5326521-metodologija-nir-a-tehnike-ispitivanja-2012-03-12.ppt

8/18/2019 5326521-metodologija-nir-a-tehnike-ispitivanja-2012-03-12.ppt

1/189

TEHNIKEISPITIVANJA

do 139

Prof.dr.Slavo Kukić


2/189

Vrste tehnika prikupljanja empirijskih

podatakaPromatranje,Klasifikacija i mjerenje,

Eksperiment, Analiza sadržajaTehnike ispitivanja,


3/189

!lici tehnika ispitivanjaprikupljanje podataka pomoću anketno"

upitnika,

skaliranje testiranje


4/189

#vije zase!ne tehnikeanketa$ntervju

$ jedna i dru"a % prikupljanje podataka ostavovima i mi&ljenjima, koje se uz pomoćupitnika provodi na reprezentativnomuzorku

PRIKUPLJANJE PODATAKA

POMOĆU UPITNIKA


5/189

Anketa

Pojam % pismeno prikupljanje podataka o

stavovima i mi&ljenjima, koje se uz pomoćupitnika provodi na reprezentativnom uzorku


6/189

Povijest primjene ankete % jedna odnajstarijih tehnike prikupljanja podataka.'o"ućnost % pri popisu stanovni&tva u

'ojsijevo do!a (a potre!e oporezivanja kori&tena u

Starom )imu $ntenzivnije se u *$* stoljeću u

En"leskoj i SA#


7/189

+ formi dana&nje ankete % poetkom **. stoljeća Prva % --/. "odine u SA# radi utvr0ivanja

prediz!orno" raspoloženje !iraa + prvima % velika odstupanja i po"re&ke u

rezultatima )azlo" % pri"odni uzorci i izostajanje

reprezentativnosti Posljedica % netolerirajuće po"re&ke u

do!ivenim rezultatima

tklanjanje te vrste po"re&ki pojavom GeorgeaGalupa sredinom tridesetih "odina **. stoljeća zapoinje s politikim i znanstvenim

anketama


8/189

1astavak razvoja nakon #ru"o" svjetsko"rata

-23. "odine % formirano Amerikoudruženje za istraživanje javno" mnijenja, -45. "odine % formirano Evropsko

udruženje za istraživanje javno" mnijenja i

trži&ta 6ijekom sedamdesetih i osamdesetih

"odina **. stoljeća, uvo0enjemtelefonsko" anketiranja, napravljen je novi

pomak u tehnolo"iji provo0enja ankete, +vo0enjem u upotre!u kompjuterske

tehnolo"ije % pomak u razvoju pojedinihfaza anketno"a istraživanja


9/189

Anketa % pismeno prikupljanje podataka ostavovima i mi&ljenjima, koje se uz pomoć upitnikaprovodi na reprezentativnom uzorku.dvije !itne znaajke ankete7

a8 podaci se prikupljaju pismenim putem uzpomoć upitnika,

!8 za prikupljanje podataka se koristi uzorak


10/189

% u vezi s anketom !itna dva pojma

pojam upitnika = tehniko sredstvo,instrument za provo0enje ankete, zaprikupljanje podataka, a sastoji se od nizapitanja u vezi s predmetom istraživanja na

koja se traži od"ovor pojam uzorka = dio ukupne populacije koji

se podvr"ava anketiranju

mora !iti reprezentativan, tj. moraposjedovati sve znaajke skupine kojupredstavlja


11/189

9etiri naina realizacije ankete7Individualni dodir s ispitanikom

Prednosti % ispitanicima se mo"u dati idodatna o!ja&njenja uz svako pitanje

Sla!osti7mno"o je skupljasporija u odnosu na dru"e formenije mo"uće osi"urati apsolutnu

anonimnost prakticira se samo u sluajevima malo"

uzorka


12/189

Grupno anketiranje = istodo!no anketiranjeveće" !roja ispitanika#o!re strane

visok stupanj vjerodostojnosti,mno"o !rže i jeftinije od individualno"

Sla!osti u odnosu na individualni kontaktnjime esto nije u mo"ućnosti osi"urati

reprezentativnost uzorka :sudionici

okru"lo" stola, studenti na predavanju;8 takvi uzorci su selekcionirani i nemo"u poslužiti za uopćavanja


13/189

Poštanski upitnik % dostavlja se ispitanicimapo&tom, zajedno s adresiranom omotnicom koju će

vratiti istraživauPrednosti7

zahtjeva minimum napora i sredstava,omo"ućuje &iri "eo"rafski kontakt s

ispitanicima,njime se može zahvatiti veći uzorak,omo"ućuje duže promi&ljanje o od"ovorima,omo"ućuje "rupnu konzultaciju radi davanja

validnije" od"ovora, jer se njime iz!je"ava efekt prisutnosti

anketara itd


14/189

1edostaci7hoće li ispitanici, kojima je upitnik poslan, isti i

ispuniti i vratiti<hoće li "a popuniti onaj kome je i poslan ili će

to za nje"a uraditi netko dru"i<+pitno uvanje anonimnosti kori&tenje mo"uće samo ako se pitanja

odnose na injenice koje ne podrazumijevaju potre!u anonimnosti

Ako se odnose na mi&ljenja i stavove odelikatnim pro!lemima iz sfere politiko",socijalno" ili oso!no" života % participanti!i prema sudjelovanju mo"li !iti krajnje

rezervirani, ali i neiskreni u od"ovorima


15/189

Telefonsko anketiranje = nasuminim iliplaniranim okretanjem !rojeva telefonskih

pretplatnikanaje&će u ispitivanju politiko"

raspoloženja !iraa#o!ra strana % naj!rži o!lik prikupljanja

podataka=o&a strana % najnesi"urniji o!lik

anketiranja

#o!iveni podaci veoma diskuta!ilni,na njih se ne može u potpunostiosloniti


16/189

Intervju $ntervju % tip ankete

koristi pitanja da !i se do&lo do od"ovora opredmetu istraživanja

)azlike u odnosu na anketu7

u intervjuu se pitanja postavljaju usmeno, uraz"ovoru s ispitanikom.po"odan samo za manje skupine ispitanika

u naelu podrazumijeva od"ovor od najmanje jedne reenice, a o!ino i od nekoliko njih6o otežava o!radu podataka


17/189

$ntervju nije isto &to i raz"ovor % razlike7 $ntervju se vodi s odre0enim ciljem i po tono

utvr0enom planu + intervjuu nema ravnopravnosti oso!a koje

raz"ovaraju jer se zna tko je voditelj

raz"ovora, a tko ispitanik $ntervju !itno o!ilježavaju napetost,

rezerviranost, sumnja i !ojazan


18/189

Relevantna pose!ice va tipa intervjua7Standardizirani

Slobodni !nestanari"irani#


19/189

Standardizirani = unaprijedutvr0ena pitanja, i voditelj intervjuaih svakom ispitaniku postavlja istimredom i u istom o!liku1ema odstupanja od unaprijed

utvr0eno" plana vo0enjaintervjua.


20/189

Slobodni !nestanari"irani# %nema unaprijed pripremljenih pitanja.Voditelj ima samo teme o kojima

tre!a raz"ovarati, a pitanjaslo!odno postavlja Asocira na o!ian raz"ovor ,Podaci koji se njime do!iju se

smatraju manje pouzdanima


21/189

Dru$e p%jele intervjua7 Intervju sa zatvorenim pitanjima

stro"o utvr0en plan, redoslijed i formulacijupitanja

$spitanik, kao u anketi, !ira jedan od

ponu0enih od"ovoraPonovljeni intervju

za ispitivanje promjena u stavovima imi&ljenjima neke skupine

u ispitivanju promjena u raspoloženju!irako" tijela nakon neko" potezavladajuće" esta!lischmenta, politikih

stranaka itd


22/189

Usmjereni (dubinski ) intervju

dlika % du!ina izvje&taja i razliiti nivoi1a dnu kontinuuma % opisi koji su na

razini raz"raniavanja >pozitivnih? i>ne"ativnih? od"ovora, ili malo iznad to"a

$znad to"a % prikazi razliitih psiholo&kihdimenzija i iskustava @ uznemirenja,strahova, osjećaja itd.

% du!insko intervjuiranje teži spoznajistrukture motivacije pojedinca, od"ovoruna pitanje7 &to "a tjera da ini odre0enestvari<


23/189

'otivi koji imaju utjecaj na intervju kao tehniku7Pozitivni motivi7

+"led institucije koja provodi istraživanje % možepotaknuti ispitanika na sudjelovanje u njezinu radu

(natiželja ispitanika % tre!a je potaći i nasudjelovanje u intervjuu stimulirati,

+ljudnost i pristojnost ono"a tko intervju o!avlja %kao motiv za ispitanika,

Spremnost da se dade svoje mi&ljenje % istaći dase želi do!iti njihovo mi&ljenje o odre0enimpro!lemima,

$zravna materijalna stimulacija kao motiv, Prethodno o!avje&tavanje o dolasku anketara i o

svrsi istraživanja


24/189

1e"ativni motivi intervjua7 da ispitanik odmah ne vidi cilj i svrhu intervjua,

strah od sudjelovanja u intervjuu z!o"eventualnih posljedica,

Strah da se ne ispadne neznalica @ z!o"neznanja nekih od"ovora

)evolt koji mo"u izazvati neka pitanja#o0e li do to"a % pitanje preskoi, vrati se

naknadno

(asićenost intervjuima % za kratkom vrijemevi&e intervjua, metanje u nekom poslu

$zlaz % od"odi intervjua i zakaži dru"i termin


25/189

Prednosti intervjua u odnosu na anketu

'o"ućnost uspostavljanja privatne atmosfere Posljedica % mo"ućnost da se sazna

pone&to &to je anketom manje vjerojatno

'o"ućnost da se u ispitivanje ukljue inepismenimo"ućuje istraživau da procjenjuje "ovori li

mu ispitanik istinu ili ne


26/189

Nedostaci intervjua u odnosu na anketu:Poskupljuje ispitivanje % anketar s jednim

ispitanikom potro&i vremena koliko !i, u"rupnom anketiranju, utro&io s pedesetak njih

$ntervjuom nije mo"uće osi"urati standardneuvjete jer se o!avlja u razliitim situacijama ipod vodstvom veće" !roja anketara

$ntervju relativizira i o!jektivnost do!ivenihpodataka

$nterakcijski odnos i prisnost s ispitanikom, amože znaajno umanjiti o!jektivnost iznanstvenu upotre!ljivost do!ivenihpodataka


27/189

Prep%ruke istra&iva'u koji koristi intervju7 $ntervjuiranje provesti po napisanom planu7

mjesto na kojem će se intervjuiranje o!aviti:prostorije koje ispitanicima nisu strane8,

vrijeme intervjuiranja, teme o kojima će se raz"ovarati,nain !ilježenja ili snimanja ispitanikovih

od"ovora.

#a poetak raz"ovora ispitaniku !udezanimljiv i prijatan jer od to"a može ovisiti i tijek itava

intervjua


28/189

Ako raz"ovor o osjetljivim pitanjima % o!ećatidiskreciju

Eliminirati isljedniko i ocjenjivako pona&anjeanketara $spitanika tre!a uvjeriti kako su naj!olji

iskreni, a ne od"ovori koji !i zadovoljili

anketara1e pokazati da se do!iveni od"ovor anketaru

svi0a ili ne svi0a

#a je intervju &to fleksi!ilniji, a formulacija iredoslijed unaprijed sastavljenih pitanjaprila"o0en individualnim oso!inama ispitanikai tijeku raz"ovora


29/189

Upitnik

Upitnik % instrument za provođenje anketeniz pitanja u vezi s predmetom istraživanja na

koja se traži odgovor #vije vrste upitnika

za prikupljanje podataka i injenica,za prikupljanje stavova9esto % anketni list ima i jednu i dru"u vrstu

pitanja


30/189

Pravljenje anketn%$ upitnika

#va dijela upitnika ili anketno" listaZaglavlje

Sredi&nji dio upitnika


31/189

Zaglavlje.na poetku ili na kraju upitnikaSadrži podatke o ispitaniku

ime :ako anketa nije tajna8,spol,uzrast,&kolska sprema,nacionalna i vjerska pripadnost,visina primanja itd.


32/189

Sredi&nji dio upitnika % dvije kolone7=ijeva % ispisana pitanja i#esna % predvi0ena za upisivanje

od"ovora

može !iti prazna :ako je pitanje sotvorenim od"ovorima8#a su u njoj navedeni od"ovori

:ako je pitanje s zatvorenimod"ovorima8


33/189

Detalji % k%ji(a se u pravljenju upitnika (%rav%iti ra'una 6ko će ispunjavati konkretni upitnik.

kakvo je o!razovanje onih kojima jeupitnik namijenjen,

kakve su njihove psiholo&ke znaajke, jesu li opterećeni kakvim predrasudama

visno o tim znaajkama razliita iterminolo"ija svako" upitnika


34/189

$z"led upitnika e li lijep ili ružan, kratak ili du"aak,

pre"ledan i raznovrstan ili jednolian d to"a zavisi i spremnost ispitanika

da u anketiranju sudjeluje


35/189

e li upitnik prila"o0en rjeniku ispitanika,Postoji li ili ne slijed pitanja koji se stro"o

ima po&tovati,d koliko je pitanja upitnik sastavljen,Koji je cilj upitnika @ utvr0ivanje injenica i

znanja ispitanika ili, eventualno, njihovihvjerovanja, mi&ljenja i stavova,

Koji tip o!rade podataka iz upitnika će !iti

primijenjen


36/189

#etalji u vezi s i")%r%( pitanja u upitnikuda se u upitnik ukljue samo pitanja

koja se neposredno odnose na pro!lem

ne ukljuivati pitanja na koja se

od"ovori mo"u pri!aviti iz nekih dru"ihizvora da se s pitanjima koja zadiru u oso!ni

život postupa krajnje o!azrivo ukljuivati samo pitanja za koja se

može pretpostaviti da ih zna većina ispitanika


37/189

Vrste pitanja u upitniku po njihovu %)liku7Pitanja s otvorenim odgovoromZatvorena ! pitanja fiksiranog izbora!#


38/189

Pitanja s otvorenim odgovorom

ne nude nikakve od"ovori % ispitanikuostavljena potpuna slo!oda u kreiranjuod"ovora

Primjer iz projekta7""# $to smatrate kao neposredan

razlog zbog kojeg se mladi opijaju%&upisujte na liniju ispod'

BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB


39/189

Prednosti otvorenih pitanja7

=ako ih sastaviti ne usmjeravaju ispitanika na odre0eniod"ovor

Veća je heuristika vrijednostod"ovori mo"u do!ro poslužiti za

sastavljanje zatvorenih pitanja jerupućuju na uestalost odre0ene vrste

od"ovora(!o" sve"a to"a ih preporuljivo

koristiti u pripremnim fazama procesaistraživanja


40/189

Sla!osti pitanja s otvorenim od"ovoromtraže do!ru pismenost ispitanika,malo se do!ije od"ovora na takva

pitanja,nije mo"uće postaviti veći !roj pitanja,teža je o!rada do!ivenih podataka,ispitanike stavljaju pred teži zadatak,

z!o" e"a mo"u djelovati i na njihovu

motivaciju da sudjeluju u anketiranju


41/189

Zatvorena ! pitanja fiksiranog izbora!# % nudeizvjestan !roj od"ovora izme0u kojih se tre!aopredijelitiPrimjer iz projekta7

-58 Koji su razlozi te&ko" zapo&ljavanjamladih<

a8 1epostojanje adekvatnih pro"ramazapo&ljavanja !8 1euskla0enost o!razovnih pro"rama

sa potre!ama zajednice $ trži&tem rada c8 1edovoljna upućenost mladih umu"ućnosti zapo&ljavanja d8 1e&ta dru"o :navedite &to8

BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB


42/189

Prednost zatvorenih pitanja7

ne traži veću pismenost ispitanika,veći !roj ispitanika daje od"ovor ,ispitanici se nalaze pred lak&im

zadatkommože se postaviti veći !roj pitanja,lak&e srediti do!ivene od"ovore, izvr&iti

njihovu sistematizaciju i klasifikaciju,

veća je verifikacijska vrijednost takvihpitanja


43/189

Sla!osti ili nedostaci zatvorenih pitanja7 teže ih je napraviti,njima se smanjuje se slo!oda

od"ovaranja,o"ranienost na odre0eni !roj od"ovora

ispitanika može i pasiviziratimanja je heuristika vrijednost ove vrste

pitanja


44/189

Dvije vrste "atv%renih pitanjaPitanja s p%nu*eni( %$%v%ri(a

na)rajanja.Croj ponu0enih od"ovora može !iti i

neuo!iajeno velik1pr. % traži se zaokruživanje sve"a

&to posjedujete u domaćinstvu. pri tome je svaki od takvih od"ovora

zase!no dihotomno pitanje, na koje

se od"ovara s >da? @ >ne? ili slino.


45/189

Primjer pitanja s ponu0enim od"ovorimana!rajanja7

-. + Va&em domaćinstvu posjedujete7 Stroj za pranje ve&a #A 1E Kupatilo #A 1E

Stroj za pranje su0a #A 1E 6V aparat #A 1E Skije #A 1Eso!ni automo!il #A 1E


46/189

Pitanja s p%nu*eni( %$%v%ri(ainten"iteta.

u principu se koristi serija od pet intenziteta jer ona naj!olje odražavastav ispitanika

ponu0eni intenziteti mo"u varirati u jednom ili u dva pravca A8 od nedovoljno" do odlino" C8 od neutralno" do maksimalno"

zadovoljstva na jednoj, te domaksimalno" nezadovoljstva nadru"oj strani


47/189

A. Primjer pitanja s ponu0enim od"ovoromintenziteta od nedovoljno" do odlino"

$zrazite stupanj Va&e" sla"anja saslijedećim tvrdnjama :pri emu - znaiminimalno, a 4 apsolutno sla"anje8

Postavljene ciljeve prihvaćate !ezotpora i ne"odovanja prema Va&imnadre0enima7 - D 2 4


48/189

C8 Primjer pitanja s ponu0enim od"ovorimaod maksimalno" nezadovoljstva do

maksimalno" zadovoljstvaPitanje7 Postavljene ciljeve prihvaćate !ez

otpora i ne"odovanja prema Va&im

nadre0enima stupanj Va&e" sla"anja izrazite na

slijedeći nain :-% uopće se neslažem, D % u"lavnom se ne slažem,

% niti se slažem niti ne slažem, 2 %u"lavnom se slažem, 4 % apsolutno seslažem8


49/189

Vrste pitanja prema na'inu p%stavljanja pitanja Izravna ili direktna

ispitanika se pita tono ono &to se želi znatiKoriste se ako se pretpostavlja da ispitanici

neće imati pote&koća u davanju iskrenih

od"ovoraeizravna ili indirektna

do od"ovora se dolazi zao!ilaznim putemKoriste se kada se pretpostavlja da !i

ispitanici mo"li imati pote&koća u davanjuiskrenih od"ovora


50/189

Citna upozorenja7u formuliranju pitanja moraju se koristiti

rijei koje mo"u razumjeti svi ispitanici da postavljena pitanja ne su"eriraju

od"ovore


51/189

+%r(ulaija pitanja s %)"ir%( na njih%vs(isa%

I"v%ri p%te-k%.a u razumijevanju pravo" smislapitanja iz upitnika7/tere%tipni stav%vi i prerasue

1acionalne, konfesionalne, rasne...FKoja je reli"ija najprimjerenija ovjeku


52/189

M%$u.n%st a se p%stavi ne%re*en% i ne%v%ljn% jasn%pitanje Posljedica % ono ne omo"ućuje jasan od"ovor

>Smatrate li da je motivacija za rad nakondemokratskih promjena veća, ista ili manja ne"o prijenjih?. 1a koje vrijeme Fnakon demokratskih promjenaG

se misli @ na ono neposredno nakon prvih iz!ora,na vrijeme kada se pitanje postavlja, na itavperiod od prvih iz!ora ;<

Hto znai ono Fprije njihG


53/189

Previ-e p%jen%stavljena pitanja >Koji narod je najnapredniji


54/189

#a je pitanje preu$a'k% nije iskljueno da ispitanik ne uspije uoiti

toan smisao pitanja ?Vrlo est o!lik državno" ure0enja je složenadržavna or"anizacija. na se primjenjuje usvrhu decentralizacije države, a naroito z!o"ostvarivanja nacionalne suverenosti u

vi&enacionalnim dru&tvima. Koji je po vamanjen najprihvatljiviji o!lik, odnosno, kojim seomo"ućuje ostvarenje i za&tita kolektivnih, a iindividualnih prava @ konfederacija :savezdržava potpuno suverenih lanica8 ili federacija

:savez nesuverenih federalnih jedinica u kojojsu prema ustavu federalne jedinice tako0ersu!jekt suverene vlasti i mo"u imati u svojojnadležnosti vojne, carinske i vanjske poslove8I :P)$'E) $( E#1E #K6)SKE #$SE)6A$E8


55/189

#a je u %$%v%ru p%nu*en prevelik )r%j(%$u.n%sti

#a se od"ovore koji su naprijed poneza!oravljati


56/189

1eka pitanja (%$u i(ati s(isla sa(% "a i%p%pulaije

(a ostale % !esmislena+ istraživanju na +niverzitetu u 6uzli % ?jeli

korupcija na Va&em univerzitetu veća !ilaprije rata, nakon potpisivanja #aLtonsko"

sporazuma ili danasIko polovice svih % >ne znam? jer prije

iz!ijanja rata u CiM -D. "odine na ovoj

visoko&kolskoj asocijaciji nije ni radila


57/189

Pitanja na koja su lo"ini stere%tipni%$%v%ri % u su"lasju s općeprihvaćenim

vrijednostima A8 >Vjerujete li u slo!odu "ovora?

% lo"ian potvrdan od"ovor

C8 >Vjerujete li u slo!odu "ovora u mjeri da!i fa&istima, u mjestu "dje živite, tolerirali"ovor mržnje prema dru"im narodima


58/189

0er)alna 1%r(ulaija pitanja

Pro!lemi i pote&koće u vezi s ver!alnomformulacijom pitanja7$. Pro!lemi i pote&koće u vezi sa smje&tajem

pitanja u upitniku$$. Pro!lemi i pote&koće u vezi s ponu0enim

alternativnim od"ovorima$$$. Pro!lemi i pote&koće koje se odnose na

odstupanja od o!jektivno" formuliranja pitanja

I P )l i i t -k . i


59/189

I2 Pr%)le(i i p%te-k%.e u ve"i sa

s(je-taje( pitanja u upitniku 'jesto pitanja u upitniku izaziva razlike u

percepciji o tome koliko je znaajnoPitanja na poetku upitnika može stvoriti

uvjerenje da se radi o pitanju s većimznaenjemkod pozicioniranja pitanja tre!a voditi

rauna o nekim zahtjevima da od"ovor na jedno pitanje ne utjee

na dru"o


60/189

II2 Pr%)le(i i p%te-k%.e u ve"i sp%nu*eni( alternativni( %$%v%ri(a

A# Pro!lemi u vezi s pitanjima sih%t%(ni( %$%v%ri(a

3# Pitanja s vi-estruki( i")%r%(8 'o"ućnost tzv. %tv%renih pitanja


61/189

A# Pr%)le(i u ve"i s pitanji(a sih%t%(ni( %$%v%ri(a d"ovori tipa >da? @ >ne?, >slažem se? @ >ne slažem se?, >tono? @ >netono?, >do!ro? @ >lo&e?8


62/189

Prednosti7 traže malo vremena za od"ovore,

jednostavna je statistika o!radapodataka


63/189

Pote&koće pro!lematine7 sla!o razumljen smisao pitanja %

mo"ućnost o!rnuta od"ovora ne dopu&ta mo"ućnost "radacije

stava ispitanika

% u pravilu se prakticira mo"ućnost itreće" iz!ora, ono" tipa >ne znam?,>svejedno?, >ni jedno?N @ jer se timedaje mo"ućnost nesvrstavanja onima

koji se ne opredjeljuju ni za jedanponu0eni


64/189

% kod pitanja s dihotomnim od"ovorimaz!o" sve"a to"a važno da su alternative

jasno izra(ene % + protivnom % mo"ućnost razliito"

znaenja do!ivenih od"ovora % npr. >este li pristalica da studij

ekonomije traje etiri "odine


65/189

Neke rije)i ja)e* a druge slabijenaglašavaju ponu+ene alternativePosljedica % razliiti od"ovori % utjecaj "la"ola >za!raniti? i

>dopustiti? na mo"uću distri!uciju

od"ovora.+


66/189

>Smatrate li da !i vlada morala za!ranitihomoseksualne !rakove


67/189

PREPORUKA7 pitanja formulirati na

nain da se u njemu na0u o!a "la"ola % >Smatrate li da !i vlada morala

za!raniti ili dopustiti

homoseksualne !rakove


68/189

Kod pitanja s dihotomim od"ovorima seostavlja mjesto i za neku formu

srednjeg odgovora1pr. >Smatrate li da će cijene

prehram!enih proizvoda u na&ojzemlji tijekom ove "odine !iti vi&e ili

niže od pro&lo"odi&njih


69/189

3# Pitanja s vi-estruki( i")%r%( nude mo"ućnost veće" !roja

od"ovora, ispitanik je stavljen pred o!vezu

iz!ora samo jedno" od njih


70/189

Prednosti mo"ućnost manifestacije veće"

!roja nijansi u mi&ljenjima istavovima#aju mo"ućnost da sva, ili

najznaajniji dio, mi&ljenja do0e doizražaja

Važno % kako su pitanja postavljena


71/189

Važno % kako su pitanja postavljena Ako se na pose!noj kartici na pitanje nude svi

ponu0eni od"ovori,% većina ispitanika, kod od"ovora izraženimu !rojkama, sklona odgovoru srednji!vrijednosti ili onom koji je ponuđen u sredini

zakljuak % nepoznavanje konkretnematerije

u orijentacionom anketiranju, iji zadatak

testiranje upitnika, mo"uće da se odre0eni !rojispitanika opredijeli za one koji nisu ponu0eni zakljuak % ponuđena lista odgovora nije

dovoljno is"rpna

' ć it ij t ji t ! i) j


72/189

'o"uća situacije % postoji potre!a ograni)enjaizbora

% da je neki od ponu0enih od"ovora utestiranju upitnika toliko dominantan daonemo"ućuje uvid u dru"a opredjeljenja

1pr. % želimo saznati koji su faktori relevantni u

dono&enju odluke pri kupovini neko" proizvodaPretpostavka % presudno znaenje imaju

cijena i visina primanja

6ada mo"uće pitanje % FAko izuzmemo cijenu ivisinu plaća, koje faktore za dono&enje odlukeo kupnji smatrate najznaajnijima


73/189

edno od znaajnih je i pitanje unutarnjeravnote(e od"ovori se ne smiju ponavljati u dru"im

varijacijama, jedan od"ovor se ne smijeponi&tavati dru"im

>Hto smatrate najvažnijim u kupoviniodijela


74/189

Pitanje kolika je mogu,nost izbora<teorijski % tri do !eskonano

rast !roja ponu0enih od"ovora ima i"ranicu % mo"ućnost iz!ora izme0u petnaestJ

dvadeset od"ovora

Pozitivni efekti % mo"ućnost većenijansiranosti mi&ljenja i stavova1e"ativni efekti % sklonost

za!oravljanju od"ovora s poetka liste

P)EP)+KA % o"raniavanje !rojaponu0enih od"ovora optimalno % do &est ponu0enih

od"ovora

4# M%$u.n%st t"v %tv%renih pitanja


75/189

4# M%$u.n%st t"v2 %tv%renih pitanja omo"ućuju davanje od"ovora u o!liku koji na

najprecizniji nain izražava stav ili mi&ljenje ispitanika rijetko se koriste Preporuljiva u orijentacijskim istraživanjima

razlo" J !olje od ostalih omo"ućuju uvid u rjenikispitanika Preporuljiva i u produ!ljenim ispitivanjima stavova i

mi&ljenja + anketama ih se, u pravilu, iz!je"ava

)azlo" J od"ovore nemo"uće kodirati pri o!radipodataka u nekoj od primijenjenih statistikih

tehnika

III P )l i i t -k . k j


76/189

III2 Pr%)le(i i p%te-k%.e koje seodnose na %stupanja % %)jektivn%$

1%r(uliranja pitanja Ra"l%"i odstupanja

U$le % utjecaj mi&ljenja i stavova

u"lednih linostiSu"estija % u sastavljanju pitanjapaziti na da se ne koriste sim!oli kojiu oima ispitanika imaju pose!an

u"led


77/189

III2 Pr%)le(i i p%te-k%.e ")%$ %stupanja% %)jektivn%$ 1%r(uliranja pitanja

Ra"l%"i odstupanja 52 U$le % utjecaj mi&ljenja i stavova u"lednih

linostiSu"estija % u sastavljanju pitanja paziti na

da se ne koriste sim!oli koji u oimaispitanika imaju pose!an u"led

6 T i ili i t it j &"'


78/189

62 Tenei%"na ili pristrana pitanja &"' A8 #o njih može dovesti pogreška u uvodu

:npr. o!ja&njenje koje istinito, ali i potie napristranost u od"ovoru8.% >Veto jedno" lana Vijeća si"urnosti,

koje je rezervirano samo za nje"ove

stalne lanove, može !lokirati rad itavo"Vijeća. Slažete li se ili ne slažete s pravomveta u Vijeću si"urnosti


79/189

#) Pogre$ka u isti"anju pojmova koji vode jaanju izvjesnih predrasudau Merce"ovini danas % >Smatrate li da

Co&njaci u Oederaciji imaju suvi&e moći iutjecaja


80/189

Prep%ruke za ver!alnu formulaciju pitanja,kako !i se iz!je"li pro!lemi i pote&koće7Koristi jednostavne rijei koje su poznate

svim potencijalnim ispitanicima,+ini da pitanja !udu sažeta koliko "od je vi&e mo"ućeOormuliraj pitanje na nain da sadrži

tono željeno o!avje&tenje


81/189

$z!je"avaj vi&esmislena pitanja $z!je"avaj dvosmislene od"ovore $z!je"avaj pitanja koja su"eriraju od"ovor Vodi rauna o utjecaju u"lednih linosti#opusti sve mo"uće od"ovore, ak i

dru"aije od ponu0enih Alternative u pitanjima s vi&estrukim

iz!orom uini realistinima


82/189

Re%slije pitanja u upitniku

#vije temeljne strate"ije redoslijedapitanja

psiholo&kalo"ika


83/189

Psih%l%-ka strate$ija % kako uspostaviti kontakt sispitanikom ikako !i se on, o!zirom na sadržaj

pojedinih pitanja, mo"ao pona&atitijekom ispitivanja

P t t k t ! d !i it ik


84/189

Pretp%stavke potre!ne da !i upitnik mo"aodjelovati kao do!ro povezana cjelina7

da interes raste postupno tijekom anketiranjada je prijelaz od lak&ih na teža pitanja

neprimjetan, !ez velikih skokova

iz!jeći opasnost preuranjeno" iliiznena0ujuće" pitanja njime se ispitanika može !lokirati, pa i

stimulirati "a na odustajanje iz!jeći pitanja koja mo"u izazvati za!unu

uz njih o!vezno, kako !i se za!unapreduprijedila, mora ići komentar

1eophodno voditi rauna i o spei1i'n%sti(a


85/189

p pp%jeinih $rupa pitanja (nati &to je zadaća i smisao p%'etnih ili

pristupnih, uv%nih pitanjada se izazove interes ispitanika, ali i

iz!je"ne prerano poticanje kontroverzi,odnosno spornih stavova In%ormativna pitanja kojima nas

ispitanik o!avje&tava o nekomdo"a0aju, svome mi&ljenju ili nekom

dru"om oso!nom detalju, Pitanja kojima se traži savjet ,&bja$njavaju'a pitanja % ispitaniku

daju odre0ena o!ja&njenja

$ &ti ti l ik ij l l k-ih t &


86/189

$spo&tivati lo"iku prijela"a % lak-ih na te&a pitanja

Hto anketiranje dalje odmie manjavjerojatnost da ispitanik prekine anketiranje,povećana spremnost ispitanika da od"ovorina %sjetljiva /u$estija % takvu vrstu pitanja postavljati

u dru"oj polovici upitnikaPrijela" % jene skupine pitanja na ru$u da nije na"ao jer može naru&iti, pa i

prekinuti uspostavljeni kontakt Preporuka % tijekom anketiranja

povremeno rezimiranje prije0eno",podsjećanje ispitanika da se anketiranjenastavlja prijelazom itd

L%$i'ka strate$ija pr%1iliranja


87/189

L%$i'ka strate$ija pr%1iliranjaanketn%$a upitnika

% kako postupno prodrijeti u strukturupitanja ili stavova koji nas zanimaju, a sciljem dolaženja do &to tonijih od"ovora nanjih<d"ovor % formiranje vi&e nizova ili

baterija pitanja.

Pretp%stavke "na'ajne "a k%nstruiranje ni"a ili


88/189

)aterije pitanja /lije pitanja % da se u redoslijedu pitanja prati

lo"iku samo" ispitanika stupanj op,enitosti pitanja Putanja lijevka % zapoinjanje s

najopćenitijim i najmanje o"ranienim

prema sve konkretnijim i sve specifinijimpitanjima Putanja izokrenutog lijevka =Prednost %

$spitaniku koji nema iz"ra0eno mi&ljenje

pomaže da zauzme stav u zase!nom,izdvojenom sluaju, a potom da "apostepeno pro&iruje do općenitijih stavova


89/189

Pravljenje upitnika J "aklju'ne su$estije

-sobni podaci o ispitaniku odmah nakon kratke o!avijesti ispitanicima

'o"u se naći i na kraju upitnika J manje do!ro rje&enje ispitanika tako0er uvodi u postupak anketiranja i

prido!iva za suradnju $ u jednom i u dru"om sluaju % moraju !iti zajedno, a

nikako na nain da ih se dio nalazi na jednom, a dio nadru"om mjestu

u principu, ne ukljuuju ime i prezimeanketa je u pravilu anonimna

ne tražiti ni dru"e podatke :datum i mjestoro0enja8 % posredno mo"u otkriti identitet


90/189

Prva pitanja pitanja neutralno" emocionalno" znaenja za

ispitanike, alimoraju !iti u vezi s pro!lemom koji se

ispituje

i s osnovnim zadatkom da se njima izazove interes i usmjeri pažnja ispitanika na upitnik

% pitanja koja se tiu općih tema i pro!lema

.ogika redoslijeda pitanja


91/189

.ogika redoslijeda pitanjaputanje od lak&ih prema težim pitanjima jer je

ona najefikasniji :manja mo"ućnostodustajanja8 Ako upitnik veći i oekuje se zamor

% u!acivanje nekoliko lak&ih pitanja koja"a ponovno stimuliraju Teška i delikatna pitanja % u dio upitnika kada

se oekuje da ispitanik već do!ro sura0uje

Na)in grupiranja pitanja % prema sadržaju ili


92/189

Na)in grupiranja pitanja % prema sadržaju ilipredmetu informacije

1ain prijelaza % po"odno sroenim frazama >Sada nas zanima Va&e mi&ljenje o;? ili

>Sada ćemo prijeći na pitanja o;?Primjer @ Anketni upitnik :CE( K'C$1A$A8

frazu informira ispitanika da je s jednom"rupom pitanja zavr&eno i da se ide nadru"u


93/189

Ako opredjeljenje i za otvorena pitanja @ ostavidovoljno prostora za od"ovor.

Završetak upitnika % podaci o datumuanketiranja, ime anketara)azlo" % lak&e sre0ivanje i o!rada upitnika

Primjer7 Anketar7 BBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBBB

Anketiranje zavr&eno7 BBBBBD5-D. "od. u BBBsati


94/189

Izgled pitanja % da zauzmu &to manjemjesta to ne smije !iti uinjeno na &tetu

pre"lednosti i lako" itanjaPrimjer7 Anketni upitnik J numerika skala

@ $$$ dio :spremnost na kupnju8


95/189

Terminologija i verbalni oblik pitanja %prila"o0eni nao!raz!i i rjeniku ispitanika Ako su oni kod ispitanika razliiti % prila"o0eni

ispitanicima s najlo&ijom nao!raz!om inajsiroma&nijim rjenikom

PrimjerJ Anketni upitnik @ CE( K'C$1A$A

1 t žiti k t d tk k ji


96/189

1e tražiti anketom podatke koji se mo"u pribaviti iz drugi/ izvora

0aspored pitanja % da odgovor na jedno neutje)e i na odgovor na drugo pitanje $za pitanja o cijenama, sna!djeveno&ću

tr"ovina proizvodima itd. :frustrirajuća8 nepostavljati odmah pitanja o po&tenju tr"ovca ilitome slina :afektivna kritinost8

+ dru"i dio upitnika s njima

Pitanja s di/otomnim odgovorima %


97/189

Pitanja s di/otomnim odgovorima nez"odna za opredjeljivanje izme0u krajnosti

#opuniti od"ovore s npr >ne znam?. Ako pitanja s dihotomnim od"ovorima

pozornost o!ratiti na rijei kojima sealternative formuliraju :neke jae, adru"e sla!ije na"la&avaju ponu0enealternative izazivaju i razliiteod"ovore8

$staći i jednu i dru"u u pitanju %>dozvoliti? i >za!raniti? itd

Prevelik broj ponu+eni/ odgovora u pravilu


98/189

Prevelik broj ponu+eni/ odgovora u praviludovodi do nepotre!no" usitnjavanja iza!ranih

alternativa iako, u !iti, ista vrsta mi&ljenjaPreporuka % iz!je"avanje i te vrste krajnosti,

najvi&e do &est razliitih, alternativno

ponu0enih od"ovora $z!jeći preduga)ko formulirane alternativne

odgovoremo"u dovesti do nerazumijevanja smisla, a

ponekad i do odustajanja

0edoslijed ponu+eni/ odgovora


99/189

Ako se ne zna ili nema stav % od"ovorepozicionirane u sredini ili malo iznad, te zaod"ovore srednjih vrijednostiPreporuka

% da je polovica pitanja s tonim

od"ovorima po sredini ili malo iznad,dru"a polovica @ da joj se toni od"ovori

nalaze u dru"oj polovici ponu0enih

od"ovora Pitanja pisati u tre,em licu $spitanik se tako lak&e opredjeljuje ne"o ako mu

se o!raćate u prvom licu

9uvati se nejasni/ pitanja jer ne omo"ućuju jasne


100/189

j p j j " j jod"ovore >este li zadovoljni na&im proizvodom


101/189

Primjer A+ @ #ra"an Qa!rić :stilovi vodstva8

Anketni upitnik !ez kom!inacija Anketni upitnik @ numerika skala A+ @ kom!inacija =$KE)6A i 1S

Anketiranje


102/189

Anketiranje

Sastavnice anketiranja7predispitivanja,uvo0enja u anketiranje

provo0enja ankete

Preispitivanje


103/189

Preispitivanje

Vrste predispitivanjaPrije izrade anketno"a upitnika1akon izrade anketno"a upitnika, a

prije provo0enja ankete


104/189

Predispitivanje prije izrade anketnoga

upitnikaciljevi

provjera valjanost indikatora koji se u

upitniku kane koristiti,otvorenim pitanjima doći do od"ovora

na pitanje koju to vrstu zatvorenih

pitanja primijeniti, na &to se onatre!aju odnositi i slino.

Predispitivanje nakon izrade anketnogait ik ij + j k t


105/189

upitnika* a prije provo+enja anketeiljevi

Qeneralna pro!a, testiranje valjanostianketno" upitnika je li dovoljno zanimljiv da može motivirati

ispitanikekoliko vremena potre!no za provo0enje jedno" anketno" ispitivanja,koliko anketara neophodno,terenski rad staje financijski...

Ounkcija predispitivanja % iz!je"avanje mo"ućihposljedica.

Uv% anketi


106/189

Uv% anketi

#va dijela uvoda I2 sastavni i% sa(%$ anketn%$ upitnika

ispitanika se nastoji uvesti u anketnu situaciju&to se anketiranjem želi postići,za&to se od ispitanika oekuje da u anketi

sudjeluje i dade iskrene od"ovore,istaknuti anonimnost koja je anketom

osi"urana,zahvaliti ispitanicima na suradnji i iskrenim

od"ovorima

P)$'E) +V#A A1KE6$ :koji je dio upitnika @


107/189

P)$'E) +V#A A1KE6$ :koji je dio upitnika A+ !ez kom!inacija8

Po&tovaniRa,+ okviru izrade doktorske disertacije provodimistraživanje o ustavnom ure0enju Cosne iMerce"ovine, teritorijalnoj or"anizaciji vlasti,

odnosu "ra0ana prema razliitim razinama vlastii re"ionalnom razvoju Cosne i Merce"ovine uprocesu inte"racije u Evropsku uniju. $skreno senadam da će te mi u tome, sudjelovanjem uanketiranju, i sami pomoći.


108/189

Popunjeni upitnici su u potpunosti anonimni, aVa&i od"ovori će !iti upotrije!ljeni samo zastatistiko prikazivanje rezultata istraživanja udoktorskom radu. Svi dostavljeni podaci !ićetretirani kao poslovna tajna.+pitnik ne

predstavlja ispit znanja, nema tanih ni netanihod"ovora, a predmet zanimanja je samo Va&emi&ljenje o postavljenim pitanjima. 'olim Vas daizdvojite 4 minuta Va&e" dra"ocjeno" vremena i

savjesno popunite anketni upitnik.

Mvala Vam na suradnji

II2 Ra"$%v%r k%je$, prije sa(%$ anketiranja, s


109/189

ispitanik%( %)avlja anketar Smisao % ispitanika do!iti za suradnju i potaći na

slo!odne i iskrene od"ovore ilj % izazvati motivaciju za sudjelovanjem u

anketiranju

'o"uće forme motivacije forma altruistike motivacije @ svijest da se

sudjelovanjem u anketiranju pomažeznanstvenom osvjetljavanju pro!lema koje"

se istražuje forma pragmatine motivacije J spoznaja da

se od anketiranja ima i odre0ena korist pase ta korist i pose!no apostrofira;

Pr%v%*enje ankete


110/189

j

Na)ini provo+enja ankete7

individualni kontakt s ispitanikom,"rupno anketiranje,po&tanski upitnik,

telefonsko anketiranje $z!or naina ovisi od to"a &to anketom želimo

do!iti

#o podataka koje ispitanik smatra dijelom svojeintime te&ko doći individualnim anketiranjem:preporuka % "rupno anketiranje8

Nastup anketara % ovisi o vrsti i sadržaju istraživanja


111/189

Nastup anketara ovisi o vrsti i sadržaju istraživanja 6ri karakteristina nastupa anketara7

#lago ispitivanje :u predispitivanjima ili kao dodatnoispitivanje8dlike % strpljivost anketara, spremnost na slu&anje)azlo" % tako se ispitanika može motivirati na

FotvaranjeG i spremnost da kaže i ono &to inae ne!i eutralno anketiranje % najuestalije

standardan postupak uspostavljanja normalne

atmosfere u komunikaciji trogo istraživanje = anketar inzistira na od"ovorima

koji su konkretni i !ez zao!ilaženja Pretpostavka % prethodni pristanak ispitanika.


112/189

U"%rak

P%ja( u"%rka


113/189

P%ja( u"%rka

#o javno" mi&ljenja ili stavova u vezi sneim mo"uće doći na va na'ina7Potpunim popisom

Pomoću uzorka

Potpunim popisom


114/189

rijetko se koristi

)azlozi7vrlo skuptraži mno"o vremena

1ije jamstvo za tone i pouzdanepodatke

Pomoću uzorka


115/189

rezultati mo"u vjernije oslikavati

raspoloženje, stavove i mi&ljenje odpotpuno" popisa

U"%rak 7 dio ukupne popula"ije koji se podvrgava anketiranju mora !iti reprezentativan


116/189

Pojmovi važni u vezi s %a)ir%( u"%rka7P%ja( osnovnog skupa0eprezentativnost uzorka1eli)ina uzorka

P%ja( osnovnog skupa


117/189

mo"u "a initi

svi "ra0ani jedne državepripadnici jedno" naroda jedna do!na, spolna, profesionalna,

o!razovna ili neka dru"a skupina;dnos osnovno" skupa i podskupa

(stratuma)Podskup ili stratum % dio &ire" skupa skup % žitelji jedne zemljeStratumi % mu&karci i žene

0eprezentativnost uzorka % da odražava


118/189

0eprezentativnost uzorka da odražavasvojstva itave populacije u odnosu na

o!ilježje koje je predmet ispitivanjaPrimjer takvih o!ilježja

visina primanja,

do!,spol,mjesto stanovanja

o!razovanje;

1eli)ina uzorka

! t t ki i


119/189

sama za se!e automatski ne osi"uravapouzdanost uzorka(a pouzdanost važnija reprezentativnost

uzorka $ neuo!iajeno mali uzorci, ako su

reprezentativni, osi"uravaju pouzdanost1i neuo!iajeno velik uzorak, ako nije

reprezentativan, nije pouzdan

$pak % veliina uzorka je !itan initeljnje"ove pouzdanosti. pouzdanost uzorka od"ovara dru"om

korenu nje"ove veliine

0rste u"%rka


120/189

'o"ući pristup :uvažava tri kriterija87$. koji nisu oda!rani na osnovu teorije

vjerojatnosti,$$. nastali na osnovu teorije vjerojatnosti$$$. mje&oviti tipovi uzorka

U"%ri k%ji nisu %a)rani na %sn%vu


121/189

j

te%rije vjer%jatn%sti 6ri vrstepri"odni,

kvotninamjerni

I Prigodni uzorak % sastavljen od niza


122/189

I# Prigodni uzorak % sastavljen od nizasluajeva do kojih se u odre0enom

momentu jedino mo"lo doći ili su nam sesluajno, zahvaljujući odre0enoj pri"odi,na&li pri ruci.

skupina studenata na predavanju + naelu, nisu reprezentativni

II# 2votni uzorak


123/189

II# 2votni uzorak 6emelji se na tri osnovna postupka7

iz!or o!ilježja populacije koja služe i kaoosnova za oda!ir uzorka,

odre0ivanje proporcija populacije koja

posjeduje ta o!ilježja,odre0ivanje kvota za anketare koji

tre!aju oda!rati odre0eni !roj oso!a s

utvr0enim o!ilježjima tako da od"ovarajuproporcijama svake "rupe ili pod"rupe uukupnoj populaciji

naje&će se koristi u ispitivanju javno" mi&ljenja


124/189

Citna o!ilježja

spol,do!,veliina i karakter mjesta stanovanja,

socijalnoJekonomski status,nacionalna,reli"ijska i

rasna pripadnost,o!razovanje ;

Cit utvr0ivanja kvota


125/189

Cit utvr0ivanja kvota $straživa odre0uje postotak pojedinaca s

odre0enim o!ilježjem koji je zastupljen uuzorku, kako !i on od"ovarao njihovojzastupljenosti u osnovnom skupu

Kvota omo"uće reprezentativnost uzorka

oda!ir u okviru utvr0enih kvota je

prepu&ten anketaru na principu pri"odno"oda!ira

III# Namjerni uzorak % namjerni oda!irl j k j t k k jti i iji?


126/189

sluajeva za koje se smatra kako su >najtipiniji?za populaciju koja se istražujePretpostavke takvo" oda!ira

do!ar uvid u odre0enu populacijudo!ro prosu0ivanje o tome koji sluajevi

mo"u !iti >tipini?Prethodna o!veza % utvrditi &to se ima

smatrati >tipinim?

koristi se pose!ice u istraživanju javno"mi&ljenja i trži&ta

U"%ri nastali na %sn%vu te%rije


127/189

j

vjer%jatn%sti

#vije vrste$. jednostavni sluajni uzorak$$. stratificirani sluajni uzorak


128/189

I2 Jednostavni slu)ajni uzorak %

svakom lanu osnovno" skupa seosi"ura ista vjerojatnost da !udeiza!ran u uzorak

Postupci osi"uranja sluajnostiiz!ora7*utrijski izbor

+abela sluajni! brojeva

3 .utrijski izbor kao postupak


129/189

3# .utrijski izbor kao postupakosi"uranja sluajnosti iz!oranapravi se popis svih jedinica

osnovno" skupa i to s rednim!rojem ispred svake od njih

redni !rojevi se napi&u na pose!nepapiriće koji se izmije&aju,

izme0u tako izmije&anih listića se

nasumice izvlai koliko se jedinicahoće iza!rati

"# Tabela slu)ajni/ brojeva kao


130/189

postupak osi"uranja sluajnosti iz!ora

1užan popis svih jedinica osnovno"skupa

+mjesto !rojevima ispisanih papirića

% ta!ela u kojoj su !rojevi većlutrijski raspore0eni i samo ih seoitava

/ 4D 24 T/ D 2 - // T 4 22 44 TT -2 -- -

- D

-


131/189

-

ili 2 2

- D 2 4 / T 3 -5 -- -D - -2 -4 -/ -T -3 4

D5 D- DD D D2 D4 D/ DT D3 D 5 - D 2 4 / T /

T

3

-5

--

-D

-

-2

-4

-/-T

-3

- D 2 4 / T 3 -5 -- -D - -2 -4 -/ -T -3 -

U 7 895

Prednost uzorka


132/189

za formirati "a nije potre!no poznavanje

o!ilježja osnovno" skupa!olje pokazuje varija!ilnost populacije,&to se vi&e povećava, vi&e se podudara

s osnovnim skupom1edostaci uzorka

potre!no imati prethodno potpunokate"oriziranu masu iz koje "a se oda!ira a

to traži vi&e i vremena i novca.

II# Stratificirani slu)ajni uzorak


133/189

podsjeća na kvotni

% prema nekim o!ilježjima populacijeprethodno se utvrde odre0eni razredi ili"rupe

)azlika u odnosu na kvotni Kod stratificirano" uzorka % jedinice izsvako" razreda ili "rupe se izvlae poprincipu sluajno" oda!iranja

Kod kvotno" % jedinice iz svako" razreda ili"rupe se izvlae po principima pri"odno"uzorka

Vrste stratificirano" sluajno" uzorka

%


134/189

Propor"ionalni strati%i"irani sluajni uzorak

% razredi ili pod"rupe zadržavajuproporcije koje imaju i u osnovnomskupu

epropor"ionalni strati%i"irani sluajni

uzorak % nema proporcije iz osnovno" Ako su neke "rupe u osnovnom

skupu sla!o zastupljeneProporcija !i te "rupe u uzorku uinila

!eznaajno zastupljenima

Prednost uzorka


135/189

% onemo"ućava da iz istraživanja !ude

ispu&tena ijedna iz populacije zanimljiva"rupa

1edostatak uzorka

% stratifikacija podrazumijeva do!ropoznavanje raspodjele odre0eniho!ilježja u osnovnom skupu

:%nski u"%rak ka% vrsta (je-%vit%$ tipa


136/189

u"%raka

1ain pravljenja % primjer Predmet istraživanja stanovni&tvo cijele zemlje

(emlja se dijeli na veći !roj re"ija ili zona, u kojimaće se vr&iti ispitivanje,

Postupkom sluajno" oda!ira se !ira izvjestan !roj re"ija pravilno raspore0enih po cijeloj zemlji

da!rane zone se dijele na "radske i seoske 1jih se dijeli na se"mente @ u "radu !lokove

kuća, a u selu zaseoke ili kvartove $z do!ivenih se"menata se postupkom

sluajno" oda!ira iza!ere dio kao uzorak kojiće !iti podvr"nut istraživanju


137/189

$spitivati je mo"uće7


138/189

sve stam!ene jedinice u jednom !loku

ilj istraživanja su domaćinstvanapraviti uzorak od stam!enih jedinica cilj istraživanja su lanovi

domaćinstava Anketarima se odre0uju !lokovi, dijelovi

sela ili stam!ene jedinice u kojima ćeanketiranje provestipo stro"o utvr0enim uputama i!ez mo"ućnosti da naprave !ilo kakvu

izmjenu

;re-ke i pristran%sti u


139/189

anketiranju P%$re-ke u interakiji i"(e*u anketara i

ispitanika +akt%ri od kojih ovisi interakcija7

&sobni

Psi!olo$ki

,aktori pona$anja

-. -sobni 1akt%ri interakcije % povezani s! i jk i k t i i it ik


140/189

oso!nim znaajkama i anketara i ispitanika

do! jedno" i dru"o", njihov spol, reli"ijska, nacionalna i rasna

pripadnost,

socijalnoJekonomski status... Ako su anketar i ispitanik me0uso!nih

razlika me0u njima svjesni % mo"u se postaviti na nain koji

anketiranje može odvesti upo"re&nom pravcu

/. Psi/ološki 1akt%ri interakcije


141/189

j = percepcija, stavovi, oekivanja i

motivi koji ih pokreću.$spitanik može kod anketara percipirati

neke oso!ine i od"ovori koje mu daje

mo"u ovisiti o onome &to ispitanikpretpostavlja da od nje"a anketaroekuje

4# 5aktori ponašanja % javljaju se tijekom


142/189

4# 5aktori ponašanja javljaju se tijekomraz"ovora i raz"ovor mo"u skrenutiKod anketara7 po"re&ke u postavljanju pitanja, u produ!ljivanju,

u motiviranju ispitanika, u !ilježenju do!ivenih od"ovora;

Kod ispitanika

jesu li od"ovori koje daje toni ili ne,adekvatni ili ne itd.

/%i%ek%n%(ske i e(%$ra1ske "na'ajkeanketara kao uzrok pristranosti


143/189

anketara kao uzrok pristranosti

I2 /%i%ek%n%(ski status anketara kao izvorodre0enih pristranosti Anketar iz siroma&nijih dru&tvenih slojeva može

opterećen potre!om veće sklonosti ispitivanju onih

iz vi&ih dru&tvenih slojeva z!o" uvjerenja kako sunjihova mi&ljenja meritornija

Anketar iz srednjih slojeva dru&tva !i mo"ao !itiskloniji anketiranju radnike populacije iz uvjerenja

kako oni ine osnovnu masu dru&tva i kako sunjihova mi&ljenja naj!liža slici mi&ljenja cijelepopulacije

II2 De(%$ra1ske "na'ajke kao izvor odre0enihpristranosti


144/189

pristranosti +tjecaj spolne pripadnosti anketara i ispitanika

u pitanjima koja zadiru u odnose me0uspolovima

+tjecaj rasnih predrasuda ako su anketar iispitanik razliite rasne pripadnosti

+tjecaj nacionalnih predrasuda u dru&tvimakoja su opterećena J ili su to !ila u !ližojpro&losti @ me0unacionalnim suko!ima i

frustracijama

dre0ena psih%l%-ka %)ilje&ja anketara kao


145/189

dre0ena psih%l%-ka %)ilje&ja anketara kaoizvor pristranosti u anketiranju $. Stavovi anketara kao uzrok karaktera

od"ovora koje mu ispitanik daje ispitanik mu daje od"ovore u skladu s

oekivanjima anketara

K k k t li ti i t ti k j tij k


146/189

Kak% k%ntr%lirati pristran%sti k%je se tijek%(

anketiranja (%$u p%javiti 6eorijski % mo"uće7

kontrola anketara

kontrola ispitanika,kontrola i jednih i dru"ih

Stvarno % mo"uća samo kontrola anketaraPažljiv iz!or anketara


147/189

Pažljiv iz!or anketara,

#avanje potre!nih uputstava onima koji suiza!ranida svojim iz"ledom anketari ne izazivaju

otpor da se za o!razovane ispitanike !iraju i

o!razovani anketari itd.#a anketar znade uspostaviti atmosferu

srdanosti;

/KALIRANJE


148/189

7 jedan od triju o!lika prikupljanjapodataka tehnikom ispitivanja $nstrument % skala, pomoću koje se

procjenjuju stupnjevi izraženosti onih

svojstava koje je te&ko, pa i nemo"uće,kvantificirati prouavanje stavova, interesa, kvalitete

odre0enih proizvoda i slino

Na'in pr%jenjivanja oso!a, stvari ilipojava razliit


149/189

pojava razliit

)azlo"7 !roj oso!a, stvari ili pojava kojese procjenjuju'o"uće situacije u !roju oso!a, stvari ili

pojava koje se procjenjuju#o D5D5J5

Vi&e od 5

0ko broj osoba1 stvari1 pojava do "6


150/189

= rangiranje, svrstavanje u ran"J

listu, odnosno skalu rangova odnaj!olje" do najlo&ije"

(!o" pouzdanosti uputno da

ran"iranje vr&i vi&e procjenjivaaistodo!no, nezavisno jedan oddru"o"

+koliko je !roj procjenjivanih oso!a, stvari ili pojava 6< = 8


151/189

" p j j j p $. izdvojiti ekstreme,

preostale ran"irati po već opisanoj proceduri,do!ivenu ran" listu dopuniti i izdvojenim

ekstremima

$$. da se oso!e, stvari ili pojave koje se ran"irarasporedi u tri "rupe -.u kojoj je procjenjivana oso!ina najvi&e izražena D. u kojoj je ona najmanje izražena,. u kojoj su svi ostali sluajevi )an"iranje o!aviti u svakoj od izdvojenih "rupa,#o!ivene ran"Jliste spojiti u jednu.

Ako !roj procjenjivanih veći od trideset7


152/189

Ako !roj procjenjivanih veći od trideset7umjesto ran"iranja uputnije koristiti

kategoriziranje da kate"oriziranje istodo!no, i nezavisno

vr&i vi&e procjenjivaa

0rste skala


153/189

6ri vrste $. deskriptivne, $$. "rafike $$$. numerike

I Deskriptivne :ver!alne8 % rijeima se


154/189

I2 Deskriptivne :ver!alne8 rijeima seopisuju razliiti stupnjevi procijenjeno"svojstva,procjenjiva oda!ire onaj koji, po nje"ovu

sudu, naj!olje od"ovara odre0enoj oso!i,

stvari ili pojavi koje se procjenjuje

>Ako se na&e mi&ljenje razlikuje od mi&ljenjevoditelja marketin&ke služ!e u iz!oru


155/189

jmarketin&ke strate"ije za odre0enu vrstu

proizvoda, a mi "a, i pored to"a, predvoditeljem želimo iznijeti, voditelj marketin&kesluž!e?

ohra!ruje izno&enje dru"aijih mi&ljenjaprima dru"aija mi&ljenja sa zanimanjemhladno prima dru"aija mi&ljenja

prima dru"aija mi&ljenja s ne"odovanjemza!ranjuje nam da iznosimo dru"aija

mi&ljenja

(!rajanjem oda!ranih oso!ina do!ije se islika mi&ljenja o tome koja je dominantna


156/189

slika mi&ljenja o tome koja je dominantnaoso!ina ili svojstvo njihova pretpostavljeno".

' ć d j f d k i ti


157/189

'o"uće dru"e pojavne forme deskriptivne

skale2ontrolna listaSkale stavova

3# 2ontrolna lista


158/189

za procjenu kvalitete proizvoda,=ista sastavljena od niza karakteristika Procjenjiva u odnosu na svaku od njih

procjenjuje posjeduje li je procjenjivani

proizvod ili ne

"# Skale stavova % za procjenu stavova imi&ljenja ispitanika o pojavama, z!ivanjima,


159/189

mi&ljenja ispitanika o pojavama, z!ivanjima,shvaćanjimao pojavi se napravi skala od vi&e

razliitih tvrdnji,ispitanicima se prepusti iz!or izme0u

ponu0enih tvrdnji1ajpoznatije skale stavova i mi&ljenja @kala *ikertova tipa

kala +!urstonova tipa

0.kala *ikertova tipa :A+Jkom!inacija8-4 @ D5 tvrdnji. Pet intenziteta u vezi sa svakom


160/189

jtvrdnjom

>Ako se na&e mi&ljenje razlikuje od mi&ljenjevoditelja marketin&ke služ!e u iz!oru marketin&kestrate"ije za odre0enu vrstu proizvoda, a mi "a, ipored to"a, pred voditeljem želimo iznijeti, voditelj

marketin&ke služ!e ohra!ruje izno&enje dru"aijihmi&ljenja?

a8 potpuno se slažem,

!8 u"lavnom se slažem,

c8 niti se slažem niti se ne slažem,d8 u"lavnom se ne slažem

e8 uopće se ne slažem

(a svako" se ispitanika z!rajaju !rojevi od"ovora)ezultat % dva niza podataka


161/189

p (a svako" se ispitanika raspolaže s

od"ovorom na svaku pojedinanu tvrdnju istodo!no i z!roj za od"ovore na sve, u skalu

ukljuene tvrdnjePosjedovanjem dva niza podataka mo"uće

izraunati korelaciju izme0u od"ovora nasvaku pojedinanu tvrdnju i ukupno"arezultata koji se do!ije z!rajanjem svihod"ovora

6vrdnje koje nisu u korelaciji s ukupnimrezultatom se od!acuju

#. kala +!urstonova tipa jedanaest stupnjeva sla"anja u odnosu


162/189

jedanaest stupnjeva sla"anja u odnosuna relativno veliki !roj jednostavnihsudova ili izrekaStupanj sla"anja % !roj intenziteta od jedan do jedanaest :- % indikator je

najpozitivnije", a redni !roj jedanaestnajne"ativnije" stava, &est stav kojineutralan8

II2 ;ra1i'ke skale % najpopularnijesvaki sud o svojstvu koje" se procjenjuje


163/189

svaki sud, o svojstvu koje" se procjenjuje,

o!ilježava odre0enom tokom na "rafikojliniji,vrste tih "rafikih linija

2ertikalne 3orizontalne % e&će se koriste

3orizontalne skale 4 r azliite mo"ućnosti

-. #a se daju samo ekstremne vrijednosti, a nano&enjem


164/189

. #a se poveća stupanj preciznosti u odre0enju stvarno"odnosa ispitanika prema sudu :pet stupnjeva iskazivanjaodnosa8

-. #a se daju samo ekstremne vrijednosti, a nano&enjemtoke u rasponu izme0u njih ispitanik definira i svoj odnos

prema odre0enom sudu, stavu ili mi&ljenju

D. #a se unese neka vrsta prosjeka, srednja vrijednost @>1iti se slažem, niti se ne slažem?

1iti se slažem,

niti se ne slažem

III2 Nu(eri'ke skale uz ver!alni, opisni odnos prema sudu koji se procjenjuje


165/189

stavlja se i odre0en redni !roj @ o!ino u rasponu -JT

:može i -J487 potpuno se slažem, - @ D @ @ 2 @ 4 @ / @ T u"lavnom se slažem, - @ D @ @ 2 @ 4 @ / @ T niti se slažem niti se ne slažem- @ D @ @ 2 @ 4 @ / @ T u"lavnom se ne slažem - @ D @ @ 2 @ 4 @ / @ T uopće se ne slažem - @ D @ @ 2 @ 4 @ / @

T

Pored triju navedenih, me0utim, postoje i jo& neke,specifine skale.


166/189

I2 /kal%$ra( % svaka kate"orija je kumulativna,

sadrži u se!i sve prethodne, u odnosu na nju nižekate"orije.S uenikom koji je BBBBBBBBBBBBBBB

nacionalnosti

a8 Prihvatio !ih da ide u istu &kolu sa mnom. !8 Prihvatio !ih da !ude u &koli u istom

odjeljenju sa mnom. c8 Prihvatio !ih da zajedno sa mnom ui. d8 Prihvatio !ih da živi u istom stanu. e8 Prihvatio !ih da !ude lan moje o!itelji.

II2 /kalu pr%i"v%a !usp%re*ivanje si k li# j ji ć


167/189

u"%ri(a na skali# % procjenjiva pomoću

nje uspore0uje ono &to procjenjuje suzorcima koji se nalaze na skaliilj % ustanoviti je li, ono &to se

uspore0uje, !olje ili lo&ije, ljep&e ili ružnije,od svako" pojedino" uzoraka koji se nalazina skali proizvoda

:aa.a+pitnik


168/189

+pitnik

Skala=ikert6urston

Qrafika1umerika

Croj pitanja

S$#E'Q)AOSKA @ 2J/'eritum7-4JD5

TE/TIRANJE R lik j t t i t ti j


169/189

Ra"lik%vanje testa i testiranja6estiranje % jedan od triju o!lika prikupljanjapodataka primjenom tehnike ispitivanja

#va osnovna naina testiranja Individualno % ura0enim testom se ispituje

pojedinac,Grupno % o!jekt ispitivanja je "rupa oso!a i tada svaki od lanova "rupe sam za

se!e rje&ava zadatke iz testa

6est % instrument testiranjaniz me0uso!no povezanih zadataka ijim se

rje&avanjem neko svojstvo mjeri i ustanovljuje(adaci isti za sve ispitanike

K%nstrukija testa % veći !roj faza7 Sastavljanje zadataka kojima će se mjeriti ono &to se

želi mjeriti


170/189

želi mjeriti Sastavljanje prve verzije testa koji sadrži vi&e

zadataka od finalne verzije, ali manje od !rojazadataka koji su sastavljeni u prvoj fazi

Provo0enje testa u nje"ovoj prvoj verziji na relativnomalom i pažljivo oda!ranom !roju ispitanika.

+tvr0ivanje metrijskih karakteristika testa % da zadacinisu ni pretjerano laki, ni pretjerano te&ki. Eliminiranje zadataka koji su se pokazali ili pretjerano

laki ili pretjerano te&ki 6estiranje reprezentativno" uzorka ispitanika

konanom verzijom testa Caždarenje testa i odre0ivanje nje"ovih konanih

metrijskih karakteristika na osnovu ulaznih podataka

0rste test%va Prema na'inu rje-avanja "aataka7


171/189

Prema na'inu rje-avanja "aataka7

7smeni = postavljeni zadaci se rje&avaju usmeno % testovi kojima se provjerava iz"ovor u stranom jeziku testiranje se izvodi uvijek u izravnom kontaktu istraživaa s

ispitanikomJpojedincem. Pismeni : 5PapirJolovka?8 % rje&enja na postavljene zadatke se

pi&u istodo!no se može raditi s većim !rojem ispitanika

Testovi radnji cilj % provjera sposo!nosti izvo0enja odre0enih radnji

sposo!nosti se provjeravaju na konkretnoj spravi,stroju, kompjutoru, materijalu..

Prema na(jeni testa7+estovi za mjerenje postoje'eg stanja


172/189

j j p j g j

Prognostiki testovi ilj % pro"noziranje uspjeha ispitanika udaljem &kolovanju,Koriste se u nekim o!razovnim sustavima

kod iz!ora zanimanja koje !i naj!oljeod"ovarala oso!i

6ijagnostiki testovi cilj % ući u su&tinu uzroka odre0ene pojave

:ispitanikovih pote&koća u o!avljanjuodre0enih djelatnosti;8

Prema vre(enu nje$%va ispunjavanja ili ra"ini(jeren%$ sv%jstva7 T t b i


173/189

Test brzine ilj % utvrditi može li ispitanik dovoljno !rzo

rije&iti odre0eni zadatak.vrijeme za rje&enje dano" zadatka

o"ranieno, i to u mjeri da ono nikome od

ispitanika nije dovoljno da !i do kraja testa ido&ao

Test razine ilj % da se njime utvrdi razina mjereno"

svojstva :znanja, sposo!nosti, umijeća86estiranje se, u pravilu, prekida u momentu

kada 5J4U ispitanika ispuni test.

)azlikovanje stanari"iranih i nestanari"iranihtest%va.St d di i i


174/189

Standardizirani konstruirani test se primjenjuje na

reprezentativnom uzorku radi dolaženja do skalakoje omo"ućuju uspore0ivanje u testiranjuposti"nutih rezultata s utvr0enim normama ilistandardima.

Nestandardizirani testovi % nemaju tu mo"ućnostuspore0ivanja

Prema onom -t% se testira, -t% se (jeri Testovi mogu,nosti -stali testovi ili testovi li)nosti

I2 Test%vi (%$u.n%sti

testiranje znanja umijeća i sposo!nosti


175/189

testiranje znanja, umijeća i sposo!nosti

Ponekada ih se i naziva tako 6estovi znanja, 6estovi umijeća

6estovi sposo!nosti

d ij t t ć ti


176/189

dvije "rupe testova mo"ućnosti testovi ostvarenja testovi sposo!nosti

52 Test%vi %stvarenja zovu se i


177/189

zovu se i

testovi posti"nuća,testovi uspjeha,testovi znanja i umijeća

mjere mo"ućnosti koje ovise od uenja,odnosno rezultata uenjaTri vrste tih "aataka u testovima7

Zada"i biranja odgovora ili zada"i

prepoznavanjaZada"i sparivanja1 združivanja Zada"i navođenja

8# Zadaci biranja odgovora ili zadaci prepoznavanja,


178/189

ispitaniku ostavljena mo"ućnost daizme0u ponu0enih iza!ere od"ovorkoje" smatra tonim

dvije pod"rupe

$8 Zada"i alternativnog dvolanogizbora

II) Zada"i vi$estrukog izbora

$8 Zada"i alternativnog dvolanog izbora %od"ovara se je li neka tvrdnja tona ili


179/189

" j j

netona, tre!a li ne&to potvrditi ili ne"irati @i to zaokruživanjem od"ovora >da? ili >ne? $z!je"avaju se zadaci s vi&e od jedne

tvrdnje

)azlo" @ na njih se mo"u odnositirazliiti od"ovori1pr. >!last oko južno" pola ima

hladniju klimu od sjeverne polarneo!lasti i naziva se Arktik? :nije Arktik Jkako >da? ili >ne?8

II) Zada"i vi$estrukog izbora


180/189

1a pitanje nude vi&e od"ovora % samo jedan toan1ain od"ovaranja % zaokruživanje

redno" !roja :ili slova8

9# Zadaci sparivanja* zdru(ivanja Cit % dva niza podataka+ !i j d i i i &t i& l : j


181/189

+o!iajeno % desni niz ima ne&to vi&e lanova :omjer

o!ino 478!veza ispitanika % lanove jedno" niza povezati s

od"ovarajućim lanovima dru"o" Zadaci sre+ivanja Su&tina % niz podataka koje je potre!no srediti prema

odre0enom kriteriju @ kronolo&ki, po veliini...Primjer7 >Prema vremenu povijesno" pojavljivanja,

kronolo&ki, !rojevima od jedan do pet razvrstaj imenaslijedećih filozofa?7 Karl 'anheim, Aristotel, 6oma Akvinski, $mmanuel

Kant, 6homas Mo!!es

:# Zadaci navo+enja Su&tina % u postavljenom zadatku se

d 0 i d i d


182/189

odre0eni podaci naveduTip%vi "aataka nav%*enja Zada"i dovr$avanja ili dopunjavanja

:completition8

>edna od novih država, nastalihraspadom SO), je Cosna i BBBB?

62 Test%vi sp%s%)n%sti % mjere mo"ućnosti koje ne ovise izravno od


183/189

uenja, već od naslije0a i opće" životno"iskustva(ato esto se zovu testovima prirodnih

sposo!nosti.Vrste7

testovi senzornih sposo!nosti :testovivizualnih, auditivnih i dru"ih sposo!nosti8,

testovi mentalnih sposo!nosti ,testovi motornih sposo!nosti

+estovi mentalni! sposobnosti %


184/189

+estovi mentalni! sposobnosti

naje&ći+estovi op'i! mentalni!

sposobnosti :testovi inteligen"ije8

6estovi posebni!1 spe"ijalni!mentalni! sposobnosti

+estovi inteligen"ije (op'i! mentalni! sposobnosti) Su&tina % sastavljeni od zadataka koji se rje&avaju

u"lavnom rasu0ivanjem


185/189

u"lavnom rasu0ivanjem

Vrste zadataka7 A8 (adaci za provjeru razumijevanja. ?)ije koja znaiskoro isto &to i opak je7

-. ljut D. zao

. pakostan 2. pokvaren 4. osvetolju!iv C8 (adaci popunjavanja reenice7 ?Sunce izlazi na istoku,

a zalazi na BBBBBBBI -. zapadu D. poetku noći . kraju dana

8 Crojana serija u kojoj u produžetku tre!a staviti!roj kojem je tu mjesto7 ?Koji !roj tre!a staviti uprodužetku niza D,,4,3, -D,< 6o je !rojBBBBI#8 ( d i ! l l ij ?+ ik j it lj i t


186/189

#8 (adaci ver!alne analo"ije7 ?+enik je za uitelja isto

&to i !olesnik za -. !olnicu D. medicinsku sestru . lijenika

2. farmaceutaI Intelektualni kvo"ijent ili kvo"ijent inteligen"ije %oznaava odnos izme0u mentalne razvijenosti i starosti

Kod djece do - "odina7 $ % 'A . -55

A

$ % kvocijent inteli"encije,'A % mentalni uzrast,A % kronolo&ki uzrast

II2 Test%vi li'n%sti

% ispituju složenije oso!ine @ stavove,


187/189

ispituju složenije oso!ine stavove,

interese, karakter, temperament, voljneoso!ine, emotivna svojstva itd. nisu sastavljeni od zadataka koje ispitanik

tre!a rje&avati,%sastavljeni od pitanja na koja se traži &to

iskreniji od"ovor

0rste> /%i%(etrijski test%vi % testovi kojima se dolazi do

podataka o interpersonalnim odnosima u relativno


188/189

p p

malim "rupama, a potom i statusu lanova u tim"rupama $spitanici od"ovaraju na pitanja

s kim !i od lanova svoje "rupe željeli :ili ne !i8

sudjelovati u odre0enoj aktivnosti, ko"a !i od njih iza!rali za suradnika, a ko"a nePonekad se iz!or o"raniava na samo jednu

oso!u, jedno" lana "rupe, a nekada se daje

mo"ućnost navo0enja svih lanova "rupe skojima !i ne&to željeli ili ne

Inventar :test8 li'n%sti % za ispitivanje karaktera itemperamenta t lj j d i& i l d ! j ih


189/189

a sastavljen je od vi&e, naiz"led !eznaajnih

pitanja o svakodnevnom pona&anju na koje seod"ovara s >da? ili >ne? ili, pak, po principuvi&estruko" iz!ora.

Pr%jektivni test%vi ilj % upoznati svojstva i procese koje testirane

oso!e skrivaju ili ih nisu ni svjesne#o!iveni podaci % nepouzdani

5326521-metodologija-nir-a-tehnike-ispitivanja-2012-03-12.ppt

Documents