeti na Zmajske stolove koji sad djelujuu svakoj hrvatskoj županiji. Žele povezati razlièite društveneskupine, uèvrstiti identitetske vrijednosti i dostojanstvenoobilježavati svekoliki hrvatski identitet organiziranjemznanstvenih skupova, kolokvija na kojima se o tomeraspravlja, glazbenih programa, podizanjem spomenika, bistii ostalim.

Domovinske vijesti ika

2 2. studenog 2011. broj 44/2011

Susret biskupa Milovana s mons. Draženom KutlešomPoreè, 23.10.2011. (IKA) - Novoimenovani biskupkoadjutor poreèko-pulski mons. Dražen Kutleša boravio je usubotu i nedjelju 22. i 23. listopada u Poreèu. Primivšinovoimenovanog biskupa koadjutora, poreèko-pulski biskupIvan Milovan još je jednom èestitao mons. Kutleši naimenovanju i zaželio mu dobrodošlicu u Istru. Biskupi surazgovarali o biskupskom reðenju mons. Kutleše i dolasku uPoreè.Mons. Kutleša zajedno s biskupom Milovanom pohodio jegrob sluge Božjega vlè. Miroslava Bulešiæa u Svetvinèentu,župu Žminj i pavlinski samostan u Sv. Petru u Šumi.

Treæa sjednica Prezbiterskog vijeæa ZagrebaèkenadbiskupijeGlavna tema sjednice bila je odnos sveæenika prema misnimnakanamaZagreb, 24.10.2011. (IKA) - U Nadbiskupskombogoslovnom sjemeništu u Zagrebu održana je 24. listopadapod predsjedanjem zagrebaèkog nadbiskupa kardinala JosipaBozaniæa treæa sjednica Prezbiterskog vijeæa Zagrebaèkenadbiskupije. Nazoèan je bio 41 vijeænik, a glavna temasjednice bila je odnos sveæenika prema misnim nakanama.Nakon kardinalova pozdrava i uvoda u temu sjednice o tomesu, svatko sa svoga stajališta, govorili dr. Ante Crnèeviæ,profesor liturgike na Katolièkom bogoslovnom fakultetuSveuèilišta u Zagrebu, dr. Josip Šalkoviæ, profesorkanonskog prava s toga Fakulteta i sudski vikar, te preè.Zlatko Koren, župnik i rektor svetišta u Mariji Bistrici. Dr. Crnèeviæ govorio je o pitanju misnih nakana u svjetluliturgijske teologije, svrativši pozornost na povijesni razvojprakse misnih nakana, kako bi se stekli širi kriterijiprosuðivanja današnje prakse. Upozorio je potom na neke teološke naznake za premišljanjeprakse misnih nakana, istaknuvši pritom važnost odgojavjernika za ispravno shvaæanje euharistije i njihova udjela unjoj. Dr. Šalkoviæ govorio je o kanonsko-pravnoj normativi omisnim nakanama i prilogu za misno slavlje. Naglasio je zakonitost priloga za namjenu mise, kao i svrhepriloga za misno slavlje, uz obvezu da se izbjegne i prividsvakog poslovanja ili trgovine. Posebno je istaknuo obvezeslavitelja te se osvrnuo na praksu misa na kolektivnu nakanui binacija, istaknuvši i potrebu nadzora mjerodavne crkvenevlasti nad ispunjavanjem misnih obveza. Rektor Koren govorio je o pastoralnoj situaciji s obzirom namisne nakane, naglasivši takoðer potrebu odgoja vjernika zaispravno shvaæanje znaèenja misne nakane. Posebno seosvrnuo na mise s kolektivnom nakanom koje su dopuštenekako bi svi vjernici imali moguænost doæi na red s vlastitimnakanama. U raspravi je istaknuto kako treba ujednaèiti praksu primanjai služenja misnih nakana u župama Zagrebaèke nadbiskupije,imajuæi pri tome u vidu liturgijske i kanonske propise. Posebno je naglašena važnost nedjeljnog euharistijskogslavlja i mise koja se služi za sav narod Božji ("pro populo").Zakljuèeno je kako æe se višak misnih nakana prikupljen užupama i svetištima predavati Nadbiskupskom duhovnomstolu koji æe ih dalje rasporeðivati potrebnim sveæenicima. Takoðer je potaknuto da sveæenici u dekanatima rasprave tutemu te pronaðu naèin da se praksa ujednaèi u skladu spostojeæim normama.

.

"Marijine sestre" na TrsatuU povodu Misijske nedjelje u Auli pape Ivana Pavla II. usklopu redovnih tribina "Razgovora ugodnih" predstavljendokumentarni film o misionarkama u BeninuRijeka, 24.10.2011. (IKA) - U sklopu redovnih tribina"Razgovora ugodnih" u Auli pape Ivana Pavla II. uPastoralnom centru u svetištu Gospe Trsatske u Rijeci uponedjeljak 24. listopada u povodu Misijske nedjeljepredstavljen je dokumentarni film "Marijine sestre". Misijska nedjelja najbolji je dan za posvješæivanje važnostipomaganja potrebitima u zemljama treæeg svijeta, gdjedjeluje i prilièan broj misionara i misionarki iz Hrvatske,istaknula je moderatorica tribine Marijana Medaniæ,upoznavši okupljene s okolnostima kada je papa Pavao VI.24. listopada 1926. godine posvetio misijama i proglasioMisijsku nedjelju. Prièa o misionarkama u Beninu isprièanaje kroz dokumentarni film "Marijine sestre", u produkcijiHrvatske radiotelevizije i pod redateljskom palicom MajeTokiæ. Sestre su u Beninu prisutne od godine 1988., dok jefilm nastao godine 2005. Družbu Marijinih sestaraèudotvorne medaljice utemeljila je s. Leopoldina Brandis uLjubljani 16. srpnja 1878., a od 1970. podijeljena je na dvijeprovincije: slovensku i hrvatsku. Njihovo poslanje prisutnoje u raznim apostolatima, od posjeæivanja bolesnike pokuæama, rada u bolnicama, domovima umirovljenika,ukljuèene su u župni pastoral... Njihova prvotna karizma njege bolesnika po kuæama izvrsnoje zaživjela na afrièkom tlu. Sestre ponekad satima pješaèeda bi došle u udaljena sela i bile na usluzi bolesnicima unjihovim siromašnim i skromnim kuæama. Zajednica danas uBeninu ima sedamnaest sestara od kojih je trinaestdomorotkinja. Osim malog sela Affamey, gdje su sestrezapoèele svoj apostolat godine 1988., danas djeluju u još trizajednice, rekle su u razgovoru za Radio Vatikan.Promocija filma bila je prigoda da publiku s razlozimaodlaska u misije upozna mlada profesorica iz Klasiènegimnazije u Pazinu Majda Praiz, koja æe svoj godišnji odmoriduæe godine na ljeto provesti volontirajuæi u misiji uTanzaniji. Za taj veliki korak u životu odluèila se tijekomsvojih putovanja Afrikom gdje je vidjela siromaštvo ipoželjela dati im ono najvrjednije – svoje vrijeme. Poèela jes pripremama u Zagrebu u Udruzi "Kolajna" preko kojevolontira s djecom s posebnim potrebama te je istaknulakako nije svjesna u što se upušta, ali da s nestrpljenjem èekadan kada æe krenuti. Ne boji se onoga što bi ju tamo moglodoèekati, nego osjeæaja koji æe vjerojatno biti jaki kada sebude morala vratiti u Hrvatsku.

Blagoslov temelja novoga župnog dvora u PetrovcimaPetrovci, 24.10.2011. (IKA) - U sklopu velike duhovne imaterijalne obnove grkokatolièke župe Pokrova presveteBogorodice u jubilarnoj 175. godini od njezina utemeljenja,24. listopada blagoslovljeni su temelji novoga župnog dvora.Obred blagoslova predvodio je srijemski dekan imikluševaèki župnik preè. Joakim Simunoviæ uz asistencijupetrovaèkog upravitelja župe mr. Vladimira Sedlaka. DekanSimunoviæ istaknuo je važnost temelja novoga župnogadvora, prema perikopi iz Matejeva evanðelja te uloguobjekta koji se gradi ne samo za egzistencijalne potrebesveæenika i njegove obitelji nego i šire, za duhovne potrebesvih vjernika petrovaèke župe. Zaželio je da se blagoslovistoga u sveèanijoj formi blagoslova novoga doma proslavi ušto skorije vrijeme. Petrovaèki župnik Sedlak poželio je danovi objekt bude uz župnu crkvu takoðer mjesto susreta iblagoslova sviju koji budu ulazili u njega.

Domovinske vijestiika

32. studenog 2011. broj 44/2011

O Franji i muslimanimaPrimjer Franje Asiškoga bit æe zlatnim slovima zapisan upovijesti kršæansko-muslimanskih odnosaZagreb, 24.10.2011. (IKA) – U sklopu Tjednameðureligijskog dijaloga što se u Zagrebu održava od 21. do27. listopada u prigodi obilježavanja 25. obljetnice DuhaAsiza, 24. listopada glavna tema programa održanog uIslamskom centru bila je "Franjo i muslimani". Dvoranu suispunili predstavnici razlièitih religija, meðu kojima su bilinajbrojniji katolici i to èlanovi Franjevaèke obitelji. Rijeèdobrodošlice uputio je pomoænik predsjednika Mešihata doc.dr. Aziz Hasanoviæ. Istaknuo je kako je Franjo prepoznat odsvih ljudi dobre volje, svih vjera, nacija i kultura diljemsvijeta. U prvom dijelu programa uèenici hafiz AmarMujkanoviæ, (4. razred) i Enis Omeroviæ (3. razred)Islamske gimnazije "Dr. Ahmed Smajloviæ" izveli su scenskiprikaz susreta Franje i sultana koji su pripremili zajedno sprofesoricom hrvatskog jezika dr. Remzijom HadžiefendiæPariæ. Uslijedilo je predavanje muftije Ševka Omerbašiæa "FranjoAsiški i muslimani". U uvodnom dijelu izlaganja, muftijaOmerbašiæ istaknuo je kako o povijesti odnosa islama ikršæanstva postoje brojne studije za koje se uglavnom tvrdida su jednostrane i da ne prikazuju cjelovitu istinu. Stoga, jepripremajuæi se za to izlaganje, koristio brojne izvore, kakoone muslimanske, tako i kršæanske. Podsjetio je napogoršanje odnose kršæanstva i islama koji poèinjupotiskivanjem Bizanta s podruèja Palestine, Libanona, Sirijei Jordana, a odnosi se jako pogoršavaju kada u muslimanskeruke dolazi Jeruzalem, i to predajom, a ne ratom. Pogoršanjuodnosa doprinose i križarski ratovi. U tom kontekstuposebno se osvrnuo na Peti križarski rat kada protivmuslimana kreæu tri križarske vojske. Premda je kralj El-Kamil, koji je godine 1218. naslijedio oca, nudio kršæanimaprimirje, papin izaslanik Belagius inzistira da se rat nastavivjerujuæi da æe prodor Mongola pomoæi križarima dakonaèno svladaju muslimane. U toj križarskoj vojsci bio je iFranjo Asiški koji je takoðer pokušao kod Belagiusa iznuditimir. Muftija Omerbašiæ nadalje je podsjetio kako se u jekusukoba oko grada Dimjata, kojeg su križari uspjeli osvojitijavila Franjina ideja da pregovorima zakljuèi mir smuslimanima, a usput i pokuša kralja El-Kamila i drugevelikane preobratiti na kršæanstvo. O èemu podatke nalazimou kršæanskim izvorima. Predavaè je podsjetio kako je Franjosvoj red zamislio kao misionarski, pa je stoga koristio svakupriliku da u kršæanstvo uvede pripadnike drugih religija.Stoga æe i neki kršæanski pisci taj Franjin pohod na Istoknazvati miroljubivim križarskim pohodom. Muslimanskiizvori kažu da je sv. Franjo bio u gostima kod muslimanaoko tri mjeseca i da je vodio razgovore s brojnimpredstavnicima islama, ukljuèujuæi i najviše vjerskeautoritete. Tako je Franjo susretom s muslimanima koji je uto vrijeme bio nezamisliv, otvorio novi pristup dijalogu sdrugim religijama, posebno prema islamu jer je percepcija tereligije kod zapadnih kršæana bila krajnje negativna. Muftija Omerbašiæ istaknuo je kako zahvaljujuæi tomFranjinom putu i susretu s muslimanima, Franjevaèki red æeu muslimanskim dokumentima biti oznaèen kao red koji jeviše od drugih pridonio oèuvanju kršæanstva u pretežnomuslimanskim sredinama. Tako npr. kad su nakon križarskihratova kršæani protjerani s Bliskog istoka, jedini red koji jeslao sveæenike u Svetu zemlju bio je franjevaèki, kojima jemuslimanska vlast dopuštala pastoralni rad. Takoðer, èini seda je za dobar položaj franjevaca u muslimanskim državamazaslužna bila i njihova opredijeljenost za bolje razumijevanjekršæanstva i islama. Kršæansko-muslimanski odnosi ne moguse riješiti bez golemog uèešæa Franjevaèkog reda. "Usudio

bih se reæi da zbog svoje duhovnosti Franjevaèki redponajbolje razumije islam i muslimane. Njegova dubokauvriježenost u obièan narod uspjela je spasiti kršæanstvo uBosni", rekao je muftija Omerbašiæ, te je podsjetio kako nekikršæanski teolozi pravi zaokret u kršæansko-muslimanskimodnosima vide u zakljuècima Drugoga vatikanskog koncilakoji na dva mjesta službeno i pozitivno govori o islamu, gdjemuslimane zbog njihovog vjerovanja u jednog jedinog Boganaziva Božjim narodom. Takoðer je podsjetio kakomuslimani od poèetka nikada nisu dovodili u pitanjebožansko porijeklo kršæanstva. Brojni su kur'anski citatiodredili muslimansko ponašanje prema kršæanstvu ikršæanima. Primjer Franje Asiškoga bit æe zlatnim slovimazapisan u povijesti kršæansko-muslimanskih odnosa. Mnogise ni danas skoro tisuæu godina kasnije ne usuðuju krenutinjegovim putem u kreiranju tih odnosa. U tome i je njegovavelièina, jer borba za mir bila je u svim vremenima obilježjevelikih ljudi, zakljuèio je muftija Ševko ef. Omerbašiæ. U glazbenom dijelu programa zbor Islamske gimnazije "Dr.Ahmed Smajloviæ" pod ravnanjem prof. FuadaAhmetspahiæa izveo je nekoliko ilahija. Na kraju programarijeè zahvale okupljenima, a posebno domaæinima uputio jefra Josip Blaževiæ, ravnatelj Centar "Hrvatski areopag", tejedan od glavnih organizatora Tjedna.Tjedan meðureligijskog dijaloga u prigodi obilježavanja 25.obljetnice Duha Asiza – prvoga Svjetskog molitvenog danamolitve za mir u svijetu koji je 27. listopada 1986. godineodržan u Asizu na inicijativu pape Ivana Pavla II.,organiziraju Vijeæe franjevaèkih zajednica Hrvatske i Bosnei Hercegovine, Franjevaèki institut za kulturu mira i Centar"Hrvatski areopag".

Osobe s intelektualnim teškoæama u posjetu katedralnojžupi u SiskuSisak, 25.10.2011. (IKA) - Osobe s intelektualnimteškoæama i pridruženim smetnjama iz Centra zarehabilitaciju u Komarevu i iz Kluba Žabica iz Siskaposjetili su u utorak 25. listopada katedralnu župu Uzvišenjasvetog Križa u Sisku. Tridesetak korisnika stalnog smještajazajedno s terapeutima sudjelovali su na misnom slavlju kojeje predvodio katedralni župnik mr. Antun Sente, ml. Ljepotimisnog slavlja pridonijeli su sami štiæenici svojim skladnimpjevanjem. Naime, za tu misu oni su dulje vrijemeuvježbavali pjesme "Krist jednom stade na žalu" i "Imajedna duga cesta". Uz orguljsku pratnju s. Mirjane Turkoviænjihovo pjevanje je uistinu zvuèalo skladno i lijepo, te semogao osjetiti njihov doživljaj Boga. Nakon misnog slavljaèlanovi Hrvatskoga katolièkog društva prosvjetnih djelatnikaiz Siska pripremili su za korisnike Centra prigodni domjenakte simboliène darove u velikoj dvorani pastoralnog centrasisaèke katedralne župe. Vidno razdragani toplim prijemom,predstavnici korisnika Josip i Željka uime svojih prijateljadarovali su župniku Senteu dar koji su sami korisnici izradiliza vrijeme svojih likovnih terapija, te njemu i njegovimsuradnicima zahvalili na prijateljskom druženju. Pred krajsusreta sudionicima susreta pridružio se sisaèki biskupVlado Košiæ te se sa svima rukovao, evocirajuæi svojnedavni posjet Centru u Komarevu s kojeg èuva lijepeuspomene. Taj susret jedan je u nizu susreta u projektunazvan "Posjeti Sisaèkoj biskupiji", voditeljice MarijanePetroviæ Mikuliæ u kojem se planira korisnike upoznati srazlièitim župama, sakralnim objektima, institucijama teaktivnostima u Sisaèkoj biskupiji na njima prihvatljiv naèin.Susret je ostvaren uz pratnju radne terapeutkinje AniteConjar i rehabilitatorice Ðurðice Vuiæ te voditeljice KlubaŽabica Vesne Gašpariæ.

Domovinske vijesti ika

4 2. studenog 2011. broj 44/2011

Spomen na žrtve DakseDubrovnik, 25.10.2011. (IKA) - Dubrovaèki biskup MateUziniæ predvodio je na Daksi u utorak 25. listopada molitvuza Dubrovèane ubijene bez suðenja u listopadu 1944.godine, baèene potom u zajednièke grobne jame na otoku,ekshumirane 2009. godine, djelomièno identificirane idostojanstveno pokopane 19. lipnja 2010. godine. BiskupUziniæ ustvrdio je kako je Daksa dubrovaèka Kalvarija, jerono što se prije otprilike dvije tisuæe godina dogodilo najeruzalemskoj Kalvariji, uz neznatne razlike, može seprepoznati i na Daksi, "ali i na cijelom prostoru bivšeJugoslavije, kod Maribora, Celja, Koèevja i drugdje uSloveniji, Krapine, Samobora, Karlovca, Siska, Bjelovara idrugdje u Hrvatskoj, pa tako sve do Makedonije". "Daksa jesamo vrh te Kalvarija, poèetak Križnog puta i masovnogstradanja hrvatskog naroda koje æe osobito intenzivno bitinakon dogaðaja kod Bleiburga od svibnja do kolovoza 1945.Broj žrtava, nažalost, još nismo saznali, niti smo ih, poputžrtava Dakse, dostojanstveno pokopali i barem pokušaliutvrditi njihov identitet i istinu o onomu što se dogodilo",rekao je biskup Uziniæ i dodao: "Da, došli smo na Kalvariju,došli smo vidjeti Krista raspetoga i ubijenoga u pedesettrojici pravednika. Ima ovdje ljudi razlièitih zvanja izanimanja, èak i razlièitih vjera. Ima meðu njima ipravednika i grešnika. Ne znamo ima li meðu njima možda ikoji razbojnik, kako danas neki pokušavaju opravdati zloèin,a ne znamo jer njihovi ubojice nisu dopustili da im se sudi.Ono što im je, uz sve njihove razlike, identièno je da su svioni Kristova slika, da je u njima patio i bio ubijen Bog".Potrebno je i djelovati kako se nova stradanja nevinih ne biviše nikada ponovile. Upravo zato nas zaèuðuje posvemašnjainstitucionalna šutnja i nezainteresiranost raznih državnihtijela za utvrðivanje stvarnih žrtava rata i poraæa. Samo istinamože zacijeljeti rane. Govorimo to zato da bismo iz prošlostinauèili lekciju, da u našoj domovini nikad više ne bi vladaototalitaristièki sustav koji, zvao se on fašizam, nacizam,komunizam, danas možda relativizam ili kako mu drago,uvijek iza sebe ostavlja pustoš, stradanje, ostavlja smrt. Svitotalitarni sustavi su isti. Svi oni imaju nekog neprijateljakojeg treba ukloniti, upozorio je biskup. Uz molitvuodrješenja koju je prvi put na Daksi predmolio biskupUziniæ, pravoslavni sveæenik izmolio je molitvu zapravoslavne vjernike koji su takoðer stradali na Daksi.Vijence ispod spomen-obilježja položili su i svijeæe zapalilipredstavnici županijske i gradske vlasti te udruga i društava.

Zahvalnica Hrvatskog crvenog križa župi sv. Tri kraljaKarlovac, 25.10.2011. (IKA) - U utorak 25. listopada župasv. Tri kralja Banija - Karlovac primila je od Hrvatskogcrvenog križa i Gradskog društva crvenog križa KarlovacZahvalnicu za poticanje i razvijanje svijesti o potrebidarivanja krvi te pomoæ u organiziranju akcija dobrovoljnogdarivanja krvi.To priznanje župi, upravitelju župe, župljanima idobrovoljnim darivateljima krvi ima uporište nadugogodišnjim aktivnostima u organizaciji akcija darivanjakrvi u župi još od 2003. godine. Svaka akcija bilježi sve veæibroj župljana i sugraðana koji se uvijek rado odazovu takvimplemenitim prilikama nesebiènog pomaganja potrebitima. Od ove godine župa je domaæin za sve dobrovoljnedarivatelje krvi s podruèja gradske èetvrti Banija, zadarivatelje iz više poslovnih subjekata iz okruženja te svesugraðane. U ovoj 2011. godini bile su provedene tri akcijedobrovoljnog darivanja krvi, a sljedeæa æe se održati5.prosinca 2011. godine.

Zagreb: Predavanja i okrugli stol o iskustvumeðureligijskog dijalogaZagreb, 25.10.2011. (IKA) – U nastavku Tjednameðureligijskog dijaloga koji se u povodu 25. obljetniceDuha Asiza održava u Zagrebu, u utorak 25. listopadaprogram je održan u dvorani sv. Franje na Svetom Duhu. Upredavanju "Iskustvo meðureligijskog dijaloga u islamskimzemljama" dr. fra Martin Kmetec, OFMConv., slovenskiislamolog i misionar u Iskenderunu, upozorio je na mnogoprimjera netolerancije, diskriminacije i nasilja naspramkršæana. Govoreæi o poteškoæama u Turskoj, rekao je kakouslijed islamizacije dolazi do nepoštivanja temeljnih vjerskihsloboda, no unatoè tome, radi se na posvješæivanju potreberazvijanja dijaloga i tolerancije. O temi "Islamsko shvaæanjemeðureligijskog dijaloga" govorio je potpredsjednikMešihata Islamske zajednice u Hrvatskoj doc. dr. AzizHasanoviæ. Uvodno je podsjetio na osnovni postulat islama,a to je zajednièko porijeklo èovjeka – od jednog èovjeka, tenajoštrije osuðivanje rasizma. Sve razlike krase, a Bog da jehtio sljedbenike jedne vjere to bi i uèinio, ali on nasiskušava, rekao je Hasanoviæ. Stoga je važnim istaknuopotrebu stvaranja dijaloškog ozraèja, jer cilj dijaloga nijeodreðen u vidu evangelizacije ili islamizacije, veækomunikacije. Potrebno je stoga uèiti i mijenjati se, bitiiskren u dijalogu, bez predrasuda stalno propitkujuæi vlastitestavove. Podsjetio je i na rijeèi Ivana Pavla II. kako je"dijalog novo ime ljubavi". Pojasnio je osnove šerijatskogprava te istaknuo da ono jamèi pravo pripadnicima drugihvjera. Govoreæi o opasnosti religijskog fundamentalizmadanas, prof. dr. Adalbert Rebiæ upozorio je kako je tofenomen u svim religijama. Podsjetio je kako sufundamentalisti vjerski ekstremisti koji progone i vlastitevjernike koji ne prihvaæaju njihova uvjerenja, ne poštujutuðe. Tako dolazi do gubitka pravednosti, tj. ne uvažavanjasloboda, ukljuèujuæi slobodu mišljenja. Uslijednesnošljivosti prema drugima i dijalog je iskljuèen. Upogledu islamskog fundamentalizma, rekao je kako se ontemelji na doslovnom tumaèenju svete knjige. Iznio je iprimjere nekoliko zemalja u kojima je izrazito vidljivaneosjetljivost za dijalog, kao i zemalja u kojima se sve višerazvija vjerska nesnošljivost. Mons. dr. Tomislav Ivanèiæ upredavanju "Jedincatost Isusa Krista i religijski pluralizam –katolièki aspekt" istaknuo je kako nam zlo ne dopušta davidimo tko smo mi ljudi. Posebno je istaknuo kako je usvakom èovjeku slika Boga, izvorna slika. Odnos premaStvoritelju je unutarnji, tj. da se èovjek iznutra obrati naistinu i dobro. Blizina Boga je èovjekova sudbina. Kad Bogpristupa èovjeku da ga oslobodi od zla, èuva, a taj èovjek negubi svoj identitet, veæ je u prijateljstvu s drugima. Stoga idijalog nije negacija identiteta, veæ upoznavanje ljudi unjihovoj razlièitosti, rekao je mons. Ivanèiæ. U raspravi kojaje uslijedila sudionici su veæim dijelom tražili pojašnjenjavezana uz šerijatski zakon. Dr. Hasanoviæ rekao je kako jeproblem što se pojedine skupine pozivaju na islam i šerijat, adjeluju ekstremistièki. U tom kontekstu se i višekonferencija islamskih zemalja jasno ogradilo i izraziloneslaganje s takvim ponašanjem. Dotaknuto je i pitanjeodnosa pape Benedikta XVI. prema meðureligijskomdijalogu, poglavito ako se uzme u obzir njegove ranijestavove kao kardinala. Mons. Ivanèiæ rekao je kako tu dolazido izražaja ne promjena, veæ poštovanje vlastitosti službekoju obnaša. Na pitanje kako postiæi da bude više pravihvjernika, prof. Rebiæ odgovorio je kako je osnova njegovanjepravog odnosa prema Bogu. Stoga je potrebna molitva,izobrazba i obiteljski odgoj. Program je moderirao mr.Tomislav Kovaè, a u glazbenom dijelu sudjelovala jeskupina "Apostoli mira" iz Maðareva.

Domovinske vijestiika

52. studenog 2011. broj 44/2011

Predstavljanje novog broja "Nove prisutnosti"Dodjeljena priznanja jedanaestorici istaknutih hrvatskihjavnih, znanstvenih i kulturnih djelatnikaZagreb, 25.10.2011. (IKA) – Sveèano predstavljanje novogbroja "Nove prisutnosti", èasopisa za intelektualna i duhovnapitanja održano je 25. listopada u velikoj dvorani Maticehrvatske.U sveèanosti su sudjelovali Katica Knezoviæ, Dan Ðakoviæ,Petar Barun, Tonèi Matuliæ, Ivo Podhorsky, Ivan Supièiæ iNeven Šimac.Oni su kao èlanovi Kršæanskog akademskog kruga zaslužniza novi broj ovoga èasopisa koji izlazi veæ devetu godinu, acilj mu je spajanje intelektualnoga s duhovnim.Na sveèanosti je takoðer uprilièena dodjela priznanjajedanaestorici istaknutih hrvatskih javnih, znanstvenih ikulturnih djelatnika.Okupljenima se prvi obratio akademik Supièiæ, koji jeistaknuo kako je ovaj dogaðaj uprilièen da se javnostipošalje poruka o afirmaciji posebnoga duha kroz izbor onihkoji su primili priznanja. Njihov životni put i rad spajadubinska poveznica i temeljne vrijednosti, a tu poveznicubismo mogli nazvati duhovnom vertikalomPriznanja su dobili o. Antun Cvek za izvanredno isamozatajno svjedoèanstvo prema potrebitima inapuštenima, fra Bonavenura Duda za cjelokupno visokozaslužno djelo, a posebice za urednièki rad na zagrebaèkojBibliji, Eduard Hercigonja zbog vrhunskih znanstvenihdostignuæa, Mislav Ježiæ, za promicanje europske ideje uHrvatskoj i Hrvatske u Europi, Ljiljana Matkoviæ zadosljedno promicanje meðureligijske tolerancije, ReneMedvešek za cjelokupni umjetnièki rad i za postavupredstave Brat magarac koja se temelji na motivima iz životasv. Franje Asiškoga, Šefko Omerbašiæ za doprinosmeðureligijskom poštovanju i toleranciji, Nives Opaèiæ zaustrajno promicanje hrvatskog standardnog jezika, KrešimirSever za neumorni rad i dosljedno zauzimanje za pravaradnika, te Miroslav Volf i Mate Zovkiæ koji zbogsprijeèenosti nisu nazoèili sveèanosti. Volf je dobiopriznanje za sveukupni teološki opus te za promicanjepomirenja meðu religijama, a Zovkiæ za izvanredni prinosbiblijsko teološkoj znanosti.Zahvalu za priznanja uime svih izrekao je Rene Medvešek,koji je odao priznanje Kršæanskom akademskom krugu nanjegovom radu i promicanju duhovno intelektualnihvrijednosti.Ivo Podhorsky govorio je o opæim znaèajkama samogaèasopisa te naveo njegove rubrike (ishodište i prisjeæanja,projekti i skupovi, analize i istraživanja, etika i život, dijalozii približavanja, od likova do pokreta, proèitali smo za vas teaktualno). Èasopis ima ukupno 28 èlanaka s èak 26 autora.Neven Šimac predstavio je tekstove iz razlièitih rubrika te jesvojim govorim potaknuo publiku na traženje odgovora usamom èasopisu. Tonèi Matuliæ osvrnuo se na studiju o Željku Mardešiæu kojaje obilježila rad Kruga proteklih nekoliko mjeseci i koja æebiti nastavljena dalje, a glavni motiv nalaze u tome što jeMardešiæ bio èovjek izuzetnog intelektualnog dostignuæa iosobne dobrote.Sveèanost je zakljuèio Petar Barun koji je otkrio misijuèasopisa, a to je uspostavljanje plodnog dijaloga sa svijetomkoji æe biti pozitivno oblikovan i koji æe potaknuti napromjenu mentaliteta.

.

Nacionalni susret djelatnika u pastoralu RomaBjelovar, 25.10.2011. (IKA) - U Bjelovaru je u utorak 25.listopada u organizaciji odbora Hrvatske biskupskekonferencije i Bjelovarsko-križevaèke biskupije za pastoralRoma, u privremenim prostorijama Biskupskoga ordinarijatai katedralne župe sv. Terezije Avilske održan treæi godišnjinacionalni susret djelatnika u pastoralu Roma s temom"Sakrament euharistije: evangelizacijska nastojanja vezanauz slavlje prièesti". Na poèetku susreta okupljene je pozdravio bjelovarsko-križevaèki biskup Vjekoslav Huzjak, a uvodne rijeèi iznio jei predsjednik Odbora HBK za pastoral Roma ðakovaèko-osjeèki pomoæni biskup Ðuro Hraniæ. Na susretu je izlagano o temama: "Znaèenje obiteljskog stolai zajedništva (oko stola) u kulturi i tradiciji Roma", "Mjesto ishvaæanje nedjeljne liturgije u životu Roma te odnos Romaprema nedjeljnom euharistijskom slavlju", "Romskoshvaæanje grijeha i kajanje za poèinjeno zlo", te "Romskiobièaji vezani za slavlje prve prièesti i važnost obiteljskogslavlja vezano uz prvu prièest njihova djeteta". O tome sugovorili predstavnici Roma Bajaša Natalija Ignac, DraganIgnac te Dušan Ignac iz Meðimurske županije, te RomiLovari supružnici Slaðana i Goran Ðurðeviæ iz Bjelovara. O temama "Najèešæe pastoralne poteškoæe u pripravi romskedjece na prvu ispovijed i prièest te uzroci tih poteškoæa","Romsko shvaæanje grijeha i kajanje za poèinjeno zlo (sposebnim osvrtom na 7. i 8. Božju zapovijed)" te "Pastoralnirazlozi za odgodu podjele prve prièesti", govorili su vlè.Branko Šipura, vlè. Josip Jankoviæ te vlè. David Andreiæ. Na kraju susreta varaždinski biskup Josip Mrzljak pozdravioje sve okupljene te istaknuo zadovoljstvo što se na susretimao pastoralu Roma govori i o potrebi njihove što kvalitetnijeevangelizacije te je zaželio da se èetvrti susret posvetiupravo toj važnoj temi. Podsjetio je da u Varaždinskojbiskupiji živi najveæi broj Roma u Hrvatskoj.Nakon predavanja i rasprave sudionici su u Maglenèi u župiVeliko Trojstvo obišli romsku kuæu Gorana i SlaðaneÐurðeviæ, gdje je prireðen i zajednièki objed.

Duh Asiza u DubrovnikuDubrovnik, 25.10.2011. (IKA) - "Na ovaj dan prije 25godina u gradu sv. Franje Asizu organizirao je blaženi papaIvan Pavao II. molitvu na kojoj je sudjelovalo oko 70predstavnika raznih religija, koji su, svaki na svoj naèin,upuæivali Bogu molitve za mir. Taj dan i spomen na njegove uèinke dobio je ime DuhAsiza", rekao je u pozdravnom obraæanju dr. fra Stipe Nosiæ,gvardijan samostana Male braæe u Dubrovniku u èetvrtak 27.listopada, na euharistijskom slavlju u povodu obilježavanjaDuha Asiza u Dubrovniku. Euharistijsko slavlje i klanjanjepred Presvetim Oltarskim Sakramentom predvodio jedubrovaèki biskup Mate Uziniæ koji je u propovijedi, uzostalo, izrazio želju za buduæim meðureligijskim susretima uDubrovniku na kojima bi uz katolike sudjelovalipredstavnici Pravoslavne Crkve te islamske i židovskezajednice. Uz okupljene vjernike klanjanju su se pridružili i mladi kojisu tog èetvrtka trebali imati redovito mjeseèno klanjanje ukatedrali u sklopu programa Vijeæa za pastoral mladih. Tako su njihovi predstavnici èitali razmatranja i molitvetijekom klanjanja dok je pjevanje predvodio biskupijski zbormladih.

.

Domovinske vijesti ika

6 2. studenog 2011. broj 44/2011

Sastanak biskupa Uziniæa s dekanimaNa sastanku je, uz ostalo, bilo govora o naèinimaoživljavanja župnih caritasaDubrovnik, 26.10.2011. (IKA) - Dubrovaèki biskup MateUziniæ održao je sastanak s dekanima dekanata Dubrovaèkebiskupije u srijedu 26. listopada u Biskupskom ordinarijatu uDubrovniku. Na sastanku je, uz ostalo, bilo govora onaèinima oživljavanja župnih caritasa u Godini Caritasa.Zamjenica voditelja biskupijskog caritasa Marija Ðuroviæizvijestila je dekane o dosadašnjem radu biskupijskogcaritasa kao i o oèekivanjima od župnih caritasa. Dekani suse složili oko toga kako župne caritase treba organizirati usvim župama gdje je to moguæe te iznijeli konkretneprijedloge. Sastanku su, uz biskupa Uziniæa i generalnogvikara dr. don Petra Paliæa, bili nazoèni dekan Pelješkogadekanata mons. Ante Markoviæ, dekan Korèulanskogadekanata don Nikola Berišiæ, dekan Stonskoga dekanata donVojislav Vlašiæ, dekan Konavoskoga dekanata mr. don JosipMazarekiæ i dekan Gradskoga dekanata don Ivica Pervan.

Split: Okrugli stol "Dijalog o dijalogu"Skup u povodu 25. obljetnice molitvenoga susreta za mirpape Ivana Pavla II. i predstavnika svjetskih religija u Asizuorganizirali Franjevaèki institut za kulturu mira i Katolièkibogoslovni fakultet Sveuèilišta u SplituSplit, 26.10.2011. (IKA) – U povodu 25. obljetnicemolitvenoga susreta za mir pape Ivana Pavla II. ipredstavnika svjetskih religija u Asizu, Franjevaèki institutza kulturu mira i Katolièki bogoslovni fakultet Sveuèilišta uSplitu organizirali su okrugli stol "Dijalog o dijalogu", uutorak 25. listopada u dvorani Katolièkoga bogoslovnogfakulteta u Splitu. "Cilj je susreta probuditi potencijale kojenosi svaka religija kao što su mir, solidarnost, milosrðe teistodobno hrabro prepoznati i one negativne elemente kaošto su nasilje i zlo, koje treba iskorjenjivati u sebi svakareligija", kazao je ravnatelj Franjevaèkog instituta za kulturumira fra Mijo Džolan, pozdravivši nazoène. Program je zapoèeo scenskom izvedbom dijaloga sv. Franjei sultana Malik al-Kamila. Igrokaz su izveli èlanovidramskog studija "Ilirik" i Kulturne udruge "Marko Maruliæ"u režiji Rade Perkoviæa. Potom je glumac i književnik EnesKiševiæ krasnoslovio nekoliko pjesama kršæanskih pjesnika(Šimiæa, Dude i dr.) koje tematiziraju svjetlo i njegovemetafore, a s posebnim su oduševljenjem nazoèni primilinjegovu odu radosti "Svjetlost je Tvoja sjena". U okruglom stolu, odnosno u razmjeni spoznaja oblagoslovu i zakazivanju religije na polju pravde i mira,zrenja i slobode, sudjelovali su: teolog religija prof. dr.Nikola Bižaca, pjesnik prof. Marko Grèiæ, paroh prveparohije splitske o. Slavoljub Kneževiæ i filozof prof. dr.Ante Vuèkoviæ. "Duh Asiza, tj. treæi Asiz koji æe se uskorodogoditi, a koji æe vjerujem biti sinteza prethodna dva Asiza,nam govori o tomu kakav bi trebao biti stav kršæana premadrugim religijama", kazao je dr. Bižaca. Asiško dogaðanjekonkretizacija je duha Drugoga vatikanskog sabora, koji sepotrudio Katolièku Crkvu okrenuti modernom svijetu premakojemu je ona dvjesto godina gajila nepovjerenje izatvorenost. Unutar toga su dobile prostora i religijske teme,a Ivan Pavao II. dao je veliki doprinos recepciji Sabora narazini konkretnog pastorala, ali i službenog nauèavanja,istaknuo je dr. Bižaca. Govoreæi o katolièkom stavu koji izAsiza zraèi i dolazi do nas, kazao je da se Katolièka Crkvatrudi u svim drugim religijama prepoznati ono lijepo, dobro iistinito što se u njima nalazi te u tomu ona prepoznajetragove Božjega prolaza i autentiènih, mistiènih iskustavakoja se tamo dogaðaju kao plod susreta božanskoga i

ljudskog. KC je i Saborom i Asizom dala do znanja kakovjeruje da èitavo èovjeèanstvo ima jedan izvor i jedan utok.To je dio jedinstvenoga božanskog plana u kojemu religije,osobito one velike i verificirane, imaju ulogu. Religije su umnogoèemu odraz Božje brige za èovjeka, odraz božanskogasvjetla u ljudskim dušama. Asiz u sebi nadilazi pacifistièkubrigu za mir. On je i teološki dogaðaj, susret religioznihiskustava koja se ne miješaju ali se dogaðaju na istomprostoru Asiza u jednom bratskom idealizmu koji upuæuje najedno moguæe veæe zajedništvo, zakljuèio je dr. Bižaca. Paroh Slavoljub je, izmeðu ostaloga, istaknuo da u kojoj godkulturi ili civilizaciji èovjek živio ili kojemu god narodu ilireligiji pripadao važno je da svojim životom promièe ljubavkao jedini etos neprocjenjive vrijednosti. Prošla su iskustvaostavila mnogo negativnih tragova ali ne smijemo se zadržatina njima, niti na fundamentalizmu koji je došao kaoposljedica modernizma. Religije trebaju poticati nameðusobni dijalog, otvorenost, suradnju jer je to i krajnjiBožji cilj, koji je otac svih ljudi. Najèešæa prepreka dijaloguje drugi koji je drukèiji i koji nas provocira, izaziva, a kojegabismo htjeli posjedovati. Govoreæi o tomu tko je moj drugi, dr. Vuèkoviæ istaknuo jeda etièki odnos poèinje od drugoga, a ne od mene. Drugi jedrukèiji od nas i on èim se pojavi veæ sam odgovoran. Drugise susreæe u krvi i mesu, u gladi, žeði i ranjivosti. Tu se,dakle, dogaða dijalog. To je naèin kako je Isus dijalogizirao isusretao druge i drukèije kao primjerice Samarijanku. Utemelju, dakle, ima nešto što je univerzalno ljudsko kao štoje patnja, potrebe, glad. Za to u dijalogu treba otvoriti oèi uzvolju za mirom i dobrotom kojom se trebaju voditi religije,naglasio je dr. Vuèkoviæ. Stoga susret u Asizu nije samomolitva za mir nego i propitivanje sebe.

Plenarni sastanak sveæenika Krèke biskupijeKrk, 26.10.2011. (IKA) - Redoviti jesenski plenarnisastanak sveæenika Krèke biskupije održan je 26. listopada.Susret je zapoèeo pokornièkim bogoslužjem koje je u krèkojkatedrali predvodio vlè. Luka Paljeviæ, nakon èega susveæenici imali priliku za ispovijed. Govoreæi o susretu Petrai Isusa na Tiberijanskom jezeru (Iv 21, 1 – 19), vlè. Paljeviæposebno je istaknuo kako Bog ne gleda na našu titulu(veleèasni i sl.), veæ nas zove osobnim imenom i oèekujeosobno obraæenje. Potaknuo je sveæenike da uslijed brojnihobaveza i bavljenja duhovnim stvarima ne zaborave naosobni odnos s Bogom.Uslijedio je radni dio u kojem se govorilo o temi "Projekt'Unije' – upravljanje crkvenim dobrima". Unije su otoèiæ krajMalog Lošinja s oko 90 stanovnika. Tema je izabrana kakobi se sveæenici bolje upoznali s tim otokom i èinjenicom daje veæinski dio tog otoka vlasništvo biskupije. O temi suposebno govorili geodet Anðelko Vukšiæ, koji je predstavioprezentaciju o Unijama dr. Nenada Starca, te dipl. ing. grað.Radomir Popoviæ. Premda je to velika muka i teret zabiskupiju, buduæi da u tome nemamo mnogo iskustva, ipakje pravo i dužnost biskupije brinuti se oko svojih dobara,istaknuo je biskup Valter Župan. Cilj projekta je omoguæitibolji razvoj otoka Unije i otvoriti moguænost doseljavanjanovih mladih obitelji na taj otok. Isto tako taj bi projektmogao mnogo pridonijeti materijalnoj sigurnosti biskupije injezinih potreba. Nakon zajednièkog ruèka, uslijedio je popodnevni radpredviðen za obavijesti, priopæenja i razne druge tekuæeteme.

Domovinske vijestiika

72. studenog 2011. broj 44/2011

"Od Dubrave do Dubrovnika"Predstavljen Humski zbornik u povodu 300. obljetniceroðenja Ruðera BoškoviæaDubrovnik, 26.10.2011. (IKA) - "Od Dubrave doDubrovnika" naziv je XIII. humskog zbornikapredstavljenog 26. listopada u dvorani Ivana Pavla II. uDubrovniku. Zbornik su predstavili mostarsko-duvanjskibiskup i apostolski upravitelj Trebinjsko-mrkanjskebiskupije Ratko Periæ, urednik zbornika dr. don Ivica Puljiæ ipredsjednik dubrovaèkog Napretka Marinko Mariæ.Moderator je bio dr. Stanko Lasiæ, a u glazbenom dijeluprograma nastupila je mješovita klapa župe sv. FranjeAsiškog iz Èapljine "Signum". Nakladnici zbornika suMuzej i galerija Neum i Hrvatsko kulturno društvo NapredakDubrovnik, a zbornik je izišao ove godine u povodu 300.obljetnice roðenja Ruðera Boškoviæa. Dr. Puljiæ je, govoreæi o razlozima nastanka zbornika, kakosu se, dok se Hrvatska u Godini Ruðera Boškoviæa bavilaBoškoviæem kao velikanom, uèenjakom, isusovcem itd.,autori zbornika odluèili obraditi njegovo podrijetlo, njegovekorijene kako ih se više ne bi pokušavalo zanijekati, istaknuoje dr. Puljiæ. Biskup Periæ je govorio o Josipu Ruðeru Boškoviæu kaovjerniku, isusovcu i sveæeniku. Boškoviæ je 43 godine bioisusovac, a 47 godina sveæenik. Govoreæi o njegovoj obitelji,ocu Nikoli, trgovcu i majci Pavi koju zbog njezinogdjevojaèkog prezimena Bettera mnogi olako proglašavajuTalijankom, premda je tek jedan njezin daleki predak bioTalijan, biskup Periæ rekao je kako je iz te pobožne obiteljiod devetero djece èetvero postalo redovnicima, dvojeisusovcima, a dvoje u redu sv. Dominika. PrikazujuæiBoškoviæev sveæenièki put, mostarski biskup potkrijepio jecitatima iz obiteljskih pisama èinjenicu da je Boškoviæevizbor sveæenièkog zvanja bio zaista njegov osobni izbor.Biskup Periæ je takoðer podrobnije objasnio ukidanjeisusovaca, reda kojem je Ruðer pripadao, godine 1773.,istaknuvši kako je Boškoviæu teško pala ta zamjenaisusovaèkog odijela sveæenièkom reverendom. Predsjednik dubrovaèkog Napretka Mariæ govorio je olažnom prikazivanju podrijetla Ruðerovih roditelja, osobitooca, jer se iz istraživanja može zakljuèiti kako je on bioHrvat. Spomenuo je i druge poznate i zaslužne sveæenike iztog kraja o kojima se govori u zborniku, a meðu kojima je ikardinal Katolièke Crkve s kraja 17. i poèetka 18. stoljeæaNikola Raduloviæ. U zborniku "Od Dubrave do Dubrovnika" na 463 straniceobjavljeni radovi trideset autora podijeljeni su u pet cjelina:Ruðer i Boškoviæi iz Orahova Dola u Dubravi; Orahov Do uDubravi; Zavala u Dubravi; Boškoviæ i naše doba; U pjesmii prozi. Uz predgovor, indekse i sažetak na engleskomjeziku, knjiga je opremljena fotografijama krajeva o kojimase u njoj govori, shemama, a tu je i jedan historicus recens.Autori èlanaka su: dr. Božo Goluža, dr. Nikola Stankoviæ,dr. Ivan Šestak, dr. Stipe Kutleša, don Josip Zovko, MirkoBošnjak, Ankica Njavro, dr. Marijan Sivriæ, Marinko Mariæ,dr. Domagoj Vidoviæ i Stanislav Vukorep, dr. PeroMarjanoviæ, dr. Ratko Periæ, dr. Milenko Krešiæ, IvoPavloviæ, dr. Ante Komadina, Sreæko Kriste, dr. PavaoKnezoviæ, dr. Ivica Puljiæ, Željko Raguž, dr. Vinicije Lupis,Kristina Šimunoviæ, Luka Pavloviæ, Ivo Pavloviæ, NikšaMatijiæ, Pero Pavloviæ, Marko Boškoviæ te Marica Bukviæ iStana Buriæ. Promociji trinaestog humaèkog zbornika uDubrovniku nazoèili su, uz ostale, dubrovaèki biskup MateUziniæ, gradonaèelnik Andro Vlahušiæ i zamjenik županaFrano Skokandiæ.

Zadar: Misa u povodu poèetka akademske godineZadar, 26.10.2011. (IKA) - Misu u povodu poèetkaakademske godine, na blagdan sv. Dimitrija, 26. listopada, ucrkvi Sv. Dimitrija koja se nalazi uz zgradu Sveuèilišta uZadru predvodio je zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ.Poželjevši studentima i profesorima blagoslovljen poèetakjoš jednog ciklusa stjecanja akademskog znanja isveuèilišnog odgoja, nadbiskup je rekao da je sveuèilištemjesto gdje studenti traže znanje i istinu koja ihprosvjetljuje. No, gdje u sadašnjim nestabilnim okolnostimamladež može naæi orijentir, uporište i istinu, upitao jenadbiskup. "Zadaæa sveuèilišta je pouèiti i pripremiti mladeda budu profesionalno sposobni za ono što traži tržište. To jeutilitaristièki vid odgoja koji odudara od sveuèilišnog duha.Jer, sveuèilište je dom i mjesto gdje se traga za punomistinom o èovjeku i svijetu. Ono izbjegava ideologije koje sezatvaraju dijalogu razuma i otklanja svaki vid utilitarizmakoji u èovjeku vidi samo potrošaèa. U tomu je poslanje izadaæa profesora i odgojitelja mladih", rekao je nadbiskup,istaknuvši da su mladima potrebni uzorni profesori, otvoreniistini razlièitih znanja, kadri hoditi u traženju istine, da suspremni i žrtvovati se za istinu. "Mladost je privilegiranovrijeme traženja i nalaženja istine. Pouèavanje nije samoprijenos informacija, nego odgoj i formacija. Zato se oèekujeda profesori mladima budu poticaj, potpora i snaga utraganju za istinom. No, ne smijemo nikad gubiti iz vidakako puna istina izmièe našem pogledu. Mi je možemo samotražiti i donekle joj se približiti. Nikada je ne možemopotpuno obuhvatiti. Zbog toga je u pouèavanju potrebnoimati i duha poniznosti. Ona nas štiti od uznositosti i nezatvara vrata istini", rekao je mons. Puljiæ, istaknuvši da jedužnost profesora biti poput lampe koja širi svjetlo bez bukei galame. I nema ljepšeg komplimenta nego kad se za nekogprofesora može reæi da je bio ne samo vrsni poznavateljsvoje struke, nego i èestit èovjek i iskreni prijatelj.Nadbiskup je zagovoru sv. Dimitrija povjerio sve koji uèe,pouèavaju i rade na Sveuèilištu, da svojim zauzimanjem iživotom uèine sve kako bi ono bilo dom u kojem se tražiistinu; studenti kojima su potrebni istinski uèitelji da buduotvoreni punoj istini u razlièitim granama spoznaje, aprofesori da budu uzorni, poticaj i potpora u traženju istine.

Zagrebaèkoj nadbiskupiji Zahvalnica MinistarstvaZagreb, 26.10.2011. (IKA) - Zagrebaèkoj nadbiskupijidodijeljena je 26. listopada, na sveèanosti prigodom dodjelegodišnjih zahvalnica i nagrada, Zahvalnica Ministarstvaunutarnjih poslova za izniman doprinos u organizacijipohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj 4. i 5. lipnja 2011.godine.Sveèanosti u velikom salonu sjedišta Ministarstva unutarnjihposlova u Zagrebu, uime Zagrebaèke nadbiskupije,prisustvovali su zagrebaèki pomoæni biskup Mijo Gorski temoderator Nadbiskupskog duhovnog stola preè. NedjeljkoPintariæ, a uime Hrvatske biskupske konferencije generalnitajnik mons. Enco Rodinis, izvijestio je Tiskovni uredZagrebaèke nadbiskupije.Ocijenivši taj sveèani èin "manifestacijom izvrsnosti"ministar Tomislav Karamarko èestitao je nagraðenima nazasluženim nagradama, istaknuvši da su svojim radom prošlegodine pridonijeli da rejting policije i dalje raste. Zahvaljujuæi na uruèenom priznanju, mons. Gorski osvrnuose na profesionalno i besprijekorno odraðeno osiguranjepohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, navevši da najboljeo uspjehu svjedoèe komentari vatikanskih službenika ipredstavnika europskih policija, koji su nazoèili tom velikomdogaðaju i prepoznali visoku razinu odraðenih poslova, te ih

Domovinske vijesti ika

8 2. studenog 2011. broj 44/2011

okarakterizirali kao "model" sigurnosnih postupanja. Uime nagraðenih policijskih službenika nazoènima seobratio Ivan Arbutina, naèelnik Odjela za osiguranjePolicijske uprave zagrebaèke.Nagrade su dijeljene u tri kategorije: nagrada za pojedinca,nagrada za skupinu te zahvalnica Ministarstva unutarnjihposlova.Zahvalnicu Ministarstva primio je i mons. Tadija Pranjiæ,župnik župe sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima, zaiznimno angažiranje i odliènu suradnju s PU vukovarsko-srijemskom te skrb koju pruža policijskim službenicima.

Predstavljen Strossmayerov èasoslovZagreb, 26.10.2011. (IKA) - U povodu obilježavanja 150.obljetnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, usrijedu 26. listopada u atriju palaèe u Zagrebu održano jepredstavljanje Strossmayerova èasoslova. To vrijednofaksimilno izdanje molitvene knjige HAZU je objavio usuradnji sa Školskom knjigom. U pozdravu je predsjednik HAZU akademik Zvonko Kusiæistaknuo znaèenje i posebnost Strossmayerova èasoslovanastalog potkraj 15. st. u Parizu. Strossmayer je èasoslovdarovao Galeriji godine 1884., u prigodi njenog osnivanja,pa èasoslov na neki naèin postaje njegova vjerska oporuka.Stoga je to djelo i odabrano za izdanje o 150. obljetniciutemeljenja HAZU. Direktor izdavaèke kuæe Školska knjiga Ante Žužul posebnose osvrnuo na knjigu koja prati sam èasoslov. Rijeè je oneobiènoj, može se reæi jedinstvenoj knjizi. Naime, rijetko jekoja knjiga tako iscrpno i ozbiljno napravila deskripcijujednoga èasoslova koji je bio na neki naèin kulturni izrazEurope onoga vremena. Podsjetio je i na dosadašnjusuradnju HAZU i Školske knjige u vidu edicije "HrvatskaEuropa" koja govori o hrvatskom identitetu, kulturi ipovijesti. Izdanjem èasoslova odaje se poštovanje premaStrossmayeru koji je obilježio hrvatsku kulturu, koji jenjedrio hrvatski identitet, rekao je Žužul. Urednik izdanja prof. dr. Slobodan Kaštela podsjetio je kakoje pripremajuæi bogat program velikog jubileja obilježavanja150. obljetnice svojega utemeljenja, HAZU odluèila tiskativiše vrijednih edicija. Najvrjednija meðu njima svakakopotpuno faksimilno izdanje glasovite molitvene rukopisneknjige koju je nabavio biskup Strossmayer. Ta integralnosaèuvana molitvena knjiga, iznimne vrsnoæe i oèuvanostiiluminacije i teksta, unatoè gotovo stoljeæe i pol dugompostojanju u našoj sredini, ostala je gotovo nepoznata udomaæim struènim krugovima i potpuno nepoznatainozemnoj javnosti, upozorio je dr. Kaštela. Osvrnuo se i narad autorice komentara Strossmayerova èasoslova dr. IvePasini Tržec, više asistentice u Strossmayerovoj galerijistarih majstora.

Izložba o Indiji uz Tjedan meðureligijskog dijalogaZagreb, 27.10.2011. (IKA) – U prigodi Tjednameðunarodnog dijaloga koji se o 25. obljetnici Duha Asizaodržava u Zagrebu, prireðena je i izložba o Indiji, u sklopuprograma koji je 26. listopada održan u dvorani sv. Franje naSvetom Duhu. Izložba je bila tematski vezana uzRabindranatha Tagoru i Mahatmu Gandhija te MajkuTereziju i o. Antu Gabriæa. Bile su izložene i fotografije sastudijsko-hodoèasnièkog putovanja u Indiju koje jepoèetkom ove godine organizirao Centar "Hrvatski aeropag".

U Ðakovu osnovana Podružnica Hrvatskoga katolièkoglijeènièkog društvaÐakovo, 27.10.2011. (IKA/TU) – O 20. obljetnici svogapostojanja Hrvatsko katolièko lijeènièko društvo (HKLD)postalo je bogatije je za još jednu, 23. po redu podružnicu -onu ðakovaèku. U prostorima Katolièkoga bogoslovnog fakultetu u Ðakovu27. listopada održana je Osnivaèka skupština PodružniceHKLD-a Ðakovo, kojoj su nazoèili predsjednik Društva dr.Franjo Turalija, potpredsjednica doc. dr. Marica Miletiæ-Medved, regionalna predstavnica Upravnog odbora zaSlavoniju prof. dr. Neda Aberle, tajnik dr. Ivan Æeliæ tepredstavnici podružnica iz Slavonskog Broda, Našica iOsijeka.Skupštini je nazoèio i ðakovaèko-osjeèki nadbiskup MarinSrakiæ, pohvalivši inicijativu ðakovaèkih lijeènika ipodsjetivši kako se rijetko koje zvanje tako istièe i cijeni uSvetom pismu kao zvanje lijeènika. "U Božjim oèima dug ikvalitetan život ima vrijednost, a vi ste meðu prvima kojivode brigu o takvom životu", rekao je nadbiskup okupljenimlijeènicima. Napomenuo je kako u èovjeku postoji nešto štone može zatomiti nikakva ideologija, a to je dimenzijazajedništva te pozvao lijeènike da nastoje ostvariti tozajedništvo, potaknuvši ih rijeèima: "Nemojte seobeshrabriti, jer æete se afirmirati svojim nastojanjima. Nekavaši susreti ne proðu u razglabanjima nekih tema kojenemaju veze sa životom. Puno je praktiènih i vruæih temakojima se moramo posvetiti, koje æe davati motivaciju daovo što je zapoèelo doista raste, ne samo po broju, nego pokvaliteti vašeg doprinosa za našu lokalnu, ali i sveopæuCrkvu. Svi zajedno nastojmo raditi na onome što se zoveBožje kraljevstvo." Predsjednik HKLD-a, dr. Franjo Turalija ukratko je izložiociljeve Društva od samog osnutka te razloge zašto je važnobiti dio zajednice u okrilju Katolièke Crkve, koja se zalažeza zaštitu svakoga ljudskog života, i to od zaèeæa doprirodne smrti. Okupljenima se pozdravom obratio iðakovaèki dogradonaèelnik Ivica Mandiæ, pozdravljajuæiinicijativu ðakovaèkih lijeènika te ponudivši suradnju ipomoæ u realizaciji predviðenih aktivnosti.Za predsjednika ðakovaèke podružnice, koja trenutno broji31 èlana, izabran je dr. Mirko Petroševiæ, spec. medicinerada i sporta iz Ðakova, za dopredsjednice dr. IvaAngebrandt, spec. obiteljske medicine i mag. pharm. EvaHardi, za tajnicu dr. Josipa Grgas, spec. obiteljske medicine,a za riznièarku dr. Kata Kelava-Kukuèka, spec. obiteljskemedicine. Na kraju se obratio i novoizabrani predsjednikPodružnice, dr. Petroševiæ, koji je ujedno i prvi inicijatorovoga dogaðaja te je zahvalio na povjerenju. Napomenuo jekako æe posla biti, jer ova podružnica djeluje u sredini kojaje izranjavana od rata na ovamo. Rekavši kako je kaoseljaèki sin osjetljiv na poljoprivredu, kao samo jednu oddimenzija gdje je potrebno puno rada, podsjetio je na misaoBernardina Ramazzinija, kojega se smatra za oca strukemedicine rada: Kakvu zdravstvenu zaštitu medicina pružapoljoprivrednicima, ljudima èiji je posao od tolike važnosti? Za duhovnog asistenta Podružnice nadbiskup Srakiæpotvrdio je mons. dr. Antuna Èeèatku.

Objavljen singl u povodu svetkovine Svih svetihZagreb, 27.10.2011. (IKA) – U povodu blagdana Svihsvetih i Dušnog dana sakralna galerija Laudato objavila jepop-rock singl "Nebeski kod". Skladbu je uglazbio iotpjevao Zvonko Jonathan Paliæ, tekst potpisuje braèni parSegedi, dok je aranžman izradio Toni Eteroviæ.

Domovinske vijestiika

92. studenog 2011. broj 44/2011

Ðakovo: Zakletva vjernosti kandidata za red ðakonataÐakovo, 27.10.2011. (IKA/TU) - Euharistijskim slavljem usjemenišnoj kapeli 27. listoada zakletvu vjernosti i ispovijestvjere položila su sedmorica kandidata Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije koji æe u nedjelju 30. listopada u ðakovaèkojprvostolnici biti zareðeni za ðakone. Kandidati: JosipKešinoviæ (Vinkovci 1), Mario Lešiæ (Bošnjaci), JosipLevakoviæ (Rokovci), Drago Markoviæ (Otok), Josip Matas(Osijek 6), Željko Štimac (Srijemska Mitrovica) i DavorTomiæ (Sikirevci) izrekli su ispovijest vjere te obeæanjem ipolaganjem ruke na sveto evanðelje prisegnuli da æeobdržavati sve propise koje nalaže Crkva.Misno slavlje predvodio je mr. Bože Radoš, duhovnikbogoslova ðakovaèkog Sjemeništa. U homiliji govorio je oputu koji vodi sveæeništvu, putu prema svetosti. Naglasio jeda su upravo vrline, kreposti, prva stepenica na tom putu.Prava svetost tek je u zajedništvu s Bogom koji je Svet idrugaèiji od nas, a da bismo dospjeli u zajedništvo s njimmoramo postati drugaèiji. Naše je djelovanje nedostatno, paje potreban upravo Božji zahvat, istaknuo je duhovnik izakljuèio da je posveæenje ništa drugo doli Božje djelovanjeu nama. Na kraju homilije pozvao je kandidate na ispovijednjihove vjere koja æe ostatak zajednice otvoriti Božjojljubavi koja se daje. U ovom koraku prema svetosti prisutnabogoslovska zajednica kandidate je podržala molitvom kakobi se sve više otvarali Božjem djelovanju u njima samima tepostali vrsnim radnicima u Božjem vinogradu.

Sjednica Odbora HBK za mladeTema zasjedanja bio je Susret hrvatske katolièke mladeži uSiskuSisak, 27.10.2011. (IKA) - Odbor HBK za mlade održao je27. listopada redovitu sjednicu u prostorijama pastoralnogcentra katedralne župe u Sisku. Na poèetku zasjedanjaèlanove Odbora pozdravio je domaæin biskup Vlado Košiæ,koji je zbog odsutnosti predsjednika Odbora HBK za mladezagrebaèkog pomoænog biskupa Mije Gorskog predsjedaosjednicom. Tema zasjedanja bio je Susret hrvatske katolièkemladeži u Sisku. Povjerenik za mlade Sisaèke biskupije Branko Koretiæupoznao je povjerenike za mlade hrvatskih biskupija inadbiskupija s tijekom priprema za susret i tom prilikom impredstavio himnu susreta "U svjetlosti hodimo" koju izvodiZbor mladih Sisaèke biskupije. Tajnik Odbora za pripreme SHKM u Sisku Stjepan Vegopredstavio je mrežne stranice Ureda za pastoral mladihSisaèke biskupije i službenu facebook stranicu susreta, tepozvao povjerenike da svojim mladima skrenu pozornost nanjih kao na mjesto brzog i pravovaljanog informiranja osusretu. Jedna od kljuènih tema sjednice bile su prijave. Povjerenicisu iznijeli dosadašnja iskustva s prijavama mladih iprijavama obitelji, te dali konkretne prijedloge kako sustavunaprijediti za susret u Sisku. Dogovoren je i iznoskotizacije za sve sudionike. On æe iznositi 20 kuna: 10 kunaæe biti namijenjeno za Zakladu "Fra Bonifacije IvanPavletiæ" koja stipendira studente s podruèja Sisaèkebiskupije, a druga polovica za pomoæ u organizaciji susreta. Nakon sjednice slijedila je Služba rijeèi u katedrali, u tijekukoje je biskup Košiæ blagoslovio i predao povjerenicimaKvirinovu svjetiljku, repliku uljanice iz 4. stoljeæa naðene uSisku. Oni æe ih ponijeti u svoje biskupije kao simbolzajedništva èiji æe se vrhunac dogoditi u Sisku sljedeæegodine.

Sveèani jubileji zadarskih benediktinki sv. MarijeZadar, 27.10.2011. (IKA) - "Sjeæajuæi se prošlosti gradimobuduænost" geslo je trostruke proslave benediktinki sv.Marije zapoèete u èetvrtak 27. listopada sveèanimprogramom u crkvi Sv. Marije u Zadru. Slave 920 godina odposvete bazilike Sv. Marije te se spominju 900 godina odpreminuæa Vekenege, prve nasljednice njihoveutemeljiteljice opatice Èike i 20 godina od smrti opaticeBenedikte Braun, obnoviteljice srušenog samostana. Prveveèeri koludrice su izvele sveèani govorno-glazbeni programu kojem su predstavile povijest te najstarije redovnièkezajednice u Hrvatskoj. Njihova povijest znaèi: strani osvajaèis jedne strane, a s druge koludrice, braniteljice sakralnihdragocjenosti. Predvoðene opaticom Anastazijom Èizmin, sdjecom Osnovne glazbene škole sv. Benedikta koja uspješnodjeluje u prostoru njihova samostana, koludrice su pjevalezadarske laude iz 12. st., "Trisvjatoje" na žumberaèkomnapjevu iz Liturgije sv. Ivana Zlatoustog, "Sanctus" izKartulara sv. Marije u 11. st. "U kapitulu samostana naš se rod sklanjao i klanjao. Tu suseljanke vezle èipke, brojanice i molitve nizale opatice,pisale kodekse. Tu su bile riznice, knjižnice, misnice,brevijari, dok su okolo gorjeli požari i pustošile pohare:Mleèani, križari, Turci i moderni barbari. Našle su sestrevremena za pouke hrvatskih kæeri i za pomoæ namjerniku,siromahu, i da štite blago minulih vremena: srebro, zlato,slike, prastare note, zapise, pergamene, bez èega bi bili tekbezvrijedne prošlosti sjene", poruèile su sestre u recitaluautorice opatice Èizmin i crkvenog povjesnièara mons. dr.Eduarda Perièiæa. Pred pukom koji je dupkom ispunio crkvuu dvosatnom programu sestre su izvele i pjesmu Stara zvona,Velièa prema ruskom napjevu za Bogorodièin akatist iBonum est confidere in Domino. Umjetnica Milena Dundovproèitala je Epitaf u spomen na Vekenegu koja je dovršilagradnju zvonika i kapitula i u èije je doba samostan doživioprocvat. "Teška je bila povijest koludrica sv. Marije, kao imuèenièka kob Zadra. Teška i slavna. Ora et labora vapila jeduša potresena", rekle su sestre izvodeæi istoimenu skladbu. Uprilièena je i kolaudacija novih Nakiæevih orgulja u crkviSv. Marije koje su, kao i cijeli samostan, bile uništene u II.svjetskom ratu. U slovensko-njemaèkoj produkciji, orguljesu stigle kroz barikade i u crkvu sa strepnjom postavljene1991. g. povodom 900 godina posvete crkve sv. Marije. No,zbog neprilika Domovinskog rata i neprimjerenih okolnostitada nisu doživjele kolaudaciju – pohvalbu. Kolaudaciju jepratila izvedba Fantasie i Piece d'Orgue J. S. Bacha u izvedbimr. Miljenka Bajata. Brojni zadarski puk, uglednici izkulture, predstavnici vlasti, pohodili su tu veèer i sve ovedane samostan sv. Marije koji je otvorio vrata poštovateljimakarizme sv. Benedikta i koludrica. Na Trgu opatice Èikeispred crkve Sv. Marije koludrice su priredile veliki bankette raznovrsnim i bogatim agapeom poèastili sudionike nakonzavršenog programa. Cijeli trg bio je omeðen lonèanicamažuto bijelog cvijeæa u sjeæanju na nekadašnji izgled trga.Naime, sve do 1970-ih godina Trg opatice Èike bio jeomeðen ogradom i zidom. Taj je prostor bio u istoj razini spovršinom Foruma sve do Nadbiskupskoga doma. Kad seZadar obnavljao i Forum iskopavao, prema viziji prof. IvePetriciollija, razina Forumskog trga na današnjoj PoljaniIvana Pavla II. je spuštena, a crkva Sv. Marije je ostala nauzvisini. Zbog izražajnijeg i funkcionalnog urbanogarhitektonskog rješenja ograda oko crkve tada je maknuta."U našim analima piše da su koludrice za èetiri velikegodišnje proslave u svome dvoriæu èastile narod i svepridošle. To smo i mi uèinile u prigodi naših velikihjubileja", rekla je opatica Anastazija Èizmin.

Domovinske vijesti ika

10 2. studenog 2011. broj 44/2011

Znanost u službi širenja vidikaMisa za poèetak akademske godine u RijeciRijeka, 27.10.2011. (IKA) - Profesori i studenti Rijeèkogsveuèilišta okupili su se 27. listopada u katedrali Sv. Vida namisi za poèetak akademske godine koju je predvodionadbiskup Ivan Devèiæ. Okupljene su pozdravili i dr.Snježana Prijiæ-Samaržija uime Sveuèilišta te dr. NikolaVranješ, nadbiskupski povjerenik za sveuèilišni pastoral.Prorektorica za nastavu dr. Prijiæ-Samaržija istaknula je kakou vremenima egzistencijalne i moralne krize akademskazajednica mora uputiti poziv na èestitost jer nema preèica uizgraðivanju ljudskijeg i boljeg društva. Dr. Vranješpodsjetio je na redovita okupljanja studenata utorkom naTeološkim tribinama u gradskoj župi Uznesenja Marijina. Nadbiskup je u propovijedi podsjetio na rijeèi BenediktaXVI. u Zagrebu, koji je lik Ruðera Boškoviæa istaknuo kaoprimjer sinteze vjere i znanosti. Boškoviæ je bio i svestraniznanstvenik koji je na taj naèin tražio i otkrivao cjelovitusliku svijeta i èovjeka. "Pored podsjeæanja na moguænostskladnog odnosa izmeðu vjere i znanosti, Benedikt XVI. jeupozorio i na potrebu neprestanog traženja sinteze, u èemunam je opet za primjer dao Boškoviæa. Doista, u današnjevrijeme sve veæe specijaliziranosti, jedva da se možepretjerati u isticanju tog zahtjeva za cjelovitošæu, bez koje,slikovito reèeno, možemo vidjeti pojedina stabla, ali izgubitiiz vida šumu, tj. cjelinu kojoj pripadaju i u okviru koje tekmogu imati svoj puni smisao. Slièno je i s kontinuitetom,koji je, prema Papi, takoðer svojstven znanstvenoj misliRuðera Boškoviæa, a danas postoji opasnost da ga izgubimone samo u znanosti nego i u kulturi opæenito. No, što jeèovjek i što jedan narod bez kontinuiteta, bez pamæenja itradicije, bez svijesti od dubokoj i neraskidivoj povezanosti sprijašnjim generacijama i zajednièkim korijenima? I tu namje potrebna sinteza i ona sretna sveza koju je znaouspostaviti i njegovati Ruðer Boškoviæ, zahvaljujuæi upravo itome što vjeru i znanosti nije gledao kao protivnice nego kaosuradnice", rekao je nadbiskup. Potaknuo je profesore i studente da spoznaju ne samorazumom, nego i vjerom i ljubavi. "Neke se stvari ne moguspoznati samo razumom, nego je potrebna i pomoæ vjere iosobito srce koje ljubi. Tko vjeruje i ljubi, vidi bolje i shvaæadublje. Zato se ne bez razloga istièe epistemološko znaèenjevjere i ljubavi. Upravo zato i Crkva tvrdi kako vjera, a ona jeuvijek povezana s ljubavlju, pomaže, a ne odmaže razumu uotkrivanju i spoznavanju istine", zakljuèio je nadbiskup,poruèivši da se sadašnji i buduæi znanstvenici poredspecijaliziranih znanja trebaju truditi i oko širenja vidika istjecanja onih širokih spoznaja i mudrosti koje posredujuvjera i kultura.

Biskup Škvorèeviæ primio virovitièkog župana igradonaèelnikaPožega, 27.10.2011. (IKA) - U Biskupskom domu u Požegibiskup Antun Škvorèeviæ primio je 27. listopada županavirovitièko-podravskog Tomislava Tolušiæa i gradonaèelnikaVirovitice Ivicu Kirina. Razgovarali su o dovršenju iznaèenju rekonstrukcije crkve i svetišta u Voæinu, jedine uDomovinskom ratu razorene župne crkve u Virovitièko-podravskoj županiji. Razmotrili su pitanja vezana za brojnemlade iz voæinske župe, njihovo školovanje i poteškoæe uzapošljavanju, te doprinos hodoèasnièkog turizma razvojutoga kraja. Posebnu pozornost posvetili su suradnji naodgojno-obrazovnom podruèju, te u tom sklopu mjestu iulozi Katolièke klasiène gimnazije u Virovitici i rješavanjupitanja prostora za njezino nesmetano djelovanje. Na susretuje sudjelovao i ravnatelj Gimnazije Ivica Šoh.

"Božja Rijeè i služitelji Rijeèi u liturgiji Crkve"Liturgijsku katehezu na zagrebaèkom Jarunu održao prof.dr. fra Ante CrnèeviæZagreb, 27.10.2011. (IKA) - Liturgijska kateheza s temom"Božja Rijeè i služitelji Rijeèi u liturgiji Crkve" održana je27. listopada na zagrebaèkom Jarunu u župnim prostorimauz crkvu Svete Mati slobode, objavljeno je na mrežnimstranicama Hrvatskoga društva crkvenih glazbenika.Predavanje liturgijskim èitaèima, psalmistima, liturgijskimpjevaèima i zborovoðama, kao i svim zainteresiranimaokupljenima te veèeri održao je prof. dr. fra Ante Crnèeviæ,proèelnik Katedre za liturgiku na KBF-u Sveuèilišta uZagrebu, predstojnik Hrvatskog instituta za liturgijskipastoral i glavni urednik liturgijsko-pastoralnog lista Živovrelo.Prof. Crnèeviæ okupljene je uveo u smisao i naravliturgijskoga slavlja, slavlja kojega nema bez navještajaRijeèi, u Dogaðajnost Rijeèi. "U liturgiji Crkve Bog govorizajednici okupljenih, a èitaè nije služitelj niti interpretatorRijeèi veæ služitelj Rijeèi. Èitaè u liturgiji je služiteljDogaðanja Rijeèi, tj. služitelj sakramentalnosti Rijeèi."Pojasnivši strukturu samog obreda, s naglaskom na SlužbuRijeèi (misna èitanja, aleluja, evanðelje, homilija, Ispovijestvjere i sveopæa molitva), predavaè je istaknuo kako je Crkvazajednica slušanja, a vrhunac se oèituje u euharistiji.Osvræuæi se na obrednost Rijeèi, prof. Crnèeviæ izdvojio jetri elementa: poklik – Rijeè Gospodnja koji potvrðuje da jeRijeè sam Gospodin; ambonski prostor – prostor navještajaBožje Rijeèi; knjigu misnih èitanja – lekcionar ievanðelistar, knjiga Rijeèi Božje. Dao je i smjernice zaoblikovanje liturgijske službe èitaèa. Èitaè treba poznavatired èitanja i lekcionare kroz sva tri ciklusa nedjeljnih iblagdanskih slavlja, dvodijelni ciklus obiènih dana, ciklussvetaèkih i prigodnih èitanja. Trebao bi biti upoznat s naravii raznolikošæu èitanja razlièitih sakramentalnih inesakramentalnih slavlja crkvene zajednice. Zatim, od togavanjskoga poznavanja potreban je prijelaz u poznavanjenaravi razlièitih književnih rodova u istoj knjizi: povijest,poslanice-pisma, proroštvo, pjesništvo...; biti svjestan dapostoje i razlièiti naèini izrièaja: èinjeniène tvrdnje,ispovijesti, pripovijedanja, parabole. Nužno je i misliti nazajednicu koja je subjekt slavlja, na njezin unutarnji sastav iosobine koje ju odreðuju. Èitaè uspostavljajuæi odnos sazajednicom uspostavlja odnos zajednice s Rijeèju. Ton glasa,tempo èitanja, crescendo i decrescendo izgovaranja, stanke,pozornost na interpunkcije, na upravni govor, na citateunutar teksta, na vlastitost rijeèi koja oblikovana, kaoproglas, kao pitanje, kao tvrdnja… Sve su to važni elementikoje se ne mogu usvojiti letimièni pogledom kroz tekstnekoliko minuta prije slavlja. Nužno je razumijevanje rijeèi injezinoga znaèenja u kontekstu slavlja, blagdana i liturgijskegodine. Èitaè nije u cjelovitosti razumio rijeè koju naviješta,pa je onda nije kao takvu ni navijestio, ako nije razumiocjelovitost božanske poruke, tj. sva èitanja u jednomeslavlju. Èitaè je pozvan upoznati sva èitanja, a ne samo onokoje on prenosi zajednici. I naposljetku, navještaj Rijeèi uliturgijskom slavlju nije povjeren jednoj osobi, jednomèitaèu. Uvijek je dobro da je ukljuèeno više èitaèa. Tozahtijeva dinamika obreda kao i razlièitost književnih vrsta.Koristeæi sliku slavlja židovskoga blagdana Sukkot,predavaè je sve pozvao da budu vjerni zaruènici i zaruèniceRijeèi, kako bi u zajednici vjernika mogli biti njezinidostojni služitelji. Nakon predavanja uslijedila su brojnapitanja okupljenih, a veèer je molitvom i zahvalom zakljuèiodomaæi župnik don Ante Vasilj.

Domovinske vijestiika

112. studenog 2011. broj 44/2011

"Razlog i smisao ujedinjenja Konferencije i Unije:perspektive za buduænost"Na 43. skupštini Hrvatske konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica za novog predsjednika izabrankarmeliæanin o. Vinko MamiæZagreb, 27.10.2011. (IKA) - Plenarna skupština Hrvatskekonferencije viših redovnièkih poglavara i poglavarica(HKVRPP), 43. po redu, održana je 26. i 27. listopada udominikanskom samostanu u Ivaniægradskoj ulici u Zagrebus temom "Razlog i smisao ujedinjenja Konferencije i Unije:perspektive za buduænost". Èlanovima skupštine se nakonpozdrava predsjednice Hrvatske unije viših redovnihpoglavarica (HUVRP) s. Marie-Ane Kustura i predsjednikaHrvatske konferencije viših redovnièkih poglavara(HKVRP) fra Ivana Paponje, obratio nadbiskup MarioRoberto Cassari. Nuncij je obznanio proglas kojim je SvetaStolica, odnosno Kongregacija za ustanove posveæenogživota i družbe apostolskog života, 12. veljaèe 2011.odobrila Statute Hrvatske konferencije viših redovnièkihpoglavara i poglavarica. Skupu je proèitano i pismo dubrovaèkog biskupa ipredsjednika Vijeæa HBK za ustanove posveæenog života idružbe apostolskog života Mate Uziniæa, koji èestitaujedinjenje Konferencije i Unije u Hrvatsku konferencijeviših redovnièkih poglavara i poglavarica, i službeni proglasnovog Statuta kojim se na razini Republike Hrvatskeutemeljuje zajednièko upravno tijelo svih redovnika iredovnica. Plenarno predavanje "Razlog i smisao ujedinjenjaKonferencije i Unije i perspektive za buduænost" održao je o.Jakov Mamiæ. Sagledao je temu pod teološkim iekleziološkim vidom, zakljuèivši da je takva ujedinjenaKonferencija "izraz naravi i potreba redovnièkog života kakoga ocrtava koncilski i poslijekoncilski nauk Crkve" te da"Statut Konferencije nièim ne uvjetuje ni jednu redovnièkuzajednicu u njezinom specifiènom življenju karizme iposlanju u Crkvi i svijetu; naprotiv: stavlja na uslugubogatstvo mnoštva da bi se specifièno što autentiènijeostvarivalo i djelovalo". "Statut pomno preporuèa èeste iredovite kontakte s Kongregacijom, te održavanje aktivnogodnosa punog povjerenja s HBK i pojedinim biskupima.Nièim u ovom obliku Konferencije nije narušena naravosoba ili zajednica klerièkog karaktera (redovnici sveæenici)niti onih samo redovnièkog karaktera (sestre i braæaredovnici), ali je podvuèeno zajednièko blago Crkve kojetvore sve osobe posveæenog života", istaknuo je Mamiæ,zakljuèivši da je "ujedinjena konferencija okolnostredovništvu dobrog i pravovremenog ispita vlastite savjesti osamom sebi i o svojem poslanju danas prema potrebamaCrkve u skladu s karizmom redovništva kao takvoga". "Èininam se da je to neizbježni korak u vremenima kada sve težik odreðenom jedinstvu, premda se, istodobno, ogromnapozornost poklanja specifiènostima koje su uvijek u funkcijicjeline: tako, u svijetu gospodarstva standard, u svijetuznanosti: èovjek, u svijetu politike: uèinkovitost, u svijetureligije: sveto. I na koncu, Konferencija (bila u ujedinjenomili dvojnom obliku), sama po sebi neæe znaèajnije pridonijetiniti kvalitetnijoj naravi i poslanju posveæenog života, nitiuoèavanju potreba Crkve i svijeta, ako se svi njezini èlanovine postave odgovorno pred izazove sekularizacijskogprocesa Crkve i laicizacijskog procesa društva, te ako nestave svoj najbolji ljudski i materijalni potencijal u funkcijuRadosne vijesti koja ima snagu, unatoè svemu, stvarati novisvijet po mjeri Božje ljubavi prema èovjeku i svijetu",zakljuèio je Mamiæ.Drugog dana skupštine èlanovi i èlanice HKVRPP-a izabralisu za predsjednika o. Vinka Mamiæa, provincijala Hrvatske

karmelske provincije Svetoga Oca Josipa, a zapotpredsjednicu je izabrana s. Jasna Luèiæ, poglavaricaHrvatske provincije uršulinki rimske unije. Za èlanove vijeæaHKVRPP-a izabrani su fra Anto Gavriæ, provincijalHrvatske dominikanske provincije, fra Željko Železnjak,provincijal Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila iMetoda, s. Miroslava Bradica, vrhovna glavarica Družbesestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog i s. MartinaKoprivnjak, vrhovna glavarica Družbe sestara Naše Gospe.Odabran je i novi logo HKVRPP, dizajniran u tiskari"MultimediaPrint" iz Nove Bile. Nakon izbora novogvodstva HKVRPP-a poglavari i poglavarice okupili su se namisnom slavlju koje je u župnoj crkvi Bl. AugustinaKažotiæa predvodio novoizabrani predsjednik Mamiæ.

Zadar: Molitveni susret "Dijalog o dijalogu"Zadar, 27.10.2011. (IKA) - U franjevaèkom samostanu sv.Frane u Zadru u èetvrtak 27. listopada održan je molitvenisusret "Dijalog o dijalogu" organiziran u povodu 25.obljetnice Duha Asiza. Susret je okupio predstavnikerimokatolièke, pravoslavne, adventistièke i islamskevjeroispovijesti. Domaæin je bio gvardijan samostana sv.Frane u Zadru fra Drago Ljevar, a predvodnici Molitve zamir u duhu Asiza povjerenik za meðureligijski dijalogZadarske nadbiskupije mr. don Marinko Duvnjak, parohpravoslavne crkve Sv. Ilije u Zadru o. Petar Jovanoviæ,zadarski imam Æamil Bašiæ i adventistièki pastor MarijanPeršinoviæ. Na poèetku susreta pred oltarom upalili su svijeæe kao znaksvjetla u svijetu mraka. Molili su se psalmi i hvalospjeviBogu. Prije završne molitve upuæene su prigodne rijeèi.Pastor Marijan molio je za mir u domovini i u zemljama gdjese ratuje. Uime islamske zajednice, koja u Zadru okuplja do2000 muslimana, imam Bašiæ svima je èestitao 25.obljetnicu Duha Asiza, smatrajuæi ga plemenitom ivrijednom inicijativom. Poželio je da duh Asiza prosvijetlirazum i srca, kako bi se svi svjesnije i odluènije založili zasigurnost, dobroèinstvo i mir u svijetu. Don Marinko jerekao da mir temeljno dolazi iz ljudskih srdaca. "Postojiuniverzalnost razuma. Èovjek kao razumno biæe možespoznati tu istinu. Postoje temeljne moralne vrijednosti kojesmo svi pozvani poštivati. To je temelj mira", rekao je donMarinko. Uime dalmatinskog episkopa Fotija nazoène jepozdravio o. Petar. Duh Asiza pokazuje kako svatko u svojojreligijskoj tradiciji izražava brigu prema cjelini svijeta i mirau njemu. Svatko može pred Bogom prepoznati svoje ireligijske dragocjenosti drugoga, rekao je o. Petar,podsjetivši da je Duh Asiza bio dogaðaj duha koji je usvijetu sukoba dao novu kvalitetu susreta razlièitih ljudi.Upozorio je kako rastu zidovi koji dijele narode, društva iobitelji. "Kao kršæani osjeæamo odgovornost pred pitanjimanismo li u zamrzavanju ljudskih odnosa mi neèim doprinijelisvojim ponašanjem, stavovima i grijesima? Zidove supodigli ljudska sebiènost, pohlepa, poroci, nevjerovanje, kaošto je od takvog materijala bila podizana Babilonska kula.Bez duhovnog sjedinjenja s Bogom èovjek ne može stvoritisjedinjenje s ljudima", rekao je o. Petar, dodavši da svakiskup ljudi razlièitih vjeroispovijesti treba biti novi susret sBogom, duhovna smotra na kojoj vjernik treba odgovoritikakav je u mislima i djelima. "Veliki ljudi su kao monetenapravljene od zlata. Propadaju vremena, mijenjaju seobièaji, ali vrijednost zlata ostaje. Takoðer ostaje vrijednostvelikih ljudi", rekao je o. Petar, istaknuvši da je sv. Franjojedan od takvih ljudi.

Domovinske vijesti ika

12 2. studenog 2011. broj 44/2011

Molitvenim susretom u Duhu Asiza završio Tjedanmeðureligijskog dijalogaZagreb, 27.10.2011. (IKA) – Tjedan meðureligijskogdijaloga, koji su u prigodi proslave 25. obljetnice prvogamolitvenog meðureligijskog skupa u Asizu organiziraliVijeæe franjevaèkih zajednica, Franjevaèki institut za kulturumira i Centar "Hrvatski areopag", završio je 27. listopada ucrkvi Sv. Franje na Kaptolu tradicionalnim molitvenimsusretom. Uz predstavnike i vjernike iz razlièitih Crkava ivjerskih zajednica, nazoèili su i predsjednik RepublikeHrvatske dr. Ivo Josipoviæ sa suradnicima, kao i predsjednikPovjerenstva za ekumenizam i dijalog Zagrebaèkenadbiskupije mons. Zvonimir Sekelj.Okupljene je uime domaæina pozdravio provincijalniministar Hrvatske franjevaèke provincije sv. Æirila i Metodafra Željko Železnjak. Podsjetio je kako se navršava 25godina od velikog susreta u Asizu na kojem su se na pozivIvana Pavla II. okupili predstavnici svjetskih religija koji sumolitvom pokušali intervenirati u teško stanje ljudskogaroda i prirode, te molitvom Bogu iznijeli najponiznije želje.Tim okupljanjem koje je nazvano Duh Asiza, razvila seodgovornost svih religija za svijet koji se sve višeglobalizira. Bila je to velika stvar, ali kao što svaka velikastvar treba puno malih, da bi zaživjela i preživjela, podsjetioje Železnjak, te upozorio da Duh Asiza ne ostane samoprazna rijeè ili pak samo godišnja komemoracija, morazaživjeti i u duhovnosti, u praksi obiènih ljudi. Vjernici supreko svojih predstavnika pozvani nositi odgovornost zaovaj svijet, za mir u njemu, za oèuvanje okoliša, i zaostvarivanje pravednog i humanijeg poretka. Stoga, DuhAsiza nije nipošto lijepa prièa i lijep susret, veæ nešto štoobvezuje svakoga èovjeka od kojega se oèekuje da se nepredstavlja boljim, vrednijim, važnijim od drugih, veæ da usvakom drugom èovjeku prepoznaje èovjeka bez obzira nakulturne, svjetonazorne razlike. Samo se tako može obnovitisvijet, i vratiti vjerodostojnost svim svjetskim religijama. Uslijedile su molitve predstavnika pojedinih vjerskihzajednica. Uime Bugarske pravoslavne Crkve molitvu jeizrekao o. Emil Angelov, koji je otpjevao i istoèni starinskinapjev iz pravoslavne crkvene službe "Gospodi pomiluj".Generalni vikar Evangelièko-luteranske Crkve Branko Beriæu kratkom obraæanju istaknuo je važnost mira kroz svavremena. Podsjetio je kako je zadatak svih promicati mir,koji treba biti naše zajednièko, temeljno dobro. Posebno seod kršæana oèekuje da otvore vrata pravednosti, nade i mira.Èovjek u svom srcu nosi mir, ali ga širi i u svojoj okolini, ipred sobom ima zadaæu mirotvorca, graditelja i èuvara mira,rekao je Beriæ. U glazbenom dijelu Danijela Morsan, gitara iPaolo Šoriæ, truba izveli su "Ostani gdje mir kraljuje". ImamMersad Kreštiæ izrekao je molitvu uime Islamske vjerskezajednice, a potom je Zbor islamske gimnazije "Dr. AhmedSmajloviæ" uz pratnju orkestra ansambla "Bostan" podravnanjem prof. Fuada Ahmetspahiæa izveo pjesmu "Nek'mirišu avlije". Protojerej Kirko Velinski izrekao je molitvuuime Makedonske pravoslavne Crkve, a Stojanka Težakotpjevala je "Presvetoj Bogorodici: Dostojno est" izBožanske liturgije po Ivanu Zlatoustom. Vlè. BranimirBuèanoviæ u molitvi Reformirane kršæanske Crkve uHrvatskoj – Crkvene opæine Zagreb zahvalio je Bogu zaNjegovu dobrotu, milosrðe, ljubav i mir, za domovinuHrvatsku te molio da svima podari iskrenost, poniznost iotvorenost kako bi živjeli život vjere. Potom je Javor Valjakna orguljama izveo "Put gora oèi uzdižem" (Ps 121),improvizaciju na napjev iz Škotskog psalma. Uime Savezabaptistièkih Crkava u RH molitvu u vidu prigodnemeditacije izrekao Boris Peterlin, a potom su Branka Matiæ,vokal, i Kristina Bjelopavloviæ, klavir, izvele skladbu

"Jahve, ti me pronièeš" (Ps 139). "Istoènièe živonosni",narodnu melodiju u obradi i pod ravnanjem Ivane Srbljan,izveo je Hor crkve Svetog Preobraženja uime Srpskepravoslavne Crkve. Molitvu izreèenu psalmom 122 potom suskladbu "Haškivenu" Isaka Hendela izvele Ana Lice, sopran,i Katarina Javora, orgulje.Molitvu uime Katolièke Crkve te zakljuènu rijeè izrekao jepredsjednik Vijeæa za ekumenizam i meðureligijski dijalogHrvatske biskupske konferencije sisaèki biskup VladoKošiæ. Biskup je zahvalio svima na odazivu, a posebnopredsjedniku Josipoviæu koji je svojom nazoènošæu poèastiomolitveni susret. Svakog 27. listopada ova crkva pretvara seu Asiz, rekao je biskup, te podsjetio kako je bl. papa IvanPavao II. prije 25 godina inicirao Duh Asiza u kojem se veædvanaest godina vjernici u Zagrebu okupljaju i mole za mir:svatko u svojoj tradiciji, svatko na svoj naèin. Našimzajedništvom vjere i molitve svjedoèimo o moguænostizajedništva koja je utemeljena na dijalogu. Želimo bitiprijatelji jedni drugima, ali znamo da nije dovoljna samonaša raspoloživost, naše zalaganje. Stoga molimo Božjupomoæ, molimo Njegovu milost, rekao je biskup Košiæ teponovio rijeèi koje je o 20. obljetnici Duha Asiza, godine2006., napisao papa Benedikt XVI. "Kada religijski osjeæajdostigne zrelost, on kod vjernika utvrðuje doživljaj da vjerau Boga, Stvoritelja svemira, Oca svih, mora ohrabriti odnosesveopæega bratstva meðu ljudima. Èinjenica je da susvjedoèanstva najuže povezanosti izmeðu odnosa s Bogom ietike ljubavi zabilježena u svim velikim religijskimtradicijama". Zakljuèno je izrekao molitvu Duhu Svetomtješitelju bl. Alojzija Stepinca i molitvu sv. Franje Asiškogaza mir. Na kraju je sve blagoslovio križem koji je dobio izruku bl. Ivana Pavla II. Uslijedila je izvedba "Quia respexit" – Magnificat J. S.Bacha u izvedbi Ane Lice, sopran, Dore Draclin, oboa, iKatarine Javora, orgulje. Molitveni meðureligijski susret uDuhu Asiza završio je "Pjesmom stvorova" koju jepredvodio fra Miroslav Petrac, dok su svi nazoèni pjevalipripjev.

"Crkvena dobra – nužda ili balast""Teološki èetvrtak" u organizaciji Kršæanske sadašnjostiZagreb, 27.10.2011. (IKA) – Prvi "Teološki èetvrtak" unovoj radnoj godini, u organizaciji izdavaèke kuæeKršæanska sadašnjost, održan je 27. listopada u dvoraniNadbiskupijskoga pastoralnog instituta. Tema je bila"Crkvena dobra-nužda ili balast". Voditelj tribine bio je donAnton Šuljiæ, a uvodnièari dr. Nikola Škalabrin i dr. JosipGrbac. Šuljiæ je objasnio da se tema nametnula sama od sebei to uglavnom iz javnosti, jer se proteklih mjeseci umedijima nije izvještavalo ni o kakvim crkvenim iliteološkim temama, ali su se zato èesto spominjala crkvenadobra, što je izazvalo veliku pozornost javnosti. Posebice seto vezalo uz "sluèaj Dajla", a zbog medijskog pristupa stekaose dojam kao da Crkva mešetari te se postavljaju pitanjatrebaju li uopæe Crkvi tolika materijalna dobra. Tribina bi,potaknuta tim pitanjima, trebala osvijetliti tu tematiku spravnog zrenika i sa zrenika socijalnog nauka Crkve. Dr. Škalabrin iz Ðakova, koji je govorio o vremenitimdobrima kako ih vidi crkveno pravo, istaknuo je da crkvenopravo govori o prirodnom pravu Crkve na vremenita dobra.Buduæi da je Crkva prema II. vatikanskom koncilu,sakrament spasenja, a svaki sakrament sadrži dva neodvojivaelementa, božanski i ljudski, tako i materijalna dobra trebapromatrati kroz prizmu ljudskih potreba. Crkva posjedujevremenita dobra da postigne odreðenu svrhu, primjerice, akoje dužna okupljati ljude na euharistiju, tada mora imati

Domovinske vijestiika

132. studenog 2011. broj 44/2011

graðevinu, crkvu. Ta dobra uvijek trebaju biti namijenjena zaostvarenje neke potrebe bilo crkvene zajednice, bilosocijalne ili karitativne namjene bilo pak promicanjacrkvenih djelatnosti kao što je školovanje sveæenika ili pakobrazovanje vjernika laika. Takoðer treba razlikovaticrkveno dobro od osobnog, jer je crkveno dobro samo onokoje pripada javno pravnoj osobi, dok sveæenici mogu bitivlasnici nekih osobnih dobara. Dr. Grbac s Teologije u Rijeci dotaknuo se etièko-moralnedimenzije, te je govorio o potrebi Crkve za materijalnimdobrima ali u svrhu ispunjavanja svog poslanja, pomaganjasiromašnima te odgoju novih ljudi, stvaranju novogamentaliteta. Prvotna je namjena crkvenih dobara bila upravozaštita socijalno ugroženih, no ona je u posljednje vrijeme,otkako su tu ulogu poèele preuzimati i civilne i graðanskeudruge, ponešto promijenjena. Etika upravljanja crkvenimdobrima ostaje na onome tko njima upravlja, a upraviteljmora njima postupati odgovorno, te pravedno vršiti svojudužnost. Grbac je zakljuèio da æe kredibilitet Crkve porastikada se pokažu dobri rezultati upravljanja crkvenim dobrimate kada to postane transparentnije. Založio se i za veæutransparentnost kada je u pitanju upravljanje vremenitimdobrima i unutarcrkvenu i u odnosu na civilno društvo. Usadržajnoj i na trenutke žustroj raspravi posebno su se idiskutanti i uvodnièari zaustavljali na pitanjima vezanima uz"sluèaj Dajla" pri èemu je zajednièki stav bio da je i tu rijeèo nedostatku relevantnih informacija pa se teško mogudonositi kategorièke tvrdnje.

U Iloku održan skup "XI. dani Julija Benešiæa"Ilok, 28.10.2011. (IKA) - U Iloku je završen skup "XI. daniJulija Benešiæa" koji je ove godine imao dva dijela: od 18.do 22. listopada održavana su u Muzeju grada Iloka tematskapredavanja u povodu obilježavanja 20. obljetnice progonstvaIloèana, 17. listopada 1991. godine, za uèenike Srednje školeIlok, Osnovne škole Julija Benešiæa Ilok i Osnovne škole Dr.Franje Tuðmana, Šarengrad, te korisnicima Djeèjeg vrtiæaCrvenkapica, Ilok. Predstavljena je 20. listopada imonografija posveæena toj obljetnici "Ilok i iloèki kraj uDomovinskom ratu".U petak 28. listopada održan je struèni dio skupa "XI. daniJulija Benešiæa" u Muzeju grada Iloka, na kojemu suobraðene teme: oltarna slika sv. Ivana Kapistana u Iloku –Maja Novakoviæ, i Drvo srijemskih svetaca, blaženika islugu Božjih – Mato Batoroviæ. Povijesne teme Iloka iSrijema predstavili su Stanko Andriæ, Ivan Buliæ i DarkoVitek, o Anti, Franji i Juliju Benešiæu izlagale su: AnicaBiliæ, Marina Jemriæ i koautorica Helena Sabliæ Tomiæ, AnjaNikoliæ – Hoyt, Ivana Filipoviæ Petroviæ i Marija Znika, oiloèkom novinstvu govorili su Andrija Kuric i StjepanKluèik. O moguænosti izrade iloèkog rjeènika govorio jeMarko Samardžija, na 1991. godinu podsjetio je Josip Brkiæ,a uz 40. obljetnicu postojanja KUD "Julije Benešiæ" govorilaje Ružica Èerni.Na otvorenju skupa sve su pozdravili ravnateljica Muzejagrada Iloka Dubravka Tomšik Krmpotiæ, predsjednikGradskog vijeæa Grada Iloka Vlado Rotim, a Mato Batoroviæpodsjetio je na proteklih deset godina skupa, kojemu je bioinicijator i organizator od 2001. do 2006. godine. Uprijepodnevnim satima književnik Bogdan Mesinger održaoje susret s uèenicima Srednje škole Ilok, iznoseæi svojasjeæanja na 1991./92. godinu pod naslovom "Barbaros anteportas".Svrha skupa ostvarena je i ove godine, obraðeno je petnaestcjelina kojima se produbljuju saznanja o iloèkoj i srijemskojpovijesnoj, jeziènoj i kulturnoj baštini.

Zadar: 920. obljetnica posvete crkve Sv. MarijeZadar, 28.10.2011. (IKA) – U povodu obilježavanja 920.obljetnice posvete crkve sv. Marije u Zadru, sveèano misnoslavlje u crkvi sv. Marije predvodio je 28. listopada zadarskinadbiskup Želimir Puljiæ u koncelebraciji 15 sveæenika.Spomen je to na 28. listopada 1091. g., kad je posveæenaèetvrta bazilika u Zadru, Sv. Marije. Na okruglu 900.obljetnicu posvete crkve prije 20 godina bio je Domovinskirat i sveèanost nije realizirana. Na rimskom Forumu,stjecištu kulta i kulture romanske Iadere, u tabernamaForuma nad kojima je prvostolnica Sv. Stošije, poèela ježivjeti kršæanska zajednica okupljena oko biskupa. S istoènestrane Foruma u ranom srednjem vijeku zadarska patricijkaÈika, polusestra kralja Krešimira IV., dala je izgraditisamostan i crkvu Sv. Marije. U tijeku mise nadbiskup jeblagoslovio novi oltar za slavljenje prema puku kojegprimjerenog koludrice nisu imale. Izliven u glini, gipsu i odorahovog drveta, oltar je izradila radionica zadarskogumjetnika Igora Maštruka. Sprijeda prikazuje motive sdrevne škrinjice sv. Grgura koja se èuva u Stalnoj izložbicrkvene umjetnosti. To su Krist svevladar na prijestolju,susret Joakima i Ane Radionica, navještenje, sv. Stošija i sv.Krševan, detalji iz kapitula, stupiæi. Oltar prikazuje motivevažne u životu koludrica, dio samostanske skulpture iarhitekture. Misa je poèela procesijom preko Trga opaticeÈike u kojoj su koludrice u ruci nosile svijeæe. Uz spomen900 godina od preminuæa Vekenege, nadbiskup je podsjetiona sve vrijedne koludrice koje su živjele u samostanu idijelile sudbinu ljudi, Zadra i nadbiskupije. Istaknuo jeznaèaj opatice Benedikte Braun preminule prije 20 godina, abila je na èelu te kuæe u teško vrijeme. "Kao hrabra žena nijese plašila, veæ je sa svojim susestrama èvrsto držala stijegÈike i Vekenege. Hrabro je izložila svoj život kako bisaèuvala dragocjenosti i svetinje koje su trebale bitiodvezene u Italiju. "Mir je dragocjeno blago benediktinskebaštine. On proizlazi iz milosti koja je pravi izvor mira iradosti. Sinovi i kæeri sv. Benedikta upisuju tu rijeè nazidove svojih æelija, hodnika i klaustara. Utiskuju tu rijeè usvoje duše kako bi im život odsijevao duhovnom otmjenošæui ozbiljnošæu. Djeluje nevjerojatnim zaslijepljeni èinbombardiranja koji je sa zemljom bio sravnio taj spomenikvjere i kulture. No, mi ne želimo biti suci onima koji su todivljaštvo poèinili. Radije Bogu zahvaljujemo što nam se uslobodnoj domovini pruža prigoda biti svjedokom naravimonaškog života te zajednice. Crkva i danas osjeæa potrebutakvog oblika života po kojem se oni koji opslužuju pravilosv. Benedikta izdvajaju iz crkvene i društvene zajednice,okružuju ogradom samoæe i šutnje i èine da se odatle èujuzvukovi smirene i sabrane molitve", rekao je mons. Puljiæ,podsjetivši kako su Benedikt i monasi u prirodi stvarali oazetišine. Èovjek našeg doba ne doživljava pomanjkanjedruženja i zajednièkog života. Njegova je duhovnostugrožena zbog "bujnosti života", uznemirenosti, buke igroznièavosti. Nema prostora ni vremena za šutnju i prisnurijeè koja se èuje samo u tišini. Nedostaje mu molitva, mir,red, samoæa; da bude malo sâm sa sobom. Pravila, molitva ired, zidine, samoæa i odvojenost benediktinskih klaustarabile su tomu trajna pomoæ, poruèio je mons. Puljiæ,podsjetivši na rijeè sv. Benedikta: "Iz unutarnje samoæe ikontemplativne šutnje, iz pobjede nad bukom vanjskogsvijeta, raða se dijalog sa samim sobom i s Bogom". Pozvaoje na molitvu za sve preminule u dugom povijesnom ophodumolitve i rada po Reguli sv. Benedikta te poželio da totrolistno slavlje bude poticaj koludricama da ostvarujuevanðeoske savjete i zavjete.

Domovinske vijesti ika

14 2. studenog 2011. broj 44/2011

"Oèima psihologa teologa"U Zagrebu predstavljena knjiga dr. o. Mije NikiæaZagreb, 28.10.2011. (IKA) – Knjiga "Oèima psihologateologa" dr. o. Mije Nikiæa predstavljena je u petak 28.listopada u prepunoj dvorani "Antun Bauer" Filozofskogfakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. Sve je pozdravio dekanFFDI dr. o. Ivan Šestak, kratko je predstavio sam fakultet, apotom se osvrnuo na knjigu, istaknuvši kako su u njojdobrim dijelom dotaknute sve važne teme s kojima seèovjek, htio ili ne htio, mora jednom suoèiti u životu. Dr. o.Pero Vidoviæ, profesor Svetog pisma na FFDI, dao je osvrtna knjigu s biblijskog gledišta. Istaknuo je da autor neprimjenjuje na biblijskim tekstovima suvremene egzegetskemetode i pristupe, ne pokušava u njima otkriti smisao napatristièki naèin, veæ usko iznoseæi biblijske poruke,pretpostavlja cijeli znanstveni proces. Tako neki od 118èlanaka u 18 tematskih jedinica imaju u naslovu biblijskitekst, a zamjetne su dvije uporabe biblijskih tekstova, a autorpokazuje izrazitu lakoæu i spoznanost svake svojekonstatacije. Naslov knjige upuæuje da æe se u knjizi uz teologiju naæi iobilje materijala iz psihologije. Piscu, meðutim, nije bio ciljprirediti za èitatelja razne informacije iz tih dviju znanosti.Obje te znanosti i psihologija i teologija, njemu su ustvarisamo sredstvo u ovoj knjizi. Služeæi se njima želi pripremitièitatelja da postane otvoren za izljeèiteljsku Božju rijeè,zakljuèio je dr. Vidoviæ.Dr. Lovorka Brajkoviæ, psihijatrica KBC "Rebro", istaknulaje važnost knjige za današnju modernu medicinu, znanost,ali i psihologiju u cjelini. Moderna psihologija gleda naèovjeka kao duhovno biæe. Upravo nada, duhovnost, religijai vjera bolesnicima produžava život, olakšava muke i tegobe,rekla je dr. Brajkoviæ. Knjiga spaja psihologiju i teologiju,kao dvije znanosti koje mogu pomoæi èovjeku. Dr. fra Mirko Mataušiæ rekao je da je autor na prvom mjestuipak teolog koji popularno pristupa problematici. Zatoknjigom dominiraju teološke teme od božanskih osoba,Kristovih otajstava, teoloških krijeposti, preko križa smrti,do obraæenja kao novog olièenja, a sve u funkcijisamospoznaje èovjeka, njegovoga duhovnoga rasta u Bogu.Autor u obradi teoloških tema umeæe psihološke spoznaje, akad govori o psihološkim temama povezuje to s biblijskimcitatima i teološkim spoznajama. Istina kojoj ova knjigaposveæuje poglavlje preduvjet je dobre komunikacije, pa iuspješnog naviještanja vjere, rekao je dr. Mataušiæ, tepodsjetio kako nas Evanðelje poziva da živimo u istini, apsihologija nam objašnjava zbog èega imamo potrebunavlaèiti maske i glumiti ono što nismo. O svemu tome rijeèje u ovoj knjizi koja nas potièe živjeti u istinskoj ljubavi,prihvaæajuæi sebe i svoje bližnje. Autor je èvrst u teološkojmisli i duhovnosti, i istodobno suvremen, te tako obogaæujeèitatelja najnovijim psihološkim spoznajama. Knjiga sestoga može preporuèiti i teolozima i psiholozima, a najavišekoristi od nje æe imati èitatelji vjernici, a i nevjernici, kojižele spoznati sebe, zakljuèio je dr. Mataušiæ.Kratak osvrt na knjigu dao je i profesor emeritus Ivan Golubkod kojega je dr. Nikiæ izradio doktorsku disertaciju. Autoroèima teologa gleda svijet, i onoga što je kruna svijeta, a toje èovjek, rekao je dr. Golub, te u ovoj prigodi proèitao svojupjesmu-molitvu "Oèuvaj mi oèi". Dr. Nikiæ zahvalio je svima na odazivu, te izrazio nadu da æeovakav interdisciplinaran naèin pristupa temama pomoæimnogima. U glazbenom dijelu sudjelovala je NikolinaPinko, a tekstove je interpretirao Rajko Bundalo.

Bdjenje u požeškoj crkvi Sv. Lovre uoèi ðakonskogreðenjaPožega, 28.10.2011. (IKA) - Veèer prije slavlja ðakonskogreðenja, 28. listopada, održano je u požeškoj crkvi Sv. Lovremolitveno bdjenje. Biskup Antun Škvorèeviæ predsjedao jeèinu ispovijesti vjere, polaganja prisege i obeæanja èetvoriceðakonskih kandidata: Tihomira Bilešiæa, Ivice Bošnjaka,Josipa Homjaka i Nikole Legca. Biskup je u pozdravu podsjetio na blagdan dvojice oddvanaestorice Isusovih najbližih uèenika, sv. Šimuna i JudeTadeja, koji su se odazvali na Isusov poziv, cjelovito mu sepredali u nasljedovanju te muèenièki umrli za njega. Dodaoje da èudesna povijest Isusovih poziva traje veæ dvije tisuæegodina, da su u nju ukljuèena i èetvorica ðakonskihkandidata, te ih je pozvao da mu za taj dar zahvale. Kazao jekako sveti red ima svoje znaèenje za svu vjeènost te ih jepotaknuo da iskrenim srcem ispovjede svoju pripadnostBogu, Isusu Kristu u njegovoj Crkvi i obeæaju mu biti vjerniu nastojanju oko osobne svetosti i poslanja koje æe im bitipovjereno.U homiliji je biskup podsjetio kako je Isus pozvao svojudvanaestoricu uèenika nakon cjelonoæne molitve iprotumaèio ðakonskim kandidatima da svoj poziv dugujuneèijoj molitvi te im je stavio na srce trajnu uronjenost uBožji svijet po dobro organiziranom duhovnom životu uustrajnoj osobnoj i zajednièkoj molitvi, razmatranju Božjerijeèi, sudjelovanju u svetim slavljima, nastojanju okoèasnog života u skladu sa svojim duhovnim pozivom, što æesve pomoæi da im revnost u poslanju donese nutarnjeispunjenje i radost.Nakon položene ispovijesti vjere, prisege i obeæanjaðakonskih kandidata, slijedilo je klanjanje pred Presvetim, ukojem su sudjelovali bogoslovi, sveæenièki aspiranti izpožeškog Kolegija, drugi mladi, sestre redovnice, èlanoviMolitvene zajednice "s Marijom za život" i drugi vjernici.Klanjanje je predvodio Mario Matijeviæ, prefekt u požeškomKolegiju, a u razmatranje i molitvu naizmjence su seukljuèivali ðakonski kandidati, ostvarivši snažno duhovnoozraèje u predveèerje svoga reðenja.

Hodoèašæe Trogirana u UdbinuUdbina, 29.10.2011. (IKA) - U organizaciji Udruge sv.Jakova i župe sv. Jakova apostola iz Trogira, na èelu sžupnikom fra Ivom Sadriæem, sedamdesetak hodoèasnika izte župe hodoèastilo je 29. listopada u Udbinu te posjetilocrkvu posveæenu hrvatskim muèenicima. Hodoèašæe jeimalo i humanitarno obilježje, tako da su hodoèasnici dalisvoj novèani prilog za dovršetak crkve. Misno slavljepredvodio je župnik Sadriæ, uz pratnju mladog župnog zborasv. Jakova kojim ravna maestrica Ivana Milin. Nakon misemjesni župnik fra Nediljko Knezoviæ predstavio je svetištehrvatskih muèenika, izgraðeno na poticaj pape Ivana PavlaII. te ideju i organizaciju gospiæko-senjskog biskupa MileBogoviæa s ciljem da se u njemu odaje poèast za sve one kojisu kroz povijest dali svoje živote za hrvatsku slobodu. Zadovršenje interijera svetišta trebali bi se pobrinuti umjetnici,kao i vanjskog okoliša gdje je veæ postavljen kip papi IvanuPavlu II. Jedan svod niže trebale bi biti postavljene bistezaslužnih hrvatskih muèenika te hrvatskih velikana koji sudali i utkali svoj život za hrvatsku slobodu. Sretni smo zaovo velebno zdanje spomen hrvatskih muèenika u koje jeugraðeno ponešto sa svih hrvatskih prostora, tako da je ucrkvu ugraðen i kamen iz Planog kod Trogira.

Domovinske vijestiika

152. studenog 2011. broj 44/2011

Sjednica Komisije HBK za hrvatski martirologijGlavna tema sjednice bila je organiziranje znanstvenogskupa o sluèajevima muèenièkih stradanja Hrvata i katolikau 20. stoljeæuZagreb, 29.10.2011. (IKA) - Druga sjednica KomisijeHrvatske biskupske konferencije za hrvatski martirologijodržana je u subotu 29. listopada u prostorijama zgrade HBKu Zagrebu, pod predsjedanjem gospiæko-senjskog biskupaMile Bogoviæa.Predsjednik je izvijestio èlanove o aktivnostima idogaðajima nakon prve sjednice. Na svom prošlomzasjedanju Biskupska konferencija Bosne i Hercegovinepotvrdila je da Komisiju smatra i kao svoje tijelo u zadanimokvirima. U meðuvremenu je posveæena Crkva hrvatskihmuèenika na Udbini, a u Širokom Brijegu održan je simpozijo istraživanju žrtava u Hercegovini.Glavna tema sjednice bila je organiziranje znanstvenogskupa o sluèajevima muèenièkih stradanja Hrvata i katolikau 20. stoljeæu. Znanstveni skup na tu temu predviðen je utravnju iduæe godine. Premda su uzroènici tih stradanja bili uideološkom i nacionalnom smislu raznih usmjerenja ipripadnosti, znanstveni skup æe se posvetiti žrtvamakomunistièkog režima.Predviðeno je da skup obradi tri glavne skupine tema.Najprije æe se analizirati korijeni komunistièkih progona: izèega izviru i na èemu se temelje vlastitosti i snagekomunizma da je u svijetu pobio stotinjak milijuna ljudi, aHrvatima nanio demografske gubitke kakve nisu imali veæviše stoljeæa? Koliko je tu bilo uvezenih i veæ definiranih"alata" iz SSSR-a, a koliko je na našim prostorimakomunizam bio kreativan u svojoj destruktivnosti?U drugom dijelu bit æe prikazani gubitci meðu Hrvatima napodruèju republika Hrvatske i Bosne i Hercegovine, meðusveæenicima, redovnicima i vjernicima laicima. Svakabiskupija i svaka redovnièka zajednica iznijet æe što se zbilona njezinom prostoru i u njezinim redovima. Posebno æe bitiprikazani postupci za službeno proglašenje muèenicima, kojisu u tijeku.U treæem dijelu bit æe obraðeno kakvo je sjeæanje na tastradanja na crkvenim i državnim razinama, odnosno kako seodnosimo prema žrtvama i mjestima njihova stradanja.Zbornik tih radova treba biti knjiga koja æe na jednommjestu objediniti raznovrsna dosadašnja istraživanja iukazati na posao koji nam još preostaje.Znanstveni skup nema kao prioritetni cilj isticati velièinuzloèina, nego velièinu žrtve koja zaslužuje naše sjeæanje ipoštovanje, pa i u sluèajevima kada nema besprijekornuprošlost. Èinjenica da æe se znanstveni skup bavitiprvenstveno stradanjima Hrvata i katolika, nipošto ne znaèida su na ovim prostorima samo oni stradavali.Izabran je i pripremni odbor u sastavu: Mile Bogoviæ(predsjednik), Jure Krišto, Miljenko Stojiæ i Josip Dukiæ ml.Odbor æe razraditi tematiku i povezati se sa znanstvenimustanovama i poznatim struènjacima.Komisija apelira na sve odgovorne da se u okvirima svojihnadleštava i moguænosti pobrinu kako bi se našao primjerennaèin za rješavanje problema koji su se pojavili otkrivanjembrojnih jama hrvatskih civila i vojnika u Sloveniji. O kakvimrazmjerima je rijeè, govorio je fra Marko Prpa, hrvatskidušobrižnik u Ljubljani. Jednako tako Komisija apelira da sepronaðeni ljudski ostaci u masovnim grobnicama uHrvatskoj što prije smjeste na dolièno mjesto, moždazajednièki grob, jer se ljudske kosti na više mjesta i daljenalaze u vreæama za smeæe. Više èlanova je istaknulo da se opoèiniteljima zloèina èesto u javnosti govori kao da nemajuni imena ni prezimena, ni ideološku ni nacionalnepripadnosti.

Komisija je izrazila zahvalnost don Anti Bakoviæu zauspješan rad na skupljanju i objavljivanju podataka o našimstradalnicima i muèenicima i preporuèuju njega i njegov timcrkvenim i državnim ustanovama za financijsku potporukako bi mogao taj rad nastaviti. Komisija se nada da æe usvom radu imati podršku crkvenih i državnih ustanova, a odovih drugih napose preko Ureda za pronalaženje,obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunistièkihzloèina nakon drugog svjetskog rata.

Denis Žuškin primljen meðu kandidate za red ðakonata iprezbiterataKrk, 29.10.2011. (IKA) - Krèki biskup Valter Župan primioje meðu kandidate za sveti red ðakonata i prezbiterataDenisa Žuškina iz Malog Lošinja u subotu 29. listopada ubiskupskoj kapeli u Krku. U koncelebraciji s biskupom bilisu generalni vikar mons. Anton Valkoviæ i biskupov tajnikVedran Kirinèiæ. Na misnom slavlju sudjelovali su bogosloviKrèke biskupije, sestra slavljenika i još dvojica njegovihprijatelja. U homiliji biskup je govorio o važnosti DuhaSvetoga u sveæenièkom ministeriju.

Struèni skup vjerouèitelja s podruèja Sisaèke biskupijeNa temu "Vjeronauk u društvenom i humanistièkompodruèju suvremene škole"Sisak, 29.10.2011. (IKA) - Struèni skup za vjerouèiteljeosnovnih i srednjih škola s podruèja Sisaèke biskupije, natemu "Vjeronauk u društvenom i humanistièkom podruèjusuvremene škole" održan je u subotu 29. listopada uprostorijama pastoralnog centra katedralne župe Uzvišenjasv. Križa u Sisku. Rijeèi dobrodošlice okupljenima uputili su sisaèki biskupVlado Košiæ i predstojnica biskupijskog Katehetskog uredas. Smilja Èirko. Radni dio skupa zapoèeo je predavanjem"Vjeronauk u društvenom i humanistièkom podruèjusuvremene škole" rektora Hrvatskoga katolièkog sveuèilištau Zagrebu dr. Željka Tanjiæa. Govorio je o ulozi vjeronaukau suvremenom društvu, važnosti izgradnje unutarnjeg stavaza smisao patnje, križa, otkrivanje moæi u nemoæi i pojmuiskustva s Uskrslim. "Njegova se moæ pokazala u samojnemoæi, na križu. Upravo u tome vjerouèitelji trebajunasljedovati Krista. Zadaæa vjerouèitelja je prenijeti iskustvosusreta s Uskrslim. Ako mi nemamo to iskustvo susreta, savnaš govor pada u vodu", istaknuo je dr. Tanjiæ. Nakonpredavanja sudionici su dobili priliku postaviti pitanja dr.Tanjiæu, a razgovor je moderirala viša savjetnica u Agencijiza odgoj i obrazovanje prof. Gordana Barudžija. U nastavku skupa s. Smilja Èirko predstavila je plan iprogram Katehetskog ureda i zahvalila svim vjerouèiteljimana njihovu predanom radu, osobito istaknuvši one koji suveæ dvadeset godina u tom poslanju. Vjerouèitelji su imalipriliku vidjeti film "Spajalica" kreativne skupine uèenikasrednje škole Tina Ujeviæa iz Kutine, koji volontiraju uCaritasovu domu "Sv. Vinko Paulski". Povjerenik za mlade Sisaèke biskupije Branko Koretiæpotaknuo je vjerouèitelje da se ukljuèe u pripremu Susretahrvatske katolièke mladeži u Sisku, a biskup Košiæ podijelioje zahvalnice i priruènik za animatore "U svjetlosti hodimo"vjerouèiteljima, autorima kateheza u priruèniku.

.

Domovinske vijesti ika

16 2. studenog 2011. broj 44/2011

250. obljetnica crkve Sv. Stošije u BiograduBiograd na moru, 29.10.2011. (IKA) – U povodu proslave250. obljetnice župne crkve Sv. Stošije u Biogradu, 29.listopada u toj su se crkvi Biograðani, èija se župa spominje1059. g., okupili na kulturno-molitvenom susretu. Prijesveèane Veèernje koju je predvodio generalni vikarZadarske nadbiskupije don Milivoj Bolobaniæ, dugogodišnjižupnik Biograda u Domovinskom ratu, povijest crkve i župepredstavio je župnik Biograda Zdenko Miliæ. Crkva Sv.Stošije jednobrodna je graðevina s apsidom, jednostavnihbaroknih oblika. Na vrhu proèelja je kip zaštitnice sv.Stošije. Duga je 33 m, široka 12,5 m a visoka 10 m. Crkvu je1761. g. posvetio nadbiskup Mate Karaman, što potvrðuje iuklesani latinski natpis nad portalom kamenog proèelja.Crkvu su Turci dvaput zapalili pa su župljani o vlastitomtrošku podigli prostraniju i ljepšu. Uz crkvu je 1859. g.podignut zvonik visok 30 m, a tri velika zvona postavljenasu 1925. g. u spomen na tisuæitu godišnjicu hrvatskogkraljevstva. Župna kuæa podignuta je 1869. g. U spisimakanonske vizitacije nadbiskupa Molina iz 1595. g. spominjese župna crkva u Biogradu i župnik Šimun Berèiæ iz Sali. Uzahvalnosti za djelovanje, don Zdenko je naveo imena 17biogradskih župnika od 1761. g. Crkva je 1671. g. imalaèetiri oltara: glavni posveæen sv. Mihovilu arkanðelu, a ostalisv. Roku, Gospi od Karmela i Duhu Svetomu. Godine 1681.tu su i oltari sv. Petra apostola i sv. Ivana Krstitelja. Svi onisu i nositelji imena bratovština djelatnih u župi sv. Stošije,koja je nekad bila posveæena Gospinu uznesenju. Sad je ucrkvi pet oltara: glavni mramorni sa svetohraništem i slikomsilaska Duha Svetoga, kameni oltar prema puku, mramornioltari Gospe od Ružarija s drvenim kipom i sv. Ante sdrvenim kipom, kameni oltar Duše u èistilištu i baroknidrveni oltar sv. Stošije s uskrslim Kristom i anðelima."Trodjelno komponirani oltari pokazuju visoku izvedbenurazinu koja se ogleda u izboru mramora, vještini obrade,klesarskom umijeæu izrade kompozitnih kapitela te intarzijisitnih ulomaka mramora u veæe, raznolike cjeline. OltarGospe Karmelske dopunjen je skulpturom koja se povezujeuz ugledna imena mletaèke kiparske umjetnosti. Oltari uBiogradu imaju istaknuto mjesto u korpusu oltarnearhitekture i skulpture u cijeloj Dalmaciji. U inventarudalmatinskih oltara u obliku slavoluka vezanih uz zid,biogradski žrtvenik je meðu najvrjednijim primjerimanastalima u 17. st." rekao je don Zdenko. Predstavio je ivrijednost biogradskih glagoljskih matica krštenih (1722-1829), glagoljske madrikule BDM od uznesenja (1720-1841), glagoljsko Stanje duša i knjiga onih koji se prièešæujui ispovidaju (17. i 18. st.). Èuvaju se u Državnom arhivu uZadru i arhivu Zadarske nadbiskupije u Ordinarijatu. Župnikje istaknuo i znaèajnu povijest Biograda koji je trpio napadeosvajaèa, u 16. st. Turaka. Grad je osnovan poèetkom 9. st.kad se formiraju prve hrvatske kneževine. Za vladavineKrešimira III. 1018. g. postaje hrvatski prijestolni grad. PetarKrešimir IV. u Biogradu osniva biskupiju, muškibenediktinski samostan sv. Ivana evanðeliste i ženskibenediktinski samostan sv. Tome. God. 1102. u Biogradu seugarski kralj Koloman kruni hrvatskom krunom za kraljaHrvatske i Dalmacije. Mletaèki dužd Dominic Michieli1125. g. zauzeo je Biograd i srušio do temelja. Tada suopljaèkani njegovi samostani, katedrala, kraljevska palaèa,svjetovna i crkvena dobra. Biogradsko podruèje u politièkomi crkvenom pogledu dodijeljeno je Zadru, biskupska stolicaodlazi u Skradin, a redovnici samostana sv. Ivana odlaze naÆokovac gdje uz postojeæu crkvu Sv. Kuzme i Damjanagrade samostan. Biograd je danas razvijeni dalmatinski gradu kojem je od 5500 stanovnika oko 4000 katolika.

Struèni skup za vjerouèitelje u školi na podruèjuDubrovaèke biskupijeTema susreta u samostanu sv. Klare u Dubrovniku bila je"Vjeronauk izmeðu prenošenja kršæanskog nauka i izgradnjevjernièkog stava"Dubrovnik, 29.10.2011. (IKA) - Struèni skup zavjerouèitelje u školi na podruèju Dubrovaèke biskupijeodržan je 29. listopada u dvorani Samostana sv. Klare uDubrovniku. Tema skupa bila je "Vjeronauk izmeðuprenošenja kršæanskog nauka i izgradnje vjernièkog stava".Pozdravljajuæi okupljene, meðu kojima je bio i dubrovaèkibiskup Mate Uziniæ, predstojnik Katehetskog uredaDubrovaèke biskupije mr. don Josip Mazarekiæ poželio jesvima plodan rad, posebice novim vjerouèiteljima. BiskupUziniæ istaknuo je kako za izgradnju vjernièkog stava nijedovoljno samo prenositi poklad vjere i vjersko iskustvo uškoli, nego treba napraviti iskorak u katehezi u župnojzajednici. Pozvao je vjerouèitelje da se u Godini Caritasa,koja æe uskoro biti službeno proglašena, ukljuèe u radcaritasa u svojim župama te karitativnu dimenziju ukljuèe uvjeronauène planove i programe. Glavni predavaè na skupudr. don Edvard Punda, duhovnik Centralnog bogoslovnogsjemeništa u Splitu, govorio je o temi "Uèiniti svojim onošto Crkva nauèava i živi: temelj svjedoèanske dimenzijevjere". Istaknuvši kako je vjeronauk pozvan izgraðivativjernièki stav, dr. Punda je ukazao na važnost svjedoèkedimenzije onih koji vjeru prenose, sveæenika i vjerouèitelja.Kazao je kako su oni sami pozvani vjerovati da bi vjerumogli prenositi te objasnio interakciju izmeðu vjere Crkve ivjere pojedinca. Izlažuæi crkveni nauk, vjerouèitelji trebajuonima kojima su poslani pokazivati i brigu Crkve zaèovjeka. U mjeri u kojoj oni pripadaju Crkvi uèinit æe svojimono što Crkva nauèava i živi i moæi æe u to privuæi svakogèovjeka, zakljuèio je predavaè. O "Oèekivanju od vjeronauka, vjerouèenika i vjerouèitelja"govorila je prof. Ana Matiæ, koja veæ 17 godina predajevjeronauk u dubrovaèkim osnovnim i srednjim školama.Kroz primjere iz bogatog iskustva vjerouèiteljica Matiæpokazala je skale oèekivanja od vjeronauka samih uèenikakoji na kraju školovanja ipak na razlièite naèine izražavajuzahvalnost. Takoðer je ukazala na razlièite probleme skojima se vjerouèitelji, èesto prepušteni sami sebi, morajunositi."Šanse srednjoškolskog vjeronauka kao jedinog mjestasusreta s Crkvom nakon krizme" bila je tema koreferataprofesorice Angeline Tadiæ. Istaknuvši kako je upravosrednjoškolska dob kljuèna za nastanak osobne vjere te kakoza uèenike u toj dobi imamo samo jedan sat vjeronauka ineodgovarajuæe metodièke sustave, profesorica Tadiæpredložila je neka rješenja kako bi mladima koji se poèinjuudaljavati od crkve bila pokazana briga Crkve za njih. Nakraju je pokazala rezultate ankete o vjernièkim stavovimamaturanta nakon dvanaest godina pohaðanja školskogvjeronauka. Tajnica Katehetskog ureda profesorica Romana ÐukaAlemani najavila je nagradni izlet, odnosno hodoèašæe GospiSinjskoj, 12. studenoga za vjerouèenike i vjerouèitelje kojisu prošle godine sudjelovali na vjeronauènoj olimpijadi.Molitvu za taj susret s uèenicima Osnovne škole MarinaDržiæa pripremila je s. Marinela Žuro.

.

Domovinske vijestiika

172. studenog 2011. broj 44/2011

Ðakonsko reðenje u PožegiU tijeku sveèanog euharistijskog slavlja u katedrali Sv.Terezije Avilske biskup Antun Škvorèeviæ zaredio za ðakoneTihomira Bilešiæa, Ivicu Bošnjaka, Josipa Homjaka i NikoluLegcaPožega, 29.10.2011. (IKA) - U tijeku sveèanogeuharistijskog slavlja u požeškoj katedrali Sv. TerezijeAvilske 29. listopada biskup dr. Antun Škvorèeviæ zaredio jeza ðakone Tihomira Bilešiæa iz župe sv. AntunaPadovanskog u Starom Petrovom Selu, Ivicu Bošnjaka izžupe sv. Barbare u Jakšiæu, Josipa Homjaka iz župe sv.Antuna Padovanskog u Starom Petrovom Selu i NikoluLegca iz župe sv. Augustina Biskupa u Velikoj. Uz biskupa na misnom slavlju koncelebriralo je èetrdesetaksveæenika, meðu kojima su bili èlanovi požeškoga Stolnogkaptola, rektori Bogoslovnog sjemeništa u Ðakovu iZagrebu, poglavar iz Kolegija Družbe Isusove u Zagrebu,župnici župa iz kojih dolaze reðenici te drugi sveæenici iðakoni. Na slavlju su bili i bogoslovi, sjemeništarci iaspiranti iz požeškog Kolegija te vjernici iz župa reðenika iPožege. U pozdravnoj rijeèi biskup je brojne vjernike podsjetio dakandidati za ðakonat dolaze iz vjernièkih obitelji i župnihzajednica koje su im pomogle da otkriju sveto zvanje, da suu višegodišnjoj sjemenišnoj formaciji i neposrednojvišetjednoj pripravi u Požegi nastojali razabrati u svojimsrcima što je Isusov poziv, kako na njega trebaju odgovoriti istoje danas pred nama da bistrinom mladenaèke savjestiživom uskrslom Isusu Kristu kažu "evo me". To je radostandogaðaj za koji zahvaljujemo ponajprije Isusu Kristu koji ihje pozvao, a onda i našim kandidatima koji su na pozivodgovorili, istaknuo je biskup, zahvalivši njihovimobiteljima i svima drugima koji su ih pratili na njihovu putu.Pozvao je kandidate za ðakonat da uðu u slavlje budnomvjerom, i raskajanom savješæu, te duhovno pravo raspoloženipristupe svetom reðenju. Biskup je zapoèeo homiliju pitanjem sv. Pavla upuæenomRimljanima a primjenjujuæi ga na hrvatsko stanje: "Zar jeBog odbacio narod svoj?" Odgovorio je da èetvorica mladiæakoje je Bog pozvao na put sveæeništva i koji mu danasodgovaraju "evo me" svjedoèe da nas on nije napustio te muza to izrièemo duboku zahvalnost. Podsjetio je na sljepilokojim je Savao, pokrenut ljudskim strategijama progoniokršæanina, ali posebnim zahvatom Isusova Duha postaonjegovim žarkim prijateljem i svjedokom. Tako je Pavaonapustio svijet ljudskih kratkoroènih strategija i zahvata,ukljuèio se meðu suradnike Božje povijesti spasenja. Biskup je istaknuo kako je ono što ljudi danas pokreæu kodnas i u svijetu popraæeno odreðenom ranjenošæu zlom inemoæi te da mi svojim zahvatima nismo u stanju datismisao našem postojanju i djelovanju te dovestièovjeèanstvo i svemir k njihovu cilju. Dodao je kako se krugnaše nemoæi svaki dan ispunja nekim novim nemoæima.Naglasio je da nam povijest èovjeèanstva svjedoèi kakopostoje Božji zahvati, utemeljeni u njegovu naumu o namaljudima i svemu stvorenom i kako je njihov pokretaè velikaljubav, èiji je vrhunac u Isusovoj žrtvi na križu i njegovuuskrsnuæu, te jedino ona može sve privesti k cilju. Stoga jepotrebno, dodao je biskup, imati Pavlovo žarko srce kojevidi to Božje djelo. Kazao je da se strategija i moæ Božje ljubavi na križu posluženju Katolièke Crkve ostvarivala usred hrvatskih teškihokolnosti tijekom trinaest stoljeæa. Istaknuo je da su sekandidati za ðakonat našli pred mnogim izazovimadanašnjega hrvatskoga društva, osjetili mnoge njegoveneuspjehe, ali se potpomognuti svjetlom vjere nisu svrstalibiti dionicima nemoænih ljudskih strategija, nego su

prihvatili Božji poziv da budu suradnici njegova djela usvom narodu. Dodao je da je Bog neopoziv u svom pozivu idaru, ali da trebamo moliti za današnje reðenike da uvijekostanu vjerni u svom odazivu. Biskup je upitao, što se snjima u ovom svetom èinu dogaða? Slijedeæi evanðeoskinavještaj podsjetio je da je Isus svojim roðenjem u štalici iodbaèenošæu na križu izabrao zadnje mjesto, služenje uljubavi, i tako nam svojom božanskom strategijom priskrbioprvo mjesto, pobjedu uskrsnuæa. "Dragi kandidati za ðakonat. Po svetom ðakonskom reðenjupostavljamo vas na Isusovo posljednje mjesto, mjestoljubavi, služenja drugome da biste tim putem dosegli osobnismisao i pomogli drugima da ga naðu. Želio bih da nikad nepožalite što ste izabrali Isusovo zadnje mjesto, jer njegovapobjednièka ljubav æe vas pozvati na prvo mjesto, u pobjedunjegova uskrsnuæa", poruèio je biskup reðenicima. Na krajuslavlja biskup je predmolio molitvu za duhovna zvanja,èestitao novim ðakonima, njihovim obiteljima i župama tezahvalio poglavarima sjemeništa u kojima su proveli vrijemeformacije.

Pjevanje u bogoslužjuU Splitu održan IV. seminar crkvene glazbe za voditeljecrkvenih zborova, orguljaše i animatore liturgijskih slavljaSplit, 29.10.2011. (IKA) - U velikoj dvorani Centralnogbogoslovnog sjemeništa 29. listopada održan je IV. seminarcrkvene glazbe za voditelje crkvenih zborova, orguljaše ianimatore liturgijskih slavlja, koje organizira i sustavno vodikapelnik splitske prvostolnice mo don Šime Maroviæ. Utemu seminara"Pjevanje u bogoslužju" uveo je pjevanommolitvom Srednjeg èasa sam predavaè mo Maroviæ. Pjevanjeu bogoslužju nije nametnuto nego ono proizlazi iz naraviglazbe i bogoslužja. Glazba je u sebi liturgija, ali i liturgija jeu sebi glazba pa je teško zamisliti liturgiju koja nije glazbenooblikovana, istaknuo je u predavanju "Liturgijska glazba-estetski i teološki kriterij" doc. dr. Ivica Žižiæ. U kršæanstvuje liturgija mjesto svih umjetnosti pa tako i glazbe. Razlogtomu je taj što je liturgija - shvaæena kao Božje djelo -mjesto iskustva ljepote koja je sam Bog objavljen u Kristu.Kvaliteta liturgijske glazbe proizlazi iz te estetske kvalitetesame liturgije. Liturgija je stvar same umjetnosti, koja jeujedno duhovnost - izvedbe koja je ujedno liturgijski èin.Stoga, glazba ne može zaobiæi teološki sadržaj i smisaoliturgije. Vrijedi i obrnuto - liturgija ne može, ne smijezaobiæi glazbenu estetiku, jer je ona jezik vjere. Glazbadobiva predznak "liturgijska" kada postaje nužni i tvornielement sveèane kršæanske liturgije. S tog gledišta moglibismo reæi da glazba oblikuje bogoslužje. Liturgijska glazbase gradi i kao èin èitave zajednice, jer je zajednica vjernikaTijelo Kristovo - Crkva. Svi imaju na ovaj ili onaj naèinmjesta u pjesmi Crkve, koja ne može biti "privatizirana" niti"rezervirana". U to smislu, jasno je zašto je zbor u službiliturgije i liturgijske zajednice, jer predvodi i animirapjevanje sviju. Neosporno je da glazba "oblikuje" liturgiju ida je kvalitetna liturgijska glazba pretpostavka za crkveno ikulturno živu liturgijsku zajednicu. Zato je uloga crkvenihglazbenika važna: oni su pozvani oplemenjivati životliturgije, da bi liturgija izgraðivala život vjere. Poslije rasprave i kratkog odmora slijedio je rad s djeèjimzborom koji je vodio pedagog i skladatelj prof. VladoSunko, pokazujuæi na zoran naèin kako animirati,zainteresirati i na koji naèin izvoditi skladbe ne samo zadjecu nego i za odrasle. Seminar je završio željom svihsudionika da se što èešæe realiziraju takva dogaðanja.

Domovinske vijesti ika

18 2. studenog 2011. broj 44/2011

Završen trostruki jubilej benediktinki sv. MarijeSmilèiæ, 29.10.2011. (IKA) - Trostruki trodnevni jubilejbenediktinki sv. Marije u Zadru završen je u subotu 29.listopada pohodom koludrica, predstavnika vlasti i brojnogpuka u tri autubusa i desecima osobnih automobila u njihovnovoizgraðeni kompleks u Smilèiæu, koji su došle preuzeti.Svojevremeno je koludricama u vizitaciji izaslanstvonadležne rimske kongregacije preporuèilo da naðu prostor zarekreaciju i odmor u tišini, buduæi da su dvije treæine njihovasamostanskog kompleksa nakon obnove crkve Sv. Marijepripale prostoru Stalne izložbe crkvene umjetnosti u kojemje sakralno blago izloženo javnosti. U svetište crkve Sv.Marije 1943. g. je pala bomba i razorila crkvu. Tek je 1968.g. prekinuta zabrana obnove crkve, koju dotad komunistièkevlasti nisu dopuštale. Poèetak obnove utjecaj je tadašnjeJugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, no uvjet jebio da koludrice borave samo u jednom krilu samostana, adruga dva krila neka budu prostor SICU-a. Kompleks svinogradima i voænjacima na èetiri hektara u Smilèiæuobnovljen je nakon dvije i pol godine i koludrice æe gakoristiti povremeno. Osobito ljeti, zbog brojnih manifestacijau njihovom okruženju, samostan sv. Marije u gradu izloženje buci. Na putu do Smilèiæa puk je zastao u ZemunikuGornjem kod rodne kuæe blagopokojnog zadarskognadbiskupa Ivana Prenðe kojem su koludrice htjele zahvalitiza povezanost s njihovim samostanom i pružanoj podršci. Tuih je s pukom doèekao zemunièki župnik Zdenko Dundoviæte je izmoljena molitva odrješenja. Predvoðeni Katedralnimzborom sv. Stošije s voditeljem Žanom Moroviæem otpjevalisu pjesmu "Slavim te Gospode", omiljenu pjesmunadbiskupa Prenðe. Na ulazu u Smilèiæ koludrice i pukdoèekao je župnik Smilèiæa don Jure Zuboviæ s vjernicimaSmilèiæa, ministrantima i križem, te su svi u povorci moleæilitanije došli do njihova zdanja. Tu su izmolili Šesti èas. Toje veliki dan za župu Smilèiæ, rekao je župnik Zuboviæ, kojije nakon boravka u zdanju koludrica sve pozvao u župnucrkvu Gospe od Zdravlja u Smilèiæu. Tu im je predstaviopovijest župe i crkve, a o koludricama je govorio i njihovprijatelj, književnik i pjesnik Joja Ricov. Komplekskoludrica nalazi se na raskrižju putova u Ravnim kotarima,plodnom poljoprivrednom podruèju, te su u agapeu biliposluženi vino i likeri iz benediktinskih vinograda uSmilèiæu. U sveèanosti je sudjelovao puk iz Zadra i ravnokotarskih mjesta, a na podršci i povezanosti svima jezahvalila opatica Anastazija Èizmin, 180. poglavaricaženskog benediktinskog samostana sv. Marije u Zadru.

Blagoslov spomen ploèe u LasinjiOsma ploèa u nizu postavljena na stradale i ponovnoobnovljene sakralne objekte u Sisaèkoj biskupijiLasinja, 30.10.2011. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæblagoslovio je u nedjelju 30. listopada, na jedanaestuobljetnicu posvete crkve, ploèu spomena postavljenu nažupnu crkvu Sv. Antuna Padovanskog i BDM Kraljicemuèenika u Lasinji. To je osma ploèa u nizu postavljena nastradale i ponovno obnovljene sakralne objekte u Sisaèkojbiskupiji. Biskup se i tom prigodom dotaknuo istine oDomovinskom ratu koja ne smije biti zaboravljena i kojusmo dužni prenositi mladima. Misnim slavljem ujedno jezakljuèen pastoralni pohod toj župi na kojem je biskup Košiæbio od petka 28. listopada. Biskup se tom prigodom susreo suèenicima i djelatnicima osnovne škole, razgovarao spastoralnim vijeæem i upoznao s radom raznih skupina užupi.

Blagoslov obnovljene postaje Marijina puta i oltara sv.VolfgangaKlenovnik, 30.10.2011. (IKA) - Varaždinski biskup JosipMrzljak predvodio je u nedjelju 30. listopada pobožnostMarijina puta u Klenovniku te je blagoslovio obnovljenupostaju žalosne krunice "Molitva i krvavi znoj Gospodinanašega Isusa Krista" i oltar sv. Volfganga, naslovnikaistoimene gotièke kapele u Vukovoju, u kojoj na završetkuslavio misno slavlje zajedno s brojnim hodoèasnicima, kojisu ispunili kapelu i prostor cinktora kapele. Na poèetkulistopadske pobožnosti Marijina puta sve okupljene podnodvorca Klenovnik, u kojem je danas smještena Bolnica zapluæne bolesti, pozdravio je uime organizatora NedjeljkoPintariæ, zahvalivši biskupu Mrzljaku što od 2008. godine,otkada je zapoèela ta jedinstvena pobožnost, svojomnazoènošæu podupire njezino održavanje. Nakon molitve radosnog otajstva krunice, hodoèasnike jekod prve postaje žalosnog otajstva vlè. Pintariæ upoznao spoviješæu postaja Marijinog puta, koje su posljednji put kaocjelina obnovljene u razdoblju od 1822. do 1825. godine.Slijedom okolnosti pojedine su postaje potpuno nestale ilineke premještene na druga mjesta. Postaja s prvim žalosnimotajstvom nalazila se na svom mjestu od 1672. godine, kadaje postaje dao podiæi grof Ivan IV. Draškoviæ. Tu su postajuvjernici iz obližnjeg sela i sami prebojali, želeæi je takozaštiti od propadanja, premda bez dopuštenja mjerodavnihtijela. Godine 2008. prigodom proslave 500. obljetnicekapele, zapoèeo je rad na obnovi postaja i revitalizacijipobožnosti koja je nazvana Marijin put. O radovima tijekomprotekle èetiri godine, tijekom kojih su obnovljene èetiripostaje iz èijih su je ostataka bilo moguæe izraditi replikepostaje, govorio je suradnik Instituta za povijest umjetnostiiz Zagreba mr. Davorin Stepinac, koji je zajedno s IvanomPeškan godine 2004. priredio konzervatorsku studiju sidejnim rješenjem obnove i prezentacije 15 kamenihbaroknih postaja krunice, što je bio temelj svih daljnjihrestauratorsko-konzervatorskih radova. "Predstoji namdaljnji rad na osmišljavanju preostalih 11 postaja za kojenemamo nikakvih predložaka te æemo zajedno s teolozimamorati odluèiti na koji naèin pristupiti oblikovanju postaja.Hoæe li to biti rad jednog umjetnika ili skupine umjetnika,hoæe li prikazi biti u duhu baroknih prikaza ili æe se raditi omodernom prikazu", rekao je mr. Stepinac, koji je prijeèetrdesetak godina prepoznao vrijednost ambijentalnogkompleksa Marijinog puta i kapele sv. Volfganga te zapoèeos istraživanjima. Tijekom dugih godina samozatajnog rada uklenovnièkom kraju, mr. Stepinac je ukazao na znaèajnusakralnu umjetnièku i kulturnu baštinu tog kraja te je uvelikedoprinio spašavanju od propadanja.Na poèetku mise u najjužnijoj kapeli Sv. Volfganga uEuropi, mons. Mrzljak blagoslovio je obnovljeni oltar sv.Volfganga, koji predstavlja rijedak primjerak ranobaroknogoltara visoke kvalitete, kojeg povjesnièari umjetnostiuvrštavaju meðu najvrednije oltare hrvatske sakralne baštineranoga baroka. Dao ga je postaviti grof Ivan IV. Draškoviæ1650., na mjesto staroga gotièkog oltara, ali je oltarikonografski dovršen tek u 18. stoljeæu. Oltarna slikaprikazuje sv. Volfganga u biskupskom ornatu, s podignutomdesnom rukom na blagoslov, dok mu se u naruèju lijeve rukenalaze biskupski štap i knjiga evanðelja. Podno sveèevelijeve ruke prikazana je crkva s tornjem, a ispod desneispružene ruke leži bolesnik uz kojega kleèi muškaracsklopljenih ruku, moleæi se sv. Volfgangu za pomoæ i Božjizagovor. Obnovljeni su i svi ostali dijelovi oltara te kipovisv. Volfganga, sv. Augustina, sv. Petra i sv. Pavla. Obnovusu izveli djelatnici Hrvatskog restauratorskog zavoda: ŽeljkaGeber, Ivan Bujan i Helena Cavalli, tijekom zadnjih sedam

Domovinske vijestiika

192. studenog 2011. broj 44/2011

godina, a sredstva je osiguralo Ministarstvo kulture RH.Radovi na restauraciji oltara zapoèeli su pod vodstvomvoditeljice Danute Misiude, u rujnu 2004. kada je preuzetkip sv. Augustina, a uoèi Božiæa 2005. i kip sv. Volfganga.U srpnju 2007. zapoèela je restauracija i ostalih dijelovaglavnog oltara. Posljednji dijelovi oltara preuzeti su u rujnu2008. godine, po završetku proslave 500. obljetnice kapele.Nakon kompletne obnove u restauratorskoj radionici,djelatnici zavoda vratili su oltar u kapelu i postavili ga ustudenome 2010.Na završetku mise župnik Josip Jagarèec zahvalio je svimsudionicima na požrtvovnosti, a naèelnik opæine IzidorGladoviæ sve je pozvao na vojnièki grah kako je touobièajeno na završetku Marijina puta, u organizacijidobrotvora i podupiratelja. Prije izlaska iz kapele,hodoèasnici su pjevajuæi u procesiji, predvoðeni biskupomMrzljakom, obišli oltar sv. Volfganga - Bolfnika ili Vuka,kako se naziva u klenovnièkoj župi Presvetoga Trojstva,preporuèujuæi se tom svecu, da svoj život urese svetošæu nakoju pozivaju primjeri svih svetih.

Biskup Bogoviæ na proslavi 10. obljetnice ogulinske župebl. Alojzija StepincaOgulin, 30.10.2011. (IKA) - U Ogulinu je u nedjelju 30.listopada sveèano proslavljena 10. obljetnica od osnutkamlaðe ogulinske župe bl. Alojzija Stepinca, prvenovoosnovane župe u tada utemeljenoj Gospiæko-senjskojbiskupiji. Misno slavlje u novoj crkvi Bl. Alojzija Stepincapredslavio je gospiæko-senjski biskup Mile Bogoviæ ukoncelebraciji mjesnog župnika fra Marijana Jelušiæa,ogulinskog župnika i dekana mons. mr. Tomislava Rogiæa ifra Vice Blekiæa iz samostana franjevaca treæoredacaglagoljaša, koji i upravljaju župom. Glazbom je misuanimirao župni zbor pod vodstvom Ankice Salopek i uzorguljsku pratnju Ane Škrtiæ. Izmeðu više stotina vjernikamisnom slavlju nazoèili su karlovaèki župan Ivan Vuèiæ iogulinski gradonaèelnik Nikola Magdiæ sa zamjenicimaTonom Radoèajem i Vladimirom Kubelkom tepredsjednikom gradskog vijeæa Milanom Sabljakom.Biskup Bogoviæ izrazio je zadovoljstvo duhovnim rastomžupe posljednjega desetljeæa, u èemu su uz župnika ipastoralne suradnike veliki obol dale i državne vlasti koje tusuosjeæaju za potrebe crkve više nego drugdje. Bog nascijeni onoliko koliko službu savjesno obnašamo. I u naroduje pravi voða onaj koji narod voli i vodi, dok su loše voðeone koje žele saèuvati vlast a na stranu stavljaju sve moralnoi materijalno. Najbolji primjer voðe i dobrog pastira bio jeIsus Krist, kome je naroda bilo žao i koji je za njega daoživot, baš kao što je nama najbolji primjer bl. Stepinac.Teško bi bilo zamisliti što bi bilo s narodom u II. svjetskomratu da nije bilo Stepinca i njegova èvrstoga moralnog stava.Volio je narod i bio jedan od odgovornijih. Što je govorio toje i radio. Bio je vjerni uèitelj i svjetla toèka unutar ratnogvihora. Ponosan sam što je upravo njemu posveæena prvanova župa osnovana u Gospiæko-senjskoj biskupiji 21.listopada 2001. Biskup je na kraju uoèi skorih izbora poruèio vjernicima dase mole u cilju prepoznavanja onih koji zaslužuju njihovopovjerenje a ne da nasjedaju na zakon ulice. Glasovanjem mismo sukreatori Božjeg svijeta na zemlji. Prepoznajmo onekoji govore a ne èine, jer je to postao brand i trend.Raèunajmo s Duhom božjim da izaberemo odgovorne zanarod koji su spremni žrtvovati se za njega, zakljuèio jebiskup Bogoviæ.

250. obljetnica posvete crkve na Trškom VrhuKrapina, 30.10.2011. (IKA) - "Danas ovdje osjeæamo dapostoje neka mjesta na ovoj našoj zemlji gdje se èovjek naosobit naèin susreæe s Bogom. To su svetišta, a jedno od njihje i svetište Majke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu,objavljeno je na portalu Glasa Koncila. Zahvaljujemo Boguza njega, jer je ono dar krapinskoj župi, Hrvatskome zagorjui našoj domovini Hrvatskoj. Zahvaljujemo Bogu za svemilosti koje je velikodušno podario onima koji su s vjerom ipouzdanjem dolazili ovamo tražeæi pomoæ odozgor",istaknuo je zagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ uhomiliji na misi zahvalnici za 250. obljetnicu posvete crkveMajke Božje Jeruzalemske na Trškom Vrhu kod Krapine i700. obljetnicu prvog spomena krapinske župe sv. Nikolebiskupa. Uz kardinala u koncelebriranom euharistijskome slavlju unedjelju 30. listopada sudjelovali su domaæi župnik TomicaŠestak, desetak susjednih biskupijskih i redovnièkihsveæenika te bivših župnika i veliko mnoštvo domaæihvjernika i hodoèasnika iz cijeloga Zagorja i susjedneSlovenije. Kardinal je s radošæu ustvrdio kako se vjernièki hrvatski puku sve veæem broju okuplja u svetištima, i to unatoè svežešæim i neargumentiranim napadima na Crkvu, osjeæajuæida mu je "u kriznim i teškim vremenima potrebna uporišnatoèka, nešto što se ne mijenja, što nije podložno ljudskimpromjenama, što ima vrijednost veæu od ponuðenih inametnutih ali prolaznih vrednota ljudskih procjenitelja".

6. susret zborova mladih Franjevaèke provincije sv.JeronimaZadar, 30.10.2011. (IKA) - Budite Božji trubaduri po uzoruna sv. Franju, poruèili su sveæenici franjevci raspjevanojfranjevaèkoj mladeži iz cijele Dalmacije na šestom susretuzborova mladih Franjevaèke provincije sv. Jeronima usubotu 29. listopada u crkvi Sv. Frane u Zadru. Susret jeokupio mlade koji su u nedjelju 30. listopada sudjelovali i namisnom slavlju u župnoj crkvi Srca Isusova u Zadru, augostile su ih zadarske obitelji prisutne i na tomfranjevaèkom festivalu mladih, koji se veæ drugi put održavau Zadru. Uz instrumentalnu pratnju po dvije pjesme izveli su mladikoji djeluju pri župama i samostanima Provincije sv.Jeronima od Istre do Dubrovnika: Krnjevo iz Rijeke (Isuspremješta planine, Veselo kroèim stazom života), Rožat izRijeke Dubrovaèke (Utješi me Majko, Samo tvoja ljubav),Abba sa splitskog Poljuda (U tajnosti, Bože tebi pjevam ja),samostan Male braæe iz Dubrovnika (Povratak, Tebi), sv.Antun iz Crikvenice (Sveti plam, Duše sveti), Srce Isusovosa zadarske Voštarnice (Ustani i kreni, Zazvat æu Gospoda),samostan sv. Frane u Zadru (Jeruzalem, Zdravo Marijo).Gostovali su mladi župe Puntamika iz Zadra (Brate moj, Dišiu meni) a susret razdragane mladosti i radosti završen jezajednièkim nastupom svih sudionika pjesmom Mi želimouzdiæi Isusa. Prisutne su pozdravili fra Drago Ljevar i fra TomislavŠanko, a kroz program je vodila Zrinka Merèep. Prijesubotnjeg veèernjeg nastupa zborova, glumci s Franjevaèkoginstituta za kulturu mira iz Splita u crkvi Sv. Frane izveli suscenski prikaz "Dijalog sv. Franje i sultana Malek alKamila" u režiji Rade Perkoviæa, spomen na njihov susret uEgiptu 1219. g. za vrijeme 5. križarske vojne. Taj je scenskiprikaz izveden povodom 25. obljetnice Duha Asiza.

Domovinske vijesti ika

20 2. studenog 2011. broj 44/2011

Leskovaèki "miovci" proslavili 30. obljetnicuLeskovac, 30.10.2011. (IKA) - Zajednica MI u HrvatskomLeskovcu kod Zagreba, najstarija aktivna osnovna zajednicaHrvatskoga katolièkog zbora "MI", sveèanom misom iprigodnim koncertom svojega ansambla "MI tamburica", unedjelju 30. listopada, na spomendan bl. Marije Terezije odSv. Josipa, proslavila je 30. obljetnicu utemeljenja idjelovanja. Euharistijsko slavlje u kapeli sestarakarmeliæanki BSI predvodio je don Anðelko Kaæunko uzajedništvu sa župnikom Luèkog i Stupnika VjekoslavomPavloviæem. Don Anðelko, koji je u leskovaèkoj zajednici proveo punih17 godina, prenio je i èestitke vlè. Joze Marija Tolja,osnivaèa zajednice. U propovijedi je vjernike podsjetio na"miovske" poèetke od 10. veljaèe 1981. te im je posvijestiorazliku izmeðu nekadašnjih odgovornih osoba javnogaživota i današnjih globalnih moænika, koji iz sjene upravljajui nadziru javne medije kojima se širi nekršæanskapropaganda i provodi sustavno moralno kvarenje naroda,poglavito djece i mladih. Propovjednik je okolnosti u kojima živi današnji kršæaninopisao rijeèima bl. Ivana Pavla II., koji u svojoj knjizi"Prijeæi prag nade" upozorava kako je Crkva stalno u borbi sduhom ovoga svijeta, a to nije ništa drugo doli borba zanjegovu dušu. Štoviše, "postoji snažna antievangelizacijakoja raspolaže sredstvima i programima i žestoko se opireEvanðelju i evangelizaciji". A borba za dušu suvremenogasvijeta najžešæa je danas u svijetu znanosti, kulture isredstava komunikacije - "to su ambijenti u kojim se stvarajuintelektualne elite, pisci, umjetnici", istaknuo jepropovjednik Papine rijeèi, naglasivši da se taj fenomendanas najjaèe oèituje na podruèju odgoja i na polju tzv.kulture slobodnog vremena. Zato i hrvatski mediji,ukljuèujuæi i one državne, dodao je don Anðelko, provodeneprestano "pranje mozga" narodu izbjegavajuæi stvarneprobleme i važne teme. "A to nam takoðer posvješæuje da suzdrave kršæanske obitelji jedini temelj Crkve i naroda ubuduænosti globalnoga svijeta. Kao što su u prvoj Crkvimuèenici bili sjeme novih kršæana, tako su veæ sada'muèenièke obitelji' sjeme buduæega života u svimkršæanskim narodima", istaknuo je propovjednik i pohvaliouzoran primjer zajedništva i suradnje karmeliæanki ikatolièke laièke udruge, što potvrðuje ne samo kršæanskiodgoj nekoliko naraštaja mladih u proteklom razdoblju, negoi sadašnji višestruki crkveni angažman cijelih obitelji uleskovaèkoj zajednici MI. Istaknuvši potrebu jaèeg povezivanja katolièkih obitelji,uèvršæivanja u vjeri i meðusobnog pomaganja, hrabrenja izajednièke molitve, don Anðelko je naglasio da je 'kljuè' 21.stoljeæa identitet. "Temelj našega identiteta je ono što nas jekao narod saèuvalo u prošlosti od stoljeæa sedmog do danas– a to je vjernost Evanðelju, tj. bogoljublje, èovjekoljublje idomoljublje, po uzoru na bl. Alojzija Stepinca. Upravo je topoticao i živio Hrvatski katolièki zbor 'MI' kroz svoje gesloBog, Crkva, Domovina". Poslije euharistijskog slavlja nazoène su pozdravilipredsjednik Hrvatskog katolièkog zbora "MI" Anton Klimani predsjednik leskovaèkih "miovaca" Miro Saviæ, nakon èegaje njihov tamburaški orkestar i mješoviti zbor (ansambl "MItamburica") – koji je i tijekom mise animirao pjevanje,izvevši u jedinstvenom glazbenom ruhu takoðerStaroslavensku misu Albe Vidakoviæa te poznate crkvene iklasiène popijevke – pod vodstvom voditeljice prof. RenateKrajine održao polusatni koncert, na radost leskovaèkihvjernika koji su dupkom ispunili samostansku crkvu Sv.Josipa..

Misa u spomen 250. obljetnice posvete crkve u BiograduU 11. st. ta je crkva bila katedrala i krunidbena crkvahrvatskih kraljevaBiograd na moru, 30.10.2011. (IKA) - U spomen 250.obljetnice posvete župne crkve Sv. Stošije u Biogradu (1761-2011), misno slavlje sa sveèanim Tebe Boga hvalimo ubiogradskoj župnoj crkvi u nedjelju 30. listopada predvodioje zadarski nadbiskup Želimir Puljiæ. Od temeljastarokršæanske crkve iz 6. st., u 11. st. ta je crkva bilakatedrala i krunidbena crkva hrvatskih kraljeva. "Misomželimo zahvaliti Bogu i sv. Stošiji za primljene milostitijekom 250 godina, moliti pokoj za duše vjernika, sveæenikai redovništva koji su tu slavili Gospodina i djelovali u životugrada", rekao je biogradski župnik Zdenko Miliæ, istaknuvšiu ovoj jubilarnoj godini i duhovne obnove u župi. Crkva jeobnovljena iznutra, u tijeku je obnova zvonika. NadbiskupPuljiæ podsjetio je na povijesne temelje tog grada i hrvatskihvladara; u Biogradu je Petar Krešimir IV. 1059. g. utemeljiobiskupiju, a Koloman Arpadoviæ 1102. g. okrunjen je zahrvatskog kralja. Nadbiskup je u homiliji protumaèio navještaj Božje rijeèi poproroku Malahiji koji opominje i kori sunarodnjake, teulomak Evanðelja u kojem Isus kori pismoznance i farizeje.Malahija poznaje društvene prilike i traži naèine kakopokrenuti narod na religioznu, kulturnu, nacionalnu igospodarsku obnovu. "Jahve mu je dodijelio poslanje pa kaoprorok otkriva nerede svog vremena. Židovi su po povratkuiz babilonskog izgnanstva podigli hram i obnovili kult. Ali,Malahija vidi da prvotni zanos, dok se hram obnavljalo,pomalo jenjava. Osjeæa se zamor, kriza sveæenstva i naroda.To nas podsjeæa na našu stvarnost. I kod nas je krajem 20. st.poèela obnova okupljanjem oko oltara diljem domovine.Kad smo osvojili slobodu i nezavisnost, molitva se, nažalost,smanjila. Potreban nam je ponovno jedan Malahija da nasprobudi i pokrene", rekao je mons. Puljiæ. U osvrtu na Isusovukor farizeja, nadbiskup je istaknuo da evanðelja pokazujukako je Isus blag, milosrdan, prašta; strpljivi Mesija koji volièovjeka i ima mekano srce. "Isus nema gorkih rijeèi zacarinike, grešnice, osim što traži da više ne griješe. No zafarizeje nema blagosti i izgovara teške rijeèi: 'Jao vama!'Predbacuje im oholost, bahatost kojom se odnose premanarodu. Kori ih zbog pretjeranog isticanja vanjštine iizvanjske pobožnosti, a nutrina im je prazna. Isus nije mogaogledati njihovo guranje na poèasna i prva mjesta, pozdravekojima su im se drugi obraæali. Tim teškim ukoromevanðelje pokazuje kakva duhovna nakaza èovjek možepostati. Ima puno ljudi koji šapuæu molitve, a ondaizgovaraju psovke, kletve, prljavštine i laži. Ima ruku koje sudanas sklopljene, a sutra potkradaju, tuku, prijete i ubijaju.Da ne govorimo o onima koji se vladaju 'malo Bogu, malovragu', tko bolje plati. Farizeji su pravi glumci i licemjeri,jedno izvana, drugo iznutra. Zaboravljaju kako Gospodinima oštro oko koje gleda srce, a ne haljine, dušu a nevanjštinu", istaknuo je nadbiskup Puljiæ.

Biskup Košiæ primio vrhovnu poglavaricu Družbe kæeriBožje ljubaviSisak, 31.10.2011. (IKA) - Sisaèki biskup Vlado Košiæprimio je u ponedjeljak 31. listopada u Biskupijskomordinarijatu u Sisku s. Lucyanu Mroczek, vrhovnupoglavaricu Družbe kæeri Božje ljubavi, i s. Bernardu Horvatgeneralnu savjetnicu Družbe. Vrhovna glavarica boravi u višetjednoj kanonskoj vizitacijiProvincije Božje Providnosti Družbe kæeri Božje ljubavi, aposljednjega dana listopada pohodila je zajednicu sestara izsamostana Svetog križa u Petrinji.

Domovinske vijestiika

212. studenog 2011. broj 44/2011

Ðakonsko reðenje u ðakovaèkoj katedraliÈuvajuæi otajstvo vjere u èistoj savjesti, oèitujte djelimarijeè Božju koju propovijedajte, pozvao je sedmoricu novihðakona nadbiskup Marin SrakiæÐakovo, 31.10.2011. (IKA/TU) – "Na našu Ðakovaèko-osjeèku, zajedno sa Srijemskom Crkvom, mogu seprimijeniti rijeèi iz Djela apostolskih – De, pronaðite, braæo,izmeðu sebe sedam muževa na dobru glasu, punih Duha imudrosti: meðu više od pola milijuna vjernika ove dvijebiskupije Bog je izabrao i postavio ovu sedmoricu, koji prednama spremno stoje da na njih položimo ruke", rekao jeðakovaèko-osjeèki nadbiskup Marina Srakiæ, po èijoj suposvetnoj molitvi i polaganju ruku, tijekom sveèanogmisnog slavlja u nedjelju 30. listopada red ðakonata primilasedmorica kandidata. Da se žele staviti u službu Crkve, uprepunoj ðakovaèkoj prvostolnici Sv. Petra javno suposvjedoèili: Josip Kešinoviæ (Vinkovci 1), Mario Lešiæ(Bošnjaci), Josip Levakoviæ (Rokovci), Drago Markoviæ(Otok), Josip Matas (Osijek 6), Davor Tomiæ(Sikirevci/Jaruge), kandidati Ðakovaèko-osjeèkenadbiskupije te Željko Štimac (Srijemska Mitrovica),kandidat Srijemske biskupije. Misnom slavlju koncelebrirali su pomoæni biskupðakovaèko-osjeèki Ðuro Hraniæ, generalni vikar Srijemskebiskupije Eduard Španoviæ te su brojni sveæenici, predvoðenipoglavarima Bogoslovnog sjemeništa i profesorimaKatolièkog bogoslovnog fakulteta u Ðakovu. Oko oltara subili i nedavno zareðeni ðakoni, a posebno sveèan doprinosslavlju dao je Zbor bogoslova pod vodstvom maestra IveAndriæa i uz orguljašku pratnju maestra Vinka Sitariæa. Obraæajuæi se u homiliji kandidatima za ðakonat, nadbiskupje rekao kako svi - sveæenici, redovnici, redovnice – zajednos ðakonima, moraju ostati aktivni u svijetu, voljeti svijet iljude, njihove istinske vrednote i uzvišena iskustva. "Nesmijemo okrenuti leða svijetu, buduæi da je Bog u IsusuKristu otvorio svijetu svoje srce. Štoviše, moramo znati bezstraha, predrasuda i oklijevanja voditi dijalog sa svijetom, sasvakim èovjekom, kakav god bio njegov društveni položaj ilipolitièko uvjerenje, vjerske ideje ili moralno stanje; hrabrovoditi dijalog sa svima, sa svim velikim pokretima našegavremena, na ljevici i na desnici, bili pacifisti ilirevolucionari, bili kršæanskog nadahnuæa ili ne, voditidijalog trudeæi se uvijek uoèiti ne ono što nas razdvaja, negošto nas spaja, prihvaæajuæi dio istine koju svatko naviješta,uvjereni da imamo što nauèiti od svih", rekao je nadbiskup,pojasnivši da takav dijalog sa svijetom treba predvoditi bezdvosmislenosti i nejasnoæe, kritièkim duhom i evanðeoskimrazluèivanjem, ne kompromitirajuæi svoj kršæanski identitet,ne izdajuæi i ne sakateæi Evanðelje Isusa Krista. Obraæajuæi se okupljenim vjernicima, nadbiskup je istaknuokako je svaki krštenik pozvan na posebnu zadaæu, posebnopolje rada. Kao prvo polje rada naveo je brak i obitelj, drugopodruèje je crkvena zajednica, a kao posebno podruèje radaistaknuo je svijet: "Svi ste pozvani dati svoj doprinoskaritativnom, humanitarnom, gospodarskom, kulturnom,odgojnom, politièkom podruèju ljudskoga života, bilo kaopojedinci ili udruženi u društva. Sve ono što se odnosi nasavjest, odgovornost, pravednost, mir, oèuvanje okoliša –podruèje je djelovanja laika vjernika. Kršæani se ne smijuodreæi svoga doprinosa na politièkom podruèju. Trebaju namvjernici izgraðene kršæanske savjesti, koji se na službuljudima posveæuju dobru države, uzimaju na sebe teret teodgovornosti." Vjernike je pozvao da kao vjernici katolicidaju svjedoèanstvo nade koju nose i da današnje reðenjebude prigoda da svi probude svijest o kršæanskom pozivu isluženju.Nadbiskup je pozvao ðakone da budu muževi na dobru

glasu, puni Duha Svetoga i mudrosti. Posvijestio im je da æe,nošeni iskrenom ljubavlju prema Kristu i živeæi u savršenupredanju, lakše prianjati uz Krista i slobodnije se posvetitisluženju Bogu i ljudima. Na kraju homilije nadbiskup im jeporuèio: "Ukorijenjeni i utemeljeni u vjeri, budite neporoènii besprijekorni pred Bogom i ljudima, kao što dolikujeKristovim služiteljima i djeliteljima Božjih otajstava. Nedajte se odvratiti od nade evanðelja. Èuvajuæi otajstvo vjereu èistoj savjesti, oèitujte djelima rijeè Božju koju ustimapropovijedajte, da kršæanski puk, oživljen Duhom, postaneèist i Bogu ugodan prinos te da vi, hitajuæi u posljednji danUskrslom Gospodinu, od njega zaslužite èuti: Dobro, slugodobri i vjerni! Uði u veselje Gospodara svoga!"

"Holywin – svetost pobjeðuje"Zagreb, 31.10.2011. (IKA) - Gotovo tisuæu mladih okupilose u predveèerje svetkovine Svih svetih uMeðubiskupijskom sjemeništu na zagrebaèkoj Šalati kako biposvjedoèili da je moguæe "hodati nogama po zemlji, asrcem stanovati u nebu". Ta je reèenica – blaženika IvanaBosca – bila i geslo šeste manifestacije "Holywin – svetostpobjeðuje" – programa za mlade koji nasuprot sve uèestalijojpraksi okupljanja i izrezivanja bundeva 31. listopada i unašoj zemlji, želi potaknuti mlade da se uoèi znaèajnogblagdana okupljaju na molitvu.Program je zapoèeo misnim slavljem u sjemenišnoj crkvikoju je predvodio župni vikar župe Krista Kralja Piotr Maj ususlavlju s povjerenikom za pastoral mladih Zagrebaèkenadbiskupije Ivicom Budinšæakom, rektorom sjemeništaDomagojem Matoševiæem i još desetak sveæenika. Upropovijedi je Maj potaknuo mlade da odluèe svoj životuskladiti s Božjim pravilima izreèenima u govoru na gori:"Svjedoci smo da se mladima u današnjem svijetusiromaštvo, poslušnost, krotkost i ostale kreposti ne nudekao životni istinski cilj. Naprotiv, mladima se nameæe dapod svaku cijenu moraju uživati u životu, da moraju kršitisve zabrane, uživati u svemu." Pjevanjem je misno slavljeanimirao zbor mladih župe sv. Josipa "Izvor" s Trešnjevke. Nakon euharistijskog slavlja mladi su se uputili u sveèanudvoranu gdje je prije tematskih igrokaza u kojima su seupoznavali životi svetaca bilo kratko predstavljanjeNeokatekumenske zajednice i njihove karizme – navještajaevanðelja kroz kateheze u župama. Kroz èetiri duhovita ipouèna igrokaza mladi su se upoznali s èetvero svetaca: sv.Jozefinom Bakhitom, sv. Ritom iz Cascije, sv. AntunomPadovanskim i sv. Maksimilijanom Kolbeom. Više odèetrdeset glumaca, pod vodstvom scenaristice i redateljiceRajke Jelinèiæ, oduševilo je mlade, a svaki je igrokaz nosioodreðenu poruku. Kroz prikaz o životu afrièke svetice iz 20.stoljeæa sv. Bakhite, koja je više puta preprodavana kaoropkinja te su se njezini "vlasnici" prema njoj odnosilinemilosrdno i okrutno, posvjedoèeno je kako su u Kristovimoèima svi jednaki, njegova djeca i slobodni – jer je i on samzavršio na križu poput roba. Aktualnost poruka za današnjevrijeme išèitala se i iz života dvoje svetaca koji su živjeliprije više od 700 godina, Sv. Antuna Padovanskog i Sv. Rite,a najznaèajnija i središnja poruka upuæena je mladima uigrokazu o sv. Maksimilijanu, uz poziv da vlastiti život živena Božji naèin te odluèe postati svecima, što je moguæeveæima. Zbivanje je organizirala udruga u organizacijiUdruge "Sol zemlje" pod pokroviteljstvom Povjerenstva zapastoral mladih Zagrebaèke nadbiskupije.

.

Domovinske vijesti ika

22 2. studenog 2011. broj 44/2011

Kardinal Bozaniæ predvodio misu na MirogojuKršæani, koji ozbiljno shvaæaju poziv na svetost, ljudi su kojižive èvrsto usidreni u BoguZagreb, 1.11.2011. (IKA) – Na svetkovinu Svih svetihmisno slavlje u crkvi Krista Kralja na zagrebaèkom grobljuMirogoj predvodio je zagrebaèki nadbiskup kardinal JosipBozaniæ u koncelebraciji sa zamjenikom biskupskog vikaraza grad Zagreb mons. Zvonimirom Sekeljem, rektoromcrkve Krista Kralja dr. Zvonimirom Kureèiæem, te ostalimsveæenicima grada Zagreba. U pozdravu rektor Kureèiæpodsjetio je kako se ove godine slavi 135 godina otkako jepomoæni zagrebaèki biskup prepošt Prvostolnog kaptolazagrebaèkoga Janko Pavlešiæ otvorio i blagoslovio grobljeMirogoj.Na poèetku homilije kardinal Bozaniæ istaknuo je da sugroblja poput vrta, ograðena mjesta mira u nemirnomsvijetu. Ona spontano pozivaju na šutnju ili barem stišavajuljudsku buku te postaju znakom buduænosti i novoga života,rekao je kardinal, te podsjetio kako kršæanska groblja èuvajuporuku vjere u uskrsnuæe. Vjera nam daje novi obzor, širok iutješan pogled na sveobuhvatnost ljudskoga života.Meðutim, vjera nas istodobno i zaustavlja na mjestu nakojem se nalazimo, uèi nas kako ne trebamo potiskivatižalost, nego je trebamo prihvatiti. Vjera širi pogled kojipostupno mijenja žalost u prihvaæanje koje nas proèišæuje iotvara nam oèi za ovo danas, za sutra, za vjeènost. Vjera nasuèi kako se u sadašnjem životu sve više treba priklanjativjeènosti, ali nam i pomaže da ljubimo i patimo zajedno sonima koji podnose patnju. Kardinal je istaknuo kako susvetkovina Svih svetih i Dan spomena svih vjernih mrtvihposebna prigoda za promišljanje o vjeènom životu. Samoljudsko postojanje, po svojoj naravi, nadilazi samo sebe.Nije moguæe u ljudskom biæu ugasiti èežnju za pravednošæu,istinom i puninom sreæe. Pred zagonetkom smrti, u mnogimase raða želja i nada da æe se u onostranosti ponovno susrestisa svojim dragima. Život vjeèni za nas kršæane ne znaèisamo život koji traje zauvijek, veæ jednu novu kvalitetupostojanja, koje je potpuno uronjeno u ljubav Božju. LjubavBožja oslobaða od zla i smrti te jedino po njoj možemo biti uvjeènom zajedništvu s braæom i sestrama koja sudjeluju uistoj Ljubavi. Zato vjeènost može biti prisutna veæ usredzemaljskoga života, a prepoznaje se to kad je duša,posredstvom Božje milosti, povezana s Bogom. Kršæani, kojiozbiljno shvaæaju poziv na svetost, ljudi su koji žive èvrstousidreni u Bogu. Oni nogama stoje na zemlji, ali im je srceveæ u nebu, gdje je konaèni dom prijatelja Božjih. Svetosttraži ljudski odgovor koji je sadržan u blaženstvima, u tojsintezi svega kršæanskoga. Sveci su oni koji su u svomzemaljskom životu ostvarili blaženstva. Dok se u njihugledamo neka u nama raste želja da ih nasljedujemo, da sejednom možemo pridružiti njihovom zboru te slaviti Božjuljubav i milosrðe kroz svu vjeènost. Evanðelje oblaženstvima temelj je kršæanske nade. Blaženstva izrièuplan kraljevstva Božjega, rekao je kardinal, te podsjetio kakosmo svi pozvani gajiti želju da postanemo sveti. Današnjeslavlje je slavlje nade. Zato odlazimo na grobove,ukrašavamo ih cvijeæem i palimo svijeæe. Naši pokojnici suživi, iako žive drugim životom. Pa i oni koji ne vjeruju uKrista, osjeæaju da dragi pokojnici nisu umrli zasvagda. Ovoje slavlje ljubavi Božje koja nas povezuje s Kristom, ali i sbraæom i sestrama u nebeskoj slavi, s našim dragimpokojnicima koji su umrli u znaku vjere te èekaju uskrsnuæemrtvih. Ovo je slavlje poèetka buduæega vijeka, koji je zanaše drage pokojne veæ poèeo i koji stoji pred nama, rekao jekardinal, koji je poslije mise kod glavnog križa predvodiomolitvu za pokojne. Na misi je pjevao zbor župe sv. Josipaiz Zagreba.

Svetkovina Svih svetih u ÐakovuÐakovo, 1.11.2011. (IKA/TU) – "Ovih dana posebnomislimo na one, znane i neznane, koji su dali živote za našudomovinu, braneæi svoja ognjišta, svoje obitelji, žrtvujuæisvoju mladost. Neki od njih èinili su herojska djela braneæislobodu i neovisnost naše domovine, pravdu i mir. Njihneæemo i ne smijemo zaboraviti, jer svaki zaborav bio biteška povreda ljudskosti", rekao je ðakovaèko-osjeèkinadbiskup Marin Srakiæ, predvodeæi sveèano veèernje misnoslavlje u ðakovaèkoj katedrali na svetkovinu Svih svetih,koje se još od Domovinskoga rata prikazuje za branitelje idruge nevine žrtve Domovinskoga rata. Uz nadbiskupa, namisnom slavlju koncelebrirali su mons. Josip Bernatoviæ,mons. Luka Marijanoviæ i vlè. Robert Jugoviæ.Nadbiskup je u homiliji rekao kako slavimo one koji suostvarili Božju rijeè, Rijeè koja poziva ljude da uðu uzajedništvo s Ocem, Sinom i Duhom Svetim. Istaknuvšikako Bog muževima i ženama daje svoga Duha koji ih èinisvetima, nadbiskup je rekao: "Mi, kršæani, koji smo prvihdana našega života kršteni, sveti smo, i prije nego smopostali toga svjesni. Na tu svetost kršæanin je pozvan datiodgovor živeæi novi život i svetost u Kristu. Tu se velikomnoštvo kršæana poèinje razlikovati, èak i dijeliti. Netko napoziv odgovara, netko ga zanemari ili èak odbaci. Ali, nadanašnji dan svjesni smo da je u Crkvi uvijek bilo kršæana, aima ih i danas, koji su svjesni primljenoga dara krštenja ikoji se slobodno odluèuju za Boga i bezuvjetno mu sepredaju." Nadbiskup je rekao kako se, gledajuæi svete, može kazati dameðu njima nalazimo dvije skupine. Jedni su izvanredni,koje ljudi od davnina rado štuju, a drugi obièni, redovnisveci, koje sreæemo u životu. "U današnje doba nekako višedajemo prednost tim jednostavnim svecima koji su živjelisvojim obiènim, neprimjetnim životom. Koliko god je teškopokazati vrhunsku svetost kao izvanredni sveci, ne bih rekaoda je lakše biti svetac u svagdašnjem životu i sivilu, uvijekèiniti isto, prolaziti kroz iste poteškoæe, suoèavati se sa istimljudima, pobjeðivati iste nevolje", rekao je nadbiskup.Okupljene vjernike nadbiskup je pozvao na svetost rijeèima:"Svjesni smo da redovnice ne mogu potpuno slijediti primjersv. Terezije iz Kolkate, ali mnoge mogu postiæi svetostslužeæi braæi i sestrama, njegujuæi bolesnike. Ne moraju svisveæenici èiniti za djecu i mlade što je èinio Don Ivan Bosco,ali se mogu i moraju zalagati za djecu i mlade. Ne mogu svižupnici živjeti poput Arškog župnika, ali moraju bitiotvoreni prema svojim župljanima. Ne mogu svi biskupi bitipoput sv. Karla Boromejskog, ali su svi pozvani ostvarivatisvetost kroz svakodnevno pouèavanje, posveæenje i vodstvosvoje biskupije. Ne moraju svi braèni drugovi ostvarivatisvetost poput Marije i Luigija Beltramea, ali svi mogu nasvom životnom putu oèitovati ljubav prema djeci i braènomdrugu."Podsjetivši nazoène kako se u ovom slavlju prisjeæamobranitelja i svih nevinih žrtava Domovinskoga rata,nadbiskup je naglasio kako je ta misa dvostruka molitva -molitva zahvalnosti za one koji su dali svoje živote i molitvaza sve vjernike, da doista budu dostojni plodova te žrtve."Želimo izraziti spremnost da u svojim životimaostvarujemo one vrednote za koje su oni umrli i danas nas jeupravo stid kada gledamo kako se te vrednote gaze. MolimoGospodina da svojom milostivom rukom obriše naše suze,gorèinu i razoèaranje, da nas oslobodi od žalosti i uspomenakoje nas optereæuju, u svaki kutak našeg srca unese svojuljubav, rasprši tamu svojom svjetlošæu i ukloni nepovjerenjemeðu nama", zakljuèio je u homiliji nadbiskup.

Domovinske vijestiika

232. studenog 2011. broj 44/2011

Crkva u Hrvata

Humanitarna veèer u Donjoj Lastvi za misije u AfriciDonja Lastva, 23.10.2011. (IKA) - Župni ured sv. Roko uDonjoj Lastvi i Hrvatska dopunska škola organizirali suhumanitarnu veèer u povodu 85. svjetskog dan misija, 23.listopada. Glavni dogaðaj bilo je predstavljanje "malihmisionara". Na tematskim radionicama djeca su ukrašavalamalene afrièke kuæice koje su za tu prigodu stavljene ispredoltara, i tako prikazala "Afrièko selo". Kotorski biskup IlijaJanjiæ, koristeæi se fotografijama nastalim za njegova posjetamisiji Ujewa u Tanzaniji, nastojao je okupljenima prenijetisvoje još uvijek žive dojmove. Djeca su darovala mons.Janjiæu afrièku kuæicu za uspomenu, na što je biskupuzvratio darivajuæi svakog mališana fotografijom s misijskogputovanja u Afriku s prigodnom posvetom. Nakon togadjeca su okupljenom mnoštvu vjernika prodavala afrièkekuæice i sakupljala humanitarnu pomoæ.

Svetkovina sv. Dimitrija u Srijemskoj MitroviciSlavlje zaštitnika Srijemske biskupije, katedrale, istoimenežupe te drevnog grada Sirmiuma - Srijemske Mitrovicepredvodio nuncij Orlando AntoniniSrijemska Mitrovica, 26.10.2011. (IKA) – U povodusvetkovine sv. Dimitrija, ðakona i muèenika, zaštitnikaSrijemske biskupije, katedrale, istoimene župe te drevnoggrada Sirmiuma - Srijemske Mitrovice 26. listopada usrijemskomitrovaèkoj prvostolnici sveèano euharistijskoslavlje predvodio je nadbiskup Orlando Antonini, apostolskinuncij u Republici Srbiji. Koncelebrirali su domaæi biskupÐuro Gašparoviæ, ðakovaèko-osjeèki nadbiskup MarinSrakiæ, predsjednik Hrvatske biskupske konferencije,beogradski nadbiskup Stanislav Hoèevar, subotièki biskupIvan Penzeš, apostolski egzarh za vjernike bizantskog obredau Srbiji i Crnoj Gori Ðura Džudžar, ðakovaèko-osjeèkipomoæni biskup Ðuro Hraniæ, generalni tajnik HBK mons.Enco Rodinis, prepošt požeškog Stolnog kaptola JosipDevèiæ, delegat požeškog biskupa Antuna Škvorèeviæa i jošviše sveæenika. Slavlje je zapoèelo procesijom u kojoj su sudjelovalisveæenici i redovnici Srijemske biskupije i susjednihbiskupija te Apostolskog egzarhata. Meðu sudionicimasveèanosti u katedrali bili su i srijemskomitrovaèkigradonaèelnik Branislav Nedimoviæ i zamjenik SrðanKozlina, predstavnici i djelatnici veleposlanstva i konzulataRepublike Hrvatske u Beogradu i Subotici Zlatko Naèev,potpredsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeæa za Srijem,uprava i èlanstvo Hrvatskoga kulturnog centra "Srijem",Maðarskoga kulturno-umjetnièkog društva i Njemaèkogkulturnog centra iz Srijemske Mitrovice. Sve je pozdraviobiskup Gašparoviæ, zahvalivši posebno župljanima koji su uzajedništvu sa župnikom mons. Eduardom Španoviæem,prelatom, dekanom, zaèasnim kanonikom i generalnimvikarom, župnim vikarom Marijom Paradžikom, tepjevaèkim zborom Sveta Cecilija pripremili slavlje. Uhomiliji nadbiskup Antonini spomenuo je kako se njegovarodna opæina u Italiji upravo zove Sveti Dimitrije, te jeposebno radostan biti sudionikom toga slavlja. Govorio jekako je Kristov put, put križa, jedino sredstvo za nadilaženjeboli i patnje. Veliko svjedoèanstvo u III. stoljeæu, koje jeGospodin zatražio od ðakona Dimitrija, dogodilo se ponjegovu muèeništvu ovdje u Sirmiumu - SrijemskojMitrovici. Danas nas Isus poziva možda ne više nasvjedoèanstvo po krvi, poput svetog Dimitrija, premda

prolijevanja krvi nije nedostajalo u ovim našim krajevima i unedavnoj prošlosti. Vjerujem da On danas od nas traži dakao kršæani, ovdje i sada, samima sebi, ovom društvu icijelome svijetu pokažemo da razlièiti narodi mogu živjetiskupa u miru, i to ne samo živjeti jedni pored drugih, negoèak i udružiti vlastitosti svojih kultura na obogaæenje svih.Èvrsto vjerujem da je to naše poslanje, osobito poslanjekatolika u Srbiji. Danas ovdje u Srijemskoj Mitrovici,istaknuo je nuncij. Zahvaljujuæi pastoralnoj osjetljivostivašeg biskupa Gašparoviæa, vidim sada divnu sliku jedinstvau razliènosti ove Crkve u Hrvata s drugim narodima u ovomdrevnom Sirmiumu koji slavi svog svetog zaštitnika. To jesvjedoèanstvo koje od vas traži opæa Crkva, Sveti Otac icjelokupno društvo koje živi u Srbiji. Neka tako bude, dragimoji, pod okriljem Marije Kraljice mira, i po svjedoèanstvusvetog Dimitrija koji je za Isusa prolio svoju krv. Živitezajedno u skladu, te svoje vlastite potencijale uèinitezajednièkima na dobrobit svih", pozvao je nadbiskupAntonini. Euharistijsko slavlje izravno je prenosio RadioMarije Srbije.

Otvoren novi studio Radio Marije u SuboticiSubotica, 28.10.2011. (IKA) - Uz nazoènost mnogihslušatelja, u petak 28. listopada otvoren je i blagoslovljennovi studio Radio Marije u Subotici. Radio Marija ima svojpodruèni studio u Subotici veæ od godine 2006., ali je radio uneadekvatnim uvjetima. Nove prostorije osigurala jeSubotièka biskupija, a preureðene su u roku èetrdesetak danadobrotom donatora i prijatelja Radio Marije iz Subotice iokolice. Radove su izveli volonteri Radio Marije i uèeniciPolitehnièke škole u Subotici koji su sa svojim profesorimaimali praktiènu nastavu u sklopu tog projekta. Studio je otvorio i blagoslovio subotièki biskup Ivan Penzeš.Goste i dobroèinitelje pozdravili su vlè. dr. Ivica Èatiæ i vlè.Ištvan Palatinuš, direktori programa Radio Marije, a bili suprisutni i predstavnici Svjetske obitelji Radio Marije i topredsjednik Emanuele Ferrario, koordinator za EvropuBernhard Mitterrutzner i glavni urednik Francisco Palacios.Svojom nazoènošæu slavlje su uzvelièali i direktor RadioMarije Hrvatske Stjepan Fridl i direktor Radio Marije Bosnei Hercegovine Ivica Božinoviæ, kao i predstavnicidiplomacije, gradskih vlasti i uglednici iz društvenog života.Zahvalnice donatorima i svima koji su pomogli oko novogstudija podijelio je predsjednik Ferrario. Otvaranje i blagoslov novog studija Radio Marije bio jepovezan i s otvaranjem izložbe "Subotièki slikari u pomoæRadio Mariji", buduæi da u svojim novim prostorijama RadioMarija želi dati svoj doprinos i kulturnom životu grada.Radio Marija je jedini katolièki radio u Republici Srbiji, imasvoj program na hrvatskom i maðarskom jeziku, kao i na jošnekoliko jezika manjina u Vojvodini. Veoma je dobroprihvaæen od strane slušatelja, a osim vjerskih uèenja iprijenosa misa i liturgijskih slavlja, ima emisije iekumenskog karaktera, kao i emisije za poboljšanje ljudskogživota tj. s društvenim i socijalnim temama. Opæi je principda ima mali broj zaposlenih a veliki dio posla rade volonterikoji svojim radom pomažu poslanju radija da nosi "Božjiglas u svaku kuæu" i pokazuju time veliku gestu humanostijer svoj rad daruju slušateljima – svojim bližnjima.

Crkva u Hrvata ika

24 2. studenog 2011. broj 44/2011

Meðureligijski dijalog u SarajevuSarajevo, 29.10.2011. (IKA) – U povodu 25. obljetniceDuha Asiza, u crkvi Sv. Franje na Bistriku u Sarajevu 29.listopada u organizaciji Vijeæa za pravu, mir i ekologijuFranjevaèke provincije Bosne Srebrene održan jemeðureligijski dijalog pod geslom "Gospodine, uèini meoruðem svoga mira" (Franjo Asiški). Na susretu susudjelovali predstavnici Katolièke Crkve, Srpskepravoslavne Crkve, Židovske opæine, Islamske zajednice,Meðureligijskog vijeæa, Kršæanske baptistièke Crkve iduhovnog pokreta Sai baba. U programu su sudjelovalizborovi franjevaèkih bogoslova "Nenad Dujiæ"; Srpsko-pravoslavne crkve "SPD Sloga", Baptistièke zajednice iIslamske zajednice. Sa susreta sudionici su uputili "Apel zamir u BiH i u svijetu danas".U apelu se podsjeæa, kako je Daytonskim mirovnimsporazumom, zaustavljen krvavi rat, ali nije postignut mirkao zajednièko dobro ljudi i naroda u BiH. K tomu, i unekim drugim krajevima svijeta nastavljaju se stari i nastajunovi ratovi. Aktualnost mira pokazuje takoðer noviteroristièki akt, koji se dan ranije dogodio u Sarajevu.Imajuæi u vidu sve uzroke i posljedice ratova kod nas i usvijetu, smatramo se p(r)ozvanima i odgovornima da, kaovjernici, radimo na izgradnji mira. Takva naša obvezaproizlazi iz naravi svake religije, koje imaju od Boga zadaæui odgovornost da na našoj planeti Zemlji, kao najveæezajednièko dobro, grade mir u istini, pravdi, ljubavi islobodi. Svjesni smo takoðer da takav mir ponajprije trebagraditi meðu samim religijama, jer je dobro poznato kakomira u svijetu nema bez mira meðu religijama. Nažalost,èesto se i sami religiozni ljudi ukljuèuju u ratne dogaðaje ièine ratna zlodjela, koja su protivna Božjim zapovijedima iposlanju religija. Štoviše, neki se i u izvršavanju nasilja iubijanju ljudi znaju pozivati i na samoga Boga, što je pravobogohuljenje, blasfemija, a nipošto izraz i potvrda istinskevjere. Naprotiv, poruka svih religija je poštivanje života,njegovo èuvanje i izgradnja kao Božjega dara, istièe se uapelu, te se podsjeæa kako se sve ovo može uèiniti samoprihvaæanjem drugoga èovjeka kao Božjeg stvorenja i svihljudi kao braæe i sestara po istom, jednom Bogu, te uiskrenom meðusobnom dijalogu izgraðivanjem dostojanstvaèovjeka i ljudske zajednice kao jedne Božje obitelji. U tomsmislu smo pozvani stvarati savez razlièitih kultura i religija,te sprijeèiti opasnost od sukoba religija i kultura. Svjesniodgovornosti religija za mir u BiH i u drugim krajevimasvijeta, zajedno sa svim drugim mirotvorcima u svijetu i miizražavamo svoju spremnost da molitvom i djelomizgraðujemo mir u našoj zemlji, èime æemo najboljesudjelovati na izgradnji svijeta kao maloga sela usuvremenom procesu globalizacije svijeta. Doista, mir jenedjeljiv i univerzalno je dobro, vrijedi za sva podruèja inarode, istièe se na kraju apela.

Završena Veritasova sezona hodoèašæa u PadovuZagreb, 29.10.2011. (IKA) - Veritas – Glasnik sv. AntunaPadovanskoga i Svetište sv. Antuna iz Zagreba zakljuèili suovogodišnji program hodoèašæa u Padovu u subotu 29.listopada. U tijeku 2011. na grob sv. Antuna i sv. Leopolda,u organizaciji Veritasa i Svetišta sv. Antuna hodoèastilo jeviše od 1200 hodoèasnika. Program hodoèašæa obuhvaæa idruga mjesta pa hodoèasnici redovito navrate i u baziliku Sv.Justine gdje se èuva tijelo sv. Luke Evanðeliste te mjestaArcellu i Camposampiero, koja su povezana za život sv.Antuna. Veritas u prvom dijelu sljedeæe godine planira samojedno hodoèašæe i to u povodu 50 godina izlaženja Glasnikasv. Antuna Padovanskoga.

130. obljetnica crkve na Tekijama u PetrovaradinuPetrovaradin, 30.10.2011. (IKA) - Sveèanim euharistijskimslavljem koje je 30. listopada predvodio srijemski biskupÐuro Gašparoviæ i prigodnom akademijom proslavljena 130.obljetnica od rekonstrukcije postojeæe crkve svetišta GospeSnježne na Tekijama u Petrovaradinu te oznaèen i završetakovogodišnjeg bogoslužja na Tekijama. U koncelebraciji susudjelovali sveæenici Srijemske biskupije preè. StjepanKlaiæ, preè. Blaž Zmaiæ, Dušan Milekiæ i rektor svetištaStjepan Barišiæ. Liturgijsko pjevanje predvodio je mješovitipjevaèki zbor HKPD "Jelaèiæ".U homiliji biskup Gašparoviæ istaknuo je kako je Marijamaterinski je prisutna u mnogostrukim i vrlo složenimproblemima što danas prate život pojedinca, obitelji i naroda.Ona je pomoænica kršæanskog puka koji je u neprestanojborbi izmeðu dobra i zla, mira i rata, radosti i žalosti. Onanam pomaže da u teškim trenucima ne izgubimo vjeru. Krizavjere zahvaæa bogate i siromašne, djecu, mlade i stare, našeobitelji, bolesnike i nemoænike. Isusa je nedostatak vjere kodljudi duboko pogaðao, jer gdje nema vjere ni Bog ne možepomoæi. Bog se ne nameæe, nego se daruje. Taj dar Božjiogleda se kroz Crkvu gdje Isus nastavlja brigu za ljude. PapaIvan XXIII. rekao je da crkva - zgrada nije muzej koji èuvastarine, nego stari zdenac usred sela koji daje èistu i zdravuvodu svim naraštajima. Upravo takav zdenac iskopao je Isusovdje na Tekijama prije 130 godina i posvetio ga u èastBlažene Djevice Marije. To je svetište vjere i pravogakršæanskog života, to je naše svetište. U srednjem vijeku, namjestu današnjega svetišta Majke Božje Tekijske, od 13. do16. stoljeæa, stajala je crkvica bez tornja, posveæena BlaženojDjevici Mariji. Dana 28. lipnja 1526. godine Turci osvajajupetrovaradinsku tvrðavu, grad Petrovaradin postaje sjedištemturskih velikaša koji ruše spomenutu crkvicu i na tom mjestubiva podignuta drvena muslimanska džamija s minaretom imalim poèivalištem, arapski nazvanom "tekija". Odatle idanašnji naziv Tekije. Nakon protjerivanja Turaka iz togakraja godine 1687., isusovci godine 1693. pretvoriše džamijuu kršæansku kapelicu Bezgrešnog zaèeæa BDM. Godine1881. veliki štovatelj Tekijske Gospe Ilija Okrugiæ, župnik,opat i književnik, u dogovoru s biskupom Strossmayerom,na tom mjestu izgradi sadašnju crkvu", rekao je biskupGašparoviæ. Uslijedila je prigodna akademija, koju je otvorio domaæinslavlja vlè. Barišiæ, istaknuvši da æe za pet godina svetišteproslaviti još veæi jubilej – 300. obljetnicu postojanja. Unastojanju da se za taj dogaðaj bolje i potpunije pripremi,pozvao je sve na daljnju suradnju, naroèito one kojiraspolažu saznanjima odnosno dragocjenom materijalnom ilipisanom graðom vezanom za povijest svetišta. PozdravNebeskoj Majci, Gospi Tekijskoj, upuæen je na poèetkusamog programa, izvedbom Bachove skladbe "Ave Maria" uinterpretaciji vokalne solistice soprana Etel Koèi i orguljskepratnje Vesne Kesiæ – Krsmanoviæ. O prilikama koje suprethodile podizanju postojeæe crkve, uz osvrt na samuizgradnju, arhitektoniku zdanja i vidljive preinake koje su seminulog stoljeæa u njoj dogodile, govorio je voditelj svetištaPetar Pifat. U stanci predavanja VIS "Tekije" izPetrovaradina višeglasno je otpjevao poznatu marijanskupjesmu "Nek ori", koju je u èast Tekijskoj Gospi skladaonekadašnji ravnatelj toga svetišta opat Ilija Okrugiæ -Srijemac, prigodom blagoslova novosagraðene crkve, 4.kolovoza 1881. godine. Na kraju slavlja proslavljeni džezsaksofonist Ivan Švager uz pratnju Petra Pifata na orguljama,izveo je gospel skladbu "Amazing grace".

Crkva u Hrvataika

252. studenog 2011. broj 44/2011

Inozemne vijesti

Komunikacija mora biti darivanje sebe iz ljubaviSusret predstavnika BK njemaèkog govornog podruèjazaduženih za komunikacijuBern, 26.10.2011. (IKA) - Predstavnici biskupskihkonferencija njemaèkoga govornog podruèja zaduženi zakomunikaciju i medije od 24. do 26. listopada susreli su se ušvicarskom Einsiedelnu. Uz predsjedatelja, nizozemskogbiskupa Franciscusa Wiertza i rijeèkog nadbiskupa IvanaDevèiæa sudjelovali su medijski povjerenici iz Njemaèke,Austrije, Švicarske i Slovenije te Vatikana. Središnja temabio je postkoncilski dokument Communio et progressio iaktualnost njegove poruke 40 godina nakon objavljivanja.Izlaganje o tome održao je benediktinac iz Švicarske opatMartin Werlen, istaknuvši proroèku dimenziju dokumentakoja se nadahnjuje na Kristu savršenom komunikatoru."Dokument opisuje trajno usmjerenje Crkve ka takvojkomunikaciji, koju ona još nije ostvarila u potpunosti", rekaoje opat. Sudionici su se složili da dokument daje osnove zaobnovljenu komunikaciju Crkve u suvremenom društvu bezkoje nova evangelizacija ne može uspjeti. Zakljuèili su kakoje potrebno oživjeti kulturu komunikacije temeljenu nakršæanskim vrijednostima. Opat Martin objasnio je kako pojam "katolièko" po sebioznaèava nešto široko, obuhvatno, što prelazi sve granice ibarijere, a danas ga se doživljava kao nešto usko i zatvoreno."Dojam da katolièko znaèi nešto zatvoreno stvaramo takošto šaljemo dvostruke poruke. Jedno govorimo izahtijevamo, a drugo èinimo. Zatvorenost je znak udaljenostiod Isusa koji ljudska srca širi plamenom svoje ljubavi kadmu se èovjek približi. Samo novom komunikacijom koja æebiti nadahnuta širinom srca Crkva može postati kvasac usvijetu, a to znaèi snaga koja æe iznutra nešto promijeniti,proširiti, pomaknuti granice." Podsjetio je kako se udokumentu Communio et progressio osjeæa ta izvorna širinakatolièkog te se veæ u prvoj reèenici iznosi pozitivan stavprema sredstvima društvenog priopæavanja kao Božjemdaru. "Uzor za komunikaciju Crkve je sam Isus Krist,savršeni komunikator. Crkva ne može bez komunikacije, alinjezina komunikacija mora biti darivanje sebe iz ljubavi."Govoreæi o nepotrebnom strahu Crkve pred medijima iobrnuto, pozvao se na rijeèi sv. Benedikta: "Trebamo slušatione od kojih ništa ne oèekujemo ili koji govore drugaèijenego bi mi htjeli, jer možda nam Bog upravo preko njih šaljesvoju poruku."Sudionici su analizirali aktualno stanje Crkve i medija usvojim zemljama, istièuæi i djelatnost crkvenih medija tepotrebu njihova ujedinjavanja i povezivanja. PredstavnikPapinskog vijeæa za društvene komunikacije BenediktSteinschulte istaknuo je da Crkva mora prilagoditi svojuporuku jeziku medija, posebno danas dominantnoj kulturislike te na taj naèin približiti tu poruku suvremenom društvu,ponajprije mladima. Nadbiskup Devèiæ, govoreæi oprimjerima iz Hrvatske, podsjetio je na posjet papeBenedikta XVI. tijekom kojeg se veliki broj novinara imedijskih kuæa iznimno dobro ukljuèio u praæenje njegovaboravka u Hrvatskoj. Medijska slika u Hrvatskoj ipak nijebitno drugaèija od one u drugim zemljama Europe, èesto sekoristi i najmanji povod za izazivanje skandala, kontroverzi iiznošenje negativnosti. Na kraju susreta sudionici su izraziliželju da se sljedeæi susret održi u Hrvatskoj.

"Hodoèasnici istine, hodoèasnici mira"Molitveni susret u Duhu Asiza, dan razmišljanja, dijaloga imolitve za mir i pravdu u svijetu, okupio je u Asizu više od300 predstavnika dvanaest religija i 31 kršæanske Crkve,koji su zajedno s papom Benediktom XVI. uputili izjavu ukojoj su osudili sve oblike terora i nasilja, istaknuvši dasloboda i mir mogu biti zajamèeni samo kroz uzajamnopovjerenjeAsiz, 27.10.2011. (IKA) – Na 25. obljetnicu povijesnogsusreta održanog u Asizu 27. listopada 1986. po željiblaženog Ivana Pavla II. papa Benedikt XVI. sazvao je Danrazmišljanja, dijaloga i molitve za mir i pravdu u svijetu.Papa je osobno hodoèastio u grad svetog Franje, pozvavši damu se na tome putu pridruže braæa kršæani razlièitihvjeroispovijesti, predstavnici religija èitavoga svijeta i sviljude dobre volje. Geslo susreta bilo je "Hodoèasnici istine,hodoèasnici mira". Papa, èlanovi vatikanskoga izaslanstva i više od 300predstavnika dvanaest religija i 31 kršæanske Crkve u 200kilometara udaljeni Asiz uputili su se zajedno 27. listopadaujutro s vatikanske željeznièke postaje vlakom "Srebrnastrijela". Na izrièitu želju pape Benedikta XVI. na susretu uzpredstavnike velikih svjetskih religija prvi puta sudjeluju inevjerujuæi - bivši predsjednik Komunistièke partije AustrijeWalter Baier, bugarska psihoanalitièarka Julia Kristeva, ifilozofi Anthony Grayling iz Velike Britanije, GuillermoHurtado iz Meksika te Remo Bodei iz Italije.U bazilici Sv.Marije Anðeoske u Asizu svi su se prvo spomenulipovijesnoga prvoga susreta u Asizu, kroz snimku skupaodržanog prije 25 godina. Nakon uvodnog obraæanja predsjednika Papinskog vijeæa zaPravdu i mir kardinala Petera Kodwo Appiah Turksona,govorili su predstavnici zastupljenih religija, meðu njimaekumenski patrijarh Bartolomej I., generalni tajnikMeðunarodne konferencije islamskih škola Kyai HajiHasyim Muzadi, primas Anglikanske Crkve i nadbiskupCanterburyja Rowan Williams, predstavnik izraelskogavelikog rabinata rabin David Rosen te generalni tajnikSvjetskog vijeæa Crkava Olav Fykse Tveit. Nakon tih svjedoèanstva za mir, Papa je uputio govor ukojem je podsjetio na susret predstavnika razlièitih religijaprije 25 godina i teške povijesne okolnosti u kojima jeodržan, napose podjelu svijeta na dva politièka bloka.Nažalost, primijetio je Papa, ne možemo reæi da od tadastanje u svijetu karakteriziraju sloboda i mir. Premdaprijetnja rata danas nije na vidiku, ipak je svijet i nadalje punnesloge. Sloboda je veliko dobro. Ali, svijet slobode sevelikim dijelom pokazao lišenim smjerokaza i mnogislobodu pogrešno shvaæaju kao slobodu za èinjenje nasilja.Nesloga poprima nova i zastrašujuæa lica i borba za mirmora sve nas potaknuti na nov naèin. Prema Papinumišljenju, postoje dvije razlièite tipologije novih oblikanasilja koje su dijametralno suprotne u svojim motivacijamai oèituju se zatim u vrlo razlièitim inaèicama. Tu je u prvomredu terorizam u kojem se, namjesto velikog rata, vode toènociljani napadi koji moraju na razoran naèin pogoditineprijatelja u najvažnijim toèkama, bez obzira koliko æenevinih u njima stradati. Znamo da je èesto terorizammotiviran religijski i da upravo religijski karakter napadasluži kao opravdanje za nemilosrdnu okrutnost. Religijaovdje nije u službi mira, veæ opravdanja nasilja. Zato jezadaæa svih onih koji snose neku odgovornost za religiju, aPapa je tu posebno spomenuo kršæansku religiju, èistiti je

Inozemne vijesti ika

26 2. studenog 2011. broj 44/2011

neprestano polazeæi od same njezine srži i istinske naravi, dabi – usprkos ljudskoj slabosti – ona doista bila sredstvoBožjeg mira u svijetu. Druga tipologija nasilja, nastavio je Papa, ima potpunoopreènu motivaciju: to je posljedica odsutnosti Boga,njegova nijekanja i gubljenja èovjeka koje s tim ide u korak.Neprijatelji religije vide u tome obliku primarni izvor nasiljau èovjeèanstvu i zahtijevaju zato nestanak religije. Ali "ne"Bogu prouzroèio je besprimjerne okrutnosti i nasilja, koji subili moguæi samo zato jer èovjek ne priznaje više nikakvunormu i bilo kakvog suca iznad sebe, veæ je uzimao zanormu jedino samog sebe. Užasi koncentracijskih logorapokazuju u svoj jasnoæi posljedice odsutnosti Boga, kojadovodi do propadanja èovjeka i èovjeèanstva. Pored dvijustvarnosti religije kao opravdanja nasilja i anti-religije usvijetu u kojem se sve više širi agnosticizam, postoji jošjedna temeljna orijentacija: osobe kojima nije dan dar damogu vjerovati a ipak traže istinu, u potrazi su za Bogom.One pate zbog njegove odsutnosti i, tražeæi istinu i dobro, usvojem duhu kroèe mu ususret. To su "hodoèasnici istine,hodoèasnici mira". Te osobe traže istinu, traže pravogaBoga, èija slika je u religijama, zbog naèina na koji sunerijetko prakticirane, nerijetko sakrivena. To što one neuspijevaju naæi Boga duguje se takoðer vjernicima iogranièenom pa i izoblièenom slikom Boga koju pružaju.Tako je njihova nutarnja borba i njihovo propitkivanjeujedno poziv za vjernike da proèiste vlastitu vjeru, da praviBog postane dohvatljiv, poruèio je Papa.Sudionici susreta zatim su se okupili u blagovaoniciporcijunkulskog samostana gdje su objedovali te se zatimpovukli zasebno u tišinu, razmišljanje i molitvu. Uposlijepodnevnim satima okupili su se na trgu ispred bazilikeSv. Franje, gdje su svijetu uputili apel za mir i pravednost."Nasilje - nikad više! Rat - nikad više! Terorizam – nikadviše!" pozvao je Benedikt XVI. oko 2000 tamo okupljenihgostiju. Svaka religija mora "u Božje ime širiti pravdu, mir,opraštanje, život i ljubav" na zemlji. Sudionici u Deklaracijiizrièito osuðuju bilo kakvo posezanje za religijom radiopravdavanja nasilja i terorizma. "Dok osuðujemo svakonasilje i rat u ime Boga ili religije, obvezujemo se da æemouèiniti sve što je moguæe kako bi se uklonili uzrociterorizma", navodi se u prvoj od 12 toèaka Deklaracije, kojuje sastavio predsjednik Svjetskoga luteranskog saveza biskupMounib Younan. Predstavnik islama Mulana MuhammedZubair Abid, istaknuo je obvezu "iskrenoga i strpljivogdijaloga" izmeðu religija. U dijalogu ne bi trebalo biti rijeèio onome što kao "neprobojan zid" razdvaja, nego dijalogmora dovesti do boljega meðusobnog razumijevanja, krozuvažavanje razlièitosti. Sudionici mirovnog susreta "oprostilisu jedni drugima prošle i sadašnje pogreške i predrasude".Takoðer su osnažili i zakljuèke poziva donesenog na susretuu Asizu 2002.Na kraju sveèanosti, Papa je zahvalio svim sudionicima iorganizatorima susreta: "Iskrena hvala svima koji suomoguæili ovaj današnji susret. Još jednom zahvalimo onimakoji su nas ugostili, gradu Asizu, biskupijskoj zajednici snjezinim biskupom, sinovima sv. Franje, koji èuvajudragocjenu duhovnu baštinu Asiškog siromaška. Hvala imnogobrojnim mladima koji su hodoèastili od Svete MarijeAnðeoske, svjedoèeæi da se meðu novim naraštajima mnogizauzimaju za nadvladavanje nasilja i podjela te da žele bitipromicatelji pravde i mira", istaknuo je papa Benedikt XVI. Nakon završetka sveèanosti Duha Asiza, Papa se spredstavnicima svjetskih religija uputio na grob sv. Franje, ukriptu donje bazilike.

Katolièka Crkva pozdravlja promjene u nasljeðivanjukrune u Velikoj BritanijiLondon, 28.10.2011. (IKA) - Katolièka Crkva u Engleskojpozdravila je odluku da se britanski prestolonasljednik smijeoženiti katolkinjom bez gubitka prava na nasljeðivanje trona.Odluka uklanja "stavku nepravedne diskriminacije",obrazložio je 28. listopada u Londonu nadbiskup VincentNichols, predsjednik Biskupske konferencije Engleske iWalesa. Odluku pozdravljaju "ne samo katolici, nego imnogi drugi". Nadbiskup Nichols istovremeno je potvrdioulogu Anglikanske crkve. On u potpunosti prepoznaje"važan položaja spomenute Crkve kada se radi o zaštiti i ojaèanju uloge vjere u našem današnjem društvu". U Perthu je16 država Commonwealtha 28. listopada ukinulo zakon kojije brak s katolièkom partnericom navodio kao razlog gubitkaprava za prijestolje. Takoðer je uklonjena klauzula da vlastmonarha kæi može naslijediti samo ako nema muškihnasljednika. Takozvana "Prijestolna kapitualcija" iz 1701.godine propisuje da nasljednik prijestolja gubi pravo nakrunu, ako je "u zajedništvu s Crkvom u Rimu, ako se priznapripadnikom papinske vjere ili ako se oženi papisticom".Škotski premijer Alex Salmond takoðer je pozdravio odlukuu korist katolièkih braènih partnera u kraljevskoj obitelji.Ipak, kako prenosi BBC, ostao je "duboko razoèaran" timešto rimokatolici i dalje ostaju iskljuèeni iz prava nanasljeðivanje krune.

Vatikan: Papa zahvalio protagonistima asiškoga skupaVatikan, 28.10.2011. (IKA) – Papa Benedikt XVI. primio je28. listopada u Vatikanu vjerske poglavare koji su zajedno snjim sudjelovali na molitvenom skupu u Asizu kako bi imzahvalio na druženju u tijeku Dana promišljanja, dijaloga imolitve za pravdu i mir u svijetu prethodnoga dana u gradusv. Franje. Dalekovidan èovjek s prijedlogom i skupina pozornihsugovornika da ga shvate i prihvate omoguæili su da Asizpostane zajednièka kuæa uvjerenih da je vjera sukladna smirom i vrijednostima a ne s mržnjom i predrasudama. Bioje to Ivan Pavao II. i njegovi istomišljenici koji su prije 25godina poput njega na srcu imali sudbinu nemirnoga svijeta. Dan nakon molitvenoga dana u Asizu, protagonisti asiškogaskupa ponovno su se s Papom susreli u dvorani sv. Klementau Vatikanu.Papa je zahvalio za bratsku prisutnost kršæanske braæe isestara, i predstavnika hebrejskog naroda, nama, kako jerekao, posebice bliskog, kao i svima "èasnim predstavnicimasvjetskih religija" i onima koji ne slijede ni jednu vjerskutradiciju ali su zauzeti u traženju istine a željeli susudjelovati u hodoèašæu kao znaku njihove dobre volje zaizgradnju boljega svijeta. Takvi su susreti izvanredni i rijetki, ali su takoðer živooèitovanje èinjenice da osobe razlièitih vjerskih tradicijasvaki dan u cijelom svijetu zajedno žive i rade u skladu. Azacijelo je za mir važno to da se brojni muškarci i žene,nadahnuti na svojim najdubljim uvjerenjima, trse raditi zadobrobit ljudske obitelji, ustvrdio je Papa, dodavši kako jesiguran da je juèerašnji asiški susret oèitovao iskrenu izajednièku želju da se pridonese dobru svih ljudskih biæa teda to i drugi imaju dijeliti. Neka se nastavi razvijati prijateljstvo meðu sljedbenicimareligija u svijetu i s muškarcima i ženama dobre volje,zakljuèio je Benedikt XVI., izvještava Radio Vatikan.

.

Inozemne vijestiika

272. studenog 2011. broj 44/2011

Sirijski kršæani ne smiju ostati pasivniDamask, 29.10.2011. (IKA) – U pogledu krize na Bliskomistoku kršæani ne smiju ostati u "pasivnom položaju",istaknuo je grèko-pravoslavni patrijarh Antiohije IgnacijeIV. Hazim na biskupskoj sjednici svojega patrijarhata ulibanonskom samostanu Belamand. Crkva mora oblikovatisavjest vjernika i u pogledu suzbijanja diskriminacije nikadne smije biti samo puki "promatraè". S obzirom na politièkepromjene u regiji, još je više nužno zauzimati se za"jednakost i prosperitet za sve". Prethodno je patrijarh, èijaje rezidencija u Damasku, u intervjuu za libanonsku radiopostaju istaknuo kako meðu kršæanima postoji strah da se zavlast u Siriji pokušavaju izboriti salafisti, pripadniciradikalnoga islamistièkog pokreta. Što se tièe odnosasirijskog predsjednika Assada prema kršæanskoj manjini,Ignacije IV. podsjetio je da se u posljednjem desetljeæu nijepoduzimalo ništa protiv kršæana. Kršæani u Siriji su"ujedinjeni i slobodni". Kao manjinska zajednica nisu,meðutim, mogli utjecati na politiku zemlje.

S radom zapoèela katolièka televizija u MaðarskojBudimpešta, 29.10.2011. (IKA) – Katolièka Crkva uMaðarskoj pokrenula je vjersku televizijsku postaju "SvetiStjepan TV". Sjedište nove TV kuæe u Egeru blagoslovio jenadbiskup Csaba Ternyak. "Sveti Stjepan TV" zapravo jeproširenje katolièke radijske postaje "Radio Sveti Stjepan",te je i logo dviju medijskih kuæa gotovo isti. Program æe sefinancirati, kao i radijski, iz Maðarske katolièke zaklade zaemitiranje. Ureðen je i novi moderno opremljeni televizijskii radijski studio, izvijestio je ravnatelj Istvan Szarvas. Novatv postaja o crkvenim æe dogaðajima izvješæivati uglavnomputem interneta. Posebnim internet-streamingom na osobitnaèin æe se obraæati mladima. Mrežna adresa nove televizijeje www.szentistvantv.hu.

Izrael: Crkva intenzivira dušobrižništvo selilacaAmman, 29.10.2011. (IKA) - U Ammanu je završenadvodnevna Opæa skupština katolièkih biskupa Svete zemlje.U središtu razgovora bilo je dušobrižništvo selilaca, kao idijalog sa židovstvom i islamom. Na dnevnom redu bili su ikršæanski odgoj i izobrazba u Svetoj zemlji. Na susretu susudjelovali biskupi i biskupski vikari razlièitih katolièkihobreda iz Izraela, Jordana, Palestine i Cipra. Za odnose sažidovstvom i islamom ustanovit æe se nova komisija s tripotkomisije. Za kontakte sa Židovima i muslimanima uIzraelu zaduženi su patrijarhalni vikar Giacinto-BoulosMarcuzzo, biskup Nazareta, te melkitski katolièki nadbiskupAkkoa Elias Chacour. Biskupski vikar za katolikehebrejskoga govornog podruèja o. David Neuhauspredstavio je nove pastoralne inicijative za katolièkedoseljenike iz Azije, Latinske Amerike i Afrike, koji žive uIzraelu. Ta je zadaæa trenutaèno jedan od najveæih izazova zarad Vikarijata hebrejskoga govornog podruèja, istaknuo jeNeuhaus. Samo u Izraelu, prema podacima Latinskogpatrijarhata, živi oko 230.000 uglavnom kršæanskihinozemnih radnika te oko 30.000 izbjeglica i tražitelja azila.Želja je biskupa pastoralnim djelovanjem i njih što boljeukljuèiti u lokalne zajednice vjernika. Istodobno, migrante seželi još bolje informirati o njihovim pravima. Dijalog smuslimanima na palestinskom teritoriju bit æe u nadležnostijeruzalemskoga pomoænog biskupa Williama Shomalia, dokæe se melkitski nadbiskup Petre Yasser Ayyash terimokatolièki biskup Ammana Selim Sayegh bavitikršæansko-muslimanskim odnosima u Jordanu.

Završna poruka XIII. generalnog kapitula FSR-aSao Paulo, 29.10.2011. (IKA) - Po završetku XIII.generalnog kapitula Franjevaèkoga svjetovnog reda koji je otemi "Evangelizirati evangeliziran" održan u Sao Paulu od22. do 29. listopada, svoj braæi i sestrama FSR-a, kao iFranjevaèkoj mladeži diljem svijeta upuæena je poruka kojuje uime sudionika kapitula potpisala generalna ministraEncarnacion del Pozo. Red raste, ne samo brojèano, veæ i usvijesti o vlastitome identitetu, mjestu u Franjevaèkoj obiteljii Crkvi, te o zadatku da kao sljedbenici sv. Franje vjernoizvršavamo poslanje u svijetu, istièe se u poruci, tenapominje kako se rast bratstava posebno primjeæuje upodruèjima gdje Crkva živi u velikim teškoæama. Stogakapitul poziva na velikodušnost i pomoæ tim bratstvima,kako u duhovnom, tako i materijalnom vidu. U pogledu, pak,širenja Franjevaèke mladeži, u poruci se istièe kako je toveliki znak nade i ohrabrenja. Glede glavne teme kapitula,evangelizacije, istièe se kako je misija èlanova FSR-aostvariti osnovni kršæanski poziv i živjeti potpuno, poputFranje, u svojim sekularnim državama, jer je evangelizacija"milost i poslanje Crkve, njena najdublja raspoznajna crta"(Evangelii nuntiandi 14). Mi smo pozvani ispuniti toposlanje s hrabrošæu, velikodušnošæu i kreativnošæu, istièese, te podsjeæa kako i Sveti Otac u poruci kapitulu traži odèlanova FSR-a da se "suoèe s izazovima evangelizacije usadašnjem trenutku te da budu graditelji civilizacije ljubavi","kao svjedoci i instrument otkupiteljskog poslanja Crkve,navješæujuæi Krista rijeèju i osobnim primjerom". To poslanje je hitno i zahtjevno, jer smo pozvani napromišljanje o našem opredjeljenju za izgradnju pravednijegi bratskijeg svijeta, da budemo aktivni svjedoci, a ne pasivnipromatraèi nepravde i velikog materijalnog i duhovnogsiromaštva. Crkva i svijet oèekuju od nas hrabar i uèinkovitodgovor. Crkva i svijet trebaju Franju i njegovu obitelj, ukojoj smo mi najbrojniji i najdublje ukorijenjeni u svijet,istièe se u poruci.Na kraju poruke izražava se zahvalnost za blizinu i potporuèlanovima prvoga Reda i TOR koji su preko svojihgeneralnih i nacionalnih ministara uputili poruke ohrabrenjai izraza bratskog zajedništva. Zahvala se izražava i klarisamau samostanu Fazenda Esperanza koji su sudionici kapitulaposjetili, te se tako posvjedoèila ljubav i zajedništvo i sdrugim redom. Dakako zahvala ide i prema braæi i sestramau Brazilu koji su iskazali svoje gostoprimstvo, radost iljubav. Kapitul je održan pod majèinskom zaštitom Gospeod Aparecida. Stoga se na kraju poruke njoj u zagovorstavlja cijeli Red, kako bi mogli izvršiti svoj poziv iposlanje. Iz Hrvatske na kapitulu su sudjelovali fra IvanMatiæ, generalni asistent FSR-a, èlanica PredsjedništvaMeðunarodnog vijeæa FSR-a za Franjevaèku mladež AnaFruk i Lovro Suèiæ, meðunarodni vijeænik FRAMA-e.Svjetovne franjevce iz Bosne i Hercegovine predstavljala jeMarijana Bošnjak. To je prvi puta u povijesti da generalnomkapitulu nazoèi predstavnik BiH.

Inozemne vijesti ika

28 2. studenog 2011. broj 44/2011

Prilog dokumenti

"Migracije i nova evangelizacija"Papina poruka za Svjetski dan selilaca i izbjeglica 2012.Draga braæo i sestre!Naviještati Isusa Krista jedinog Spasitelja svijeta"predstavlja bitno poslanje Crkve, zadaæu i poslanje kojerasprostranjene i duboke promjene sadašnjeg društva èinesvejednako urgentnima" (Apost. nunc. Evangelii nuntiandi,14). Štoviše, danas zamjeæujemo žurnost promicanja, novomsnagom i novim naèinima, djela evangelizacije u svijetu ukojem rušenje barijera i novi procesi globalizacije još višepribližavaju ljude i narode, bilo zbog razvoja sredstavakomunikacije bilo zbog uèestalosti i lakoæe seljenjapojedinaca i grupa iz jednog dijela svijeta u drugi. U tojnovoj situaciji moramo u svakom od nas probuditi onajentuzijazam i odvažnost koji su pokretali prve kršæanskezajednice da budu neustrašivi vjerovjesnici novosti evanðeljatako da se i u našem srcu razliježu rijeèi svetog Pavla: "Jeršto navješæujem evanðelje, nije mi na hvalu, ta dužnost mije. Doista, jao meni ako evanðelja ne navješæujem" (1 Kor 9,16).Tema koju sam ove godine izabrao za Svjetski dan selilaca iizbjeglica – "Migracije i nova evangelizacija" – proizlazi izte stvarnosti. Sadašnji èas, naime, poziva Crkvu provoditinovu evangelizaciju takoðer u širokoj i složenoj pojaviselilaštva, jaèajuæi misijsko djelovanje i na podruèjima gdjese evanðelje naviješta po prvi put i u krajevima skršæanskom tradicijom.Blaženi Ivan Pavao II. nas je pozivao "hraniti se Rijeèju dabi se bilo 'službenicima Rijeèi' u evangelizacijskoj zadaæi…,[u prilikama] koje su sve raznolikije i sve zahtjevnije ukontekstu globalizacije i novoga i promjenjivoga prožimanjanarodâ i kulturâ koje ih obilježuju" (Apost. pismo Novomillennio ineunte, 40). Interne ili internacionalne migracije,naime, kao otvaranje u potrazi za boljim životnim uvjetimaili bijeg od prijetnji progona, ratova, nasilja, gladi i prirodnihkatastrofa, doveli su do miješanja osoba i naroda bezpresedana, s novim problemima ne samo s ljudske toèkegledišta, nego i sa etièkog, religijskog i duhovnog aspekta.Sadašnje bjelodane posljedice sekularizacije, raðanje novihsektaških pokreta, raširena neosjetljivost prema kršæanskojvjeri, istaknuta težnja k rascjepkanosti predstavljajuprepreku usredotoèivanju na jedinstvenu uporišnu toèku kojabi mogla potaknuti stvaranje "jedne jedine obitelji braæe isestara u društvima koja su sve više multietnièka iinterkulturalna, gdje su takoðer ljudi razlièitih religijapotaknuti na dijalog, koji ima za cilj ostvariti ozbiljan iplodonosan suživot u poštivanju legitimnih razlika", kao štosam pisao u svojoj prošlogodišnjoj poruci za Svjetski danselilaca i izbjeglica. Naše je doba oznaèeno pokušajimabrisanja Boga i crkvenog nauka sa životnog obzora, dok siutiru put sumnja, skepticizam i ravnodušnost, koji bi htjeliukloniti èak svaku društvenu i simboliènu vidljivostkršæanske vjere. U tome kontekstu, selioci koji su upoznali Krista i prihvatiliga nerijetko su natjerani ne smatrati ga više važnim u svojemživotu, izgubiti osjeæaj vjere, ne priznavati se više dijelomCrkve i èesto žive životom koji više nije oznaèen Kristom injegovim evanðeljem. Odrasli u krilu naroda oznaèenihkršæanskom vjerom, èesto emigriraju u zemlje u kojima sukršæani manjina ili gdje drevna vjerska tradicija nije višeosobno uvjerenje ljudi niti zajednièka vjeroispovijest, veæ jesvedena na kulturnu èinjenicu. Ovdje je Crkva suoèena saizazovom pružanja pomoæi seliocima da održe svoju vjeru

èvrstom, takoðer kada nedostaje kulturne pozadine koja jepostojala u zemlji podrijetla, te utvrðivanja novih pastoralnihstrategija kao i metoda i jezika za sve plodonosnijeprihvaæanje Božje Rijeèi. U nekim sluèajevima to je prigodaza naviještanje da je u Isusu Kristu èovjek postao dionikomBožjeg otajstva i njegova života ljubavi. Èovjek se ujednootvara obzoru nade i mira, takoðer putem smjernog dijaloga ikonkretnog svjedoèenja solidarnosti. U drugim opetsluèajevima postoji moguænost da se, obnovljenimnavještajem Radosne vijesti i dosljednijim kršæanskimživotom, probudi uspavanu kršæansku svijest tako da seljudima pomogne ponovno otkriti ljepotu susreta s Kristom,koji poziva kršæane na svetost ma gdje da se nalazili, pa biloto i u stranoj zemlji. Današnja pojava selilaštva je takoðer od Boga dana prigodaza navještaj evanðelja u suvremenom svijetu. Muškarci ižene iz razlièitih krajeva svijeta koji još uvijek nisu susreliIsusa Krista ili ga poznaju tek djelomièno, traže da ih seprimi u zemlje drevne kršæanske tradicije. Zato je nužnopronaæi za njih prikladne naèine da uzmognu susresti iupoznati Isusa Krista i iskusiti neprocjenjivi dar spasenja,koji je za sve izvor "života u izobilju" (usp. Iv 10, 10); samiselioci imaju dragocjenu ulogu u vezi s tim jer mogu sasvoje strane postati "navjestitelji Rijeèi Božje i svjedociuskrslog Isusa, nade svijeta" (Apost. pobud. VerbumDomini, 105).Pastoralni djelatnici – sveæenici, redovnici i laici – imajuodsudnu ulogu u zahtjevnom itineraru nove evangelizacije.Oni djeluju u sredini koja je sve više pluralna: zajedno snjihovim ordinarijima, nadahnjujuæi se na crkvenomUèiteljstvu, pozivam ih da traže putove bratskog dijeljenja ismjernog navještaja, nadilazeæi suprotstavljanja inacionalizme. Crkve podrijetla, tranzicije i prihvaæanjamigracijskih valova moraju znati ojaèati svoju suradnju, nadobrobit i onoga koji odlazi u emigraciju i onoga koji sedoseljava kao i, u svakom sluèaju, onoga koji, na svojemputovanju, ima potrebu susresti Kristovo milosrdno lice udobrodošlici iskazanoj bližnjemu. Da bi se poluèio plodnipastoral zajedništva, bit æe korisno posuvremenititradicionalne strukture skrbi za selioce i izbjeglice,pridružujuæi tome modele koji bolje odgovarajupromijenjenim okolnostima u kojima razlièite kulture inarodi djeluju u interakciji.Izbjegle osobe koje traže azil, koje su pobjegle od progona,nasilja i prilika u kojima im je bio ugrožen život, trebajunaše razumijevanje i prihvaæanje, poštivanje svogadostojanstva i svojih prava, kao i svijest o svojimdužnostima. Njihova patnja zahtijeva od pojedinih država imeðunarodne zajednice da se zauzmu stavovi uzajamnogprihvaæanja, prevladavajuæi strahove i izbjegavajuæi oblikediskriminacije, te da se donesu uredbe za konkretnusolidarnost takoðer posredstvom prikladnih strukturagostoprimstva i programâ naseljavanja. Sve topodrazumijeva uzajamnu pomoæ meðu krajevima koji trpenevolje i regijama koje veæ godinama primaju veliki brojizbjeglica kao i veæe dijeljenje odgovornosti meðu državama.Tisak i ostala sredstva komunikacije imaju važnu ulogu uispravnom, objektivnom i iskrenom, upoznavanju javnosti sprilikama onih koji su morali prisilno napustiti vlastitudomovinu i svoje drage te žele zapoèeti izgraðivati noviživot. Neka kršæanske zajednice posebnu pozornost posveteradnicima seliocima i njihovim obiteljima, prateæi ih svojom

Prilog dokumentiika

292. studenog 2011. broj 44/2011

molitvom, solidarnošæu i kršæanskom ljubavlju, prepoznajuæivrijednost onoga što ih uzajamno obogaæuje te promièuæinove politièke, ekonomske i socijalne projekte kojipospješuju poštivanje dostojanstva svake osobe, brigu zaobitelj, pristup dostojnom smještaju, radu i socijalnoj skrbi. Neka sveæenici, redovnici i redovnice, laici i, poglavito,mladiæi i djevojke budu osjetljivi u pružanju potpore brojnimsestrama i braæi koji se, pobjegavši od nasilja, moraju suoèitis novim naèinima života i teškoæama integracije. Navještajspasenja u Isusu Kristu bit æe izvor nade i "potpune radosti"(usp. Iv 15, 11).Želim na kraju podsjetiti na prilike u kojima se nalaze mnogistrani studenti koji se susreæu s problemima ukljuèivanja udruštvo, birokratskim teškoæama, nevoljama u traženjusmještaja i prihvatnih struktura. Neka navlastito kršæanskezajednice budu osjetljive prema brojnim mladiæima idjevojkama koje, upravo zbog svoje mladenaèke dobi, osimkulturnog uzdizanja, trebaju referentne toèke i gaje u svojemsrcu duboku žeð za istinom i željom da susretnu Boga. Neka,na osobit naèin, sveuèilišta kršæanskog nadahnuæa budumjesta svjedoèenja i širenja nove evangelizacije i ozbiljno sezalože u pružanju doprinosa, u akademskoj sredini,društvenom, kulturnom i duhovnom napretku kao ipromicanju dijaloga meðu kulturama, prepoznajuæivrijednost doprinosa što ga mogu dati strani studenti. Ako tistudenti susretnu istinske svjedoke evanðelja i primjerekršæanskog života bit æe potaknuti i sami postati èiniteljimanove evangelizacije. Dragi prijatelji, zazovimo zagovor Marije, "Gospe od puta",da radosni navještaj spasenja Isusa Krista donese nadu u srcuonih koji se kreæu putovima svijeta. Svima jamèim svojumolitvu i udjeljujem apostolski blagoslov.Iz Vatikana, 21. rujna 2011.Papa Benedikt XVI.

Mir ne gradi maè osvajaèa, veæ maè patnikaPapina kateheza na opæoj audijenciji 26. listopada 2011.Draga braæo i sestre, današnja uobièajena opæa audijencijaima posebno obilježje, jer se nalazimo uoèi Danarazmišljanja, dijaloga i molitve za mir i pravdu u svijetu, kojiæe se održati sutra u Asizu, dvadeset i pet godina od prvogapovijesnog susreta što ga je sazvao blaženi Ivan Pavao II.Tome sam danu dao naslov "Hodoèasnici istine, hodoèasnicimira" da time naznaèim zauzetost koju, zajedno spripadnicima raznih religija, kao i s ljudima koji ne vjerujuali iskreno traže istinu, želimo sveèano obnoviti upromicanju istinskog èovjekova dobra i izgraðivanju mira.Kao što sam veæ jednom prilikom podsjetio: "Onaj tko je naputu prema Bogu ne može ne prenositi mir, onaj tkoizgraðuje mir ne može se ne približiti Bogu."Kao kršæani, uvjereni smo da najdragocjeniji doprinos kojimožemo dati stvari mira jest molitva. Iz toga razloga smo sedanas, kao Rimska Crkva, zajedno s hodoèasnicimaprisutnim u Gradu, sabrali da slušamo Božju rijeè i s vjeromzazovemo dar mira. Gospodin može prosvijetliti naš um inaša srca i povesti nas da postanemo graditeljimapravednosti i pomirenja u našim svakodnevnim stvarnostimai svijetu.U ulomku iz Knjige proroka Zaharije, koji smo upravo èuli,odjeknuo je naviještaj pun nade i svjetla (usp. Zah 9, 10).Bog obeæava spasenje, poziva: "Klikni iz sveg grla", jer tospasenje samo što se nije konkretiziralo. Govori se o nekomkralju: "Tvoj kralj se evo tebi vraæa: pravièan je ipobjedonosan" (r. 9), ali taj koji biva naviješten nije kraljkoji se pokazuje s ljudskom moæi, snagom oružja; nije kraljkoji vlada politièkom i vojnom moæi; to je krotki kralj, koji

vlada s poniznošæu i blagošæu pred Bogom i ljudima, kraljkoji se razlikuje od velikih svjetskih vladara: "jaše namagarcu, na magaretu, mladetu magarièinu", kaže prorok(isto). On se oèituje jašuæi životinju obiènih ljudi, siromaha,što je u potpunoj opreci s bojnim kolima vojski zemaljskihmoænika. Štoviše, to je kralj koji æe istrijebiti ta kola,polomit æe ubojite lukove, navijestiti mir narodima (usp. r.10).Ali, tko je taj kralj o kojem govori prorok Zaharija? Poðimona trenutak u Betlehem i ponovno poslušajmo ono što anðeogovori pastirima koji su noæu bdjeli èuvajuæi svoje stado. Onnaviješta radost koja æe obuzeti cio narod, a vezana je uzjedan znak: dijete povijeno u pelene leži u jaslama (usp. Lk2, 8-12). A nebesko mnoštvo pjeva: "Slava na visinamaBogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!" (r.14). Roðenje toga djeteta, koje je Isus, nosi naviještaj miraza èitav svijet. No poðimo takoðer do završnih trenutakaKristova života, kada on ulazi u Jeruzalem doèekan odrazdraganog mnoštva. Upravo spomenutog navještajaproroka Zaharije o poniznom i krotkom kralju sjetili su seIsusovi uèenici osobito nakon dogaðaja muke, smrti iuskrsnuæa, pashalnog otajstva, kada su se oèima vjereponovno vratili na taj radosni Uèiteljev ulazak u Sveti grad.On jaše na magaretu, koje je posuðeno (usp. Mt 21, 2-7): nedolazi kolima, ne jaše na konju poput velikih ljudi. Ne ulaziu Jeruzalem u pratnji moæne vojske, s kolima i konjima. Onje siromašni kralj, kralj onih koji su Božji siromasi. Ugrèkom tekstu javlja se termin praeis, što znaèi krotki,ponizni; Isus je kralj anawim, naime onih èije je srceslobodno od žudnje za moæi i materijalnim bogatstvom, odhtijenja i nastojanja da se vlada drugima. Isus je kralj svihonih koji imaju onu unutarnju slobodu koja osposobljavaèovjeka da pobijedi pohlepu, sebiènost koja je u svijetu iznaju da je jedino Bog njihovo bogatstvo. Isus je siromašnikralj posred siromaha, krotak usred onih koji žele biti krotki.Na ovome svijetu on je kralj mira, zahvaljujuæi Božjoj moæi,koja je moæ dobra, moæ ljubavi. On je kralj koji æe istrijebitibojna kola i konje, koji æe polomiti ratne lukove; kralj kojiostvaruje mir na križu, združujuæi zemlju i nebo i podižuæimost bratstva meðu svim ljudima. Križ je novi luk mira,znak i oruðe pomirenja, opraštanja, razumijevanja, znak daje ljubav jaèa od svakog nasilja i svakog ugnjetavanja, jaèaod smrti: zlo se pobjeðuje dobrom, ljubavlju.To je novo kraljevstvo mira u kojem je Krist kralj; to jekraljevstvo koje se prostire po èitavoj zemlji. ProrokZaharija naviješta da je taj kralj krotak, miroljubiv, vladat æe"od mora do mora i od Rijeke do rubova zemlje" (Zah 9, 10).Kraljevstvo koje Krist inaugurira proteže se do na krajsvijeta. Horizont toga siromašnog i krotkog kralja nije nekiteritorij, neka država, veæ su granice svijeta; izvan svakebarijere rase, jezika, kulture. On stvara zajedništvo, stvarajedinstvo. A gdje vidimo da se danas ostvaruje taj navještaj?U velikoj mreži euharistijskih zajednica koja se proteže naèitavu zemlju ponovno izlazi na vidjelo svijetlo Zaharijinoproroštvo. To je veliki mozaik zajednicâ u kojima seuprisutnjuje žrtva ljubavi tog krotkog i miroljubivog kralja;to je veliki mozaik koji saèinjava Isusovo "Kraljevstvo mira"od mora do mora sve do kraja svijeta; to je mnoštvo "otokamira" koji zraèe mirom. Posvuda, u svakoj stvarnosti, usvakoj kulturi, od velikih gradova s njihovim palaèama pasve do malih sela sa skromnim kuæercima, od velebnihkatedrala do malih kapelica, on dolazi, uprisutnjuje se; aulazeæi u zajedništvo s njim i ljudi se ujedinjuju meðu sobomu jedno tijelo, nadilazeæi podjele, suparništva, mržnje.Gospodin dolazi u euharistiji da nas oslobodi našegindividualizma, naših uskogrudnosti koje iskljuèuju druge,da oblikuje od nas jedno tijelo, jedno kraljevstvo mira u

Prilog dokumenti ika

30 2. studenog 2011. broj 44/2011

podijeljenom svijetu.Ali kako možemo izgraðivati to kraljevstvo mira èiji je kraljKrist? Zapovijed koju on ostavlja svojim apostolima i, prekonjih, svima nama glasi: "Poðite dakle i uèinite mojimuèenicima sve narode krsteæi ih u ime Oca i Sina i DuhaSvetoga" (Mt 28, 19). Poput Isusa, glasnici mira njegovakraljevstva moraju krenuti na put, moraju odgovoriti nanjegov poziv. Moraju poæi, ali ne s ratnom moæi ili snagommoæi. U ulomku iz Evanðelja koji smo èuli Isus pozivasedamdeset i dvojicu uèenika na veliku žetvu koja je svijet,pozivajuæi ih da mole Gospodara žetve da nikada neponestane radnika u njegovoj žetvi (usp. Lk 10, 1-3); ali ihne šalje s moænim sredstvima u rukama, veæ "kao janjcemeðu vukove" (r. 3), bez kese, torbe i obuæe (usp. r. 4). SvetiIvan Zlatousti, u jednoj od svojih homilija, komentira: "Svedok budemo janjci, pobjeðivat æemo i, èak i ako nas okružebrojni vukovi, uspjet æemo ih savladati. Ali ako postanemovukovi, bit æemo poraženi, jer æemo biti lišeni pastirovepomoæi" (Homilija, 33, 1: PG 57, 389). Kršæani ne smijunikada podleæi napasti da postanu vukovi usred èoporavukova; Kristovo se kraljevstvo mira ne širi s moæi, snagomi nasiljem, veæ sebedarjem, ljubavlju koja ide do kraja,takoðer ljubavlju prema neprijateljima. Isus ne pobjeðujesvijet snagom oružja, veæ snagom križa, koji je pravojamstvo pobjede. A to ima za posljedicu za onoga koji želibiti Gospodinov uèenik, njegov poslenik, da mora bitispreman takoðer na muku i muèeništvo, izgubiti vlastitiživot za njega, da bi u svijetu pobijedili dobro, ljubav, mir.To je uvjet da možemo reæi, ulazeæi u svaku stvarnost: "Mirkuæi ovoj" (Lk 10, 5).Pred bazilikom Sv. Petra nalaze se dva velika kipa svetihPetra i Pavla, koji su lako prepoznatljivi: sveti Petar drži uruci kljuèeve, sveti Pavao, pak, drži u rukama maè. Onaj kojine poznaje povijest ovog potonjeg mogao bi pomisliti da jerijeè o velikom vojskovoði koji je bio na èelu moænih vojskii maèem pokorio narode i nacije, stekavši slavu i bogatstvotuðom krvlju. Istina je meðutim sasvim suprotna: maè kojidrži u rukama je sredstvo kojim je Pavao ubijen, kojim jepodnio muèeništvo i prolio krv. Njegov boj nije bio nasilnabitka, rat, veæ muèeništvo za Krista. Njegovo je jedinooružje bilo upravo naviještanje "Isusa Krista, i to raspetoga"(1 Kor 2, 2). Njegova propovijed nije se temeljila "uuvjerljivim rijeèima mudrosti, nego u pokazivanju Duha isnage" (r. 4). Èitav je svoj život posvetio donošenjuevanðeoske poruke pomirenja i mira, utrošivši sve svoje sileda se ono proširi sve do nakraj zemlje. A ovo je bila njegovasnaga: nije tražio miran, udoban život, daleko od teškoæa,protivljenja, veæ se istrošio za evanðelje, bespridržajno jedavao samoga sebe i tako je postao veliki glasnik Kristovamira i pomirenja. Maè što ga sveti Pavao drži u rukamadoziva u pamet takoðer snagu istine, koja èesto može raniti,može povrijediti; Apostol je ostao vjeran do kraja toj istini,služio joj je, trpio za nju, predao svoj život za nju. Ista talogika vrijedi takoðer za nas, ako želimo biti nositeljikraljevstva mira koje je prorok Zaharija navijestio a Kristostvario: moramo biti spremni platiti osobnu cijenu, osobnotrpjeti nerazumijevanje, odbaèenost, progon. Mir ne gradimaè osvajaèa, veæ maè patnika, onoga koji zna dati vlastitiživot.Draga braæo i sestre, kao kršæani želimo zazvati od Boga darmira, želimo ga moliti da nas uèini oruðima svoga mira usvijetu koji još uvijek razdiru mržnja, podjele, sebiènosti,ratovi, želimo ga moliti da sutrašnji susret u Asizu osnažidijalog meðu ljudima razlièite vjerske pripadnosti i donesezraku svjetla koja je kadra prosvijetliti um i srce svih ljudi,da mržnja ustupi mjesto opraštanju, podjela pomirenju,mržnja ljubavi, nasilje krotkosti, te u svijetu zavlada mir.

Isus je naš pravi i jedini UèiteljPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 30.listopada 2011.Draga braæo i sestre!U liturgiji ove nedjelje apostol Pavao nas poziva da primimoevanðelje ne kao "rijeè ljudsku, nego kakva uistinu jest, rijeèBožju koja i djeluje u vama, vjernicima" (1 Sol 2,13). Na tajnaèin možemo prihvatiti s vjerom opomene koje Isusupuæuje našoj savjesti, da bismo stekli vladanje koje je upodudarnosti s njima. U današnjem odlomku, on prekoravapismoznance i farizeje, koji su imali ulogu uèitelja uzajednici, da je njihovo vladanje u otvorenoj suprotnosti suèenjem koje su drugima predlagali sa strogošæu. Isus istièeda oni "govore, a ne èine" (Mt 23, 3); štoviše, "vežu iljudima na pleæa tovare teška bremena, a sami ni da bi ihprstom makli" (Mt 23, 4). Dobar nauk treba prihvaæati, aliprijeti opasnost da bude opovrgnut jednim nedosljednimvladanjem. Zato Isus kaže: "Èinite dakle i obdržavajte svešto vam kažu, ali se nemojte ravnati po njihovim djelima jergovore, a ne èine" (Mt 23, 3). Isusov stav je potpunosuprotan: on je prvi koji provodi u djelo zapovijed ljubavi,kojoj sve pouèava, i može reæi da je ona lak i sladak teretupravo zato jer nam pomaže nositi ga zajedno s njim (us. Mt11, 29-30).Razmišljajuæi o uèiteljima koji guše tuðu slobodu u imevlastitog autoriteta, sveti Bonaventura pokazuje tko jeistinski Uèitelj slijedeæim rijeèima: "nitko ne može uèiti nitidjelovati, niti se vinuti do spoznatljivih istina ako nijeprisutan Sin Božji" (Sermo I de Tempore, Dom. XXII postPentecosten, Opera omnia, IX, Quaracchi, 1901, 442). "Isussjedi na 'stolici' kao veæi Mojsije, koji proširuje savez na svenarode" (Gesu di Nazaret, Milano 2007, 89). On je naš pravii jedini Uèitelj! Zato smo pozvani slijediti Sina Božjega,Utjelovljenu Rijeè, koja izražava istinu svoga nauka krozvjernost Oèevoj volji, kroz darivanje samoga sebe. BlaženiAntonio Rosmini piše: "Prvi uèitelj obrazuje sve ostaleuèitelje, kao što obrazuje i same uèenike, jer [i jedni i drugi]postoje samo poradi toga prvog prešutnog, ali vrlo moænognauka" (Idea della Sapienza, 82, in: Introduzione allafilosofia, vol. II, Roma 1934, 143). Isus odluèno osuðujetakoðer hvalisavost i primjeæuje da djelovati samo "zato daih ljudi vide" (Mt 23, 5) znaèi tražiti ljudsko priznanje, èimese podrivaju vrijednosti na kojima se temelji autentiènostosobe.Dragi prijatelji, Gospodin Isus se predstavio svijetu kaosluga, potpuno oplijenivši samoga sebe i ponizivši se dotleda je na križu dao najrjeèitiju pouku iz poniznosti i ljubavi.Iz njegova primjera proizlazi životna ponuda: "Najveæi meðuvama neka vam bude poslužitelj" (Mt 23, 11). Zazovimozagovor Presvete Marije i molimo, osobito, za one koji su uvjernièkoj zajednici pozvani na službu pouèavanja, dauzmognu uvijek djelima svjedoèiti istinu koju prenoserijeèju.Nakon AngelusaDraga braæo i sestre, želim izraziti svoju blizinu stanovništvuTajlanda pogoðenom teškim poplavama, kao i, u Italiji,puèanstvu Ligurije i Toskane, koje je nedavno pretrpjeloštete od posljedica snažnih kiša. Jamèim im svoju molitvu.

Prilog dokumentiika

312. studenog 2011. broj 44/2011

Prilog prikazi

"U tebi æe biti blagoslovljeni svi narodi"Biblijsko-teološka razmišljanja uz tekstove Knjige PostankaU knjizi "U tebi æe biti blagoslovljeni svi narodi" prof. dr.Adalbert Rebiæ sabrao je èlanke koje je u tijeku godinaobjavljivao u obiteljskoj reviji "Kana", a koje je posvetiopojedinim temama Knjige Postanka. Poèevši od biblijskogaopisa stvaranja svijeta pa sve do opisa Josipa Egipatskogatekstovi te knjige, svaki na svoj naèin, donose pregledstarijih i novijih egzegetskih spoznaja, osobito onih koje supovezane s poznatijim biblijskim osobama i likovima. U knjizi su doneseni i neki do sada neobjavljeni èlanci kaošto su, primjerice, tekstovi o Josipu i Jakovu. "Tumaèeæi teodlomke posezao sam za razlièitim metodama tumaèenjaBiblije: i za literarnom analizom, i za analizom redakcije ipovijesti tradicije, i za psihološkom metodom i za drugimmetodama koje se rabe u suvremenom tumaèenju Biblije",kaže autor, dodajuæi da je tekstove ipak pisao tako da budurazumljivi i prihvatljivi i manje struènome èitatelju. Knjigaje objavljena u izdanju Kršæanske sadašnjosti. (ika-tm/kj)

Tajna uspješnoga majèinstvaNovo izdanje splitskog Verbuma"Tajna uspješnoga majèinstva" naslov je knjige HollyPierlot, koju je objavila nakladna kuæa Verbum, apredstavljena je u èetvrtak 20. listopada na konferenciji zanovinare u prostorijama Verbuma u Splitu. Knjigu su predstavili glavni urednik i direktor nakladne kuæeVerbum mr. Petar Balta i Miro Radalj. Knjiga "Tajnauspješnoga majèinstva" proizišla je iz bogata majèinskogaiskustva autorice, majke petero djece, kojoj je majèinstvopostalo životnim poslanjem. Autorica Holly Pierlot i sama je bila na rubu snaga i živaca,jer su majèinstvo i kuæanske obveze nadilazili njezine snage.Nije mogla naæi vremena ni za što. Meðutim, ostvarila jepromjene uz pomoæ, kako to ona naziva, majèina pravila –životnog pravila koje je preobrazilo njezin život i kojepreporuèuje u ovoj knjizi ne tek kao još jedan skuprasporeda nego kao cjelovit naèin na koji kršæanske majkemogu odgovoriti na svoj životni poziv, zadobiti nutarnji mirte radosno rasti u obiteljskomu zajedništvu i bliskosti sBogom. U knjizi Holly Pierlot donosi niz uputa i savjeta upuæenih nesamo majkama nego i cijelim obiteljima te otkriva kakoizbjeæi preoptereæenost, stres i umor; pobijediti frustriranost,obeshrabrenost i osamljenost; nadiæi nered i zadobitikontrolu nad vlastitim kuæanstvom i domom; biti bliže Bogui vlastitomu suprugu te bolje odgajati djecu; imati uredandom i zadovoljnu i sretnu djecu. Osim toga ona detaljno upuæuje u stvaranje životnogapravila koje unosi red u obitelj i koje funkcionira u svimokolnostima, a potpomognuto je usvajanjem pet životnihprioriteta koji tvore okosnicu majèinskoga poziva.Povezujuæi drevnu duhovnu mudrost s praktiènom životnomuèinkovitošæu, "Tajna uspješnoga majèinstva" otkriva kakomajke mogu odgovoriti na poziv ljubavi, živeæi majèinstvokao radosno zvanje. (ika-jh/kj)

.

O vjernièkim pokretima s crkvenopravnog stajalištaZbornik radova sa IV. meðunarodnog znanstvenog simpozijacrkvenih pravnikaU nakladi Glasa Koncila, kao èetvrta knjiga u biblioteci"Studia canonica croatica", izišao je zbornik "Vjernici,društva, pokreti", koji je uredio dr. Josip Šalkoviæ, a u kojemsu sabrani radovi sa IV. meðunarodnog znanstvenogsimpozija crkvenih pravnika održanog u Zagrebu 29. i 30.listopada 2010. Zbornik sadrži 11 radova crkvenih pravnika koji su izboromteme željeli osvijetliti pravo svih vjernika na udruživanje, aliisto tako znanstvenim i struènim pravnim pristupom pomoæivjernièkim društvima i crkvenim pokretima kako bi njihovodjelovanje i poslanje u Crkvi i društvu bilo u skladu skanonskim pravom. Živjeti i djelovati u skladu s kanonskimodredbama iznimno je važno za svako društvo i pokret kojiima predznak vjernièko, a napose kad u naslovu uzimapredznak "katolièko". Zbornik æe korisno poslužiti u radu biskupijskih kurija,(nad)biskupijskih i nacionalnih ureda za društva i pokrete teu životu, djelovanju i ostvarenju ciljeva društava i pokreta uhrvatskim okolnostima. (ika-iu/sp)

Halloween – poganstvo staro i novoHrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualacaobjavila knjigu dr. fra Josipa BlaževiæaHrvatska provincija sv. Jeronima franjevaca konventualacaobjavila je knjigu dr. fra Josipa Blaževiæa "Halloween –poganstvo staro i novo: 50 pitanja 50 odgovora". Danas seHalloween ubraja meðu najpopularnije inajkomercijaliziranije poganske praznike globalnihrazmjera. U obilježavanje Halloweena ukljuèuju se i djeèjivrtiæi, škole, zabavišta mladih, upozorava autor, te istièekako si zbunjeni kršæani postavljaju pitanja poput "da lisudjelovati u tome; je li Halloween bezazlena folklornamanifestacija ili izdanak duge poganske tradicijenepomirljive s kršæanskom vjerom". Ova knjiga daje odgovore na ta pitanja, ali i niz drugih kojase pojavljuju. Pitanja i odgovori su podijeljeni u èetiri glavnapoglavlja "Drevno poganstvo", "Keltsko poganstvo","Suvremeno (neo)poganstvo" i "Filozofsko-teološkaprosudba poganstva". Na kraju svakog poglavlja nalazi sesažetak. Zanimljiv je i prilog vezan uz posljednje poglavljekoje se odnosi na Harry Pottera. Tako je tu objavljeno"Deset prigovora protiv Harry Pottera" njemaèkeznanstvenice Gabrielle Kuby, autorice kritièke knjige oHarry Potteru, koja ju je poslala i kardinalu Ratzingeru, pa semože proèitati i prepiska vezana uz to. U dodatku knjige Blaževiæ dodaje i "Dekalog protivHalloweena", pojmovnik, bilješke uz tekst (njih 468), vrloopširan popis literature, kao i mrežnih stranica, te ostajeotvoren za možebitna pitanja, zapažanja ili primjedbe. (ika-mb/kj)

.

Prilog prikazi ika

32 2. studenog 2011. broj 44/2011