4_k1_razvoj kriminologije

Razvoj kriminologije

Kriminologija

zajedniki naziv za sve krivine nauke (kriminologija, krivino pravo, kriminalna politika) Klasicistike teorije

samostalna nauka Pozitivistike teorije

nauka o drutvenoj reakciji na kriminalitet- Simboliki interakcionizam

20.11.2013 2

Razvoj kriminologije I

Babylon

Hellenistic civilization

Roman Empire

Period srednjeg vijeka

Klasina kola

20.11.2013 3

Starovjekovni period

Hamurabijev zakonik

XVIII vijek p.n.e.

Babylon

stub 2,62 m

282 lana

SVRHA: zatita drutvenog sistema kroz onemoguavanje nasilja monijih nad slabijim (isticano naelo pravednosti);

STROGE KAZNE: smrt, igosanje, rezanje udova, protjerivanje;

UZROK ZLOINA: zla sila kod poinitelja, gdje je neophodno kazniti ga da bi se izbjegla osveta, odnosno da bi se obezbjedila satisfakcija rtve;

RTVE: zakon usmjeren ka rtvi, gdje se insistira na nadoknadi tete priinjene krivinim djelom.

20.11.2013 4


Platon (429 BCE347 BCE)

Pohlepa ljudske prirode kriminalitet

Kazna preventivna funkcija

Zaetnik individualizacije, Zloin je posljedica unutranjih inilaca, zbog ega kaznu treba prilagoditi stanju psihe konkretnog uinioca.

20.11.2013 5


Aristotel (384 BCE 322 BCE)

Prirodni zakoni: zatita univerzalno prihvaenih vrijednosti;

Umjetni zakoni: njima se ostvaruju jednakost i pravednost.

ovjek ne bi postao zloinac ako bi shvatio da od krivinog djela ima vie tete nego koristi zaetnik utilitarizma, u oblasti suzbijanja zloina.

Zloin: posljedica moralne pokvarenosti pojedinca u odreenim drutvenim uslovima ivota.

20.11.2013 6

Roman Empire

Centralni znaaj Zakona, koji su razvijeni na bazi idovskog spiritualizma i grkog naturalizma.

Temelj za Rimsko pravo, koje je u mnogim segmentima osnova evropskog kontinentalnog prava.

Ciceron (106 BCE- 43 BCE): jedan od uzroka zloina jeste nekanjivost, zbog ega je insistirao na neizbjenosti kazne;

Seneka (4 BCE- AD 65): obzirom da je zloin izraz greke u pojedinca, kao glavni cilj kanjavanja istie popravljanje.

20.11.2013 7

Srednjevjekovni period

Poetak 5. vijeka do sredine 18. vijeka (kaznenopravna periodizacija)

Heterogenost i diskonituitet

Inspirisana srednjevjekovnom filozofijom i slubenim svejtonazorom katolike crkve i svjetovnih dravno-politikih krugova (Evropa)

Filozofija kanjavanja kao u starom vijeku sa izmjenjenom metafizikom pozadinom

20.11.2013 8

20.11.2013

Saint Augustin

(354.-430.)

- O boijoj dravi

- Rasprave o zlim djelima i

kanjavanju krivaca

- crkveni pisac - cilj kazne -

ispatanje i iskupljenje za uinjeno zlodjelo

- protivi se smrtnoj kazni

9

Srednjovjekovni period Toma Akvinski (1225.-1274.) Summa Theologica

zalae se za relativnu kaznenu pravdu - tj. kanjavanje za djela koja ugroavaju ljudsko drutvo a samim tim su usmjerena protiv boije volje Naelo kazne kao odmjerene odmazde (model zasluge i reciprociteta); Kazna usmjerena na poinitelja ad personam (tijelo osuenika-tamnica due); Kazna treba ostvariti katarziki (proiavajui) uinak u odnosu na duu osuenika; Zastupljen i utilitaristiki koncept ad omnem- djelovati prema svima

20.11.2013 10

Srednjevjekovni period izvori za prouavanje

Pisani izvori:

Leges barbarorum, 5.-9. vijek (Codex Eurici, Lex Salica, Lex Ribuaria, Lex Alamanorum...)

Kapitularije i zbirke lokalnih pravnih obiaja (Sachenspiegel, 1230., Schwabenspiegel, 1275., Prohiron, 9.vijek, Ruska pravda, 1016., prevodi Codex Iustinianus- glosatori, 1100.-1250. i postglosatori, 1250.-1450.)

Prve vee kodifikacije (Constitutio criminalis Bambergensis, 1507., Constitutio criminalis Carolina (CCC), 1532., Tripartit, 1514., Nueva Recopilacion, 1566.)

20.11.2013 11

20.11.2013


Kaznena politika feudalnog doba

1. Sve ideje o kriminalitetu ranijeg perioda potpuno potisnute i zanemarene

2. Ne postoje pisani zakoni

3. titi se interes vladara i drave, religija, moral, linost i svojina

4. Dominantna jurisdikcija crkve - primjena kanonskog

prava

5. Hipertrofija vjerskih inkriminacija

6. Nejednakost pred sudom

7. Inkvizicioni postupak

8. Primjena surovih kazni

12

20.11.2013


Prve rasprave o kriminalitetu kasnog feudalnog doba

Njemaka - Karpzov

- predlae primjenu empirikih metoda u krivinom pravu

Francuska - Ejro

- istie se naprednim idejama za efikasnije procesno pravo

Holandija - Mateus

- uvoenje pravno sintetikih metoda u krivino pravo

Italija

- prve kritike na raun glosatora

Rusija

- donosi se nova zbirka zakona Uloenje iz 1648. godine

13

Period XVII i XVIII vijeka

Duhovna prekretnica - kraj evropske srednjovjekovne historije;

Nastavak procesa renesanse, posebno razvijenog sredinom XVI vijeka;

Preduslov politikih, krivinopravnih pa i antikriminalnih promjena u doba revolucija;

Promjene u Engleskoj i Francuskoj;

20.11.2013 14

Isticanje drutvenih inilaca u problemima kriminaliteta !?

Zloin gubi metafiziku i relig. osnovu

Shvatanje dutvene

uslovljenosti kriminaliteta;

Uspostavljanje buroaskih

drava;

Slabljenje crkvene vlasti

20.11.2013 15

Moderno buroasko pravo

Zloin se institucionalizira u pravnoj normi (oblik dravne represije prema pojedincu);

Institucionalno opravdanje represije:

Pravna norma

Moralna osuda

20.11.2013 16

Prirodno pravo

De Jure Belli ac Pacis (1625.)- O pravu rata mira

Kazna mora biti u srazmjeri sa izvrenim deliktom;

Nepravedna su ona djela koja su protivna drutvenom ivotu...

predlae da se kazna formira tako da ima uticaj na popravljanje krivca

zastupa teoriju PRIRODNOG PRAVA

20.11.2013 17

Hugo Grotius

(1583.-1645.)

Filozofija empirizma i racionalizma Leviathan (1651.) i The Elements of Law,

Natural and Politic (1650.) Elementi prava, prirode i politike

...ovjek je po prirodi sklon da kodi drugome i da se antidrutveno ponaa...

bellum omnium contra omnes rat svih protiv svih

* protiv je muenja i iroke primjene smrtne kazne

* kritikuje nesrazmjernost izmeu teine kazne i teine krivinog djela

* zalae se za stroge zakone koji e odravati red u drutvu koje je sastavljeno od egoistinih pojedinaca

20.11.2013 18

Thomas Hobbes

(1588.-1679.)

Bacon, F. (1561.-1626.), Descartes, R. (1596.-1650.), Spinoza, B. (1632.-1677), Locke, J. (1632.-1704.), Hume, D. (1711.-1776.), ...

20.11.2013

Duh zakona

* kritikuje sudsku i samovolju

zakonodavaca

* zalae se za humanizaciju krivinog postupka, a protiv je svireposti u kanjavanju, formalizma i apstraktnosti krivinog zakona

* krivini zakon mora biti u duhu istorijskih, drutvenih i drugih specifinosti zemlje

Napredne ideje u periodu renesanse i

humanizma

Charle Montesquieu

( 1689 - 1755 )

19

Napredne ideje u periodu renesanse i

humanizma

20.11.2013

* izraava svoje protivljenje

prema feudalnom

apsolutistikom krivinom

pravosuu, vjerskoj intoleranciji

i mranjatvu

* zalae se za individualizaciju

kazne i njeno prilagoavanje

sklonostima krivca koje je

ispoljio prilikom vrenja

krivinog djela Francois Voltaire

(1694 - 1788)

20

Filozofija prosvjetiteljstva

Du Contrate Social, Principes du droit politique (1762.)

...ovjek je savreno bie koje se kvari u drutvu, im zapadne u ekonomsko i politiko ropstvo...

... zloin je pokuaj pojedinca da ponovno uzme slobodu, koje se svojevoljno odrekao...

20.11.2013 21

Jean-Jacques

Roussesau

(1712.-1778.)

Charles de Montesquieu (1689.-1755.), Voltaire, F. (1694.-1778.), Helvetius, C.A. (1715.-1777.), ...

Filozofija klasinog njemakog idealizma

Grundlegung zur Metaphysik der Sitten (1785.) i Kritik der praktischen Vernunft (1788.)

Doprinosi izgradnji tzv. Filozofije kazne, metafiziki pojam pravednosti, tj. ...onu drugu vrstu pravednosti koju nam je Bog objavio i koja je neposredno u vezi s kaznama i nagradama u drugom svijetu...

Klasini retributivni koncept kazne

20.11.2013 22

Immanuel Kant (1724.-1804.) Georg Wilhelm Friedrich Hegel (1770.-

1831.): Prirodno pravi i znanost o dravi (1819.)

Filozofija i utilitaristiki koncept kanjavanja

An Introduction to the Principles of Morales and Legislation (1780./1789.)

... Ljudska bia su racionalna i sebina stvorenja koja tee to veoj koristi...

...odluke o pojedinanim oblicima ponaanja donose se na temelju procjene boli ili zadovoljstva koje mogu donijeti...

20.11.2013 23

Jeremy Bentham (1748.-1832.)

klasina kriminalnopolitika koncepcija

Dei delliti e delle pene (1764.)

Pravo drave na kanjavanje izvrilaca KD Potreba zatite pojedinca od samovolje dutva uz isticanje drave kao opteg interesa.

...prirodna svrha najmudrijih zakona da svim ljudima omogue uivanje prednosti koje ivot prua i da suzbije sve ono to te prednosti postupno usredotouje na mali broj ljudi, stvarajui kod jednih vrhunac moi i sree a kod drugih krajnju nemo i bijedu...

20.11.2013 24

Cesare Beccaria (1738.-1794.)

Temeljna politikoprvana naela kanjavanja (Beccaria, C.)

1. Liberalistiko naelo pravne drave;

2. Naelo socijalne drave;

3. Naelo jednakosti pred zakonom;

4. Naelo zakonitosti;

5. Naelo ogranienja kaznenopravne prisile.

20.11.2013 25

Teorija kanjavanja (Beccaria, C.)

Utvrivanje preciznih kriterija za izbor vrste i mjere kazne; Vrsta poinjenog krivinog djela;

teta koja se nanese drutvu (a ne namjera poinitelja);

Specijalno- i generalnopreventivna svrha kanjavanja (otklanja retributivni koncept kazne);

Jasni i jednostavni zakoni Kazna - Izvjesnost i neizbjenost, hitnost primjene,

analogna zloinu

20.11.2013 26

Period XIX vijeka

Tri temeljna krivinopravna koncepta/kole:

1. Klasina kola

2. Pozitivistika antropoloka kola

3. Pozitivistika socioloka kola

20.11.2013 27

20.11.2013

Francuska buroaska revolucija

OSNOVNI PRINCIPI

JEDNAKOST ZAKONITOST SLOBODA

DEKLARACIJA PRAVA GRAANINA I OVJEKA, 26.08.1789.

1. Odgovornost se ne moe protezati na uvjerenja 2. Zakonom se propisuju samo neophodne nune kazne

3. Kanjavanje samo ako to zakon predvia

4. Kazna srazmjerna teini djela

5. Svi graani su jednaki u smislu zatite i kanjavanja

6. Individualizacija kazni

7. Smrtna kazna bez muenja

28

Klasina kriminologija

Svi ljudi, pa i kriminalci, slobodno biraju izmeu puta kriminala i konformizma, zavisno od toga, u koji put vjeruju da e im donijeti vie dobiti;

Uinitelji krivinih djela nisu rtve svoje okoline;

Uinitelji nisu nemoni i na njih ne utiu natprirodne sile;

Svako krivino djelo je posljedica slobodne volje, uinjeno je sa razumom, a motivacija je uslovljena prije svega naelom bola i ugodnosti.

20.11.2013 29

Klasina kola

Utemeljitelj naela: Nullum crimen, nulla poena sine praevia lege poenali

Prvi upotrijebio izraz Kriminalpolitik

Zakonska prijetnja kaznom temeljni koncept generalnopreventivne teorije kanjavanja

20.11.2013 30

Anselm von Feuerbach

(1738.-1794.)

Znaaj klasine kole

1. Naelo zakonitosti;

2. Institucije krivinog prava;

3. Kazna treba da ostvari zastraujue i retributivno djelovanje;

4. Kazna jedina krivinopravna sankcija;

5. Krivino djelo polazite za uspostavljanje znanstvenih i zakonodavnih sadraja KP;

6. Krivino pravo skup apstraktnih sadraja.

20.11.2013 31

Karakteristike krivinog prava klasine kole

Krivini zakon se dijeli na dva dijela

O kaznama ( Opti dio )

O krivinim djelima i kaznama ( Posebni dio )

Humano kanjavanje

Novi kazneni reim za maloljetnike

Krivna odgovornost sauesnika

Instituti: krivina odgovornost, umiljaj i nehat uneseni u Posebni dio KZ-a

Krivino djelo i kazne- iskljuivo pravni fenomeni

Sud izrie zakonom striktno utvrene kazne

20.11.2013 32

Humanizacija kaznene politike klasine kole

Sistem fiksiranih kazni ( jednaka slobodna volja = jednaka krivina djela = jednaka krivina odgovornost = jednake kazne )

Ukidaju se tjelesne kazne

Suen pravni okvir primjene smrtne kazne

Izvrenje smrtne kazne svedeno na nekoliko oblika

Uvoenje kazne lienja slobode

Priroda kazne mora odgovarati prirodi izvrenog krivinog djela

Jednakost pri izricanju kazni

Kazne odreene SAMO zakonom

Izvrenje kazni javno i u mjestu poinjenja krivinog djela

20.11.2013 33

20.11.2013

CILJEVI KAZNENE POLITIKE KLASINE KOLE

Cilj kazne:

1. ODMAZDA- sa aspekta onoga ko kanjava

2. ISPATANJE - sa aspekta onoga ko se kanjava

KANJAVA SE ZATO TO SE GRIJEILO A NE ZATO DA SE NE BI GRIJEILO

Kaznom se uspostavlja poremeen sistem pravde i to:

1. Boanske

2. Moralne

3. Zakonske

34

20.11.2013

NAJZNAAJNIJI PROPUSTI UENJA KLASINE KOLE

Krivina djela i kazne predstavljeni iskljuivo kao pravni fenomeni

Krivac egzistira van realnosti u metafizikim postavkama o krivinim djelima i kaznama - zanemaruje se linost krivca

Kroz uenje o Slobodnoj volji potpuno zanemareni uzroci za pojavu kriminaliteta

Kaznena represija je osnova u kriminalno-politikoj borbi na suzbijanju kriminaliteta

Drutveni karakter kriminaliteta potpuno izostavljen

Ne postoje preduslovi za nauno istraivanje kriminaliteta

35

20.11.2013

NEOKLASINA KOLA KRIVINOG PRAVA

Postepeno se udaljava od dogmatskih i metafizikih rjeenja klasine kole ali i dalje zadrava indeterminizam

Zahvaljujui njoj stepenuje se krivina odgovornost:

Odgovornost

Smanjena odgovornost

Puna neodgovornost

Prvi put u krivinom pravu se pominju instituti: pokuaj, sauesnitvo, povrat, sticaj.

Negativna karakteristika- sistem odmjeravanja slobodne volje apstraktan i nerealan

36

Razvoj kriminologije II

Rana pozitivistika kriminologija

Rana pozitivistika istraivanja

Pozitivizam u kriminologiji

Cesare Lombroso

Gabriel Tarde

Raffaele Garofalo

Franz von Liszt

Enrico Ferri

Znaaj pozitivizma u kriminologiji

Osnovna obiljeja razvoja u XX vijeku

20.11.2013 38

Pozitivizam u kriminologiji

Rezultati ranih empirijskih istraivanja ukazuju na determinaciju ljudskog ponaanja - razliiti egzogeni i endogeni faktori

Problem kriminaliteta sve znaajniji drutveni problem - neefikasna aktuelna politika suzbijanja kriminaliteta

20.11.2013 39


Giambaptista della Porta (1535-1615)

The human phisiognomy (1586.)

Johan Kaspar Lavater (1741-1801)

Les fragments physiognomiques (1775.)

Franz Josef Gall (1758-1828)

The Anatomy and Physiology of the Nervous System in General, and of the

Brain in Particular (1791.) Johan Kaspar Spurzheim (1776-1832)

Jean Etienne Dominique Esquirol

Mental maladies: A treatise of insanity (1845.)

Henry Maudsley (1835-1918)

Responsibility in Mental Disease (1874.) Cherles Goring (1870-1919)

The English Convict (1913.)

20.11.2013 40


Auguste Comte (1798-1857)

Course de philosophie positive (1830.)

Drutvena fizika- naune metode za prouavanje drutvenih pojava, kao pretea Sociologije

20.11.2013 41

STATISTIKA KRIMINALITETA

Adolphe Qutelet (1796-1874)

Phisique sociale ou essai sur le dveloppement des facultes de lhomme (1835.)

Andr Michel Guerry (1802-1866)

Essai sur la statistique morale de la France (1833.)

20.11.2013 42

Cesare Lombroso (1836-1909) Luomo delinquente, Milano 1876. The Female Offender, London 1895.

Stigmati degenracije- evolucioni atavizam

Anatomske anomalije

Fizioloke anomalije

Psiholoke anomalije

Kriminalna tipologija

Epileptini kriminalci

Duevno bolesni kriminalci

Roeni kriminalci

Sluajni kriminalci

20.11.2013 43

Gabriele Tarde (1843-1904)

La criminalit compare, Paris 1886.

La philosophie pnale, Lyon 1890.


Profesionalni zloinac

Zakon imitacije socioloko-psiholka determinacija kriminalnog ponaanja

Dva oblika imitacije: moda (u gradu) i navika (na selu)

Nii na drutvenoj ljestvici redovno oponaaju one koji su na viem stepenu

Predlae radikalnu reformu kaznene politike

20.11.2013 44

Raffaele Garofalo (1852-1934)

Criminologia, Napoli 1885.


Prirodni i zakonski kriminalitet

Kriminalce dijeli na: ubice

nasilne kriminalce

kradljivce

Kriminalna etiologija

Uinitelj krivinog djela ima moralnu smetnju, koja ima organsku osnovu i prenosi se nasljeem

(osnove Darwinove teorije- preivljavanje najsposobnijih)

20.11.2013 45

Franz von Liszt (1851.-1919.)

Internationale Kriminalistoische Vereinigung IKV (1889.) Assossiation Internationale de Droit Penal AIDP (1924.)

Primarni egzogeni faktori (socioloki), dok endogenim (unutranjim, u osobi poinitelja) pridaju sekundarni znaaj;

Utemeljitelj savremene svrhe kanjavanja (ne peccetur), koja se u naelu orjentira na specijalnu prevenciju;

...kazna treba poinitelja popraviti, ako je popravljiv, ili mu

u suprotnome oduzeti, zauvijek ili privremeno, fiziku mogunost za injenje daljnjih zliina (izdvajanje iz drutva)...

Fenomenologija poinitelja: Popravljivi (akutni)

Nepopravljivi (hronini)

20.11.2013 46

Franz von Liszt

Zadaci i metode kaznenopravne znanosti, (1900.), Berlin

1. Pedagoki zadatak: obrazovati kriminalistikog praktiara 1. Juristiko-loginom podukom (Kazneno pravo)

2. Praktino-tehnikim kolovanjem (Kriminalistika)

2. Znanstveni zadatak: kauzalno razjasniti 1. Zloin (Kriminologija)

2. Kazna (Penologija)

3. Politiki zadatak: razvijanje zakonodavstva radi suzbijanja zloina, posebno ali ne iskljuivo, kaznom i s njom srodnim mjerama (Kriminalna politika)

20.11.2013 47

Enrico Ferri (1856-1929)

Sociologia criminale, Torino 1884.

Faktorski pluralizam etiologija kriminaliteta

Antropoloki faktori (organska i psihika konstitucija i line osobine kriminalca)

Kosmiki faktori

Socijalni faktori


Roeni kriminalci (delinquenti nati)

Duevno bolesni kriminalci (delinquenti pazzi)

Kriminalci iz strasti (delinquenti per passione)

Sluajni kriminalci (delinquenti doccasione)

Kriminalci iz navike (delinquenti abituali) 20.11.2013 48

Enrico Ferri (1856-1929)

Sociologia criminale, Torino 1884.

Sistem mjera socijalne zatite

...ako je ponaanje uinioca potpuno odreeno navedenim iniocima, on ne moe biti moralno odgovoran, niti kriv, pa drutvo nema pravo da ga kanjava. Ipak poto je njegova djelatnost antisocijalna, drutvo na nju mora reagovati. U tom, po drutvo, opasnom stanju je ne samo osnov reagovanja, ve i kriterijum za izbor sankcije...

Preventivne mjere (policijske ili indirektne- ante delictum)

Reparatorne mjere (uklanjanje posljedica KD-a)

Represivne mjere (zatvor, protjerivanje, novane kazne- post delictum)

Eliminatorne mjere (za najopsanije zloince- uklanjanje iz drutva)

20.11.2013 49

Najznaajnije postavke

Krivino djelo i poinitelj realne drutvene i individualne pojave !

Poinitelj KD u centru panje kaznenog prava !

Poinitelj prilikom izvrenja nije slobodan na njega djeluju egzogeni i endogeni faktori !

Kazna ne smije biti JEDINO sredstvo otklanjanja opasnosti upitna individualizacija !

20.11.2013 50

Znaaj pozitivizma u kriminologiji

Reakcija na strogu Klasinu kolu

Nove teorije o uzrocima kriminalnog ponaanja

Primjena pozitivnog metoda u prouavanju kriminaliteta

Usmjerenost na uinitelja KD

Novi koncepti kaznene politike

20.11.2013 51

Osnovna obiljeja razvoja kriminologije u XX vijeku

Tri koncepta/pravca

Neoklasicizam

Pokret drutvene odbrane

Kriminalnopolitiki razvoj u drugoj polovini XX vijeka

20.11.2013 52

Neoklasicizam 1. Zakonitost kaznenog djela i kazne Conditio sine qua non

2. Relativni (in)determinizam moralna odgovornost osnov kaznene odgovornosti

3. Opasnost poinitelja - osnov za drutvenu odbranu

4. Uvoenje smanjene uraunljivosti

5. Naelo individualizacije prilikom izricanja kazne (jedina KS)

6. Primjena sigurnosnih mjera (neuraunljivi, BSU, povratnici...)

7. Poseban tretman za maloljetnike (odgojne mjere)

20.11.2013 53

Pokret drutvene odbrane

Vei znaaj znastvenih disciplina o ovjeku u kaznenom zakonodavstvu;

Pozornost na mjerama sa individualiziranim sadrajima koji odgovaraju opasnosti poinitelja;

Prevencija kriminaliteta- pomo poinitelju;

Humanizacija kaznenog prava;

Pitanje kriminaliteta ne moe se rjeavati samo kaznenim pravom.

20.11.2013 54

Kriminalnopolitiki razvoj u drugoj polovini XX vijeka

Pomak teita sa represivnog na preventivni (kaznenopravni kriminalnopolitiki)

Globalizacija savremene PSK

Isticanje optih civilizacijskih vrijednosti; Upuivanje na vanost znanstvenog pristupa fenomenu

kanjivih ponaanja; Saradnja na sviom nivoima PSK

Afirmacija nerepresivnih, dravnih i izvandravnih socijalnih djelatnosti u PSK

20.11.2013 55

Literatura Kriminologija, Ignjatovi, ., Beograd, 2005., (str. 147-165)

Kriminologija, Milutinovi, M., Beograd, 1988., (str. 85-104);

Kriminologija, Mlaenovi, R., Sarajevo, 1982., (str. 46-86);

Kriminologija, Petrovi, B., Meko, G., Sarajevo, 2004., (str. 23-28 i 45-60);

Kriminoloko naslee, Ignjatovi, ., Beograd, 1997., (str. 7-8 i 37-114);

Krivino pravo- opti dio, Srzenti, N., Staji, A., Lazarevi, Lj., Beograd, 1998., (str. 33-62);

O zloinima i kaznama, Beccaria, C., ( prevod Antum Cvitanovi), Zagreb, 1988.;

Criminology, Siegel, J., L., Thomson Learning, London, 2006., (str. 6-9);

Politika suzbijanja kriminaliteta, Horvati, , Cvitanovi, L., Zagreb, 1999., (str. 50-91)

Svrha kanjavanja u suvremenom kaznenom pravu, Cvitanovi. L., Zagreb, 1999., (str 193-226)

Prevencija kriminaliteta, Krivokapi, V., Sarajevo, 2006., (str. 27-35)

20.11.2013 56

4_k1_razvoj kriminologije

Documents