50 godina - komunalac-vrbovec.hr · sunce). na groblju je pohranjena povijest ovoga grada: grob...

50 GoDINA

Komunalac VrboVec − 50 godinaPriređivač: Dragan Vicković

IzDaVač: Komunalac Vrbovec d. o. o. Kolodvorska 29, 10340 Vrbovec

www.komunalac-vrbovec.hr

za IzDaVača: Dražen Sudinec

ureDnIštVo: Dražen Sudinec, renata Levak, Gordana Đurašina, Siniša abramović,

Jasmina Pušić, Mato Jelić, Dragan Vicković

DIzaJn: andrea Knapić

foto: arhiva Komunalca, zvonimir Ćurić, Dragan Vicković, privatne zbirke

LeKtura I KoreKtura: Žaklina Hasnaš, prof.

tISaK: Grafički zavod Hrvatske, zagreb

naKLaDa: 500 primjeraka

ISBn: 978-953-57684-0-1

CIP zapis dostupan u računalnom katalogu nacionalne i sveučilišne knjižnice u zagrebu pod brojem 846636.

© Sva prava pridržana. ni jedan dio stranice ne smije se reproducirati ili prenositi u bilo kojem obliku, ni na bilo koji način, elektronski ili

mehanički, uključujući snimanje, kopiranje, pohranjivanje u bazu podataka bez odobrenja Komunalca Vrbovca d. o. o.

Priredio: Dragan Vicković

Vrbovec, 2013.

50 GoDINA

IMeNA

1963. 1972. 1978.

KoMUNALNA USTANoVA VrboVec KoMUNALNo PoDUZe∆e VrboVec KoMUNALNA orGANIZAcIJA UDrUŽeNoG rADA s. p. o.

1991.

KoMUNALNA orGANIZAcIJA UDrUŽeNoG rADA s. p. o. “KoMUNALNo” s. p. o. VrboVec KoMUNALAc VrboVec, d. o. o.

1997.

Te 1963. godine, kada je Skupština opÊine

osnovala ustanovu koja Êe skrbiti o ureenosti

mjesta Vrbovca, tada je Vrbovec postao grad.

u pola stoljeća uspješnoga djelovanja Komunalna ustanova,

danas Komunalac, prati Vrbovčane od jutra do sutra, a može se

reći i od rođenja do smrti.

Dnevno djelatnici-čistači skrbe o urednosti gradskih ulica. Komunalac

skrbi o distribuciji vode i plina, o odvozu kućnog otpada. time

djelatnici toga kolektiva utječu na raspoloženje u svakoj obitelji.

Vrbovčani se sjećaju da je u 50 godina bilo dana i dana kada nije bilo

ni kapi vode u slavinama, sjećaju se redukcija plina ili prometnih

čepova utorkom na prilazu sajmištu.

Komunalac danas brine o sajmištu te time baštini povijesnu

činjenicu da se sajam u Vrbovcu organizira od 1735. godine. tada je

plemićka obitelj Patačić dobila odobrenje Beča da organizira sajam u

Vrbovcu ako to ne smeta Križevcima.

UVoDNA rIJe»

7

8 KoMUNALAc VrboVec − 50 GoDINA

održavanje zelenih površina u gradu, cvjetnih otoka, pa i božićnoga

i novogodišnjega ugođaja, skrb je Komunalca.

Vrbovec je ponosan, a to je dika i Komunalca, na veoma uređeno

gradsko groblje gdje se Vrbovčane pokapa od 1720. godine, kada se

za kanonske vizitacije spominje groblje na mjestu Brdu.

na groblju se nalazi spomenik nulte kategorije – mauzolej markiza

eugènea de Piennesa, a tu je i kapela Sveta tri kralja sagrađena

1713. godine. Stručnjaci smatraju da je vrbovečko groblje, poslije

varaždinskoga groblja, jedno od najuređenijih kada je riječ o

hortikulturi, čime djelatnici ovoga poduzeća dobivaju samo

komplimente. to je groblje inspiracija i brojnim umjetnicima, među

ostalima i svjetski poznatome slikaru Ivanu rabuzinu, čija je slika

Vrbovečko groblje jedinstvena (jedan od motiva na njoj je crno

sunce). na groblju je pohranjena povijest ovoga grada: grob prvog

učitelja, grob Vinka Schela, mauzolej markiza de Piennesa te grob

glazbenika Slavka Horvata. ondje su sahranjeni i hrvatski vitezovi

poginuli u Domovinskome ratu: Dubravko Smolec i Damir rubenčić.

Monografi ja Komunalac 50 donosi sjećanja danas živućih direktora

koji su osmišljavali i zajedno sa zaposlenicima provodili poslovnu

politiku toga kolektiva, dok današnja uprava govori o suvremenim,

ali i budućim zadaćama kolektiva.

tijekom cijeloga svoga novinarskoga staža pratio sam djelatnost

Komunalca i pisao o njegovu razvoju. Priređivanje ove monografi je o

Komunalcu, koji ima tako široku lepezu djelatnosti važnu za moj grad

Vrbovec, predstavljalo mi je veliku obvezu i odgovornost, ali i inspiraciju.

zahvaljujem upravi na ukazanome povjerenju, ali i dosadašnjim

direktorima koji su svojim sjećanjem zaustavili jedan trenutak u

50-godišnjem trajanju Komunalca.

Dragan VickoviÊ, prireivaË monografi je

Komunalac Vrbovec navrπio je 50 godina svoga postojanja.

Tijekom proπlih desetljeÊa mnogo se toga mijenjalo: ljudi,

djelatnosti, opseg poslova, tehnologije, broj zaposlenih.

Ono πto se nije mnogo mijenjalo jest njegova vaænost za

sam grad Vrbovec.

Dražen Sudinec, direktor

ZA©To MoNoGrAFIJA

manje ili više uspjeha, uvjetovali njegov razvoj. Sami ćete prosuditi

tko je u tome bio više ili manje uspješan.

Dolazi vrijeme novih promjena. nakon što se prije nekoliko godina

odvojila djelatnost distribucije i opskrbe plinom u zasebnu tvrtku,

sada je na red došla vodoopskrba. odvajanje te djelatnosti značit će

velike promjene u organizacijskome smislu. Koliko će to doprinijeti

boljitku cjelokupne zajednice, danas je teško predvidjeti.

Mnogi poslovi od općeg interesa nikada ne bi bili napravljeni da

nije bilo Komunalca. Cijene usluga bile bi mnogo veće da nije

toga gradskoga poduzeća. no njegovo su postojanje najviše obilježili

ljudi koji su u tom poduzeću radili, neki cijeli svoj radni vijek, a neki

jedan ili više mandata.

u ovoj su monografi ji upravo ljudi na prvome mjestu. Pokušali

smo dočarati atmosferu i važnost svojih ljudi. nismo zaboravili ni

(ne)zgode koje su se događale, a kojima se danas možemo samo

nasmijati. čelni su ljudi Komunalcu uvijek davali smjernice rada i, s

9

IMATI PoSAo ZNA»I IMATI KrUH

»asno je raditi

Spomenik radu dižu radnici svojim radom

nastankom Komunalca prije 50 godina Vrbovcu su bili potrebni

radnici koji će obavljati posao ukopa mrtvih. Komunalac je

trebao grobare. tražili su se radnici koji će čistiti ulice. Potrebni su mu

bili čistači (smetlari). rijetki su se naši sumještani odlučivali za te ili

slične poslove jer je javna percepcija tih poslova bila drukčija i nije se

bilo lako odlučiti raditi ih. u modi su bili trgovci, metalci, činovnici.

Kako je Vrbovec svakim danom sve više i sve snažnije bivao gradom,

sve su više i sve snažnije bile izražene i potrebe za širim spektrom

uslužnih djelatnosti. trebalo je čistiti septičke jame (crne jame) i niz

je neatraktivnih služba i poslova dolazio na površinu: trebalo ih je

obavljati. za to su bili potrebni ljudi.

I tada i danas, ali i zanavek: časno je raditi. nekad se obrtnicima,

ljudima zlatnih ruku, odavala posebna čast i slava. radu valja

dignuti spomenik, a taj spomenik dižu radnici koji svoj posao

obavljaju pošteno, zdušno i znalački. tek radom čovjek se potvrđuje.

time što ima posao, što radi, čovjek dobiva na važnosti. Biva priznat.

rad čovjeka osmišljava i daje mu dignitet.

Danas, u aktualnom trenutku, uz pozdrav prigodom susreta

neizostavno ide i ono: „Imaš li posao? radiš li? Imaš li kruh?“

Posao je kruh! rad je kruh! radnici/djelatnici Komunalca imaju

posao. rade. Imaju kruh.


DIreKTorI

Ivan PopoviÊprvi direktor

od 1. sijeËnja 1964. do 25. prosinca 1964.

Dragutin Leboπ Stjepan JambraËv. d.

od 8. prosinca1965. do 10. listopada1966.

od 10. listopada 1966.do 21. listopada 1968.

Alojz Salajv. d.

1965.

11

rudolf TurËin

1968. − 1971.

Marijan TvoriÊv. d.

Ljubomir –uranecv. d.

Ivan Kralj

od 18. travnja 1971. do 22. travnja 1972.

direktor od 22. travnja 1972. do 15. veljaËe 1983.

od 4. sijeËnja 1984. do 3. rujna 1984.

od 3. rujna 1984.do 7. sijeËnja 1991.


boško blazinv. d.

od 15. veljaËe 1983.do 4. sijeËnja 1984.

Nikola DonËeviÊv. d.

od 7. sijeËnja 1991.do 12. studenog 1991.

direktor od 12. studenog 1991.do 19. srpnja 2000.

od 19. srpnja 2000. do 4. veljaËe 2003.

Ivan Kust Dražen Sudinec

od 4. veljaËe 2003.do 12. veljaËe 2012.

od 13. veljaËe 2012.

Vladimir MargetiÊ

13

JU»er

Skupština opÊine Vrbovec osnovala je 26. listopada 1963. današnje

poduzeÊe kao ustanovu sa samostalnim fi nanciranjem radi zadovoljavanja

komunalnih potreba graana te radnih i drugih organizacija.

Naziv ustanove (poduzeÊa) bio je KOMUNALNA USTANOVA VRBOVEC.

Već 1966. upisana je kod Komunalne ustanove nova radna

jedinica pod nazivom Jedinica za stambeno gospodarenje, koja

se 1969. izdvaja u fond stambeno-komunalne djelatnosti.

Početkom 1969. (30. travnja) dopunjena je djelatnost gospodarstva,

i to izgradnjom stambenih i poslovnih prostorija u privatnom i

društvenom vlasništvu te izgradnjom i rekonstrukcijom javnih

putova (cesta), mostova, propusta i svih vrsta nogostupa na području

općine Vrbovec.

Djelatnost se poduzeća sve više širila pa tako bilježimo da je od

6. svibnja 1971. proširena na proizvodnju i promet građevinskim

materijalom.

Potrebno je istaknuti da 20. srpnja 1972. dotadašnja ustanova

mijenja naziv u KOMUnalnO POdUZeće VrBOVec.

Već je 1976. rješenjem Privrednog suda Bjelovara, u sudskom

registru od 5. veljače 1976. godine, upisana dopuna (promjena)

djelatnosti: gradnja, održavanje, korištenje i proširenje groblja i

objekata na njima te pružanje potrebnih usluga i promet potrebnih

potrepština.

Godine 1979. promijenjen je naziv tvrtke i glasi KOMUNALNA OrGanIZacIJa UdrUŽenOG rada VrBOVec s. p. o. Vrbovec –

skraćeno KOUr s. p. o Vrbovec.

Godine 1980. djelatnost je dopunjena proizvodnjom bitumenskih

materijala za ceste i krovove, a 1. srpnja 1982. i javnim prijevozom

građevinskog materijala. Dinamičan se razvoj očituje i 1984. kada

je 24. listopada u sudski registar upisana nova djelatnost: izgradnja,

rekonstrukcija i popravak plinovoda te postavljanje i popravak

građevinskih instalacija unutrašnje vodovodne, kanalizacijske

električne i plinske instalacije.

na kraju je, u skladu sa zakonom o poduzećima, u sudski registar

upisano organiziranje javnoga poduzeća pod tvrtkom: Komunalno poduzeće s potpunom odgovornošću Vrbovec (skraćeno

„Komunalano“ s. p. o Vrbovec).

17

JU»

er

18

PrisjeÊanje

Marijan tvorić bio je 11 godina direktor Komunalnoga. Bilo je to

„zlatno doba“ poduzeća.

odlukom Skupštine općine Vrbovec 1963. osnovana je Komunalna

ustanova sa samostalnim fi nanciranjem, a cilj joj je bio skrbiti o

uređenju Vrbovca. Istodobno je 1. prosinca, dan kada je operativno

osposobljena, utvrđen kao dan te organizacije.

za početak rada Skupština općine osigurala je obrtna sredstva u

visini 3,000.000 dinara i osnovna sredstva, zgradu tržne uprave

na sajmištu, parni valjak, kamion sandučar (dobiven iz likvidacije

„VIMPIK-a “) te druga sredstva za operativno djelovanje.

Valjalo je pronaći odgovarajući kadar: direktora, šefa računovodstva,

tehničkog rukovodioca te administrativnu osobu kako bi se počelo

raditi. nije išlo odjednom. Pomalo su se zapošljavali i operativni

radnici – njih dvadesetak.

ustanova je tijekom vremena, u skladu sa zakonom, prerasla u

Komunalno poduzeće, potom u Komunalnu organizaciju udruženoga

rada i danas je Komunalac.

unutar organizacije formirana je Jedinica za gospodarenje

stambenim fondom sa svojim organima upravljanja (ukinuta je

formiranjem SIz-a), odjel za projektiranje, koji je pružao usluge u

izradi projektne dokumentacije za ishođenje građevinskih dozvola

Marijan TvoriÊ, ing. građ.

v. d. od 18. travnja 1971. do 22. travnja 1972.direktor od 22. travnja 1972. do 15. veljaËe 1983.

i bankovnih stambenih kredita.

odjel je projektirao značajne

objekte: Vatrogasni dom s

dvoranom u Brezničkome Humu,

idejno rješenje kanalizacije

Vrbovca, radničko odmaralište u

nerezinama te mnoge trgovačke,

stambene i poslovne objekte.

Period do 1970. obilježilo

je nesnalaženje, posebno direktora.

Prvi direktor bio je Ivan Popović (stariji) da bi potom

do izbora dragutina leboša za

direktora v. d. bio alojz Salaj (šef

računovodstva). Poslije odlaska

Dragutina Leboša v. d. je Stjepan

Jambrač (iz računovodstva), koji

je tu funkciju obnašao do izbora

rudolfa Turčina za direktora.

Preuzimanjem dužnosti direktora

rudolfa turčina počinje period konsolidacije organizacije.

19

JU»

er


Dolaze mladi stručni kadrovi, širi

se područje djelatnosti i povećava

se broj zaposlenih. Potkraj 1971.

u Komunalnom je zaposleno

šezdesetak radnika. u najboljim

vremenima zaposleno je bilo

otprilike 120 radnika.

na zahtjev radnika, a uz

suglasnost nadležnih, prihvatio

sam se potkraj 1971. dužnosti

tehničkoga rukovodioca (jer je

mjesto ostalo nepopunjeno nakon

smrti kolege Božidara Mance).

Kada je direktor ruda turčin

umirovljen, imenovan sam za v. d.

direktora. na mjesto direktora bio sam biran u trima mandatima i na toj sam dužnosti ostao do 1982. godine.

Broj stanovnika Vrbovca stalno

je rastao. to vodoopskrba nije

mogla pratiti, a posebno zahtjeve

Mesne industrije PIK-a Vrbovca.

tražila su se rješenja: prvo u

mukotrpnim dogovaranjima u

vezi s vodovodom zagreb istok.

Postojeći vodovod Dugo Selo –

Vrbovec nije mogao zadovoljiti

potrebe za vodom ni po kvaliteti

ni po količini i pritisku. Vođeni

su razgovori s predstavnicima

vodovoda Bjelovara, ali nije

dobivena suglasnost Skupštine

općine Bjelovara. razgovaralo se

s varaždinskim „Varkom“ koji je

pokazao interes. u međuvremenu

je sagrađena vodosprema –

vodotoranj. no postojeći sistem

vodovoda nije imao kapacitet

koji bi ga punio. Pristupilo se

istraživanju kapaciteta vode na

Blanju jer su istraživanja kod

farme u Gradecu pokazala da

dolina potoka črnca posjeduje

vodonosne slojeve. Ispitivanja

su dala pozitivan rezultat pa

se počelo graditi cjevovod od

21

JU»

er

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

crpilišta do vodospreme. Do realizacije vodovoda zagreb istok

pokrivene su sve potrebe, a vjerujem da to funkcionira još i danas.

Gradnjom plinovoda Dugo Selo – Vrbovec 1970. počela je plinofi kacija Vrbovca. ekipirana je izvođačka skupina uz pomoć

radnika naftaplina iz Ivanić Grada.

na 3. sjednici održanoj 23. listopada 1972. radnički savjet analizira

poslovanje za devet mjeseci 1972.

Povećana potrošnja i ograničeni kapaciteti plinovoda zadavali

su probleme u zimskom periodu, a nezadovoljstvo je potaknulo

traženje rješenja s predstavnicima naftaplina iz Ivanić Grada.

Istaknut je prijedlog gradnje plinovoda Sveti Ivan Žabno – Vrbovec, većega kapaciteta i pritiska s odgovarajućom redukcionom

stanicom. financiranje je izvedeno na sljedeći način: tri milijuna

–uKa Kralj:

Jedan je od prvih zaposlenika u Komunalnom, gdje je radio od 1. sijeËnja 1964. do 11. studenoga 1987. kada je otišao u mirovinu. Umro je 29. srpnja 2002. godine.

bio je zadužen za ureenje parka, potom za funkcioniranje sajmišta, a poslije je bio skladištar i voditelj nabave. bio je na svim kopanjima cjevovoda u gradu.

∑ Ðuka je bio naš katastar ∑ sjeÊa se Marijan TvoriÊ.

Ðuka Kralj bio je u nekoliko navrata Ëlan radniËkoga savjeta i njegov predsjednik.

kredita naftaplina, koji bi se vratio predajom cjevovoda, i dva

milijuna doprinosa zainteresiranih područja i korisnika plina.

Sve izvedeno i danas je u funkciji, ali nažalost uz visoku cijenu

korištenja.

čistoća kao djelatnost poduzeća počela je kao organizacijski oblik

tako da se traktorskim prikolicama privatnika odvozio kućni otpad.

otpad je odvožen na deponij, u jame iz kojih je vađena glina za

žbukanje drvenih zgrada pokraj Lazarevca (danas novo Selo). na

isti su način pražnjene zahodske jame, s time da su u to vrijeme

pojedinci zahtijevali razbacivanje po obradivim površinama. taj

način ni tada nije bio prihvatljiv.

Projektni odjel u suradnji s Građevinskim fakultetom u zagrebu

izradio je idejno rješenje kanalizacije Vrbovca koje je prihvatila i


//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Istaknut je prijedlog

Vrbovecstanicom. financiranje je izvedeno na sljedeći način: tri milijuna

Ðuka Kralj bio je u nekoliko navrata Ëlan radniËkoga savjeta i njegov predsjednik.

struka i upravni organi. Dobivene

su suglasnosti, izdano je odobrenje

za izvođenje građevinske dozvole i

započeta je gradnja. Poslije su vršene

izmjene uključivanjem odvodnje iz

Mesne industrije.

ni način odvoza i deponiranja kućnog otpada nije zadovoljavao

propise. rješenje je pronađeno u

Komunalnoj organizaciji Prigorac

Sesvete kojoj je u interesu bilo širenje

područja odvoza kućnog otpada. to je

trajalo sve dok Prigorac nije izgubio

taj interes. nakon toga je uslijedila

nabava odgovarajućega vozila i

utvrđeno je odlagalište u Beljavinama

na prostoru bivše živodernice, gdje

je i danas. utvrđena je strategija

postupanja s otpadom koja se sastojala

u tome da je otpad polusirovina i da

treba stimulirati odvajanje na mjestu

nastanka, što bi dovelo do ukidanja

naplate odvoza.

Najstarija fotografi ja iz Komunalnoga. Jubilarci za 10 godina Komunalnoga 1973. (slijeva nadesno:

Mijo Sever, Vid Drevenkar, –uro Kralj, Franjo BelaËiÊ, Marijan TvoriÊ, Marijan BaÊani i Petar MariËiÊ)

23

JU»

er

Sajmište i sajmovanje organizirano je tijekom tjedna, mjesečno i

godišnje.

Problem je bio ulazak u sajmište jer su svi pristupni putovi bili

zakrčeni vozilima, što je onemogućavalo normalan promet. rješenje

je pronađeno u preseljenju na novu lokaciju koja je utvrđena i

za koju je izrađen projekt. Investicija je iznosila više od milijardu

dinara.

Javne i parkovne površine u centru Vrbovca održavane su bez

većih problema u skladu s raspoloživim sredstvima.

Upravljanje grobljem u Vrbovcu preuzeto je od Mjesne zajednice

Vrbovca nakon gradnje mrtvačnice. Groblje je prošireno,

organizirane su pogrebne usluge i registrirana prodaja pogrebnih

potrepština.

Na sajmiπtu ispred upravne zgrade:

Katica Glavica i vozaË Ivan Turk

(prema sjeÊanju, godine 1967.)

Posebno je zahtjevno bilo u području građenja i cestogradnje. za prihvaćanje zadaća u tom području bila je potrebna adekvatna

opremljenost. Vlastitim sredstvima i kreditima proizvođača

nabavljena je najpotrebnija mehanizacija (kamioni, grederi, valjci,

finišeri) i izvedena je asfaltna baza.

Sve te i druge nabave financirane su vlastitim sredstvima. na

temelju zacrtane poslovne politike izdvajalo se u posebne fondove.

I ovom prilikom treba odati priznanje zaposlenicima i zahvaliti im na njihovom odricanju. Bili smo među rijetkim organizacijama

koje su izdvajale povećanu amortizaciju za osnovna sredstva radi

brže nabave i obnove sredstava za rad.

asfaltirane su ceste na području Vrbovca, ali i šire (Sesvetsko

Prigorje), te željeznički peroni u Vrbovcu i Križevcima. Imali

smo razvijenu dobru poslovnu suradnju s mnogim komunalnim

organizacijama iz susjednih gradova: Sesvete (odvoz i deponiranje

otpada), Kamenici iz Sv. Ivana zeline (nabava kamena), Dugo Selo

(voda), Komunalno poduzeće čazma (nabava kamena), PzC Bjelovar

(asfaltna masa), Botovo (šljunčara), kamenolomi u Lepoglavi i

Ljubeščici, elektra Križevci…

treba napomenuti i organiziranje zimske službe te strojno čišćenje

putnih kanala radi odvodnje oborinskih voda.

Građevinska jedinica postigla je velike i značajne rezultate u

izvođenju kanalizacijske mreže, u gradnji objekata odmarališta

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Sajam u VrboVcu od 1735.

Dana 20. rujna 1734. car i kralj Karlo VI. podijelio je trgovištu Vrbovcu pravo sajma što ge je tražio Aleksandar PataËiÊ.

Vladar traži mišljenje Hrvatskoga sabora, koji molbu preporuËuje, pa tako Vrbovec 1735. dobiva sajamske povlastice.

25

JU»

er

Nagraeni jubilarci s direktorom

Marijanom TvoriÊem


Dan poduzeÊa obiljeæavalo se svake godine. SveËanost se odræavala

uoËi Dana Republike 29. studenoga. Na slici je jedna od sveËanosti

nerezina, vikendica na otoku Silbi, stambeno-

privatnih objekata u Vrbovcu, zgrada

prodavaonica u Gaju, tkalcu, repincu i

Peskovcu te zgrade na sajmištu i Doma

kulture.

Sve navedeno govori o opravdanosti

osnivanja Komunalne ustanove.

I na kraju ovoga prigodnoga sjećanja u

povodu 50. rođendana našega kolektiva

za spomenute uspjehe posebno odajem

priznanje zaposlenicima, jer rijetki su

pristajali biti komunalci – čistači, grobari i

slično. Kadrovi su zaslužni za napredovanje

kompletne organizacije, tako je stvaran ugled

među ljudima.

Ja sam uvijek vjerovao našem čovjeku jer je

radišan. Kad sam prihvaćao mjesto direktora,

želio sam pokazati da smo spremni i voljni

rješavati najsloženije probleme djelatnosti, a

uvjeren sam da smo u tome i uspjeli.

čestitam sadašnjim zaposlenicima i bivšim

radnicima jubilej – 50 godina postojanja

našega Komunalca!

Dan poduzeÊa obiljeæavalo se na kraju radne sezone. Bila je to prigoda za

druæenje i produbljivanje prijateljskih odnosa (zajedniËka snimka)

27

JU»

er

Iz izvjeπtaja o poslovanju Komunalnoga poduzeÊa Vrbovca u 1971.

Izvještaj je podnio 15. ožujka 1972. v. d. direktora Marijan tvorić.

Počinje kraćim povijesnim pregledom nastanka Komunalnoga

poduzeća, a potom se konstatira:

Komunalno poduzeće na osnovi proširenih registriranih djelatnosti

obavlja sljedeće djelatnosti:

> izgradnju i održavanje plinskih vodova,

> distribuciju plina,

> izgradnju i održavanje javnih cesta i objekata na njima,

> izgradnju i održavanje vodovoda,

> distribuciju vode,

> izgradnju i održavanje kanalizacije,

> upravljanje i održavanje sajmišta i tržnice u Vrbovcu

> održavanje javne čistoće u Vrbovcu na saobraćajnim površinama,

> odvoz kućnog i drugog smeća te fekalija,

> izradu investiciono-tehničke dokumentacije za stambenu,

komunalnu i drugu potrošnju,

> izgradnju stambenih i drugih objekata za vlastite potrebe i tržište,

Dragan VickoviÊ, direktor IDC-a (Radio Vrbovec i list Komuna), u

razgovoru s direktorom Marijanom TvoriÊem, snimljeno 1973.


> proizvodnju i promet građevinskim materijalima,

> transportne usluge u teretnom saobraćaju za komunalne i druge

potrebe.

Pri Komunalnom poduzeću djeluje i Jedinica za stambeno

gospodarenje kao pravna osoba osnovana 1965. sa zadatkom

upravljanja i održavanja stambenih zgrada, stanova i poslovnih

prostora u društvenom vlasništvu.

Poduzeće je osnovano radi zadovoljavanja komunalnih potreba

građana, društveno-političke zajednice, radnih i drugih organizacija i

djeluje na području općine Vrbovec.

Upravljanje poduzećem zasniva se na načelima društvenog

upravljanja. Radnički savjet broji 15 članova, a Poslovni odbor 7

članova. Jedinicu za stambeno gospodarenje u Radničkom savjetu

zastupaju predstavnici nosioca stanarskih prava i predstavnici

Skupštine općine Vrbovec.

Zahvaljujući principima i razvoju samoupravnih socijalističkih

odnosa kao i društveno-ekonomskih odnosa, Komunalno poduzeće

u proteklom periodu postiglo je značajne rezultate zahvaljujući

angažiranosti svih radnih ljudi.

Struktura zaposlenih:

> SSS – 8 radnika, od toga 3 žene

> NSS – 3 radnika, od toga 2 žene

Dodjela jubilarnih nagrada. U radnom predsjedniπtvu sjede Antun PisaËiÊ i

Marijan Petrak. Direktor Marijan TvoriÊ Ëita izvjeπtaj o poslovanju

29

JU»

er


> KV – 12 radnika

> PKV – 8 radnika

> NKV – 49 radnika, od toga 2 žene

Fluktuacija radne snage predstavlja značajan problem. 38 radnika

napustilo je radnu organizaciju (mirovina, smrt, samovoljno

napuštanje, sporazumni raskid radnog odnosa, isključenje iz radne

organizacije, smanjenje obujma poslova i slično).

Primljeno je 6 radnika, tako da je na kraju 1971. bilo zaposleno 48

radnika među kojima je bilo 6 žena.

u nastavku izvješća govori se o mjerama kojima se poboljšava

struktura zaposlenih te se konstatira:

Na višim školama školuje se 6 radnika, u srednjim školama 2 radnika,

a 3 radnika u školama za KV radnike.

Za vanredno školovanje troškove školovanja snosi poduzeće u skladu

s pravilnikom.

Radom i zalaganjem cijelog kolektiva dobiven je na kraju godine

sljedeći fi nancijski rezultat:

> Realizacija: 4 912 586,82 dinara

> Dohodak: 2 171 166,91 dinar

> Dobit: 599 306,40 dinara

Raspodjela dobiti izvršena je:

> za osobne dohotke po raspodjeli ZR-a: 80 000 dinara

> za rezervni fond: 30 000 dinara

> za poslovni fond: 400 365,16 dinara

> za fond zajedničke potrošnje: 60 000 dinara

> za fond stambenih zgrada: 28 941,32 dinara.

Ovakva raspodjela omogućuje povećanje vrijednosti osnovnih

sredstava i povećanje proizvodnje i usluga kao i proširenje djelatnosti.

U 1971. nabavljena su osnovna sredstva u vrijednosti 521 291 dinar,

i to: za zemljište, upravnu zgradu, statičke vibro valjke, betonske

miješalice, preše za beton, vozila, inventar i drugo.

U 1971. izgrađeno je 3 km plinske potrošne mreže u Vrbovcu i za to

investirana vlastita sredstva u iznosu od 300 000 dinara. Ukupno je

do sada izvedeno 7 kilometara mreže i investirana sredstva u visini

650.000 dinara, a izgradnja mreže ostvaruje se prema utvrđenom

planu.

Govoreći o perspektivi poduzeća, v. d. direktora Marijan tvorić kaže:

Poduzeće se u daljnjem razvoju bazira i na osposobljavanju za

moderno održavanje javnih cesta IV. reda, za što se prišlo u zajednici

sa Skupštinom općine nabavi odgovarajuće mehanizacije u vrijednosti

cca 1 500 000 dinara, koja će se mehanizacija isporučiti i koristiti u

drugoj polovini 1972.

Poduzeće je osiguralo dio sredstava za preseljenje sajmišta u Vrbovcu,

no kako su nastale teškoće oko otkupa zemljišta, do preseljenja nije

došlo. Zbog tih razloga vršena su i vršit će se najnužnija ulaganja na

održavanju postojećeg sajmišta u Vrbovcu.

Rješenjem vodoopskrbe iz Dugog Sela poduzeće je postalo samo

inkasator za prodanu vodu građanima Vrbovca koji se nalaze na našoj

potrošnoj mreži. Mi ubiremo naplatu vode po kućama, a Komunalno

poduzeće Dugo Selo od najvećeg potrošača Mesne industrije. Istina

da je to prva godina da gubitaka na vodi nije bilo, ali bi u najskorije

vrijeme trebalo riješiti distribuciju vode, kako bi građani znali tko je

odgovoran za vodoopskrbu, jer smo često u očima građana krivi tamo

gdje naše krivice nema.

Govoreći o vodoopskrbi, tvorić ističe:

Uz problem vodoopskrbe problem je i odvodnja otpadnih voda od

većih zgrada koji će se morati uskoro riješiti sa sistemom kanalizacije

mjesta Vrbovec.

u izvješću se dalje govori o organizaciji proizvodnje betonskih

blokova za vlastite potrebe. utvrđeno je da postoji interes za kupnju

blokova te da se te godine planira proizvesti veće količine za tržište.

riječ je o manjim količinama – oko 30 000 jedinica godišnje.

Zaseban problem, navodi se dalje u izvješću, predstavlja uklanjanje

kućnog i drugog otpada koje se vrši i deponira na primitivan način –

neestetski i nehigijenski.

U opuπtenoj atmosferi za vrijeme

obiljeæavanja Dana poduzeÊa

Slavko Jakopec, πef raËunovodstva, i Marijan TvoriÊ u razgovoru. Iza Marijana TvoriÊa sjedi Josip (Miljenko)

KovaËiÊ, graevinski tehniËar, koji je bio tehniËki rukovoditelj Komunalnoga od 1968. do 1975.

31

JU»

er


No za ispunjenje najosnovnijih uvjeta za zbrinjavanje otpada,

potrebno bi bilo investirati oko 500 000 dinara (zemljište, cesta,

uređeni deponij, vozilo, oprema i slično).

Također problem za sebe predstavlja održavanje postojećeg

stambenog fonda Jedinice za stambeno gospodarenje (140 stanova,

15 poslovnih prostora, vrijednost 5 008 142 dinara.) … utvrđeno je

da su potrebna sredstva od 250 000 dinara za najnužnije popravke i

održavanje. Od stanarine i najamnine ubrano je 237 000 dinara koje se

dijeli na amortizaciju (25 posto), kamate na poslovni fond (25 posto),

investiciono i tekuće održavanje (35 posto) i troškove upravljanja (15

posto).

Kad se tako malim sredstvima za održavanje dodaju prekoračenja

utroška iz ranijih godina, otplate anuiteta ranijih kućnih savjeta,

limitirane stanarine od 1966., nemogućnost dobivanja kredita za

trajnija rješenja, poskupljenje materijala, usluga kao i drugo, očito

je kako u teškom položaju se nalazi Radna jedinica za stambeno

gospodarenje i Stambeni fond kojim upravljanja.

> Istaknuto je u izvještaju o poslovanju Komunalnog poduzeća Vrbovec u 1971. koji je 15. ožujka 1972. podnio v. d. direktora Marijan Tvorić

ZaPISnIK Sa 3. sjednice radničkog savjeta koja je održana 23. 10. 1972.

Prisutni članovi radničkog savjeta: Đuro Kralj, Marija trkulj,

Vlado Vuković, Marijan Bačani, Mato Drvenkar, Đuro Durbek, Vid

Drevenkar i Valent Bađinec.

opravdano odsutni: Kata škrnjug, Milan Đurek, Josip Svečnjak.

neopravdano odsutni: Branko Jendriš, Ivan Biškupec i Ivan Horvat.

ostali prisutni: Marijan tvorić, Slavko Jakopec, Josip Kovačić i Boško

Blazin.

Predsjednik radničkog savjeta je Đuro Kralj.

Dnevni red:

1. analiza poslovanja za devet mjeseci 1972.

2. Informacija o realizaciji samoupravnog sporazuma o formiranju

dohodaka i o osiguranju sredstava za osobne dohotke

3. rasprava o samoupravnom sporazumu, o fi nanciranju elektro-

energetskih objekata

4. razno.

Prije prelaska na dnevni red govori predsjednik radničkog savjeta

Đuro Kralj:

– Ja bih se osvrnuo na neopravdani izostanak pojedinih članova

Radničkog savjeta. Danas kad na sjednici trebamo donijeti značajne

odluke za naš daljnji rad, nekolicina članova nije prisutna što

ja smatram da je krajnje neodgovorno. Predlažem da se donese

zaključak da ih se pismeno opomene zbog neodgovornog ponašanja –

prema članku 87 Statuta poduzeća.

radnički savjet prihvatio je zaključak da se izostali radnici pismeno

opomenu i da im se skrene pažnja na neodgovorno ponašanje.

aD 1.

riječ ima šef računovodstva Slavko Jakopec, koji će podnijeti

izvještaj o poslovanju radne organizacije za devet mjeseci 1972.

Jakopec Slavko: Mi smo svake godine dužni za kvartalni obračun

banci dati obračun poslovanja za taj period. to je period za prvih

šest mjeseci, prvih devet mjeseci i završni račun.

Po periodičnim obračunima se ne donašaju nikakve odluke o

raspodjeli dohotka, nego se samo obavještava radna zajednica o

radu. Mi smo radi lakšeg praćenja dali vama svima pokazatelje koji

govore o rezultatima našeg rada.

za period od 1. siječnja do 30 rujna 1972. ukupan prihod bio je

4 281 000 dinara. Prošle godine ukupan prihod za isto razdoblje

iznosio je 3 652 000 dinara, a što pokazuje porast za 117 posto.

ukupan prihod ostvaren je za 8 posto manje od očekivanoga.

ostvareni dohodak iznosi 1 711 000 dinara, a to je porast za 3 posto.

Izlet u Drvar 24. svibnja 1981.

Kad se pokriju osobni dohoci i zakonske obveze, ostaje dobit od

38 277 dinara.

u raspravi su sudjelovali Đuro Kralj koji je govorio o efikasnosti

rada faP-ovih kamiona. Marijan Tvorić se zalagao da se izvrši

detaljna analiza gradilišta u Preseki. Boško Blazin govori kritički

o poslovanju i zalaže se da se vrednuje rad. Vlado Vuković iznosi

problematiku i nedisciplinu radnika na gradilištu.

33

JU»

er

/////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

Franjo bEla»I∆

Franjo belaËiÊ bio je prvi ËistaË ulica Vrbovca. radio je u Komunalnom od 1. travnja 1964. sve do 30. rujna 1992. kada je otišao u zasluženu mirovinu. Umro je 11. rujna 2001. godine. Za Franca su u šali radnici Komunalnoga govorili da je glavni pisar na centralnom trgu u Vrbovcu.

Ivan Kralj, ing. građ.

direktor od 3. rujna 1984. do 7. sijeËnja 1991.

34

obilježavajući 25. godišnjicu postojanja radne organizacije u

studenom 1989. godine, Ivan Kralj, inženjer građevinarstva,

konstatirao je:

„Danas su u kolektivu zaposlena 103 radnika, od čega su dva s VSS,

dva s višom stručnom spremom, 20 sa SSS, 26 su KV, 27 PKV, 26 nKV.

Djelatnosti koje se obavljaju i koje su registrirane kod Privrednog

suda u zagrebu obavljaju se preko sljedećih organizacionih jedinica:

> Jur CeSte – s asfaltnom bazom, transportom i građevinskim

strojevima

> Jur VoDoVoD I KanaLIzaCIJa

> Jur čIStoĆa, zeLene PoVršIne, SaJMIšte, trŽnICa I GroBLJa

> Jur PLIn, DIStrIBuCIJa I PLIn InStaLaCIJe

> Jur PLIn InStaLCIJe.

Sve su te djelatnosti ustavom i posebnim zakonskim propisima

defi nirane kao djelatnosti od posebnoga društvenog interesa (zakonom o komunalnim djelatnostima, zakonom o vodama,

zakonom o cestama te nizom propisa izvedenih temeljem zakona).

Djelatnosti su se razvijale unutar Komunalne radne organizacije

prema zahtjevima odnosno potrebama mjesta Vrbovca.

Moramo se podsjetiti da je naša radna organizacija osnovana aktom-

rješenjem SO-Vrbovec broj 5614/I-53 od 26. 10. 1963. godine, a počela djelovati kao pravni subjekt 1. travnja 1964. pod imenom Komunalna ustanova Vrbovec.“

ustanova je osnovana radi zadovoljavanja stambenih i komunalnih

problema radnih ljudi i građana i drugih radnih organizacija

na području općine Vrbovec. osnivač Skupština općine Vrbovca

osigurala je inicijalna novčana sredstva za nabavu osnovnih

sredstva.

Program modernizacije (asfaltiranja) lokalnih prometnica jedan je od najvaænijih projekata

Vrbovca. Nakon provedenoga referenduma 1966. program je provela OpÊina Vrbovec kojoj

je predsjednik bio Franjo ©tefanoviÊ, a naËelnik za privredu Franjo DonËeviÊ

////////////////////////////////////////////////////////////////////

35

JU»

er

Referat za dvadeset i petu godiπnjicu tvrtke

37

JU»

er

Od 1. siječnja 1964. zapošljavani su radnici za uređenje zelenih površina, za održavanje čistoće u Vrbovcu i za potrebe sajmišta u Vrbovcu, a 1. travnja 1964. ustanova se konstituira izborom

upravnog odbora i registriranjem na Privrednom sudu u Bjelovaru.

tada zapošljava 15-ak radnika.

u skladu s postavljenim zahtjevima zapošljavani su novi radnici.

formira se Jedinica za održavanje stambenih zgrada koja ubrzo

prerasta u Jedinicu građevinarstvo i bavi se građenjem manjih

stambenih i privrednih objekata. tako se broj zaposlenih povećava

na 30-ak.

Godine 1975. nepisanim je dogovorom (po preporuci politike)

dogovoreno da građevinarstvo i visokogradnju preuzme

Građevinarstvo unutar „Gramipa“ iz Dubrave. otada je

visokogradnja reducirana isključivo na održavanje stambenih

zgrada. Poslije je ta radna jedinica unutar radne organizacije

pripojena radnoj jedinici Vodovod i kanalizacija.

ubrzo nakon osnivanja, već 1. travnja 1964., ustanova počinje

gradnju i održavanje cesta IV. reda radeći tada za Putni fond

općine Vrbovca. nažalost, kapaciteti (kadrovi, mehanizacija i

kreditni potencijal) nisu bili dovoljno jaki da ustavom preuzmu

modernizaciju cesta prema referendumu iz 1967. (I. i II. programom

koji su obuhvaćali gradnju oko 230 kilometara cesta, što je dano

vanjskom izvođaču „Cesti“ iz zagreba).

Ipak, društveno-politička zajednica postavlja imperativ efi kasnog

održavanja cesta IV. reda, što dovodi do nabave specijalnih radnih

strojeva. tako je 1972. nabavljena unimog freza, specijalni radni

stroj za čišćenje putnih jaraka, a 1973. unimog kompaktor. nabavna

vrijednost tih strojeva bez carine premašivala je 250 000 njemačkih

maraka.

stambenih i privrednih objekata. tako se broj zaposlenih povećava

Godine 1975. nepisanim je dogovorom (po preporuci politike)

visokogradnja reducirana isključivo na održavanje stambenih

zgrada. Poslije je ta radna jedinica unutar radne organizacije

ubrzo nakon osnivanja, već 1. travnja 1964., ustanova počinje

radeći tada za Putni fond

općine Vrbovca. nažalost, kapaciteti (kadrovi, mehanizacija i

kreditni potencijal) nisu bili dovoljno jaki da ustavom preuzmu

modernizaciju cesta prema referendumu iz 1967. (I. i II. programom

koji su obuhvaćali gradnju oko 230 kilometara cesta, što je dano

Radnici Komunalnoga tijekom asfaltiranja lokalnih prometnica

Postavljanjem asfalta vrboveËka su

sela izaπla iz stoljetnoga blata

39

JU»

er

radna je organizacija u to vrijeme započela, a 1975. i preuzela preostalu gradnju cesta iz spomenutog I. i II. programa modernizacije. Da bi se zaokružio proizvodni proces i održala

nezavisnost, 1980. nabavljena je i montirana 20-tonska asfaltna baza.

Komunalna ustanova Vrbovec 1977. i SIz za ceste sklapaju

Samoupravni sporazum o trajnoj suradnji na održavanju cesta, koji

se unatoč promjenama zakona o cestama primjenjivao i nakon 12

godina.

u navedenom je razdoblju Komunalna ustanova za SIz za lokalne

ceste i druge investitore na području općine Vrbovca izgradila

oko 100 kilometara asfaltnih cesta i objekata na njima (mostovi i

propusti). Kao izvođač se povremeno pojavljuje i izvan područja

vrbovečke općine pa je tako niz godina izvodio sve asfalterske

poslove za SIz za lokalne ceste Dugo Selo, povremeno za potrebe

SIz-a za lokalne ceste općine čazme, isporučivao je asfaltnu

mješavinu radniku iz Križevaca i Poduzeću za ceste zagreb. osnovni

problem te djelatnosti bila je neizvjesnost jer je tada važećim

zakonom o cestama bilo određeno da sve poslove na cestama

obavlja PzC zagreb (uključujući i lokalne ceste) kao ovlaštena radna

organizacija.

Plinofikacija je započela 1969. izgradnjom plinovoda Dugo Selo –

Vrbovec. Godine 1970. započinje plinofikacija Vrbovca, a uz „Gradip“

se na plinovod priključuje i Mesna industrija PIK-a Vrbovca. Plinska

se mreža uz Vrbovec širi i na Luku te Martinsku Ves i Lonjicu.

Već tada, potkraj 70-ih, uočava se problem nesigurne opskrbe

plinom pogotovo u zimskim mjesecima te 1981. počinje gradnja novoga plinovoda (magistralnoga) Vrbovec – Sveti Ivan Žabno

s odvojkom za Dubravu. Plinovod je građen kreditom naftaplina,

sredstvima privrede općine Vrbovca i Komunalne ustanove, koja

Upravna zgrada i

prostor Komunalca

iz zraka

Vatrogasna cisterna za vodu nabavljena 2005.

41

JU»

er

je vodila sve investicijske poslove. Gradnja je započela 1981., a

završena je 1984. godine.

Godine 1984. započinje gradnja Mjerno-redukcione stanice Dubrava

i plinofikacija Dubrave.

Godine 1989. plin se uvodi i u naselje Srpsku Kapelu (današnju

novu Kapelu). Iste je godine sagrađena Mjerno-redukciona stanica

Vrbovec kao sastavni dio ukupnoga rješenja plinoopskrbe naselja

Vrbovca i industrijske zone u Vrbovcu. ukupno je na plinovod

priključeno oko 1800 domaćinstava te sva industrija s ukupnom

potrošnjom 12 milijuna kubičnih metara plina. Sve objekte MrS-a

i plinofikacije, kao i niz objekata za Ina-naftaplin, Komunalna je

ustanova sagradila samostalno.

Vodoopskrba uže gradske jezgre mjesta Vrbovca do 1980.

rješavana je vodovodom iz Dugoga Sela posredstvom „Kograpa“

Dugo Selo. Godine 1979. sagrađen je vodotoranj u Vrbovcu radi

izjednačavanja potrošnje vode. Pokazalo se da bez prepumpavanja

poslije pumpne stanice Božjakovina nije moguće vodu dići u

vodotoranj pa je društveno-politička zajednica, SIz stambeno-

komunalne djelatnosti, 1980. sagradila vodocrpilište Blanje s

uređajem za deferizaciju. ti su objekti predani Komunalnoj ustanovi

na održavanje i funkciju. u navedenom je razdoblju u toj djelatnosti

bilo najviše problema jer iskopani bunari nisu imali očekivani vijek

trajanja pa je često dolazilo do nestašica vode. tome je pridonijelo i

znatno širenje naselja Vrbovca, što je praćeno i gradnjom vodovodne

mreže, odnosno priključenjem novih potrošača.

Odvoz kućnoga otpada do 1979. u naselju Vrbovcu obavljala

je Komunalna radna organizacija PrIGoraC Sesvete. od 1980.

smeće samostalno odvozi i deponira Komunalna ustanova jer su te

godine nabavljena specijalna vozila za odvoz smeća i formirano je

odlagalište Beljavine s pristupnim putom. Prema odluci Skupštine

općine, odvoz kućnoga otpada obvezan je za naselje Vrbovec i

Dubravu.

Grobljanske usluge s prodajom pogrebnih potrepština prenesene

su u domenu Komunalne ustanove: 1977. za groblje Vrbovec, 1988.

za groblje Dubravu i 1989. za groblje Gradec.

zbog uočenih potreba u suradnji sa SIz-om Stambeno-komunalne

djelatnosti 1977. prostor iza zgrade društveno-političkih organizacija

uređen je za potrebe tržnice na malo, a u suradnji s istim

subjektima i SIz-om za s ceste sagrađeno je parkiralište iza zgrade

zagrebačke banke u Vrbovcu.

što se tiče odvođenja otpadnih voda, tu je učinjeno najviše, počevši

od projektiranja i izvođenja kompletne kanalizacije Vrbovca. Do

1989. gotovo 90 posto sagrađenoga naselja bilo je sanitarno uređeno,

osim uređaja za pročišćavanje, pa su se otpadne vode ispuštale u

prirodne tokove potoka i kanala.

VrboveËko groblje

iz zraka

43

JU»

er

Nikola DonËeviÊ, strojarski tehničar

v. d. od 7. sijeËnja 1991. do 12. studenog 1991.direktor od 12. studenog 1991. do 19. srpnja 2000.

44

Glavne znaËajke rada trgovačkoga društva Komunalac Vrbovec u razdoblju od 1991. do

2000.

Kada govorimo o radu Komunalca Vrbovca u periodu od 1991. do

2000. godine, govorimo o počecima novoga društvenog poretka,

drukčijeg poslovnog shvaćanja te drukčije organizacije poslovanja.

Pred upravu Društva bili su postavljeni sljedeći zadaci:

1. Komunalac Vrbovec mora poslovati pozitivno,

2. cijene komunalnih usluga moraju biti na razini drugih poduzeća

ili niže,

3. mora se investirati u komunalnu infrastrukturu,

4. moraju se stvarati bolji uvjeti rada radnika.

u kojoj su mjeri postavljeni zadaci bili izvršeni, najbolje bi mogli

ocijeniti građani Vrbovca i pripadajućih općina te zaposlenici

Komunalca.

organizacija druπtvaKomunalno poduzeće Vrbovec bilo je u vlasništvu tada još

jedinstvene općine Vrbovec. novim zakonom o organizaciji lokalne

samouprave došlo je do podjele općine Vrbovca na Grad Vrbovec

te općine Dubravu, farkaševac, Gradec, Preseku i rakovec. tom

je podjelom došlo i do nove organizacije i vlasničke strukture

Komunalnoga poduzeća.

novi vlasnici su bili Grad Vrbovec (59 posto), općina Dubrava (16

posto), općina Gradec (10 posto), općina farkaševac (6 posto),

općina Preseka (5 posto) te općina rakovec (4 posto).

nešto kasnije donesen je novi zakon o trgovačkim društvima pa se

Komunalno poduzeće Vrbovec moralo preregistrirati u trgovačko

društvo Komunalac Vrbovec.

od 1991. do 1995. radilo se u ratnim uvjetima. radnici poduzeća

odlazili su na bojište, a prema potrebi su i strojevi i kamioni bili od

pomoći Hrvatskoj vojsci.

Graevinska operativa

u punom zamahu.

Dogradnja upravne

zgrade

45

JU»

er

Poslovanje druπtvaKomunalac je sve godine poslovao pozitivno. Svake se godine

povećavala dobit i ukupan prihod poduzeća. najveći ukupan prihod

zabilježen je 1999. i iznosio je 44 022 755,27 kuna uz dobit

1 892 213,44 kune. taj je rezultat ostvarilo 109 zaposlenih s

prosječnom neto plaćom 3679,50 kuna i isplaćenim regresom za

godišnji odmor u visini 3500 kuna bruto. Prosjek plaća bio je iznad

prosjeka rH, radnici su svake godine dobivali božićnicu, naknadu za

uskrs, umirovljenici dar za Božić, a dobivao se i poklon-bon za Dan

grada.

Postavljanje kanalizacijskih cijevi

U trenucima predaha

PoËetak gradnje vodovoda Vrbovec − Rakovec


cijene komunalnih usluga Cijene komunalnih usluga bile su manje od komunalnih usluga komu -

nalnih društava koja okružuju Vrbovec. treba istaknuti da je Komuna-

lac Vrbovec bez naknade čistio i uređivao parkove u gradu Vrbovcu.

Investicije u komunalnu infrastrukturuUlaGanJe U VOdOVOdnU MreŽU

zbog ratnoga stanja i opasnosti od nestanka struje na crpilištu Blanju iz vlastitih je sredstava nabavljen agregat, ugrađena automatika te proveden generalni remont uz postavljanje

krovišta na samome crpilištu. ugrađen je i novi aerator te je

pušten u pogon novi klorinator. Izrađeno je automatsko praćenje

stanja na vodotornju iz Blanja i Komunalca. asfaltirana je cesta

na crpilištu Blanju. Izbušen je jedan novi bunar te su sanirani

postojeći, otkupljeno je zemljište u prvoj zoni sanitarne zaštite na

vodocrpilištu, tako da se crpilište sada nalazi na površini od 14

jutara i 1115 četvornih hvati zemljišta. ograđeno je kompletno

crpilište, što je omogućilo dobivanje vodopravne dozvole za crpilište.

uz financiranje Grada Vrbovca i Hrvatskih voda sagrađen je

magistralni vodovod Zagreb istok, od čvora Božjakovina do vodotornja u Vrbovcu, s precrpnom stanicom u Lonjici.

Komunalac je iz vlastitih sredstava sagradio 2100 metara dugu dionicu

vodovoda vodotoranj – II. osnovna škola Vrbovec – Caritasov dom za

stare i nemoćne – prijelaz ispod pruge, što je omogućilo daljnju gradnju

vodovodne mreže za naselja ispod pruge. Sagrađena je vodovodna

mreža u ulici eugènea de Piennesa te u nekoliko ulica u Jugu III.

na vodocrpilištu Dlakavcu u Dubravi ugrađeni su aerator i

klorinator, postavljena je ograda oko vodocrpilišta i sagrađeno 600

metara vodovodne mreže.

Plinofikacijaugradnjom odorizatora plina izvršena je zakonska obveza radi

praćenja propuštanja plinske mreže. Iz vlastitih je sredstava

izrađena studija plinofikacije cijeloga distributivnoga područja,

izrađeni su projekti i dobivene građevinske dozvole za gradnju

distributivne mreže.

Sagrađena je nova redukciona stanica u Vrbovcu te novi cjevovod

većeg promjera od redukcione stanice do središta.

Kupljeno je zemljište te sagrađena redukciona stanica Greda, čime

je riješeno napajanje plinom bloka Grede, a istovremeno je smanjen

pritisak plina na tri bara u čeličnom plinovodu za Lonjicu.

U Gradu Vrbovcu sagrađeno je 110 km plinovoda s oko 900

priključaka, tako da se može slobodno reći da svaka kuća na

području grada Vrbovca može biti priključena na plin. Sagrađeno

je 10 km plinovoda do središta općine rakovca. taj veliki projekt

financiran je u suradnji s građanima bez financijske pomoći Grada.

47

JU»

er

Izrađen je projekt plinofi kacije općina Gradeca i farkaševca te je u

suradnji s Ina-naftaplinom sagrađena redukciona stanica Haganj

kako bi se omogućila plinofi kacija općina Gradeca, Dubrave i

farkaševca.

Gradnju plinovoda u općini Gradecu vodila je sama općina, dok je

Komunalac Vrbovec sagradio plinovod do zvonika te plinofi cirao

Žabnicu u općini farkaševcu.

za odjel plina kupljen je kombi te kompletna oprema za gradnju

plinovoda i ispitivanje propusnosti plinskih vodova.

odvodnjaSagrađen je kolektor II dužine 800 metara u Vrbovcu te ispusna

građevina kod pruge. uz to je sagrađena kanalizacija u još nekim

ulicama u Vrbovcu te izvršena kompletna rekonstrukcija kanalizacije

u ulici Bubanj. nabavljena su dva traktora te vozilo Cady.

odvoz i deponiranje komunalnog otpadaotkupom zemljišta uz postojeće odlagalište dobilo se 15 jutara i 328

četvornih hvati zemljišta potrebnog za dobivanje dozvole za gradnju

sanitarne deponije. asfaltirana je cesta do odlagališta i izrađena

Studija utjecaja na okoliš te Idejni projekt sanitarne deponije.

Kupljeno je vozilo za odvoz kontejnera te vozilo za skupljanje otpada

(smećar). nabavljeno je 20 kontejnera za skupljanje stakla.

Sve navedeno fi nancirano je iz vlastitih sredstava.


odræavanje grobljaKomunalac Vrbovec u početku je održavao Gradsko groblje u

Vrbovcu te groblje u Dubravi. Donošenjem novoga zakona o

grobljima preuzeo je upravljanje svim grobljima na području grada

Vrbovca, općine Dubrave te groblja u Gradecu.

u Vrbovcu je ugrađen hladnjak za čuvanje pokojnika, postavljena je

nova stolarija te uređena prostorija za čuvanje. asfaltirane su sve

staze na groblju, proveden je vodovod i postavljena slavina za vodu

na donjem dijelu groblja, izrađena su i postavljena nova vrata na

ulazima, otkupljen je dio zemljišta za proširenje groblja, a sagrađena

je i donja cesta na groblju. otkupljeno je zemljište na kojem je

sagrađeno parkiralište. Kupljeno je novo mrtvačko vozilo te dvije

Lade karavan za potrebe groblja.

na groblju u Dubravi asfaltirane su sve staze, otkupljeno je zemljište,

sagrađeno je parkiralište na groblju te asfaltirana staza prema

groblju Sv. Martinu.

Komunalac je u suradnji s mjesnim odborima sudjelovao u gradnji

i uređenju mrtvačnica te staza, parkirališta i okoliša na grobljima u

Lovrečkoj Varoši, Gradecu i Dijanešu.

49

JU»

er


Trænica na maloGrad Vrbovec dodijelio je Komunalcu upravljanje novosagrađenom

gra dskom tržnicom. Komunalac je od Grada kupio četiri lokala.

uredio je prostor za upravu tržnice, izradio je projekt te ishodio

dozvolu za ribarnicu. Izrađeno je 1000 četvornih metara platoa za

štandovsku prodaju te parkirališni prostor, postavljeno je 30 klupa

za prodaju na zelenoj tržnici, nabavljen je stroj za pranje zelene

tržnice te kolica za prijevoz robe.

Graevinarstvoodjel građevinarstva imao je organiziranu grupu za niskogradnju i

za visokogradnju. niskogradnja je gradila lokalne prometnice, nogo-

stupe, parkirališta i uređivala privatna dvorišta. Kako je asfaltna baza

bila u sastavu Komunalca, većina se radova, dobivenih na javnim na-

tječajima, odnosila na asfaltiranje. Komunalac je najviše radova izvodio

na području grada Vrbovca, zatim Dugoga Sela, Brckovljana, Ivanić

Grada, Kloštar Ivanića, farkaševca, Gradeca, Dubrave, Preseke, rakovca

i Križevaca, a bilo je radova i na području Bjelovara, Križa i čakovca.

od složenijih radova u Vrbovcu valja spomenuti uređenje ulice

Bubnja, gradnju ulice poginulih branitelja, ulice eugènea de

Piennesa te asfaltiranje prometnica kroz naselja. Komunalac je u

Dugom Selu gradio nogostup kroz središte grada prema Lukarišću.

Da bi građevinska grupa mogla uspješno raditi, izvršen je remont

asfaltne baze, kupljena su četiri kiper kamiona, fi nišer za asfaltiranje,

dva valjka, labudica te JCB s dodatnom opremom za zimsku službu.

u zimskom je periodu Komunalac obavljao zimsku službu za Grad

Vrbovec te za Hrvatske ceste na području naših lokalnih samouprava.

Grupa za visokogradnju sagradila je Ljetnu pozornicu u Vrbovcu,

zgradu Gradskoga stadiona, drugu fazu Dječjega vrtića te još

nekoliko sitnijih radova u visokogradnji.

Investicije u poboljπavanje uvjeta radaKako bi se poboljšalo uvjete rada zaposlenika, srušene su prostorije

staroga mlina te je sagrađena i opremljena nova upravna zgrada.

otkupljena je kuća i 2511 četvornih metara zemljišta od obitelji

Kokol, što je povećalo poslovni prostor i omogućilo bolje uvjete rada.

nabavljena je informatička oprema za potrebe računovodstva i ostale

potrebe. u novom je prostoru organiziran rad kuhinje za radnike i

radionica za odjel plina. Izrađeni su projekti te dobivena građevinska

dozvola za gradnju garaže i radionice za održavanje vozila.

otkupljena su 91 644 četvorna metra ili 15 rali te 1481 četvorni

hvat zemljišta između planirane ceste u koridoru industrijskoga

kolosijeka i sadašnjega Konzuma. na tom je zemljištu Komunalac

planirao urediti novo sajmište te na drugom dijelu zemljišta prostor

za malo poduzetništvo. Gradnja Konzuma potvrđuje da bi ostvarenje

toga plana bilo dobar posao za Komunalac.

za potrebe zajedničkih službi nabavljen je fiat tempra i renault 5.

Popis investicija te aktivnosti u Komunalcu Vrbovcu od 1991. do

30. lipnja 2000.

za tih 9,5 godina u Komunalcu Vrbovcu odvijale su se mnoge aktivnosti

radi poboljšanja kvalitete i zbog povećanja obujma poslovanja.

ZaJednIčKe SlUŽBe, SJedIšTe fIrMe:

1. kupljena je kuća i zemljište od obitelji Kokol, time je povećan

poslovni prostor;

2. u novom poslovnom prostoru uređena je prostorija za gablec i

kuhinja za radnike te kupaonica;

3. sagrađena je poslovna zgrada;

4. namještena je poslovna zgrada;

5. nabavljena je informatička oprema za potrebe računovodstva i

ostale potrebe;

6. uređeno je parkiralište, ograđen poslovni prostor te uređen okoliš;

7. srušen je dio zgrade (stari mlin) koji je bio opasan za radnike;

8. izrađeni projekti i dobivena građevinska dozvola za gradnju

garaže i mehaničke radionice;

9. kupljeni su automobili fiat tempra i renault 5.

VOdOVOd:

1. sanirano je krovište na zgradi vodocrpilišta Blanja, postavljen je

klasičan krov;

2. otkupljeno je zemljište na vodocrpilištu, tako sada imamo 14

rali i 1115 hvati zemlje u svome vlasništvu;

3. ograđena je cijela parcela;

4. dobivene su sve vodopravne dozvole za crpilište;

5. sanirana su dva bunara;

6. izbušen je jedan bunar dubine 43 metra;

7. sanirane su i popravljene vodovodne instalacije te areator na

crpilištu;

8. sagrađen je mjerni uređaj za mjerenje visine vodnog stupca u

vodotornju te je izvršeno kabelsko spajanje Blanje – Vodotoranj

– Komunalac, tako da imamo informacije s vodotornja u

Komunalcu i na vodocrpilištu;

9. nabavljen je te ugrađen agregat na struju na vodocrpilištu;

10. ugrađen je klorinator u Vrbovcu i u Dubravi;

11. promijenjena je vodovodna instalacija u Bubnju, Gradeckoj ulici

i ulici Matije Gupca;

12. postavljen je cjevovod Vrbovec Caritas preko pruge do ulaska

u Brčevec, u ulici 7. svibnja, u dijelu ulica u Jugu III te u ulici

eugènea de Piennesa;

13. asfaltirana je cesta na crpilištu Blanju;

14. uređeno je crpilište Dlakavac;

15. pomoć pri bušenju bunara na crpilištu Dlakavcu.

OdrŽaVanJe GrOBlJa:

1. nabavljeno je mrtvačko vozilo Citroën;

2. nabavljene su dvije Lade karavan za potrebe groblja.

51

JU»

er

GrOBlJe VrBOVec:1. postavljen je hladnjak za pokojnike;

2. postavljena je nova stolarija u mrtvačnici;

3. uređena je prostorija za čuvanje u mrtvačnici;

4. asfaltirane su sve staze na groblju;

5. izrađena su i postavljena nova vrata na ulazu u groblje te novi ulazi;

6. sagrađena je donja cesta na groblju;

7. sagrađeno je parkiralište pored groblja;

8. kupljeno je zemljište za novi dio groblja;

9. navezena je zemlja i uređeno zemljište za otvaranje novih polja

na groblju;

10. razveden je vodovod i postavljena slavina za vodu na groblju;

11. uređen je okoliš novoga križa;

12. postavljeni su natpisi i obavijesti o kanti za smeće na groblju;

13. postavljene su nove svjetiljke na groblju.

GrOBlJe dIJaneš:1. prije preuzimanja toga groblja izvršeno je njegovo kompletno

čišćenje;

2. sagrađena je mrtvačnica;

3. otkupljeno je zemljište za proširenje groblja i gradnju

parkirališta;

4. groblje je ograđeno čempresima i žičanom ogradom;

5. sagrađeno je parkiralište za posjetitelje groblja;

6. uređene su staze i postolje križa.

GrOBlJe lOVrečKa VarOš: 1. asfaltirano je parkiralište;

2. u mrtvačnicu je uvedena struja;

3. namještena je mrtvačnica;

4. uređene su staze unutar groblja;

5. sagrađeno je veliko parkiralište i postavljeni su rubnjaci oko

cijeloga parkirališta i mrtvačnice;

6. uređena je ograda;

7. nabavljena su kolica za prijevoz pokojnika te kolica za cvijeće.

GrOBlJe GOrnJI TKalec:1. nakon preuzimanja groblja na održavanje uređen je okoliš;

2. u objektu su postavljene teraco pločice i nova žbuka,

postavljena je instalacija i žljebovi na prostoriji da se može

koristiti kao mrtvačnica;

3. sagrađen je plato ispred mrtvačnice.

OSTala GrOBlJaGroblja u Mostarima, Marinkovcu, Vukšincu i Koritni mala su

groblja koja je Komunalac preuzeo na održavanje. Groblja su bila u

potpunosti zarasla u živice koje je trebalo raskrčiti, trebalo je odvesti

staro smeće i groblja dovesti u stanje da se mogu identificirati

grobna mjesta; stoga su groblja geodetski snimljena.

na grobljima u Marinkovcu i Mostarima djelomice su sagrađene

ograde koje su bile srušene.

Izlet u KopaËki rit

53

JU»

er

GrOBlJe dUBraVa:1. asfaltirane su staze na groblju te prilazna cesta;

2. ograđeno je groblje do pilane;

3. navezena je zemlja i uređen okoliš bajera do groblja;

4. uređen je i asfaltiran put prema groblju Sv. Martinu uz bajer;

5. uveden je plin u mrtvačnicu i postavljena je plinska peć;

6. uređena je i sanirana ograde te vrata groblja;

7. posađeni su novi čempresi i otvoren novi dio groblja;

8. otkupljeno je zemljište za parkiralište, koje je i sagrađeno pored

groblja;

9. sagrađene su staze, asfaltiran je prilaz i srušena ograda, posađeni

su čempresi.

GrOBlJe Gradec:1. asfaltirane su dvije staze;

2. izrađene su nove staze;

3. sagrađeno je parkiralište ispred groblja;

4. uređen je prilaz mrtvačnici, koja je i uređena;

5. ograđeno je groblje s donje strane.

dISTrIBUcIJa PlIna:1. izrađena je studija plinofi kacije svih šest lokalnih samouprava;

2. izrađeni su izvedbeni projekti plinofi kacije;

3. sudjelovanje u akciji plinofi kacije Gradeca i Dubrave (oko 90 km

plinovoda);

4. izborena je gradnja redukcione stanice u Hagnju kod Ina-

Prirodnog plina koja je djelomice sufi nancirana;

5. sagrađeno 110 km plinovoda u Vrbovcu;

6. sagrađeno 10 km plinovoda u rakovcu i 5 km plinovoda u

općini farkaševcu;

7. sagrađena je nova redukciona stanica u Vrbovcu zbog gradnje

novoga plinovoda;

8. postavljeni su uređaji za odorizaciju plina u Vrbovcu;

9. zamijenjen je dotrajali plinovod u nekoliko ulica u Vrbovcu;

4. uređen je i asfaltiran put prema groblju Sv. Martinu uz bajer;

5. uveden je plin u mrtvačnicu i postavljena je plinska peć;

6. uređena je i sanirana ograde te vrata groblja;

7. posađeni su novi čempresi i otvoren novi dio groblja;

GrOBlJe Gradec:1. asfaltirane su dvije staze;

2. izrađene su nove staze;

3. sagrađeno je parkiralište ispred groblja;

4. uređen je prilaz mrtvačnici, koja je i uređena;

5. ograđeno je groblje s donje strane.

dISTrIBUcIJa PlIna:1. izrađena je studija plinofi kacije svih šest lokalnih samouprava;

2. izrađeni su izvedbeni projekti plinofi kacije;

3. sudjelovanje u akciji plinofi kacije Gradeca i Dubrave (oko 90 km

plinovoda);

4. izborena je gradnja redukcione stanice u Hagnju kod Ina-

Prirodnog plina koja je djelomice sufi nancirana;

5. sagrađeno 110 km plinovoda u Vrbovcu;

6. sagrađeno 10 km plinovoda u rakovcu i 5 km plinovoda u

općini farkaševcu;

7. sagrađena je nova redukciona stanica u Vrbovcu zbog gradnje

novoga plinovoda;

8. postavljeni su uređaji za odorizaciju plina u Vrbovcu;

9. zamijenjen je dotrajali plinovod u nekoliko ulica u Vrbovcu;

Izgradnjom mrtvaËnice u

LovreËini Varoπi postignut

je viπi standard ukopa

pokojnika


10. plinofikacijom okolice Vrbovca izvršena je zamjena te pove ća nje

promjera cijevi, što je osiguralo opskrbu Vrbovca u budućnosti;

11. kupljena su dva kombija, tri garniture za varenje plastike te dva

agregata za potrebe plinofikacije;

12. nabavljena je prikolica za razmatanje cijevi te je izrađena

prikolica za prijevoz cijevi u palicama na gradilište;

13. kupljeno je zemljište u Gredi te je redukcijska stanica iz Lonjice

preseljena u Gredu, tako su dva sustava objedinjena na jednoj

stanici te je smanjena mreža pod tlakom od 6 bara.

USlUGe:

1. sagrađen je navoz na asfaltnoj bazi;

2. sagrađen objekt za čuvare te radionica i uredske prostorije na

Bazi;

3. priključen plin za Bazu;

4. sagrađena je kanalizacija i separator na Bazi;

5. nabavljeni su finišer, valjak 8 tona, valjak 4 tone, buldožer,

kamion Mercedes, kamion Stayer, SKIP, YCB, kamion faP, Lada

niva, Lada karavan;

6. asfaltiran je prilaz asfaltnoj bazi;

7. nabavljen je stroj za žbukanje, stroj za piljenje asfalta,

kompresor i miješalice betona.

OdVOZ I dePOnIranJe KOMUnalnOG OTPada:

1. otkupljeno je i preuzeto u vlasništvo 15 rali i 328 hvati zemljišta

za odlagalište Beljavine;

2. izrađena je studija za gradnju odlagališta komunalnog otpada te

idejni projekt za lokacijsku dozvolu;

3. djelomice je sanirano strvinište PIK-a;

4. asfaltirana je cesta do odlagališta;

5. nabavljen je stroj za guranje otpada;

6. uređen je dio prostora na odlagalištu za glomazni otpad;

7. nabavljen je kamion za prijevoz kontejnera te kamion za

skupljanje otpada s potisnom pločom;

8. nabavljeno je 20 kontejnera za staklo.

čIšćenJe VrBOVca:1. nabavljen je traktor tomo Vinković s ralicom, kosom,

prikolicom i prskalicom;

2. nabavljeno je nekoliko kosilica te flakserice;

3. nabavljena je freza;

4. nabavljene su i postavljene kante za smeće u Vrbovcu.

KanalIZacIJa:1. nabavljena su dva traktora zetor, jedan s prednjom vučom i ralicom;

2. uređena je cisterna za vodu i premještena na drugo vozilo;

3. nabavljen je automobil Cady;

4. dobivena je vodopravna dozvola za kanalizaciju;

5. izvršena je kompletna rekonstrukcija kanalizacije u ulici

Bubanj.

55

JU»

er

VrboveËki centar i tržnica

snimljeni iz zraka


odræavanje sajma i trænice na maloSaJMIšTe:1. na sajmište je dovedena voda i izrađena kanalizacija;

2. asfaltiran je dio sajmišta;

3. srušeni su navozi i uređen je sajmišni prostor;

4. uređene su kućice za vage;

5. popravljena je i postavljena nova ograda;

6. otkupljena su 91 644 četvorna metara ili 15 rali te 1481 hvat

zemljišta za novo sajmište.

TrŽnIca:1. kupljeno je 30 klupa za prodaju na zelenoj tržnici;

2. sagrađeno je 1000 četvornih metara platoa za štandovsku

prodaju te parkirni prostor;

3. nabavljen je stroj za pranje zelene tržnice te kolica za prijevoz robe;

4. nabavljen je namještaj i uveden je telefon u uredski prostor;

5. od Grada Vrbovca kupljena su četiri lokala na tržnici (64,78 +

53,15 + 61,17 + 16,92 = 196,02 četvorna metra);

6. izrađen je projekt uređenja ribarnice te je za to ishođena

građevinska dozvola.

Sve navedeno fi nancirano je iz sredstava Komunalca, što znači da

nisu navedene aktivnosti na kojima je Komunalac radio, a koje je

fi nancirao netko drugi.

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

KoMUNALAcVrboVec

57

JU»

er

Ivan Kust, dipl. oec.

direktor od 4. veljaËe 2003. do 12. veljaËe 2012.

58

od veljače 2003. do veljače 2012. izvršene su sljedeće aktivnosti u

društvu KoMunaLaC VrBoVeC d. o. o.

radOVI na UPraVnOJ ZGradI

Srušena je stara kuća obitelji Kokol u kojoj je bila kuhinja i prostorija za

održavanje sastanaka i zbora radnih ljudi. Prostor je očišćen, a površi na

je asfaltirana. uz postojeću upravnu zgradu sagrađen je aneks s prosto -

rom za dispečere, uredom za sastanke, uredskim prostorima i kuhinjom.

Cijelo je dvorište asfaltirano, službeni je dio pritom odvojen ogra dom

s dvojim vratima na daljinski pogon i iscrtana su parkirališna mjesta.

na temelju projektne dokumentacije sagrađena je mehaničarska

radionica i autopraonica s pripadajućom infrastrukturom (graba,

grijanje, dizalica i sl.). Postavljen je svijetleći reklamni stup s

djelatnostima Komunalca Vrbovca d. o. o. te je provedena rasvjeta

na parkirališnom prostoru.

radOVI na VOdOOPSKrBI

završena je gradnja glavnoga magistralnoga vodoopskrbnoga

cjevovoda od zagreba do Vrbovca koji je omogućio nesmetanu

vodoopskrbu cijeloga područja pitkom vodom. Sagrađen je nadzorno-

upravljački sustav koji je instaliran u upravnoj zgradi i koji omogućuje

praćenje dobave i crpljenja vode sa stanjem u vodotornju Vrbovec.

Izvršena je rekonstrukcija vodocrpilišta Blanja gradnjom dvaju

dodatnih bunara i sagrađeni su sljedeći vodoopskrbni cjevovodi:

> vodoopskrbni cjevovod Vrbovec – Celine – Gaj – Dijaneš – Krkač –

Brezani – rakovec,

> vodoopskrbni cjevovod rakovec – Dropčevec – Mlaka – Vrhovec –

negovec – Peskovec – Lonjica,

> vodoopskrbni cjevovod Vrbovec – Brčevec – Beljavine – novo

Selo,

> vodoopskrbni cjevovod Vrbovec – Koritna – Dubrava,

> vodoopskrbni cjevovod Brčevec – Prilesje – Poljana – Poljanski

Lug – Prilesje.

OdVOdnJa

Spojene su sve završne dionice kanalizacijskoga sustava u novu

kanalizaciju koja je sagrađena do lokacije budućeg uređaja za

pročišćavanje otpadnih voda. Kupljena je zemlja za budući uređaj

i izrađena je projektna dokumentacija. Sagrađena je kanalizacijska

mreža u Kolodvorskoj ulici te u dijelu ulice braće radića.

OdlaGalIšTe KOMUnalnOG OTPada

odlagalište je sasvim ograđeno i postavljena su ulazna vrata na

daljinsko upravljanje te je dovedena voda, struja, plin i kanalizacija.

Sagrađeno je reciklažno dvorište s popratnim zgradama i garažama za

radne strojeve, a ugrađena je i mosna vaga koja služi za svakodnevno

vaganje dopremljenoga komunalnog otpada. Kupljen je novi specijalni

stroj marke Bomag i buldožer koji služi za planiranje i sabijanje

dopremljenoga komunalnog otpada. započeta je sanacija dijela

odlagališta na odlagalištu komunalnog otpada Beljavine.

GrOBlJa

Kupljene su okolne parcele za proširenje groblja u pravcu istoka i

sjevera te je obnovljena mrtvačnica i sanitarni čvorovi.

GraĐeVInSKa OPeraTIVa

Građevinska je operativa izvodila radove na kompletnom preure-

đenju i dogradnji Pučkoga otvorenog učilišta u Vrbovcu te na gradnji

gradskoga trga u Vrbovcu. obavila je radove na gradnji pomoćnoga

terena na nogometnom igralištu s umjetnom travom. također je

obnovila prostorije gradske uprave i turističke zajednice. uredila je

prostor sajmišta, sagradila sanitarne čvorove i platoe za pranje kotača,

a cijeli je prostor ogradila i organizirala. Izvela je kompletne radove

na Vinskom podrumu u sklopu Gradske tržnice, asfaltirala je oko 20

km cesta, obnovila sve područne osnovne škole i škole u Vrbovcu te je

sagradila plinsku mrežu na području općine farkaševca.

S izleta na Brijune: Draæen

Lukina, Zvonko BraËiÊ,

Grozdan Kapitan, Nenad

AbramoviÊ i Antun Mance

S izleta na Brijune 2007.

godine: Mehmed (Meho)

SmajloviÊ, Marijan Terebuh

i Ivica Slunjski

59

JU»

er

Djelatnici Organizacijske jedinice groblje (slijeva

nadesno stoje: Mario Ronjak, Grozdan Kapitan, Boris

Kolundæija, Ivica BabiÊ, Tomica BedekoviÊ i Mario Mance

Uspomene s Brijuna


61

JU»

er

VId dreVenKar iz Vrbovečkog Pavlovca

UMIroVLJeNIcI

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////


Iz Vrbovečkog Pavlovca u Komunalnom su

radili Đuka Kralj, Miško Kralj, Marijan Baćani,

Vidak Durbek, Đuka Durbek, franjo Bađinec,

roko Lukanić…

Vid je bio vrstan zidar koji je praksom stekao internu kvalifi kaciju,

a poslije je bio i poslovođa. Danas je jedini živući radnik Komunalca

od njegovih početaka.

Ja sam u Komunalnom radio od početka, punih 30 godina, i u mirovi-

nu sam otišao 1996. Iz Vrbovečkog Pavlovca bilo nas je desetak u

Ko munalnom pa su nas zezali da je to naše poduzeće. Jedno sam

vrijeme radio kao zidar. Gradili smo odmaralište u Nerezinama,

stambenu zgradu za nastavnike u Preseki, nadograđivali smo zgradu

Skupštine općine, onaj dio gdje je vijećnica, a poslije su me prebacili

na kanalizaciju. Iz svoga radnog staža u Komunalnom najradije se

sjećam prijateljstva. U poduzeću nas je bilo malo. Bili smo složni na

poslu. Poslije radnog vremena uvijek smo se našli i nekome pomagali u

gradnji.

Vid je bio član prvog upravnog odbora (dok nije izabran radnički

savjet), bio je predsjednik sindikalne podružnice te član radničkoga

savjeta. nakon odlaska u mirovinu bavi se poljoprivredom za

potrebe svoje obitelji.

KaTIca GlaVIca

Katica Glavica (r. Kovačević) nakon završene

Srednje ekonomske škole u Bjelovaru

zapošljava se u Komunalnome.

Tada je šef računovodstva bio Josip Salaj, a

zvali smo ga Lola. Ja sam došla u Komunalno

u veljači 1966. godine, u travnju je došao Slavko Jakopec, Ljudevit

Durbek se zaposlio u lipnju, a Ivan Biškupec iz Gaja u rujnu te godine.

Katica je radila kao knjigovotkinja, a u zasluženu mirovinu odlazi

1996. godine, nakon 30 godina radnoga staža.

Najvrednije u tih 30 godina radnog staža u Komunalnom bilo je to

što smo svi bili jedna velika obitelj. Treba istaknuti da smo bili veoma

bra»nI ParoVI I obITEljI u Komunalnom

U Komunalnom je bilo više braËnih parova zaposlenih: Katica i Slavko Gla-vica, Stanka i Marijan Maca, Ðura i Juraj Kordiš, boæena i Ivan Pa vle ko viÊ, Mira i Josip (Miljenko) KovaËiÊ, Zdravka i Valentin PankretiÊ… Du go godišnji radnik Komunalnoga bio je Stjepan Toma. Njegov zet Zvonko braËiÊ danas je zaposlenik Komunalnoga, a i Zvonkov sin Mario radnik je Komunalca.

©EFoVI ra»unoVodSTaVa

Josip Salaj

Slavko Jakopec (na slici)

Ljubomir Ðuranec

Katica Glavica

Mirko TiriÊ

složba obitelj. Naši poslovi (asfaltiranje, gradnja i sl.) završavali su

u kasnu jesen. Stoga smo i imali dan poduzeća ujesen, za tadašnji

praznik Dan Republike. Posao se za tu godinu obavio. Sljedeća 2 − 3

mjeseca Komunalno nije otpuštalo radnike da bi ih na proljeće kad

krene sezona poslova ponovno primalo u radni odnos. Odlučeno je da

svi tih zimskih dana imamo 20 posto manju plaću, a tu bismo razliku

nadoknađivali tijekom sezone. Plaća je uvijek bila redovita.

Danas umirovljenici Katica i Slavko, koji je 22 godine radio u

Komunalnom, rado se sjećaju dana provedenih u Komunalnom.

Navratim kad je prilika. Bar za sada dok ima onih s kojim sam radila.

Ljudi imaju posla, što me veseli, pa im i ne treba smetati.

//////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////// ////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////////

63

JU»

er

osnovne djelatnosti Komunalca pokrivaju vrlo širok spektar

komunalnih poslova kao što su: opskrba stanovništva

pitkom vodom, odvodnja otpadnih voda, održavanje čistoće sa

sakupljanjem, odvozom i deponiranjem komunalnog otpada,

održavanje tržnice i sajmišta, održavanje gradskih zelenih površina i

gradskoga groblja te groblja u općini Dubravi.

od 2003. značajnije se ulaže u gradnju vodoopskrbnoga sustava i

sustava odvodnje. organizirani odvoz kućnog otpada obuhvaća sve

šire područje, obavljaju se istražni radovi na vodocrpilištu, uvodi se

informatizacija i moderniziraju se svi segmenti poslovanja.

oj proizvodnje i distribucije vode te odvodnjaDistribucijsko područje Komunalca proteže se, osim u gradu

Vrbovcu, i na području općine Dubrave i općine rakovca. Javna

vodoopskrba Vrbovca i općina Dubrave i rakovca temelji se na

vodi crpilišta Blanja smještenom na sjevernom rubnom dijelu

grada Vrbovca, crpilišta Kostanja u općini Dubravi, magistralnoga

vodovodnoga pravca „Dn 500“ iz zagreba i crpilišta Petruševca, s

precrpnom stanicom u naselju Lonjici. Kapacitet crpilišta Blanja je

12 l/s, što je dovoljno za opskrbu grada Vrbovca. razlika potrebne

vode dovodi se iz zagreba preko precrpne stanice u Lonjici i dalje se

distribuira pravcima prema gradu Vrbovcu, općini Dubravi te općini

rakovcu. Iz crpilišta Blanja 2012. je iscrpljeno 378 813 kubičnih

Milivoj Dobraπ, ing. stroj.rukovoditelj Sektora komunalnih djelatnosti

Postrojenje na vodocrpiliπtu Blanju

67

DA

NA

S

ovlašteni laboranti zavoda za javno zdravstvo „Dr. andrija štampar“

iz zagreba, nema posebnog kondicioniranja vode osim prolaska kroz

fi ltere i kloriranja vode, što se vrši automatskim klorinatorom kada

voda ide iz bazena prema vodospremi, odnosno potrošaču. duljina mreže je 108 km u gradu Vrbovcu, odnosno 13 km za općinu

Prepumpna stanica u Lonjici


metara pitke vode, odnosno 31.568 kubičnih metara mjesečno, a

iz crpilišta Kostanja u općini Dubravi iscrpljeno je 19 472 kubična

metra pitke vode. Iz zagrebačkoga crpilišta Petruševca tijekom 2012.

preko precrpne stanice Lonjice u grad Vrbovec ušlo je 821 840

kubičnih metara pitke vode, odnosno 68 487 kubičnih metara

mjesečno. ukupna potrošnja pitke vode tijekom 2012. za područje

grada Vrbovca i općina Dubrave i rakovca iznosila je 1 220 125

kubičnih metara ili 101 677 kubičnih metara mjesečno, što znači da

je gubitak u mreži za 2012. iznosio 22 posto.

zbog dobre kvalitete vode, koja udovoljava zahtjevima Pravilnika

o higijenskoj ispravnosti pitke vode, a koju redovito provjeravaju

Dubravu te 21 km za općinu rakovec, što ukupno iznosi oko 142 km.

Materijali izrade većine cijevi su PeHD i lijevano željezo te manjim

dijelom PVa i azbestcement. Vodoopskrbni sustav grada Vrbovca

je tlačno-gravitacijski. na dubini između 28 i 40 metara na lokaciji

crpilišta Blanja nalazi se šest bunara, od kojih su četiri u funkciji

sustava. Preostala dva bunara, kapaciteta 5 l/s svaki, treba integrirati

u sustav jer bi se time povećao kapacitet crpljenja iz vlastitoga

crpilišta, a smanjilo bi se kupovanje vode iz crpilišta Petruševca u

zagrebačkoj županiji. u sustavu postoji i vodosprema kapaciteta

330 kubičnih metara koja služi za poboljšanje uvjeta vodoopskrbe,

a u mreži postoji i precrpna stanica u Lonjici (za vodu iz zagreba)

koja deponira količinu vode u vodospremi za potrebe grada

Vrbovca ako vlastiti kapaciteti crpilišta nisu dovoljni. Do danas su

na vodoopskrbni sustav grada Vrbovca sveukupno priključena 1803 potrošača, u općini rakovcu 14 potrošača te 108 potrošača u

općini Dubravi, koja ima vlastito crpilište u Kostanju, ali kapacitetom

ne može zadovoljiti potrebe općine pa se stoga namiruje vodom iz

magistralnoga duktilnog cjevovoda DV 250 mm iz grada Vrbovca.

na širem području grada Vrbovca, točnije na području Gostovića,

2010. je izvedeno sedam strukturnih piezometarskih bušotina. to je

rezultiralo bušenjem pet pokusnih eksploatacijskih zdenaca. Bunari

su dugotrajnim crpljenjem pokazali izdašne kapacitete vode, daleko

veće od postojećeg crpilišta Blanja. no istovremenim praćenjem

kakvoće vode i uzimanjem relevantnih uzoraka na kojima je

Hrvatski zavod za javno zdravstvo iz zagreba obavio C analizu

utvrđena je enormna prisutnost mangana i željeza, tako da voda

nije u skladu s Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

Demanganizacija i deferizacija iste moguća je, ali nije isplativa pa se

zasad odustalo od tih crpilišta.

tijekom 2007. započeta je gradnja i primjena opreme za nadzorno-upravljački sustav u vodoopskrbnom sustavu grada Vrbovca

kako bi se automatizirao i pratio tehnološki proces proizvodnje

i distribucije pitke vode koji je instaliran u Komunalcu Vrbovcu.

Svrha nuS-a je da omogući efikasan nadzor svih funkcija sustava

slanjem daljinskih komandi u nadzirane i automatski upravljane

objekte našega crpilišta Blanja i precrpne stanice u Lonjici. zakonska

regulativa zahtijeva i propisuje izdvajanje vode i odvodnje u zasebni

pravni subjekt, što je bilo obavezno do 31. prosinca 2012. godine.

time bi se omogućili još inovativniji zahvati, kao što je primjena

sustava za daljinsko očitavanje brojila s aplikacijom za nadzor

sustava očitanja i daljinsko praćenje protoka i tlaka u sustavu

vodoopskrbe. to bi značilo 24-satni nadzor distribucijskoga sustava

koji bi omogućio rano otkrivanje kvarova na cjevovodima i brojilima

te detektiranje mjesta propuštanja, što je i krajnji cilj uvođenja

nuS-a. naravno, to bi i za potrošače bila velika prednost.

Kanalizacijski sustav obuhvaća 38 kilometara kanalizacijske mreže koja je 80 posto sagrađena od betonskih, a 20 posto od

polietilenskih cijevi. na kanalizacijsku je mrežu priključeno

69

DA

NA

S

danas Komunalac Vrbovec organizirano skuplja i odvozi komunalni

i neopasni tehno-biološki otpad s područja grada Vrbovca s

prigradskim naseljima te općina Preseke, rakovca, Gradeca,

farkaševca i Dubrave.

Skupljanje i odvoz otpada svakodnevno obavlja 14 djelatnika

pomoću pet specijalnih vozila, i to triju za odvoz otpada i dvaju za

prijevoz kontejnera, koja godišnje prijeđu 61 632 kilometra i potroše

25 233 litre goriva. naše odlagalište Beljavine ili novo Selo (bivši

Lazarevac), ukupne površine 173 400 četvornih metara, nalazi se

pet kilometara jugozapadno od grada Vrbovca i na njemu se odlaže

komunalni i tehnološki neopasni otpad koji se prethodno provjerava.

Kako bi se zbrinjavanje otpada provelo na prihvatljiv način, 2011.

sagrađen je glavni arhitektonsko-građevinski projekt sanacije

odlagališta otpada Beljavina po Institutu građevinarstva Hrvatske

(IGH) te je dobivena građevinska dozvola. Vrijednost projekta

sanacije iznosila bi oko 21 000 000 kuna, a fond za zaštitu okoliša

pristao je fi nancirati 40 posto toga iznosa. nažalost, fi nancijska

konstrukcija nije uspješno zatvorena i posao nije u potpunosti

odrađen kako je predviđeno projektom. no za vrijeme sanacije

ipak su sagrađeni objekti neophodni za rad odlagališta: garaža,

prijavnica s prostorijom za djelatnike, sanitarni čvor, 5-tonska vaga,

plato za pranje vozila, parkiralište, reciklažno dvorište, priključak

struje s trafostanicom, priključak vode i odvodnje, priključak za

Odlagaliπte otpada Beljavine iz zraka


1718 kućanstava i poslovnih objekata. Kanalizacijski je sustav

mješovitoga tipa čiji su glavni kolektori sagrađeni od cijevi profi la

600 − 1200 mm, a pripadajuća sekundarna mreža sagrađena je od

cijevi profi la 200 − 800 mm. nažalost, Komunalac nije adekvatno

opremljen za održavanje kanalizacijske mreže. Ima tek jedan

uređaj za odčepljivanje do dužine 10 metara te cisternu za crpljenje

i odvoz fekalija. Izrađeni su projekti za provođenje kompletnoga

kanalizacijskoga sustava za grad Vrbovec i prigradska naselja

u dužini 54 kilometra, od čega je 45 kilometara gravitacijska

kanalizacija, a 9 tlačna s 14 precrpnih stanica. ti se projekti trebaju

kandidirati za fi nanciranje iz pristupnih fondova eu-a. također je

pri kraju i projektiranje uređaja za pročišćavanje otpadnih voda

kojima je osnovna uloga pročišćavanje otpadnih voda do stupnja

kakvoće koja osigurava da ne pogoršaju i ne ugroze prirodno stanje

okoliša. taj se projekt također kandidira za fi nanciranje iz fondova

eu-a.

oj sakupljanje i deponiranje otpada, odræavanje groblja i zelenih povrπinaova oJ obavlja poslove skupljanja, prijevoza i zbrinjavanja komunalnog otpada te skladištenje posebnih kategorija neopasnog

otpada kao što je ambalažni otpad, plastika, papir, staklo, metali,

drveni otpad, elektronski otpad, akumulatori i gume. Skupljanje

otpada u gradu Vrbovcu počelo je 80-ih godina prošloga stoljeća, a

71

DA

NA

S

plin te kompletna ograda oko odlagališta s vratima na automatsko

otvaranje.

Komunalac Vrbovec je od 1. siječnja 2011. svim svojim korisnicima

podijelio kante od 120 litara za odlaganje komunalnog otpada,

a u gradu su Vrbovcu postavljena i 23 zelena otoka. odvoz

komunalnog otpada vrši se sa svih područja četiri puta mjesečno,

odnosno jednom tjedno. u 2012. smo sa svih područja skupili 4388

tona ili 4 388 000 kilograma komunalnog otpada. Grad Vrbovec

deponirao je 2852 tone, općina Dubrava 702 tone, općina Gradec 395

tona, općina rakovec 132 tone, općina farkaševac 176 tona i općina

Preseka 131 tonu otpada.

odræavanje groblja, ËiπÊenje i odræavanje javnih povrπina grada Vrbovca, trænica i sajmiπtaova oJ obavlja djelatnost održavanja zelenih površina grada

Vrbovca, čišćenje ulica, trgova i parkova, čišćenje nogostupa u

zimskome periodu, održava groblja te gradi grobnice i grobove

s okvirom do faze oblaganja kamenom te organizira sprovode.

oJ jednom mjesečno održava i čisti oko 9000 četvornih metara

nogostupa i cesta uz rubnjake, održava i oko 35 000 četvornih

metara travnatih površina koje se kosi u razdoblju travanj – rujan.

zasadi se oko 10 000 sadnica cvijeća, kose se i održavaju dječja

igrališta u Jugu I i II. također se brine o održavanju Gradskoga

groblja u Vrbovcu, triju prigradskih groblja (u Dijanešu, Lovrečkoj

Varoši i Gornjem tkalcu) te sedam groblja u općini Dubravi (Sv.

Martin, Marinkovec, Koritna, Vukšinec, Mostari, nova Kapela i

općinsko groblje Dubrava). trenutačno na Gradskome groblju u

Vrbovcu ima 2474 grobna mjesta, a na trima prigradskim grobljima

ukupno 945 grobnih mjesta. na groblju u Vrbovcu sagrađene su

grobnice s odvodnjom za prodaju kao i dvije grobnice u vlasništvu

Komunalca, jedna služi kao kosturnica za polaganje posmrtnih

ostataka ekshumiranih iz neznanih grobova, a druga za potrebe

privremenog ukopa.

Ivan Rabuzin: Groblje u Vrbovcu, 1964. (ulje na platnu 89x130), vraÊeno u autorovu kolekciju

MrtvaËnica na

groblju u Vrbovcu

Kapela Sveta tri kralja na vrboveËkom

groblju, izgraena 1713. godine

73

DA

NA

S

na našoj zelenoj tržnici obavlja se promet poljoprivrednim

proizvodima, uglavnom domaće proizvodnje, za koje je postavljeno

40 stolova. u sklopu unutarnje zelene tržnice smješten je poseban

prostor sa šest mjesta namijenjen prodaji mliječnih proizvoda. na

vanjskom dijelu tržnice, takozvanoj „kamenoj cesti“, smještena su

mjesta za prodaju cvijeća i sadnica te voća i povrća. takvih mjesta

ima ukupno 10 za sadnice, 13 za cvijeće, a za voće i povrće šest. na

vanjskom asfaltiranom dijelu tržnice postoje 43 prodajna mjesta za

prodaju različitih roba na štandovima. tržnica radi punim plućima

uglavnom samo utorkom. u sklopu tržnice također se nalaze

poslovni prostori s raznom robom i kafi ći.

Stočni sajam u Vrbovcu godinama se održava utorkom na sajmištu

gdje se osim stoke odvija promet različitom tehničkom robom,

predmetima za kućnu uporabu, poljodjelskim alatima, žitaricama,

živim pilićima i guskama, sadnicama voća i loze, kao i različitom

drugom već rabljenom robom.

Trænica Vrbovec

Postavljanjem hladnjaka na vrboveËkoj trænici

prodavaËice sira i vrhnja svoje proizvode prodaju u

boljim higijenskim uvjetima

75

DA

NA

S

Zimska sluæba skrbi o

ËiπÊenju ulica grada Vrbovca


Komunalac Vrbovec d. o. o. svoj rad osigurava obavljanjem

djelatnosti zbog kojih je i osnovan, ali i obavljanjem zajedničkih

djelatnosti (pravnih, računovodstvenih, administrativnih, pomoćnih

i dr.) koje se ostvaruju jednim dijelom u Sektoru općih, kadrovskih i

pravnih poslova kao posebnoj ustrojstvenoj jedinici u Društvu.

Sektor općih, kadrovskih i pravnih poslova prati, analizira i

usklađuje rad s drugim ustrojbenim jedinicama radi pružanja

što kvalitetnije usluge građanima. Sektor organizira obavljanje

poslova urudžbenog zapisnika, prijema i otpreme pošte, u njemu

se obavljaju stručni, upravni i administrativni poslovi iz djelokruga

radnopravnih poslova, poslovi vođenja arhive Društva te poslovi

primanja i obrade reklamacija potrošača.

Pruža se pravna pomoć u primjeni zakona i drugih akata, daju

se pravni savjeti i mišljenja, izrađuju se nacrti pojedinačnih

odluka, pravilnika i drugih akata koje donose organi Društva

(uprava, nadzorni odbor i Skupština Društva), provode se postupci

registracije statusnih promjena, obavljaju se poslovi zastupanja i

predstavljanja Društva pred sudovima i drugim državnim tijelima u

svim vrstama postupka proisteklim iz poslovanja Društva (parnični,

izvanparnični, zemljišno-knjižni, kazneni, prekršajni, stečajni,

upravni, upis u sudski registar), provode se postupci usmenih javnih

nadmetanja (licitacije) i postupci javne nabave sukladno zacrtanom

planu poslovanja i planu javne nabave.

također se prate zakonski propisi, stručna literatura i sudjeluje

se u stručnom usavršavanju. u suradnji s ostalim ustrojstvenim

jedinicama obavljaju se poslovi planiranja, upravljanja i razvoja

ljudskih potencijala. Sastavljaju se različite vrste ugovora

trgovačkoga prava, nagodbi, izjava, obrazaca i dokumenata iz

nadležnosti drugih sektora.

Priprema se dokumentacija kod podnošenja zahtjeva radi

ispunjavanja uvjeta potrebnih za izdavanje rješenja za obavljanje

određenih komunalnih djelatnosti, odnosno provode se aktivnosti s

vanjskim institucijama i organizacijama sa svrhom zadovoljavanja

zakonskih uvjeta, a sve u cilju razvoja Društva. Jedan od poslova

Sektora su i utuženja nenaplaćenih dospjelih potraživanja za

izvršene usluge Društva.

Gordana –uraπina, dipl. iur.

rukovoditeljica Sektora opÊih, kadrovskih i pravnih poslova

77

DA

NA

S

Završila sam Građevinski fakultet u Zagrebu i nakon 15 godina radnog

iskustva u Zagrebu zaposlila sam se u Komunalcu. Počela sam raditi na

poslovima voditelja građevinskih radova.

U travnju 2004. prelazim na radno mjesto voditelja Jedinice sakupljanja

i odlaganja komunalnog otpada i odlagališta otpada, gdje sam sve do

srpnja 2008. kada sam preuzela funkciju zamjenika direktora, koju sam

obnašala do listopada 2010. godine. Kad je ukinuto to radno mjesto,

vraćam se na radno mjesto koje obuhvaća više djelatnosti – voditelj OJ

sakupljanje i deponiranje otpada, održavanje groblja i zelenih površina.

Tijekom tih deset godina rada prvenstveno sam se borila za imidž

poduzeća podižući svijest i disciplinu radnika na radnim mjestima, za

što bolju suradnju s građanima korisnicima naših usluga te za edukaciju

stanovništva u pogledu zbrinjavanja otpada.

JUbILArcI 10 GoDINA

Jasna cvok, ing. građ.


U Komunalcu sam se zaposlio prije 15 godina. Prvu godinu rada proveo sam

na gradnji magistralnoga vodovoda od Božjakovine do Vrbovca. Bio je to težak

fizički rad, ali sam stekao vrijedna iskustva. Nakon toga sam premješten na

radno mjesto inkasatora za naplatu plina i vode te sam taj posao obavljao

narednih šest godina do odluke rukovodstva da ukine takav način naplate računa.

Ukidanjem inkasatorske službe povećao se obujam posla na blagajni pa sam

raspoređen na blagajnu kao ispomoć. Osim toga sam obavljao i posao obračuna

plaća zaposlenicima i naplate potraživanja. Odlaskom blagajnice Ivice Kazanec

u mirovinu, kojoj sam zahvalan na pruženoj pomoći i potpori, preuzeo sam

samostalno vođenje blagajne, koja je ubrzo ukinuta zbog potrebe smanjenja visokih

bankovnih provizija. Trenutačno obavljam sav posao vezan uz obračunavanje

plaća zaposlenicima, obustave na plaći, evidenciju rada, godišnje odmore, isplate

KUP-a, vodim blagajnu sindikata i sve poslove dobivene od rukovodioca.

Tih 15 godina brzo je prošlo. Kao da je bilo jučer kad me

je gospođa Nada Zlatar (sada u mirovini) nazvala i pitala

želim li raditi u Komunalnom. Naravno, pristao sam i nisam

požalio. Radio sam na održavanju zelenih površina u gradu,

na poslovima vezanim uz tržnicu, na groblju, sajmu…

Imam radno mjesto, što je danas veliki kapital. To cijenim

i svojim zalaganjem na poslu svakodnevno to nastojim i

opravdati. Želio bih da u našem gradu ima još više radnih

mjesta kako bi se mladi mogli zaposliti i na taj način

osigurati sebi i svojoj obitelji bolji život. Mi smo na poslu

pajdaši, dobro se slažemo. Kad si s prijateljima, ni jedan ti

posao nije teško obaviti.

15 GoDINA

Danijel cuzel Tomica bedekoviÊ

79

DA

NA

S

oSTalI

PETnaESToGodI©njI

jubIlarcI

–uro cuzelj i Goran Vrban

/////////////////////////////

Ivan robina

20 GoDINA15 GoDINA

Zvonko braËiÊ


U Komunalnom sam 15 godina, a prije toga sam 15 godina

bio u Univerzalu. Radio sam na Beljavinama, na deponiji

otpada, a nakon operacije srca 2010. radim na porti.

Porta je ogledalo poduzeća. Ja sam taj kojem se stranke

prvom obraćaju, bilo da nekoga trebaju ili da imaju

primjedbe na račun koji je Komunalno ispostavilo.

Zadovoljan sam jer radim i imam plaću. Teško mi je čuti

da mnogi radnici rade, a ne dobivaju plaću par mjeseci.

Češće se sretnem s kolegama iz Univerzala i prvo je

pitanje: „Radiš li?“ Danas je imati radno mjesto i dobivati

plaću velika sigurnost. To mi u Komunalnom imamo.

Vidim da nam i sve bolje ide, a to me veseli.

Počeo sam 15. travnja 1992. u radnoj jedinici Građe-

vinarstvo gdje sam radio sve povjerene poslove.

Kad se ukazala prilika, u rujnu iste godine preuzeo

sam posao rukovoditelja groblja u Dubravi. Tada

nas je na obavljanju tih poslova bilo 12, a sada

nas je osam zaposlenih. Komunalac pruža obitelji

umrloga kompletnu uslugu ukopa. Smrt je u

obitelji šok i kada se desi, ukućani su potreseni. Mi

smo profesionalci koji moramo s dužnim pijetetom

ući u obitelj umrloga. Naša sredina je relativno

mala i gotovo se svi međusobno znamo, zato i

mi radnici smrt u obiteljima umrlih emotivno

doživljavamo.

Tri sam mandata predsjednik

Radničkog vijeća, što je nezahvalna

dužnost. Istodobno sam i član

Nadzornog odbora u ime radnika,

već treći mandat. Na tu sam funkciju

posebno ponosan jer zastupam

radnike.

zvonko Bračić uživa ugled ne samo u

Komunalnome već i u selu Konaku,

gdje je predsjednik Vijeća Mjesnog

odbora. Do sada je proveo nekoliko

humanitarnih akcija. Pomogao je

djeci iz obitelji Dragija da nakon

majčine i očeve smrti ostanu na

okupu. Posebno je sa simpatijama

odjeknula akcija koju je vodio i u kojoj

je Ivanu Stancu, radniku Komunalca,

sagradio obiteljsku kuću nakon što su

mu umrli roditelji.

Zvonko BraËiÊ dobitnik je

godišnje nagrade grada Vrbovca

81

DA

NA

S

20 GoDINA

Mato Geceg Zdravka PankretiÊ, ing. građ.


U Komunalnom sam počeo raditi u građevinskoj grupi, a od

2004. radim kao čistač ulica grada Vrbovca. Taj posao obavljam

zdušno i zadovoljan sam radnim mjestom. Nije dovoljno da za

čistoću grada skrbimo samo ja i moj kolega. Čist i uredan grad

trebala bi biti skrb svih građana našega grada.

Metla mi je svakodnevno u ruci, a u čišćenju grada pomažu mi

i suvremeni strojevi (čistilica). Strojno se puno da učiniti jer

čistilica ima spiralnu metlu, ali ruka je ruka.

Istodobno vodimo brigu i o 7 − 8 cvjetnih otoka na kojima

sadimo sezonsko cvijeće. To je ukras svakoga grada, pa i našeg

Vrbovca. Uvijek mi je drago kad Vrbovčani primijete naš

trud, kad nam pomažu, barem tako da ne razbacuju otpad po

ulicama.

Voditeljica sam organizacijske jedinice Proizvodnja i distribucija vode i

odvodnja. U mojoj je jedinici zaposleno 11 djelatnika te dvoje stažista. Biti

voditelj danas nije jednostavno. S jedne strane su zaposlenici, s druge Uprava,

a s treće klijenti – treba to pomiriti. Kao mladi inženjer građevinarstva bila

sam najprije jednu godinu pripravnica, a potom sam bila voditeljica gradilišta

u radnoj jedinici Građevinarstvo. 20 godina dosadašnjega radnog vijeka brzo

mi je prošlo. Što je ostalo iza mene i mojih djelatnika, lako se može vidjeti:

kilometri asfaltnih cesta, kilometri vodovoda i kanalizacije, zgrada gradskoga

stadiona, kilometri nogostupa u Vrbovcu, u Dugom Selu…

Od 2005. sam u organizacijskoj jedinici Proizvodnja i distribucija vode i

odvodnja. Trudimo se da građanstvo bude kvalitetno opskrbljeno vodom, a

želja nam je da se vodoopskrbna i kanalizacijska mreža što više proširi te

da bude dostupna što većem broju građana, što su i civilizacijski dosezi.

nakon smrti franje Skočaja, radnika Komunalnoga, kolektiv je

odlučio zaposliti njegovu suprugu zlatu koja je ostala samohrana

majka troje male djece. Svih 25 godina radi u poduzeću.

Čistačica sam u Komunalnom. Mnogi su se za to vrijeme promijenili,

i direktori i rukovoditelji. Poduzeće je za mene i otac i majka jer mi

je kolektiv pomogao kad mi je bilo najpotrebnije.

Stekla sam mnogobrojne prijatelje u kolektivu, a to se prijateljstvo

nastavlja i poslije radnoga vremena. Najveća mi je želja imati svoj

krov nad glavom. Danas sam podstanar, a do krova nad glavom

sama ne mogu doći. Posebno zahvaljujem starijoj kćeri Katarini

koja je, dok sam ja radila, skrbila o mlađoj sestri i bratu.

zlata Skočaj ima troje djece (dvije kćeri i sina) i šest unuka.

Svi su moji prijatelji u Komunalnom i u Vrbovcu, ali i šire. U Komunalno

sam došao raditi iz Delnica u travnju 1981. godine. Počeo sam kao NKV

radnik, a radili smo na postavljanju plinovoda Vrbovec – Sveti Ivan Žabno.

Nakon odsluženja vojnoga roka 1982. vratio sam se. Da bih mogao raditi

na Unimog stroju, a bila je potreba da na njemu radim u Molvama, položio

sam u Varaždinu za KV strojara. Danas sam strojar i radim na bageru

na odlagalištu otpada u Beljavinama, a po potrebi sam i vozač kamiona.

Bio sam među osam radnika koji su u Komunalac došli 1981. iz Bosne

i Hercegovine (Kotor Varoš, selo Dabovci). Nas su Bosance ovdje toplo

primili. To se posebno pokazalo 1992. kad je izbio rat u Bosni i Hercegovini

i kad smo kod prijatelja sklonili svoje obitelji. U Vrbovcu živim s obitelji.

Jest da smo supruga i ja sada sami, jer su sinovi odrasli i otišli trbuhom za

kruhom (jedan je sin u Švedskoj, a drugi u Austriji), ali takav je život.

25 GoDINA 30 GoDINA

Zlata SkoËaj Paπman ∆irkiÊ Paπo

83

DA

NA

S

Nikola Ferko

30 GoDINA


Meni je Komunalac drugi dom, već 31 godinu. Nakon završene

srednje mehaničke škole u Bjelovaru, gdje sam stekao zvanje

automehaničara, prvo zaposlenje dobio sam u Komunalcu. Ja

sam mu vjeran kao i on meni. Radim pošteno svoj posao, koji

nije nimalo lagan. Sada sam jedini automehaničar, a prema

opsegu posla trebalo bi nas biti više.

Komunalno posjeduje 50-ak raznih strojeva. Nekima je i prošao

vijek trajanja pa treba uložiti puno znanja i volje da bi se ti

strojevi osposobili i bili u funkciji.

Danas su uvjeti rada daleko bolji nego prije 30 godina. Nekada

smo radili pod otvorenim nebom, a danas imamo suvremeno

uređenu i opremljenu mehaničarsku radionicu.

Komunalac

GlaSIlo

Potkraj 2012. kolektiv tiska interno glasilo pod nazivom Komunalac glasilo. List se tiska u 4000 primjeraka i dijeli se besplatno.

ZnaK TVrTKE

Tvrtka Komunalac Vrbovec 2013. promijenila je znak koji ju je predstavljao dugi niz godina. Zbog novih standarda u træiπnoj komunikaciji i ulaska u europsku uniju tvrtka je odluËila osuvremeniti svoj vizualni identitet u kojem je kreirana i ova monografi ja.

///////////////////////////////////////////////////////////////////

85

DA

NA

S

///////////////////////////////////////////////////////////////////

88

Dražen Sudinec, dipl. ing. stroj.

direktor od 13. veljaËe 2012.

Projektni pristup u KomunalcuSredinom 2012. odlučili smo pojačati aktivnosti na internoj

organizaciji i transparentnosti sustava, posebice u odjelu

komunalnih usluga i odjelu nabave i logistike. tvrtka je već prije

nekoliko godina prilagodila svoje poslovanje u kontroli vodocrpilišta

prema HaCCP principima. Sada je odlučila implementirati sustav

upravljanja kvalitetom prema ISo 9001 te sustav upravljanja

okolišem prema ISo 14001. u drugoj polovici godine u suradnji sa

savjetnikom započeli smo pripreme za uvođenje navedenih sustava,

ali za početak u „papirnatom obliku“. razlog tomu je usporedno

snimanje poslovnih procesa radi naknadne informatizacije te

podizanje svijesti sustava Q u organizaciji. Potkraj 2012. Komunalac

Vrbovec konačno dobiva certifi kate 9001 i 14001 kako bi tvrtka bila

spremna za drugu fazu – informatizaciju poslovanja koja započinje

početkom 2013. godine.

odluka uprave je koristiti procesni pristup prilikom informatizacije

poslovnih procesa iz nekoliko razloga:

> organizacija želi kontrolirati aktivnosti prema tijeku/rokovima

izvođenja;

> procesni pristup osnovica je sustava kvalitete i okoliša;

> vjeruje se da će procesni pristup podići sveukupnu kvalitetu rada

svih djelatnika, a na kraju i organizacije;

> olakšat će se mjerenje procesa te omogućiti bolji preduvjeti za

organizacijska poboljšanja i uštede;

> jedan od glavnih ciljeva uprave jest transparentnost poslovanja

pa će se sređivanjem unutarnjih aktivnosti na procesnom

principu krenuti prema „online“ usluzi pomoću koje bi građani

mogli pratiti stanje predmeta koje su pokrenuli, tj. u kojem je

statusu neki zahtjev, kada se planira završetak predmeta i rok;

> omogućen je dostupan programski web alat BPM@S za

informatizaciju na navedenim principima, za razliku od

dosadašnjih ponuda koje su bile višestruko skuplje i s alatima

kompleksnijim djelatnicima za korištenje.

analizom poslovnih procesa u Komunalcu utvrđeno je da, kao i u

većini organizacija, poslovni procesi nisu previše kompleksni nego

je relativno velik njihov broj. Praktički je svaki proces moguće

predstaviti u četiri koraka (PDCa). Sve aktivnosti koje je potrebno

kontrolirati moguće je prikazati u četirima skupinama:

1. obvezne aktivnosti sustava kvalitete prema ISo 9001

2. procesi sustava zaštite okoliša ISo 14001

3. procesi sustava HaCCP

4. ostali procesi.

za praćenje tih aktivnosti primijenjen je projektni pristup uz

kontrolirano provođenje predmeta prema definiranim poslovnim

procesima. na taj je način kreiran kombinirani pristup upravljanju

projektima i upravljanju poslovnim procesima. Svaki je predmet

(task) jedan proces koji možemo kreirati prema organizacijskim

potrebama. Voditelj projekta pregleda stanje svih predmeta te prema

rokovima i odgovornosti pojedinoga djelatnika za izvršenje statusa

kontrolira izvršenje zadataka. Korišteni pristup, u kojem praktično

kombiniramo projektni pristup i upravljanje procesima, omogućuje

upravljanje aktivnostima s više aspekata, kako vremenski tako i

s obzirom na odgovornosti pojedinaca. Sve pratimo zapisima. S

obzirom da se za rad koristi dodjeljivanje zadataka djelatnicima

koji međusobno usmjeravaju proces, a uz pomoć predefiniranog

tijeka (workflow), omogućena je dobra interna komunikacija koja

omogućuje ne samo evidenciju izvršenoga rada nego i informiranje

o stanju kao dijelu procesa. Standardizira se rad i način zapisivanja,

umanjuje se ukupna količina evidencija koje su do sada djelatnici

vodili zasebno i na različitima formama; oslobađa se vrijeme jer

praktično koriste iste podatke koje sami popunjavaju radeći na

predmetima kroz workflow. time se postiže transparentnost sustava

te mogućnost mjerenja poslovnih aktivnosti radi unapređenja.

Voditelju okoliša i voditelju sustava kvalitete omogućuje se rad na

mjerenju i kontroli poslovnih procesa i projekata jer nije potrebno

89

SUTr

A


da se bave „administracijom“ te na taj način dobivaju svoju pravu

vrijednost.

Da bi se takav sustav uspostavio, potrebno je integrirati tri elementa:

ljude, organizaciju i tehnologiju. Prvi dio projekta je educiranje

operativnih djelatnika kako da izvršavaju svoj posao uz rad na

programu te praćenje pojedinih radnih koraka koji su pripremljeni

i predefi nirani u programu. to je relativno lako odrađeno jer

ih softver vodi kako u koracima tako i u tipu zapisa. Lako je i

uspostaviti KPI kontrolu praćenja s razine top menadžmenta. najteži

dio projekta u smislu implementacije cjelovitog organizacijskog

sustava jest uspostavljanje razine kontrolora projekata (nadređenih),

a radi kontrole rada i kontinuiranog poboljšavanja. Da bi

organizacijski sustav dobro funkcionirao, ključno je imati tzv.

vlasnike projekta (vlasnike procesa) koji pregledavaju zadatke

te ih korigiraju još za tijeka procesa. nažalost, činjenica je da je

velik dio srednjeg menadžmenta, odgovornog za izvršavanje

poslovnih procesa, nedovoljno educiran o općem upravljanju i

upravljanju poslovnim procesima. Praksa pokazuje da voditelji,

koji nisu operativni dio pojedinoga procesa, samo reagiraju na

informacije koje na kraju rada pokažu da nešto nije ispravno.

također i sustav cjelokupne organizacije i motivacije ponekad nije

usklađen sa zahtjevima procesa pa se procesi ne prate horizontalno

(zadovoljstvo unutarnjeg i vanjskog kupca) nego kao vertikalni

ciljevi organizacijskih odjela. Pokazatelj konačnog uspjeha projekta

bilo bi uspostavljanje sustava izvještavanja uz mjerenje KPI procesa.

uz projektni pristup novost iz 2012. je i Glasilo Komunalca, tiskovina

koju smo uveli kako bismo svoje krajnje korisnike usluga informirali

o cijenama, strukturi cijena, uslugama i projektima i svemu ostalome

što se fi nancira javnim novcem. Sve je to u skladu s nastojanjima da

naš rad bude potpuno transparentan prema građanima, ali i prema

našim vlasnicima, odnosno osnivačima.

očekuje se da će se do konca 2013. Vodoopskrba izdvojiti u zasebnu

tvrtku. za Komunalac će to značiti reorganizaciju i nije sasvim

izvjesna sudbina novonastale tvrtke jer u trenutku pisanja ovoga

teksta nije poznata strategija Vlade republike Hrvatske o novim

vodoopskrbnim područjima ni o najavama ujedinjavanja pojedinih

tvrtki za vodoopskrbu.

u svakom slučaju, Komunalac svoju 50. obljetnicu dočekuje spremno

i s vjerom u uspjeh u vremenu koje dolazi, a možda i s novim

djelatnostima koje su zatražene od osnivača. za Vrbovec i okolne

općine to može samo značiti pružanje još bolje i kvalitetnije usluge

njihovim građanima.

Josip JambraË, mr. univ. spec. oec.

predsjednik Nadzornog odbora

Samo snaæna komunalna tvrtka jamËi sigurnu komunalnu uslugu Javna služba, odnosno javna usluga, posebno kada se govori o

opskrbi vodom, kanalizacijom, odvozu i deponiranju komunalnog i

otpada druge vrste, ovisi o snazi komunalnih tvrtki. te su djelatnosti

od iznimne važnosti za život građana grada Vrbovca i ne samo da

se ne mogu već se ni ne smiju prepustiti grabeži tržišta. Kvaliteta,

sigurnost i na kraju razina cijena javnih usluga trebale bi ostati

u rukama lokalnih jedinica odnosno njihovih predstavničkih

tijela. naime, procesi privatizacije koji su se nedavno dogodili u

tranzicijskim zemljama, te u zemljama europske unije (engleska)

prije dvadesetak godina, pokazuju štetnost takvih odluka.

Komunalna je infrastruktura u tim zemljama uništena, građani su

dovedeni do ruba očaja jer je usluga postala skupa, nekvalitetna

i nesigurna. Stoga se zalažem i promičem društvenu odgovornost

vlasti i uprava komunalnih tvrtki – vlasti da u cijelosti potpomažu

komunalne tvrtke u razvoju skupe komunalne infrastrukture kako

bi građanima bila dostupna za korištenje, a uprava komunalnih

društava, odnosno društava čija je djelatnost javna opskrba (plin,

struja itd.) da vode društva s osobitim senzibilitetom za kvalitetu i

sigurnost te transparentnost u pružanju usluga.

Proces pridruživanja i prilagodba zakonske regulative članicama

europske unije imao je važnu ulogu u određivanju našeg odnosa

prema javnim službama. Prvi put pitanja javnih službi nisu više

91

SUTr

A


samo unutarnja pitanja članica već i pojedine službe djelomice

podliježu nadležnosti pravila unije. to znači da se za javne službe

od općeg gospodarskog interesa primjenjuju pravila jedinstvenog

europskog tržišta, odnosno liberalizacija. to je za posljedicu imalo

podjelu javnih službi na dio koji se može komercijalizirati i na

dio infrastrukture koja ostaje u javnom vlasništvu i pruža uslugu

operaterima na tržištu. Pravilo nastoji općenito odvojiti pružanje

samih usluga od upravljanja infrastrukturom koja je nužna svim

pružateljima, odnosno nužna je za stabilnost usluga i funkcioniranja

sustava u cjelini.

europska je komisija u Zelenoj i Bijeloj knjizi pokazala da postoji

opće slaganje o važnosti visokokvalitetnih službi od općeg interesa

za društva zemalja članica. Službe od općeg interesa važne su za

osiguranje društvene i teritorijalne kohezije te za konkurentnost

europskoga (hrvatskoga) gospodarstva. I građani i poduzeća očekuju

mogućnost fi nancijski dostupnih i visokokvalitetnih usluga od općeg

interesa. organizacija službi od općeg interesa može biti povjerena

javnom ili privatnom sektoru, s time da određivanje obveza i

zadataka ostaje u nadležnosti javnih vlasti na određenoj razini.

Javne vlasti odgovorne su za regulaciju tržišta kao i za osiguravanje

ispunjenja svrhe povjerenih usluga pružatelja. Posebno je važno

osigurati kvalitetu, sigurnost i zaštitu korisnika i građana službi

od općeg interesa, a s tim u vezi i dugoročnu sigurnost kvalitete i

razvoja ponuđenih usluga, vodeći računa o troškovima koji moraju

biti usklađeni s očekivanim koristima. u kontekstu održivoga

razvoja, iznimno je važno da to razmotre službe u zašiti okoliša

i s njima povezane službe vodoopskrbe, odvodnje i zbrinjavanja

otpada. Današnji pristup javnim službama u eu realan je pristup

koji svoje stajalište defi nira sadržajem javne službe, bez obzira na

oblik i naziv. Drugim riječima, službe od općeg gospodarskog interesa

postaju dijelom integriranoga tržišta, defi niranog pravilima eu, koje

reguliraju neovisna tijela zemalja članica.

Grad Vrbovec, gradske vlasti i uprave javnih službi moraju tražiti

prostor za organizaciju javnih službi poput poslovnoga sektora.

naime, žele li ostati i opstati na tržištu pružatelja usluga, moraju

težiti zadovoljavanju tržišnih uvjeta – efi kasnosti, efektivnosti i

ekonomičnosti – odnosno moraju povećati djelotvornost poslovanja.

S druge strane, gradska (javna) uprava mora biti osposobljena

nadzirati pružatelje usluga, kreirati fi nanciranje dostupnosti usluga

za sve građane po primjerenim uvjetima i osigurati održivost

sustava u cjelini. Komunalne službe neće više moći biti vezane uz

teritorijalne granice jedinice, već će biti prisiljene iz ekonomskih

razloga na neovisan administrativni status (šire područje djelovanja)

koji će im osigurati optimalan broj korisnika za održivo poslovanje i

kvalitetu komunalnoga standarda.

europski pristup stavlja građanina u prvi plan na načelima

dostupnosti usluge te otvorenosti i transparentnosti uz minimalne

formalnosti. takav pristup znači i promjenu u odnosima između

jedinica lokalne samouprave prema strateškom planiranju

razvoja komunalne infrastrukture. Dosadašnji pristup zasebnoga,

nekoordiniranoga razvoja (ako se uopće može tako nazvati)

komunalne infrastrukture pogrešan je, bez rezultata, a ubuduće

nije ni moguć. Dakle, čelni ljudi jedinica moraju zajedno utvrditi

model razvoja službi od općega gospodarskog interesa, posebno

komunalne službe, s obzirom na europski pristup organizaciji javnih

službi. temeljni je cilj kvalitetnija i dostupnija uslugu s primjerenom

cijenom za građane i korisnike. Jedinice lokalne samouprave

zapravo svoju temeljnu ulogu imaju u osiguranju i zadovoljavanju

trajnih životnih potreba građana, od kojih je komunalna usluga

među najvažnijima.

za ostvarenje tih ciljeva i osiguranje kvalitetne komunalne usluge

i drugih javnih službi nužno je osigurati sposobne timove u javnim

poduzećima i javnoj upravi. Samo su timovi ljudi organizirani na

profesionalnim i stručnim principima jamstvo dobrih rezultata.

Komunalac Vrbovec je na dobrom putu da stvori stabilnu, kvalitetnu

i djelotvornu tvrtku koja će biti sposobna natjecati se u jednakim

tržišnim uvjetima za pružanje komunalnih i drugih usluga u

gradu i izvan njega. Stvaranje tvrtke takvih mogućnosti jamstvo je

zadovoljstva građana našom uslugom. zadovoljstvo građana najveća

je nagrada djelatnicima, upravama i vlasnicima.

Vjerujem u zajednički uspjeh!

93

SUTr

A

PoPIS ZAPoSLeNIH (1964. 2013.)


BlaŽUTIć BranKO / 18. 01. 1971. − 31. 01. 1983.

BraBlec STJePan / 05. 05. 1971. − 30. 06. 1982.

BaĐInec STJePan / 20. 05. 1974. − 04. 05. 1980.

BaUMKIrcHer MIrKO / 29. 05. 1974. − 28. 07. 1974.

BačeK ĐUrO / 02. 08. 1974. − 11. 03. 1985.

BreZan MarIJan / 05. 08. 1974. − 23. 06. 1975

BeclIn SlaVKO / 10. 07. 1974. − 31. 12. 1984.

BreZnIčKI STJePan / 01. 03. 1977. − 04. 06. 1984.

BIOndIć IVan / 13. 09. 1977. − 01. 11. 1977.

BUBnJar STJePan / 04. 04. 1978. − radio na neodređeno vrijeme

BUTIć draGUTIn / 05. 04. 1978. − 31. 05. 1978.

BaSTIć VladO / 04. 05. 1979. − 08. 03. 1983.

BerTečIć IVan / 31. 05. 1979. − 21. 03. 1990.

BOrIć MIlKa / 28. 08. 1979. − 30. 06. 1980.

BrlečIć IVan / 19. 05. 1980. − 05. 10. 1987.

BlaZIn BOšKO / 01. 08. 1981. − 31. 05. 1985.

BerTInOVec JOSIP / 16. 05. 1983. − 12. 11. 1984.

Bešan JOSIP / 15. 03. 1988. − 18. 04. 1988.

A aleKIć BećO / 05. 03. 1974. − 19. 11. 1974.

aleKIć SMaJO / 05. 03. 1974. − 22. 04. 1974.

aleKIć raMO / 21. 04. 1981. − 20. 10. 1992.

anTOnIć ŽelJKO / 29. 06. 1988. − 21. 09. 1992.

aBraMOVIć nenad / 04. 08. 1994. − u radnom odnosu

anTOlIć nedelJKO / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007.

anTOlIć IVIca / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007. / 30. 09. 2010. − u radnom odnosu

aBraMOVIć SInIša / 01. 10. 2007. − u radnom odnosu

B BOTIć SOlIT / 05. 03. 1974. − 19. 11. 1974.

BaćanI MarIJan / 01. 04. 1964. − radio na neodređeno vrijeme

BaĐInec franJO / 01. 04. 1970. − 14. 04. 1988.

BaĐInec ValenT / 29. 07. 1969. − 28. 01. 1995.

BaĐInec MarTIn / 05. 10. 1973. − 14. 06. 1974.

BaKar draGUTIn / 10. 05. 1972. − 08. 02. 1991.

BarBIr IVan / 17. 08. 1972. − 31. 01. 1995.

BelačIć franJO / 01. 04. 1964. − 30. 09. 1992.

BIšKUPec IVan / 24. 09. 1966. − 30. 06. 2004.

BUBnJeK MaTO / 17. 03. 1988. − 02. 10. 1992.

BOcHIčeK ŽelJKO / 02. 08. 1988. − 06. 09. 1990.

BIšKUPec ŽelJKO / 07. 09. 1988. − 28. 10. 2005.

BUGan IVan / 20. 04. 1989. − 01. 04. 2003.

BaBIć IVIca / 22. 07. 1991. − u radnom odnosu

BeclIn VJeKOSlaV / 23. 07. 1991. − 14. 05. 2005.

BUGan ZdraVKO / 13. 04. 1992. − 05. 10. 1992.

BračIć ZVOnKO / 15. 04. 1992. − u radnom odnosu

BIlIć draGO / 01. 08. 1995. − 11. 08. 2000.

BrcKan ŽelJKO / 28. 05. 1997. − 06. 09. 2003.

BedeKOVIć TOMIca / 02. 06. 1997. − u radnom odnosu

BenedIK JaSna / 01. 08. 2003. − 18. 11. 2007.

BeKSec MarIJan / 07. 08. 2006. − u radnom odnosu

BračIć MarIO / 23. 09. 2006. − 23. 11. 2007. / 14. 02. 2011. − u radnom odnosu

BenKO MarIJan / 18. 08. 2008. − 28. 09. 2009.

BanJad KaTIca / 15. 05. 2012. − 14. 09. 2012.

BIlanOVIć MarIca / 15. 05. 2012. − 14. 08. 2012.

BaSTIć IVan / 20. 05. 2013. − u radnom odnosu

C cUZel andrO / 28. 03. 1977. − radio na neodređeno vrijeme

cUZel SlaVKO / 23. 08. 1978. − 01. 06. 1983.

crneKOVIć ŽelJKO / 14. 04. 1981. − 07. 03. 1983.

cMrečaK ĐUrO / 27. 04. 1987. − 11. 05. 1988.

cUZel SlaVKO / 06. 08. 1993. − u radnom odnosu

car ŽelJKO / 02. 05. 1996. − u radnom odnosu

cVeTeK daMIr / 02. 05. 1996. − u radnom odnosu

cUZel danIJel / 27. 05. 1997. − u radnom odnosu

cUZel ĐUrO / 27. 05. 1997. − u radnom odnosu

cVeTeK MIlIca / 11. 06. 1999. − radila na određeno vrijeme

cVOK JaSna / 18. 03. 2002. − u radnom odnosu

cVeTeK-KOlIć JaSna / 14. 01. 2012. − u radnom odnosu

∆ ćOSIć PeJO / 08. 09. 1980. − 14. 04. 1981.

» čIrKIć KadIr / 05. 03. 1974. − 23. 11. 1974.

čIrKIć ZaIM / 05. 03. 1974. − 22. 11. 1974.

čIrKIć MeHMed / 21. 04. 1981. − 04. 06. 1990.

čIrKIć raSIM / 21. 04. 1981. − 14. 03. 1983.

čIrKIć PašMan / 21. 04. 1981. − 09. 07. 1982. / 05. 09. 1984. − u radnom odnosu

97

PoPI

S ZA

PoSL

eNIH

čIrKIć MUSTafa / 22. 04. 1981. − 04. 09. 1981.

čadOIć andrIJa / 24. 08. 1981. − 22. 07. 1982.

čarGOnJa MIrOSlaV / 02. 05. 1996. − radio na određeno vrijeme

D draGanIć IVan / 23. 04. 1973. − 28. 04. 1975.

drVenKar MaTO / 16. 01. 1964. − 17. 09. 1992.

drVenKar VId / 01. 04. 1964. − radio na neodređeno vrijeme

dUrBeK draGUTIn / 16. 01. 1964. − 01. 09. 1989.

dUrBeK ĐUrO / 16. 01. 1964. − 29. 02. 1992.

dUrBeK lJUdeVIT / 16. 01. 1964. − 29. 02. 1964. / 08. 06. 1966. − radio na neodređeno vrijeme

dUGac BranKO / 03. 09. 1974. − 14. 07. 1975.

draGanIć IVan / 28. 07. 1976. − 28. 02. 1979.

dOBrIca IVan / 02. 08. 1976. − 30. 11. 1979.

dUrBeK VladIMIr / 26. 03. 1979. − 04. 01. 1982. / 14. 03. 1983. − u radnom odnosu

dUGac STJePan / 17. 04. 1989. − 17. 07. 1989.

dOnčeVIć nIKOla / 07. 01. 1991. − 09. 06. 2001.

dOnčeVIć IVan / 19. 05. 1998. − radio na neodređeno vrijeme

dOMISlOVIć Mladen / 02. 10. 2000. − u radnom odnosu

dOBraš MIlIVOJ / 01. 06. 2003. − u radnom odnosu

draGIJa ZlaTKO / 03. 08. 2006. − 31. 10. 2006. / 18. 07. 2012. − u radnom odnosu

– ĐUranec lJUBOMIr / 07. 07. 1972. − 31. 05. 2004.

ĐUreK MIlan / 17. 03. 1970. − 21. 01. 1991.

ĐUranec MarIJan / 22. 07. 1976. − radio na neodređeno vrijeme

ĐUnĐenac IVIca / 11. 03. 1998. − u radnom odnosu

ĐUrašIna GOrdana / 01. 03. 2003. − u radnom odnosu

ĐUrašIna OZren / 21. 02. 2013. − u radnom odnosu

F fIOlIć IVan / 01. 01. 1976. − 15. 05. 1976.

fIKeT MaTO / 01. 01. 1976. − 07. 01. 1989.

fIšTer MaTIJa / 26. 03. 1979. − radio na neodređeno vrijeme

ferenčaK ZdraVKO / 28. 08. 1981. − 30. 09. 1981.

ferKO nIKOla / 13. 04. 1982. − u radnom odnosu

fOrGač KrešIMIr / 30. 05. 1988. − 14. 05. 2006.

fIKeT MarIO / 22. 03. 1993. − 06. 02. 1995.

fIKeT ŽelJKO / 23. 03. 1994. − u radnom odnosu


ferenčaK ZlaTKO / 01. 06. 2010. − 30. 09. 2010.

G GIPOrIć OSMan / 05. 03. 1974. − 26. 07. 1974.

Gardaš franJO / 06. 09. 1969. − 06. 04. 1974.

Gardaš STJePan / 15. 03. 1968. − 27. 03. 1974.

GlaVIca KaTarIna / 21. 02. 1966. − radila na neodređeno vrijeme

GradečKI IVan / 05. 07. 1974. − 15. 01. 1982.

GrUBač MarIJan / 20. 03. 1978. − 21. 10. 1980.

GOTal IVKa / 01. 08. 1979. − 25. 08. 1979.

GlaVIca SlaVKO / 08. 04. 1980. − 01. 09. 2003.

GaraPIć MIlOrad / 05. 12. 1983. − 09. 07. 1984.

GreŽIna BranKO 22. 10. 1990. − 09. 11. 1990. / 16. 04. 1991. − u radnom odnosu

GeceG MaTO / 13. 04. 1992. − u radnom odnosu

GOlUBar IVan / 24. 03. 1993. − u radnom odnosu

GeceG alOJZ / 01. 07. 1995. − radio na određeno vrijeme

GreGUrIć GOran / 27. 05. 1997. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

GrGIć STIPO / 26. 04. 1999. − radio na određeno vrijeme

GreŽIna dalIBOr / 19. 09. 2000. − 04. 12. 2000.

GradInJan JOZO / 01. 06. 2010. − 30. 09. 2010.

GaVrIć nedelJKO / 07. 06. 2010. − 30. 09. 2010.

GrGIć JOSIP / 15. 05. 2012. − 14. 09. 2012.

H HOrVaT IVan / 01. 04. 1971. − 30. 06. 1988.

HršaK IVanKO / 27. 05. 1972. − 03. 10. 1991.

HUSaIn IVan / 22. 06. 1967. − 31. 08. 1990.

HercIG IVan / 22. 09. 1976. − 10. 10. 1979.

HOlJeVac BranKO / 28. 03. 1977. − radio na neodređeno vrijeme

HaBIJanec SlaVKO / 28. 03. 1977. − 31. 12. 2009.

HaBIJanec nada / 01. 07. 1977. − 30. 09. 1977.

HOlJeVac lJUBOMIr / 12. 06. 1978. − 11. 08. 1989.

HerOIć ĐUrO / 15. 11. 1977. − 17. 03. 1978

HUSaIn JOSIP / 07. 04. 1978. − 27. 09. 1979. / 08. 12. 1980. − u radnom odnosu

HUKaVec ĐUrO / 09. 04. 1979. − 26. 09. 1988.

HaBeš MarIJan / 14. 04. 1980. − 30. 09. 1982.

HendaK VeSna / 20. 06. 1988. − 31. 03. 1992.

99

PoPI

S ZA

PoSL

eNIH

HOrVaTIć MIrOSlaV / 29. 06. 1988. − 23. 02. 1990.

HršaK IVan / 17. 10. 1990. − 13. 12. 1990.

HaBIJanec daMIr / 18. 07. 1991. − 07. 06. 1993.

HrlIć ŽelJKa / 17. 06. 1994. − radila na određeno

HUSaJIna ŽelJKO / 02. 06. 1997. − radio na određeno vrijeme

HOrVaT KrUnOSlaV / 07. 07. 1997. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

HrlIć MarIO / 13. 09. 2000. − 04. 11. 2000.

HOrVaT MarKO / 13. 07. 2004. − 30. 11. 2004.

HOrVaTIć IVan / 19. 07. 2004. − 15. 11. 2005.

HrG Mladen / 01. 09. 2012. − radio na određeno vrijeme

HaJaK ana / 01. 09. 2012. − radila na određeno vrijeme

I IVanOVIć šTefIca / 01. 02. 1971. − radila na neodređeno vrijeme

IVančeK ZVOnIMIr / 02. 08. 1974. − 14. 03. 1975.

IVelIć SlaVKO / 21. 06. 1976. − 04. 03. 1987.

IVanUšIć JaSna / 01. 08. 1986. − 01. 09. 1986.

InIć BranKO / 21. 06. 1988. − 20. 02. 1990. / 15. 04. 1991. − u radnom odnosu

IVIć IVan / 01. 06. 2010. − radio na određeno vrijeme

IVanOVIć BISerKa / 23. 12. 1985. − u radnom odnosu

J JaIć MIrKO / 01. 03. 1964. − 01. 03. 1984.

JaKOPec SlaVKO / 01. 04. 1966. − 28. 04. 1984.

JUSIć IBraHIM / 05. 03. 1974. − 22. 11. 1974.

JUSIć reĐO / 05. 03. 1974. − 13. 12. 1974.

JUSIć HaSan / 05. 03. 1974. − 26. 06. 1978.

JendrIš BranKO / 07. 06. 1965. − 30. 09. 1965. / 16. 06. 1969. − radio na neodređeno vrijeme

lUKMan STJePan / 20. 04. 1970. − 30. 08. 1975.

JUSIć edHeM / 17. 05. 1974. − 03. 11. 1974.

JaGOIć ValenT / 22. 03. 1977. − 24. 10. 1978.

JaIć MIrO / 01. 04. 1977. − 16. 04. 1979.

JaGOIć BranKO / 20. 03. 1978. − radio na neodređeno vrijeme

JeMBrI STJePan / 19. 03. 1980. − u radnom odnosu

JaMBraK ŽelJKO / 22. 09. 1980. − 01. 08. 1989.

JUran JaSna / 06. 07. 1981. − 01. 09. 2003.

JUrIć TOMISlaV / 01. 02. 1991. − 10. 12. 1992.


JaMBrešIć MIlan / 08. 04. 1991. − 09. 07. 1993. / 02. 09. 1997. − radio na neodređeno vrijeme

JaKOVIć JaKOV / 23. 03. 1994. − u radnom odnosu

JelUšIć anTe / 27. 03. 1995. − u radnom odnosu

JaIć daMIr / 02. 06. 1997. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

JaKOPec KrešIMIr / 18. 06. 2001. − 14. 05. 2006.

JelIć MaTO / 12. 12. 2005. − u radnom odnosu

JaIć renaTO / 01. 09. 2012. − radio na određeno vrijeme

K KOVačIć JOSIP / 02. 10. 1967. − 28. 02. 1975.

KOVačIć MIra / 01. 05. 1969. − 21. 08. 1973.

KralJ ĐUrO / 01. 01. 1964. − 11. 11. 1982.

KralJ MIJO / 01. 01. 1964. − 07. 09. 1982.

KOŽar franJO / 06. 08. 1974. − 30. 06. 1982.

KUHar draGUTIn / 21. 04. 1975. − 06. 09. 1992.

KranJec ZlaTKO / 24. 05. 1976. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

KaZanec IVIca / 15. 02. 1977. − radio na neodređeno vrijeme

KUZMeK SlaVKO / 15. 09. 1977. − 17. 03. 1978

KeMenOVIć IVan / 07. 06. 1978. − 21. 08. 1981.

KOrdIš ĐUrĐa / 02. 08. 1978. − 04. 06. 1993

KralJIčeK franJO / 29. 03. 1979. − 03. 01. 1989.

KralJ IVan / 01. 05. 1984. − 21. 01. 1992.

KUšIć BranKO / 06. 09. 1999. − 06. 12. 1999.

KOlIć IVan / 06. 09. 1999. − 06. 12. 1999.

KlUK MarIJan / 23. 04. 2007. − 31. 08. 2007. / 14. 07. 2004. − 30. 11. 2004.

KOS IVan / 07. 06. 2010. − 30. 09. 2010.

KOrdIš JUraJ / 07. 05. 1979. − u radnom odnosu

KUlIš MandIca / 25. 02. 1980. − 28. 07. 1984.

KUKOlJa IVan / 03. 06. 1980. − 26. 10. 1992.

KOleTIć MIrOSlaV / 01. 03. 1983. − 05. 01. 1993.

KrašIć ZdraVKa / 14. 05. 1983. − 05. 03. 1986.

KrISTIć IVan / 11. 05. 1987. − 09. 11. 1989.

KralJ daVOr / 16. 03. 1988. − 24. 12. 1992.

KlaSIć JOSIP / 18. 03. 1988. − 30. 06. 2004.

KOlenIć SlaVKO / 22. 10. 1990. − 09. 11. 1990.

KOManOVIć IVan / 01. 03. 1991. − 15. 11. 2004.

101

PoPI

S ZA

PoSL

eNIH

KraVOšćanec VJeKOSlaV / 15. 05. 1991. − radio na neodređeno vrijeme

KralJ MIrOSlaV / 02. 08. 1993. − radio na određeno vrijeme

KUšIć ZdraVKO / 23. 03. 1994. − 14. 05. 2006.

KaPITan GrOZdan / 09. 04. 1994. − 01. 08. 1995. / 22. 05. 1996. − u radnom odnosu

KrISTIć PaVle / 21. 09. 1994. − u radnom odnosu

KUTen JOSIP / 28. 09. 1994. − radio na određeno vrijeme

KOlUndŽIJa BOrIS / 17. 10. 1995. − u radnom odnosu

KrISTIć MarIJan / 02. 06. 1997. − 14. 05. 2006.

KaZanec TOMISlaV / 01. 09. 1999. − u radnom odnosu

KUST IVan / 05. 02. 2003. − u radnom odnosu

KOŽar MarIJa / 15. 03. 2004. − 03. 07. 2004.

KrISTIć JOSIP / 12. 07. 2004. − 31. 12. 2004. / 02. 05. 2007 − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

KUZMIć SInIša / 12. 07. 2004. − 31. 12. 2004.

KOŽar MarIJa / 23. 02. 2005. − 22. 04. 2005.

KOZUMPlIK Mladen / 07. 07. 2008. − 10. 12. 2008.

KralJ Mladen / 08. 07. 2008. − 15. 09. 2009.

KaPITan SlaĐana / 15. 05. 2012. − radila na određeno vrijeme

L leščIć STJePan / 20. 03. 1978. − 02. 08. 1980.

lIPOVec MIlan / 12. 07. 1978. − 01. 10. 1992.

lUKanIć rOK / 13. 03. 1981. − 31. 12. 1990.

lOnčar MarIca / 15. 04. 1981. − radila na neodređeno vrijeme

leBOš IVIca / 16. 04. 1991. − 31. 09. 1992.

lelJaK MarIO / 22. 03. 1993. − u radnom odnosu

leTIna-VInKOVIć ZdraVKO / 23. 03. 1994. − 28. 04. 1994.

lUKIna draŽen / 01. 03. 1995. − u radnom odnosu

lJUBIć IVan / 02. 06. 1997. − 31. 08. 2006.

lUKeTIć MIrJana / 07. 08. 2006. − 02. 09. 2006.

ledInSKI JaSMIna / 15. 05. 2012. − 14. 08. 2012.

leVaK renaTa / 08. 12. 1980. − u radnom odnosu

M Mance šTefIca / 01. 04. 1972. − 01. 09. 1982.

MarIčIć PeTar / 01. 04. 1964. − 04. 04. 1980.

Maca MarIJan / 07. 04. 1975. − 26. 07. 1976.

Mance anTUn / 01. 01. 1976. − 19. 07. 1978.


MaZal lJUdeVIT / 20. 05. 1976. − 05. 11. 1991.

MIKac STJePan / 01. 09. 1976. − 26. 08. 1992.

MarJanac MOMčIlO / 25. 07. 1977. − 30. 12. 2003.

Maca STanKa / 29. 08. 1977. − 08. 06. 1992.

MedVerec ana / 05. 11. 1979. − 27. 03. 1980.

MIšaIn IVan / 20. 04. 1980. − radio na neodređeno vrijeme

MarcIKIć MarIJan / 18. 03. 1981. − 19. 07. 1981.

MaTeKOVIć ZdraVKO / 18. 03. 1981. − 31. 08. 1981.

MIšaIn STJePan / 19. 03. 1981. − 31. 05. 1984.

MIKac GOrdan / 27. 05. 1988. − 02. 11. 1992.

MIKšIć-PaPa STJePan / 18. 04. 1989. − 18. 07. 1989.

MaTeJaK IVIca / 19. 04. 1991. − 19. 06. 1991.

MarTInčeVIć IVan / 17. 05. 1993. − 28. 06. 1993.

Mance MarIJO / 01. 08. 1995. − u radnom odnosu

MIKšIć MIrJana / 02. 09. 1999. − 07. 10. 2003.

MarJanac Saša / 06. 05. 1999. − 17. 03. 2003.

MlInarIć ĐUrO / 06. 09. 1999. − radio na određeno vrijeme

MarJanOVIć MarKO / 06. 09. 1999. − 06. 12. 1999.

MarGeTIć VladIMIr / 19. 07. 2000. − 03. 11. 2003.

MIJalIć JUrIca / 02. 05. 2012. − u radnom odnosu

MaSlać danIJel / 01. 09. 2012. − radio na određeno vrijeme

N naĐen VlaSTa / 01. 09. 1982. − 29. 04. 1991.

O OBrOVečKI ZOran / 19. 03. 1988. − 26. 01. 2005.

OcTenJaK Mladen / 06. 05. 1997. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

OcTenJaK draŽen / 28. 05. 1997. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

OleJnIK IVan / 19. 09. 2005. − 03. 11. 2005.

OKrOša daMIr / 16. 05. 2006. − 16. 06. 2006.

P PeTraK MarIJan / 01. 04. 1970. − 26. 11. 1971.

POSlOn JOSIP / 16. 03. 1970. − 14. 12. 1977.

Prša IVan / 17. 03. 1970. − 15. 08. 1974.

PrOSInečKI KrUnOSlaV / 17. 09. 1973. − 30. 04. 1974.

PUšIć anTe / 01. 04. 1974. − 06. 07. 1975.

PeTraK STJePan / 17. 03. 1975. − 15. 05. 2002.

PUGar ana / 01. 01. 1976. − 10. 09. 1979.

PISačIć anTUn / 01. 02. 1977. − 30. 06. 2004.

PaVleKOVIć IVan / 01. 07. 1976. − 01. 03. 1989.

103

PoPI

S ZA

PoSL

eNIH

POKraJčIć SlaVKO / 16. 06. 1978. − 31. 01. 1980.

PalJUG VladIMIr / 03. 06. 1980. − 27. 10. 1988.

PaJSar MIJO / 09. 06. 1980. − 17. 06. 1992.

POrKUlaBIć STJePan / 13. 06. 1980. − radio na neodređeno vrijeme

PaVleKOVIć BOŽena / 17. 06. 1980. − u radnom odnosu

PeHarda VJeKOSlaV / 30. 03. 1981. − 19. 10. 1981.

PanKreTIć ValenT / 01. 07. 1981. − 04. 01. 1984.

POKraJčIć STJePan / 26. 08. 1981. − radio na neodređeno vrijeme

POKOS rOMana / 18. 05. 1988. − 20. 12. 1988.

PreSečKI MarIJan / 18. 09. 1989. − 21. 01. 1991.

PrelOG draŽen / 01. 10. 1990. − 31. 01. 2002.

PrIKaSKI dean / 08. 04. 1991. − 12. 12. 1994. / 01. 03. 1995 − u radnom odnosu

PanKreTIć ZdraVKa / 04. 05. 1992. − u radnom odnosu

PUdelJ TOMISlaV / 01. 08. 1995. − 15. 12. 1995.

Prelec alen / 01. 08. 1995. − 15. 12. 1995.

PlanTaK ZlaTKO / 07. 08. 1995. − u radnom odnosu

POlJanac draGO / 23. 03. 1998. − 01. 06. 2004.

PISKač IVan / 19. 09. 2005. − 03. 11. 2005.

POSarIć Mladen / 04. 10. 2005. − 04. 11. 2005.

Prelec ĐUrO / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007.

PeTrač daMIr / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007.

PIPlIca fIlIP / 19. 08. 2008. − 28. 09. 2009.

POSlOnčec BOŽIdar / 15. 05. 2012. − 14. 09. 2012.

R reMenarIć IVan / 01. 04. 1970. − 30. 06. 1984.

raJTar STJePan / 19. 03. 1970. − 06. 05. 2003.

rUSan franJO / 13. 05. 1974. − 08. 04. 1988.

rUJnIć IVan / 28. 08. 1974. − 14. 07. 1975.

rOGan STJePan / 26. 03. 1979. − 02. 03. 1989.

raMadanI SKender / 02. 04. 1979. − 05. 04. 1979.

reMenarIć ZVOnKO / 02. 04. 1980. − 30. 06. 1989.

rOnJaK BOŽO / 28. 06. 1988. − u radnom odnosu

rOBIna IVan / 28. 05. 1997. − u radnom odnosu

rOnJaK MarIO / 26. 05. 1998. − u radnom odnosu

rIBIć ZlaTKO / 01. 06. 2010. − 30. 09. 2010.

reMenarIć ZlaTKO / 03. 12. 2012. − u radnom odnosu


S SaBOlIć IVan / 01. 04. 1970. − 11. 02. 1974.

SeVer MIJO / 01. 04. 1964. − 30. 04. 1982.

SVečnJaK JOSIP / 01. 04. 1970. − 15. 10. 1978.

SUdInec KaTIca / 01. 01. 1971. − radila na neodređeno vrijeme

SOBOTa ĐUrO / 13. 08. 1974. − 30. 07. 1984.

SaBOlIć IVan / 28. 03. 1977. − 11. 04. 1983.

SKOčaJ franJO / 17. 06. 1980. − 19. 12. 1985.

SanJKOVIć lJUBIca / 01. 07. 1980. − u radnom odnosu

SMOGOr STJePan / 20. 08. 1980. − u radnom odnosu

SMaJlOVIć MeHMed / 01. 09. 1981. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

STrIŽeK IVančIca / 30. 09. 1985. − u radnom odnosu

SačarIć franJO / 07. 05. 1987. − 07. 08. 1987.

SKOčaJ ZlaTa / 25. 05. 1987. − 16. 11. 1987. / 11. 11. 1992. - u radnom odnosu

SaBOlIć ĐUrĐIca / 04. 10. 1989. − 03. 11. 1989.

STanec IVan / 08. 06. 1990. − u radnom odnosu

STrIŽeK IVan / 15. 04. 1992. − 12. 08. 1992.

SUčIć ZlaTKO / 06. 08. 1993. − u radnom odnosu

SlUnJSKI IVIca / 09. 09. 1994. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

SaBOlIć MaTO / 06. 09. 1999. − 06. 12. 1999. / 02. 01. 2001. − u radnom odnosu

SanJKOVIć GOran / 04. 09. 2000. − 04. 11. 2000.

SeSVečan STJePan / 18. 06. 2001. − 17. 06. 2005.

SaBOlIć MarIO / 23. 09. 2005. − 23. 11. 2005.

SMeTIšKO ZlaTKO / 02. 05. 2007. − 30. 06. 2007.

SeSVečanec KrešIMIr / 24. 07. 2008. − 28. 08. 2008.

SUdInec draŽen / 13. 02. 2012. − u radnom odnosu

SOVIć IGOr / 01. 09. 2012. − u radnom odnosu

SMerIć MarTIna / 21. 02. 2013. − radila na određeno vrijeme

SeSVečanec KrešIMIr / 03. 04. 2006. − 31. 12. 2006.

© šOPler ZdraVKO / 12. 04. 1974. − 02. 07. 1974.

šKrnJUG MIlan / 16. 05. 1973. − 13. 04. 1980.

šOPlOHer MarIJan / 01. 09. 1974. − radio na neodređeno vrijeme

šOšTarIć JOSIP / 20. 09. 1976. − 26. 03. 1987.

šKUdar-VInceK ŽelIMIr / 03. 02. 1977. − 11. 01. 1978.

105

PoPI

S ZA

PoSL

eNIH

šIMeK IVan / 11. 04. 1977. − 21. 08. 1981.

šTanfel ZdraVKO / 03. 10. 1978. − 06. 06. 1981.

šIMUnJaK danIJel / 22. 03. 1979. − 11. 03. 1988.

šPOlJarec STJePan / 05. 05. 1979. − 08. 05. 1979.

šTanfel JOSIP / 12. 05. 1980. − 30. 06. 1987.

šIMUnJaK IVan / 03. 06. 1980. − 14. 11. 1980.

šIMUnOVIć anTe MarKO / 12. 03. 1993. − radio na određeno vrijeme

šalaMUn TIHOMIr /23. 03. 1994. − 01. 08. 2005.

ščaP ZdraVKO / 22. 08. 1995. − u radnom odnosu

šIMUnJaK JOSIP / 06. 12. 1999. − 06. 12. 1999.

ščaP ĐUrĐIca / 04. 02. 2002. − radila na određeno vrijeme

šIMUnJaK ŽelJKO / 23. 09. 2005. − 23. 11. 2005.

šUrMIn VladIMIr / 02. 05. 2007. − 31. 08. 2007.

šalaMUn danIJel / 01. 06. 2007. − 30. 11. 2007.

ščaP renaTa / 01. 02. 2008. − radila na neodređeno vrijeme

šIMUnJaK IVan / 01. 06. 2010. − radio na određeno vrijeme

šPeHar anKIca / 07. 06. 2010. − 30. 09. 2010.

T TrKUlJa MarIJa / 20. 10. 1970. − 05. 03. 1986.

TVOrIć MarIJan / 01. 04. 1971. − 31. 03. 1983.

TKalec VladO / 26. 04. 1974. − 19. 06. 1974.

TrIfKOVIć nIKOla / 01. 04. 1974. − 01. 04. 1985.

TrOšIć VIlIM / 08. 04. 1974. - 15. 08. 1974.

TrUlec daMIr / 30. 07. 1974. − 03. 09. 1974. / 30. 05. 1975. − 16. 09. 1975.

TIšlJarec draGUTIn / 08. 11. 1977. − radio na neodređeno vrijeme

TOMa STJePan / 01. 06. 1976. − radio na neodređeno vrijeme

TreBeš IVan / radio na neodređeno vrijeme

TUreK MIlan / 26. 03. 1979. − 15. 04. 1987.

TereBUH lJUdeVIT / 04. 06. 1980. − 14. 08. 1992.

TVOrIć STJePan / 24. 03. 1981. − radio na neodređeno vrijeme

TVOrIć MarIJan / 01. 04. 1988. − 31. 10. 1989.

TereBUH MarIJan / 17. 05. 1993. − u radnom odnosu (Plin Vrbovec d. o. o. )

TrBUS Mladen / 12. 07. 2004. − 30. 11. 2004.

TereBUH Mladen / 01. 11. 2006. − 30. 07. 2007.


TIrIć MIrKO / 19. 03. 2007. − u radnom odnosu

TUrK PaVIca / 15. 05. 2012. − 14. 08. 2012.

TIrIć andreJa / 21. 02. 2013. − u radnom odnosu

V Vanderer draGO / 09. 06. 1970. − radio na neodređeno vrijeme

VUKelIć MarIJa / 27. 09. 1973. − 10. 09. 1979.

VUKOVIć VladIMIr / 01. 02. 1971. − 13. 06. 1981.

VUKOVIć STJePan / 21. 05. 1964. − 04. 08. 1982.

VIlIć HaSan / 05. 03. 1974. − 19. 11. 1974.

VešlIGaJ erneST / 18. 06. 1974. − 25. 11. 1974.

VIlIć SUleJMan / 20. 06. 1974. − 08. 11. 1974.

VIlIć BećO / 20. 06. 1974. − 03. 12. 1974.

VacenOVSKI IVan / 06. 07. 1977. − 03. 03. 1978.

VrščaK BranKO / 19. 06. 1978. − 26. 06. 1979.

VUKOVIć ĐUrO / 26. 03. 1979. − 25. 07. 1980.

VarGa MIlan / 19. 06. 1980. − 14. 01. 1992.

VacenOVSKI STanKO / 01. 08. 1983. − 22. 06. 1987.

VUčKOVIć lJUBOMIr / 25. 05. 1990. − 14. 06. 1990.

VrBan GOran / 01. 08. 1995. − 15. 12. 1995. / 28. 05. 1997. − u radnom odnosu

VUlJanKOVIć IVan / 20. 09. 2000. − 04. 12. 2000.

VrUčIna BranKO / 08. 06. 2010. − 30. 09. 2010.

Z ZlaTar nada / 08. 09. 1975. − radila na neodređeno vrijeme

Zerec STJePan / 13. 01. 1976. − 16. 02. 1992.

ZlaMal JOSIP / 24. 07. 1978. − 06. 03. 1980.

ZelenKO ŽelJKO / 20. 05. 1988. − 11. 09. 1989.

ZareP STJePan / 12. 06. 1990. − 02. 10. 1990.

ZareP MarIO / 20. 09. 2000. − 04. 12. 2000.

Æ ŽGanJer ValenT / 12. 06. 1980. − 04. 08. 1980.

ŽUfIKa VladIMIr / 16. 04. 1983. − 01. 12. 1983.

ŽUPIć daVOr / 05. 06. 1984. − 23. 03. 1987.

107

PoPI

S ZA

PoSL

eNIH

o PrIre–IVA»U

DraGan VICKoVIĆ, novinar i publicist, živi i radi u Vrbovcu. Dosad

je objavio djela: 75 godina amaterizma u kulturi (1987.), 100 godina

DVD Vrbovec – stoljeće vatrogastva u općini Vrbovec (1982.), Kolko

kaplic tolko let, 10-godišnji rad Vrbovečke udruge vinogradara i

vinara (2004.) te monografi ju Vrbovečki obrti (2008.)

tiskao je dvije zbirke pjesama, Iza vremena (1989.) i Devet pjesama

i još jedna (1999.), te pjesničko-likovnu mapu Hrvatska sebe ne da

(1997.).

objavio je publikaciju Za novi život (1999.) koja govori o poginulim

hrvatskim vitezovima u Domovinskome ratu i Hrvatska vas

zaboravit neće (2003.), zapise iz dnevnika vođenog za vrijeme

karavane Da se ne zaboravi – 2500 kilometara diljem Hrvatske.


ISbN 978-953-57684-0-1

50 godina - komunalac-vrbovec.hr · sunce). na groblju je pohranjena povijest ovoga grada: grob...

Documents