50 godina zraČne luke Čilipi iz inata jat je izgradio ... · pdf filenego mračna zrač-na...

3
19 GlasGrada - 358 - petak 27.1. 2012. 50 GODINA ZRAČNE LUKE ČILIPI Pola stoljeća du- brovačke zračne luke na današnjoj lokaciji pravo je vrijeme za otvaranje pov- ijesnice. Zračna luka je otvorena u svibnju 1962., a za vrijeme gradnje ni najveći optimisti nisu mogli vjerovati da će plani- rani desetogodišnji promet od 200 tisuća putnika, biti doseg- nut već 1964.! Početkom mjeseca svibnja osnovano je poduzeće Aerodrom u izgradnji koje zapošljava 28 djelat- nika, a uprava je smještena na Brsalja- ma. U samoj zračnoj luci radi tek manji dio zaposlenika, va- trogaci i nešto tehničkog osoblja. Po inerciji, u tada centraliziranoj državi sve poslove prihvata zrakoplova, putnika i stvari obavlja JAT kao domaći, državni Iz inata JAT je izgradio aerodrom u Tivtu prijevoznik. Uprava na čelu s tadašnjim direktorom Zdravkom Kosovićem pokreće postupak da dobije osnovnu djelatnost kao svoju što je u to vrijeme bio popril- ično hrabar potez. Nastaje velika borba s JAT-om ali ipaku lipnju 1963. dubrovač- ki aerodrom preuzima tu djelatnost go- tovo nasilnim putem pa dio opreme i zaposlenih iz JAT-a prelazi u aerodrom- sko poduzeće. Kao odgovor na to, JAT pokreće izgradnju zračne luke u Tivtu. U proljeće 1964. reg- istrira se Poduzeće za aerodromske usluge „Aerodrom Dubrovnik“ sa sjedištem u Čilipima. Aerodromu u počet- ku gravitira područje od Makarske i Hvara, te cijelo crnogorsko pri- morje. Puštanjem u promet aerodroma u Tivtu 1971. to je po- dručje trebalo biti smanjeno i ograničeno na jugu do Herceg No- vog, ali se to nije do- godilo zbog limitiranih mogućnosti zračne luke u Tivtu. Izgradnjom aerodroma u Splitu 1966. isključuje se i po- dručje makarske riv- ijere, ali je promet na dubrovačkom aero- dromu nastavio rasti, čemu je zasigurno pridonijelo omasovljenje turističke potražnje i izgradnja novih hotelskih ka- paciteta na području Dubrovnika. (izvor: monografija „U gnijezdu ljepote“) SUMIRANJE 2011. Protekla, 2011. koja je za dubrovačku zračnu luku bila vrlo uspješna godina, ukazuje na nešto neuobiča- jniji trend od onih na drugim aerodromima. Naime, udio popularnih niskotarifnih avioprijevoznika u lan- jskoj je godini iznosio 22,90 % u ukupnom putničkom prometu, dok je godinu prije on bio 28,61%. Statisti- ka je precizna - niskotarifni su lani u Dubrovnik dove- zli 14,92% putnika manje nego 2010. Povećanjem broja putnika mogli su se lani pohvaliti tek Vueling (+15,43%), Jet2com (+7,73%), Wizzair(+13,88%) i Bmibaby (+35,01%). Značajno smanjenje niskotarifnih prijevoznika

Upload: nguyenque

Post on 01-Feb-2018

220 views

Category:

Documents


1 download

TRANSCRIPT

Page 1: 50 GODINA ZRAČNE LUKE ČILIPI Iz inata JAT je izgradio ... · PDF filenego mračna zrač-na luka. Bilo je tada teško zamisliti da će ... znali i o povoljnijoj popunjenosti mjesta

19GlasGrada - 358 - petak 27.1. 2012.

50 GODINA ZRAČNE LUKE ČILIPI

Pola stoljeća du-brovačke zračne lukena današnjoj lokacijipravo je vrijeme zaotvaranje pov-ijesnice. Zračna lukaje otvorena u svibnju1962., a za vrijemegradnje ni najvećioptimisti nisu moglivjerovati da će plani-rani desetogodišnjipromet od 200 tisućaputnika, biti doseg-nut već 1964.!

Početkom mjesecasvibnja osnovano jepoduzeće Aerodromu izgradnji kojezapošljava 28 djelat-nika, a uprava jesmještena na Brsalja-ma. U samoj zračnojluci radi tek manji dio zaposlenika, va-trogaci i nešto tehničkog osoblja. Poinerciji, u tada centraliziranoj državi sveposlove prihvata zrakoplova, putnika istvari obavlja JAT kao domaći, državni

Iz inata JAT je izgradioaerodrom u Tivtu

prijevoznik. Uprava na čelu s tadašnjimdirektorom Zdravkom Kosovićem pokrećepostupak da dobije osnovnu djelatnostkao svoju što je u to vrijeme bio popril-ično hrabar potez. Nastaje velika borba s

JAT-om ali ipaku lipnju 1963. dubrovač-ki aerodrom preuzima tu djelatnost go-tovo nasilnim putem pa dio opreme izaposlenih iz JAT-a prelazi u aerodrom-sko poduzeće.

Kao odgovor na to, JAT pokrećeizgradnju zračne luke uTivtu.

U proljeće 1964. reg-istrira se Poduzeće zaaerodromske usluge„Aerodrom Dubrovnik“sa sjedištem u Čilipima.

Aerodromu u počet-ku gravitira područje odMakarske i Hvara, tecijelo crnogorsko pri-morje. Puštanjem upromet aerodroma uTivtu 1971. to je po-dručje trebalo bitismanjeno i ograničenona jugu do Herceg No-vog, ali se to nije do-godilo zbog limitiranihmogućnosti zračneluke u Tivtu. Izgradnjomaerodroma u Splitu1966. isključuje se i po-dručje makarske riv-

ijere, ali je promet na dubrovačkom aero-dromu nastavio rasti, čemu je zasigurnopridonijelo omasovljenje turističkepotražnje i izgradnja novih hotelskih ka-paciteta na području Dubrovnika.

(izvor: monografija „U gnijezdu ljepote“)

SUMIRANJE 2011.

Protekla, 2011. koja je za dubrovačku zračnu lukubila vrlo uspješna godina, ukazuje na nešto neuobiča-jniji trend od onih na drugim aerodromima. Naime,udio popularnih niskotarifnih avioprijevoznika u lan-jskoj je godini iznosio 22,90 % u ukupnom putničkomprometu, dok je godinu prije on bio 28,61%. Statisti-ka je precizna - niskotarifni su lani u Dubrovnik dove-zli 14,92% putnika manje nego 2010. Povećanjembroja putnika mogli su se lani pohvaliti tek Vueling(+15,43%), Jet2com (+7,73%), Wizzair(+13,88%) iBmibaby (+35,01%).

Značajno smanjenjeniskotarifnihprijevoznika

Page 2: 50 GODINA ZRAČNE LUKE ČILIPI Iz inata JAT je izgradio ... · PDF filenego mračna zrač-na luka. Bilo je tada teško zamisliti da će ... znali i o povoljnijoj popunjenosti mjesta

20 GlasGrada - 358 - petak 27.1. 2012.

ZAPOSLENICI ZRAČNE LUKE

Kada Mato Miloslavić, voditelj elektroslužbe za održavanje pri jakoj struji, kažekako dubrovačku zračnu luku doživljavakao svoj drugi dom, može mu se povjero-vati. Njegov suživot s aerodromom sežeu daleku 1965., kada je kao naučnik, pet-naestogodišnji srednjoškolac započeo sastjecanjem radnog iskustva. Nakon četirigodine, 1.rujan 1969. zapisan mu je u rad-nu knjižicu kao prvi dan stalnog radnogodnosa. Iako se nakon završene srednješkole, doškolovao pri tehničkom fakultetuu Rijeci, najveća znanja i iskustva stekaoje od dobrih starih „meštara“ s kojima jeradio.

- Pok. Stijepo Trojanović, Milo Glu-haić, Mato Krilanović, An-tun Kušar, a osobito mojbivši šef Šuljak zvani Leso,bili su vrsni majstori i elek-tričari od kojih se moglopuno naučiti. Imao samsreću što sam s njima ra-dio i uz njih se učio poslu.Danas sam najstariji u ovojslužbi i jako sam ponosani zadovoljan sa svojimmladim kolegama jer mepoštuju kao najiskusnijegmeđu njima – kaže Milo-slavić koji od 1986. obnašadužnosti voditelja elektroslužbe za jaku struju.

Najdramatičnije razdobl-je je, kao i brojnim žitelji-ma juga, ali i ostale napad-nute Hrvatske, bilo ratne1991. kada su na zračnuluku pale prve granate.Prekinuto je bilo napajanjeelektričnom strujom, valja-

MATO MILOSLAVIĆ - Na aerodromusam počeo kao petnaestogodišnjak...

lo se pobrinuti za agregate, asnažni napadi „zarobili“ sutadašnje dežurne djelatnikeaerodroma na nekoliko dana ustaru špilju. Danas atraktivnu,preuređenu Đurovića špilju. Rat-ne dane provodi u uniformirezervnog sastava policije,svjestan da mora biti spreman,kad bude trebalo – krenuti pre-ma Konavlima.

- Nikad teže noći nego kadasmo brodom po jakom nevre-menu krenuli prema Cavtatugdje nas je dočekala topovskapaljba preko brda. Moj prvi

dojam po dolaskuna aerodrom bio jeda to nije zračna,nego mračna zrač-na luka. Bilo je tadateško zamisliti da ćese aerodromu ikadaviše vratiti onaj sjaj iznačaj u životuovoga kraja. Valjalose prihvatiti posla,čišćenja i raščišća-vanja, radio samkao i svi ostali, svešto je trebalo. Os-posobio sam napa-janje električnomenergijom prekoagregata, a kasnijei dalekovodom iz

sela, za što sam osobitopohvaljen od tadašnjegvojnog zapovjednikaaerodroma, g. TončijaPeovića. Budući samimao potrebnu kategorijuza autobus, neko sam vr-ijeme prevozio i zaposlen-ike s aerodroma u grad.

Mato Miloslavić voli svojposao, ništa mu ne padateško, radni vijek na aero-dromu ispunjen je us-pomenama, škercama,lijepim i manje lijepimsjećanjima – poput onogakada je ozlijeđen uslijedeksplozije niskonaponskesklopke. Posao sa stru-jom nikada nije bezo-pasan, zahtijevan je iodgovoran, ali ga MatoMiloslavić, na aerodromu,znan pod nadimkom„Mato struja“ nikada nije

imao želju promijeniti. Služba koju vodibrine na održavanju svjetlosne signaliza-cije, agregata, visokog napona i svih os-talih energetskih uređaja... Čitav životproveo je na dubrovačkoj zračnoj luci,među Konavljanima, pa se šalimo i pita-mo kako se Župljanin slaže s domicilnimstanovništvom...

Odgovara smješkom ... odlično. Pa kakose svako ćaskanje, i prijateljsko i rodbins-ko, nekako i nenamjerno „zaplete“ u poli-tičke vode, tako je bilo i ovoga puta. Uzopservacije je li i zašto Hrvatska nije ispu-nila očekivanja i snove mnogih koji su ječekali, saznah i novost o čovjeku kojegapoznajem čitavog svog života – da je kaovojnik odležao petnaest dana vojnogzatvora jer je na trgu u jeku Hrvatskog pro-ljeća, s petokrakom na čelu, u uniformiskandirao Tripalu i Savki...

Page 3: 50 GODINA ZRAČNE LUKE ČILIPI Iz inata JAT je izgradio ... · PDF filenego mračna zrač-na luka. Bilo je tada teško zamisliti da će ... znali i o povoljnijoj popunjenosti mjesta

21GlasGrada - 358 - petak 27.1. 2012.

Uređivački kolegij: Roko Tolić ([email protected]), Frano Luetić([email protected]), Lidija Crnčević ([email protected]),

Tilda Bogdanović ([email protected]), Tel: 020 773 377, fax: 020 773 322,e-mail: [email protected], www.airport-dubrovnik.hr

PETAK 27.1.5:55-6:50

14:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05

SUBOTA 28.1.14:35-15:4021:10-22:05

NEDJELJA 29.1.11:45-12:5014:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05

PONEDJELJAK 30.1.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05

UTORAK 31.1.5:55-6:50

14:35-15:4021:10-22:05

SRIJEDA 1.2.14:35-15:4021:10-22:05

ČETVRTAK 2.2.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05

PETAK 3.2.5:55-6:50

14:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05

SUBOTA 4.2.14:35-15:4021:10-22:05

NEDJELJA 5.2.11:45-12:5014:15-15:2014:35-15:4021:10-22:05

PONEDJELJAK 6.2.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05

UTORAK 7.2.5:55-6:50

14:35-15:4021:10-22:05

SRIJEDA 8.2.14:35-15:4021:10-22:05

ČETVRTAK 9.2.11:45-12:5014:35-15:4021:10-22:05

ZAGREB

- DUBROVNIK

DUBROVNIK

- ZAGREB

CROATIA AIRLINES

PETAK 27.1.6:40-7:35

13:00-13:5516:10-17:1520:00-21:05

SUBOTA 28.1.6:40-7:35

16:10-17:15

NEDJELJA 29.1.6:40-7:35

13:25-14:3021:30-22:25

PONEDJELJAK 30.1.6:40-7:35

13:25-14:3016:10-17:15

UTORAK 31.1.6:40-7:35

13:00-13:5516:10-17:15

SRIJEDA 1.2.6:40-7:35

16:10-17:15

ČETVRTAK 2.2.6:40-7:35

13:25-14:3016:10-17:15

PETAK 3.2.6:40-7:35

13:00-13:5516:10-17:1520:00-21:05

SUBOTA 4.2.06:40-7:3516:10-17:15

NEDJELJA 5.2.6:40-7:35

13:25-14:3021:30-22:25

PONEDJELJAK 6.2.6:40-7:35

13:25-14:3016:10-17:15

UTORAK 7.2.06:40-7:3513:00-13:5516:10-17:15

SRIJEDA 8.2.6:40-7:35

16:10-17:15

ČETVRTAK 9.2.6:40-7:35

13:25-14:3016:10-17:15

Informacije o ostalimpolascima i odlascima

možete dobiti na telefon773 377, 773 100 ili na

www.airport-dubrovnik.hr

IN MEDIA(S) RES

Croatia Airlines najavilaletove prema Moskvi

Mađarski Wizz Air leti do LondonaMađarski niskotarifni zračni pr-

ijevoznik Wizz Air (W6/WZZ) i ovoga lje-ta će letjeti na prošlogodišnjoj novoj lin-iji iz Dubrovnika za London (zračnuluku Luton). Na liniji će ove godine let-jeti 2 puta tjedno, svake srijede i ned-jelje, što znači jedan let tjedno manjeu usporedbi sa prošlom godinom. Nalinijama Wizz Air-a lete zrakoplovi Air-bus A320.

Dobit 2012. ugrožena cijenom nafteČlanice Udruge europskih zračnih prijevoznika (AEA)

očekuju da će u 2012. godini ukupna dobit biti 1,5 mil-ijarde eura. Lanjska je bilanca 1,9 milijardi, 500 milijunaviše nego 2010. godine. Još nedovršena zbirka poda-taka iz 31 kompanije članice AEA (od 35) govori da je2011. prevezeno 363 milijuna putnika, 7,1 posto putni-ka više nego 2010. A ta je godina, zapravo, priznaju analitičari AEA, bila loša. Na sve senadovezivalo zatvaranje aerodroma zbog pepela iz islandskog vulkana. No, sve je mnogobolje od “rupe” iz 2008., a posebno veseli stalni uzlazni trend. I 2012. godine vjerojatnoće biti više putnika nego lani, ali će dobit smanjiti cijene goriva.

Rekordna 2011.Sa 1,880.000 prevezenih putnika u 2011. godini Croatia Airlines je premašila sve svoje

dosadašnje rekorde, a prema 2010. godini taj je porast od čak 15 posto. Od prije smoznali i o povoljnijoj popunjenosti mjesta od 67 posto, što je od lanjskke popunjenostibolje za pet posto. Usporedni podaci uspješnosti zrakoplovnih kompanija u regiji poka-zuju da se Croatia Airlines učvrstila kao vdeći zračni prijevoznih u regiji i pred konkurenci-jom povećala prednost. Aerosvijet

Hrvatski nacionalni avioprijevoznik CroatiaAirlines na ljeto uvodi sezonsku liniji Zagreb– Beograd, a suradnja zrakoplovnih vlastiRepublike Hrvatske i Srbije prošla je "kušn-ju" uvođenjem leta između Dubrovnika iBeograda, tijekom protek-le sezone. Nakon 21 god-ine bit će ponovno us-postavljena zračna vezaizmeđu hrvatskog i srbijan-skog glavnog grada, kojaje prekinuta u ratu. Us-postavljanje zračne linijeZagreb – Beograd najavioje glavni direktor CroatiaAirlinesa Srećko Šimunovićna nedavno održanom sas-tanku udruženja aviopr-ijevoznika Star Alliance uAddis Abebi. U CA su nampotvrdili tu informaciju. No

osim za Beograd, CA od ovog ljeta namjer-ava uspostaviti liniju i prema Moskvi, a od2014. i Sofiji i Sankt Peterburgu, istoč-noeuropskim destinacijama koje dosad nisubile p okrivene letovima te aviokompanije.

Čelnici Croatia Airlinesa i sr-bijanskog Jat Airways-a jošsu lani u veljači dogovorilisuradnju na uspostavljanjuletova između Zagreba iBeograda na kojima bivozili zrakoplovi hrvatskeaviokompanije. CA je laniprvi put nakon rata us-postavio zračnu liniju sBeogradom, i to iz Du-brovnika. JAT je pak većletio na relaciji Beograd –Pula i između Beograda iDubrovnika.

(izvor: zrakoplovstvo.net)