54. meĐunarodna smotra folklora zagreb …...dobrotvornom smislu ili su na tim tradicijama osnovani...

54. m

eđun

arod

na s

mot

ra fo

lklo

ra /

54th

inte

rnat

iona

l fol

klor

e fe

stiv

al

Zagr

eb, C

roat

ia 2

020.

STOLJEĆE SELJAČKE SLOGE54. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA ZAGREB

Organizator:

Potpora:

Suradnici:

54. Međunarodna smotra folklora Zagreb54th Zagreb International Folklore Festival

15. – 19. 7. 2020.

Stoljeće Seljačke sloge / A Century of Peasant Harmony

POD POKROVITELJSTVOM PREDSJEDNIKA HRVATSKOGA SABORA GORDANA JANDROKOVIĆA /UNDER THE AUSPICES OF THE PRESIDENT OF THE CROATIAN PARLIAMENT GORDAN JANDROKOVIĆ

IEF foto 2796 - Mladić iz Donjih Vinjana na smotri u Maksimiru., 1946.

4 5| 54. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA / 54TH INTERNATIONAL FOLKLORE FESTIVAL 54. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA / 54TH INTERNATIONAL FOLKLORE FESTIVAL |

Međunarodna smotra folklora ZagrebMeđunarodna smotra folklora održava se u Zagrebu od 1966. godine. Prikazuje i afirmira tradicijsku kulturu i folklor brojnih domaćih i stranih sudionika. Nastavlja dugu tradiciju smotri Seljačke sloge, kulturne, prosvjetne i dobrotvorne organizacije Hrvatske seljačke stranke između dvaju svjetskih ratova. U suvremenoj Hrvatskoj Smotra je dio svjetskog pokreta za očuvanje kulturne baštine koji prati programe UNESCO-a. Odlukom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i Grada Zagreba, 2014. godine proglašena je festivalskom priredbom od nacionalne važnosti.

Smotra je certificirana u međunarodnoj mreži folklornih festivala CIOFF-a (International Council of Organizations of Folklore Festivals and Folk Arts) te ima europsku oznaku kvalitete EFFE 2019. – 2020. Europske asocijacije festivala (European Festivals Association), koja je potvrda „izvrsnih festivala angažiranih ne samo na području umjetnosti koju predstavljaju, nego koji njeguju i uključivanje lokalne zajednice u svoje aktivnosti, a otvoreni su prema međunarodnoj zajednici”.

Organizator Međunarodne smotre folklora Zagreb je Kulturni centar Travno – javna ustanova u kulturi koja od 1972. godine djeluje u gradu Zagrebu, Ulica Božidara Magovca 17. Centar je organizator brojnih programa na raznim područjima kulture i obrazovanja – koncerata, kazališnih predstava, glazbenih i filmskih programa, dramskih, glazbenih, likovnih, plesnih, edukativnih i popularnih radionica, seminara, izložbi, predavanja, tečajeva i Međunarodnog festivala kazališta lutaka – PIF-a, a ima i izdavačku djelatnost specijaliziranu za područje lutkarske umjetnosti. U sklopu Kulturnog centra Travno kao zasebna ustrojbena jedinica djeluje Posudionica i radionica narodnih nošnji, specijalizirana ustanova za prikupljanje, iznajmljivanje, rekonstrukciju, obnovu i stručnu zaštitu te folklornu i scensku primjenu narodnih nošnji, ali i za ostale suvremene oblike primjene. Organizator je raznovrsnih edukativnih i kulturnih programa na kojima se predstavlja tradicijska kulturna baština.

Zagreb International Folklore FestivalZagreb International Folklore Festival has traditionally been held since 1966. The Festival’s objective is to present and affirm the status of traditional culture and folklore of its numerous local and international participants. The event continues the old tradition of festivals organised by the Peasant Concord, a cultural, educational and humanitarian organisation of the Croatian Peasant Party from time in between the two World Wars. In modern-day Croatia, the International Folklore Festival has become part of the global movement led by the UNESCO that aims to safeguard intangible cultural heritage. In 2014, the Croatian Ministry of Culture and the City of Zagreb pronounced it as a festival of national significance. The Festival is a certified member of the International Council of Organizations of Folklore Festivals and Folk Arts (CIOFF) and holds the EFFE Label 2019 – 2020 quality stamp awarded by the European Festivals Association to “remarkable arts festivals showing their engagement in the field of the arts, community involvement and international openness.”

The International Folklore Festival Zagreb is organized by the Travno Cultural Center. In April 2019, the Festival became an organizational unit of the Cultural Center, a public cultural institution which has been active in Zagreb at Božidara Magovca 17 since 1972. The Center has organized numerous programs encompassing multiple cultural and educational fields. These include concerts, plays, music and film programs, drama, music, arts, dance, educational and popular workshops, seminars, exhibitions, lectures, courses and the International Puppet Theatre Festival – PIF. The Center also publishes specialized releases related to puppeteering. One of the organizational units of the Travno Cultural Center is the Department for Preservation, Reconstruction and Lending of Traditional Costumes, a specialized organization whose mission is to collect, rent, reconstruct, refurbish, and professionally protect traditional costumes for folklore shows, and various other contemporary applications. They organize educational and cultural programs presenting traditional cultural heritage.



Ove godine program Smotre prikazuje Stoljeće Seljačke sloge. Prvotno planirano izdanje s temom Tradicijska baština između Srednje Europe i Mediterana – tragovima Austro-Ugarske odlučili smo prolongirati za iduću godinu, zbog prilagodbe uvjetima nastalim pandemijom virusa COVID-19 te nakon otkazivanja ansambala iz inozemstva koji nisu mogli doputovati.

Tema o stotinu godina djelovanja Seljačke sloge trebala bi pokazati izvore i kontinuitet svih današnjih folklornih nastupa i smotri, osobito Međunarodne smotre folklora u Zagrebu. Ona je i osnovana na temeljima smotri seljačke kulture koje su se u glavnom hrvatskom gradu organizirale između dvaju svjetskih ratova. Međunarodnost se ovaj put utoliko ne ogleda u broju inozemnih izvođača, nego u raznolikosti programa i prikazu kultura iz raznih krajeva svijeta koje mogu ponuditi domaći izvođači ili stranci koji Hrvatsku doživljavaju kao svoju drugu domovinu. Ovogodišnju Smotru zato karakterizira nešto više vokalno-instrumentalnih programa s manjim brojem izvođača na pozornici, s plesom na mjestima na kojima nam to epidemiološka situacija omogućuje uz poštovanje sigurnosnih mjera.

Poznato je da je prva Seljačka sloga osnovana u turopoljskom selu Buševec 1920. godine, a da se nakon organiziranja središnjice u Zagrebu, u sklopu djelovanja Hrvatske seljačke stranke i braće Radić, diljem Hrvatske osnivaju ogranci Sloge. Od sredine dvadesetih godina 20. stoljeća organizirale su se kotarske i regionalne smotre seljačke kulture, a vrhunac tih smotri bila su Smotre seljačke kulture u Zagrebu. Novi val smotri održava se od 1935., koje nadalje, kao i dotad, ovise o političkim, ratnim i društvenim uvjetima. Nakon osnivanja gradskih folklornih ansambala u socijalističkoj Jugoslaviji potkraj četrdesetih i pedesetih godina 20. Stoljeća, neki su ogranci Seljačke sloge svojem starom nazivu dodali oznaku kulturno-umjetničkog društva, ali su i dalje bili slogaši. U Zagrebu se 1966. osniva Međunarodna smotra folklora, a njezin pokretač i osnivač u sklopu organizacije Arto je Petar Mihanović. Ova je godina, 2020., ujedno stota obljetnica rođenja Petra Mihanovića, kojem je uz Seljačku slogu u programu posvećena i jedna od javnih tribina.

U uvjetima opreza od moguće zaraze, Smotra se najavljuje prikazivanjem etnografskih filmova u otvorenom kinu Ljetne pozornice Tuškanac (9. i 10. lipnja). U suradnji s Etnografskim muzejom Istre – Museo etnografico dell’Istria iz Pazina i Festivalom etnografskog filma prikazat će se dva inozemna filma (iz Nepala i Rumunjske), kao i osobito vrijedni povijesni filmovi Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” iz Hrvatske kinoteke Hrvatskoga državnog arhiva. Ti su filmovi neobično aktualni jer pokazuju kako su odlična rješenja suvremenih epidemioloških službi rezultat izvrsno postavljene organizacije javnoga zdravstva prema zamislima i djelovanju akademika Andrije Štampara. Zajedno s pokretom opismenjavanja i školovanja hrvatskoga seljaštva, uz Seljačku slogu kao prosvjetnu i dobrotvornu, a ne samo kulturnu udrugu, s dobro postavljenim Seljačkim sveučilištem, Andrija Štampar je u zdravstvenom prosvjećivanju oblikovao jasne stavove i postavke socijalne medicine ne samo u hrvatskim okvirima nego i angažiranim sudjelovanjem u osnivanju Svjetske zdravstvene organizacije. Toj temi posvećena je javna tribina Smotre (9. srpnja), koja će se, kao i ona o stoljeću Seljačke sloge (14. srpnja), održati u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića.

I ovogodišnji program održava se na glavnoj otvorenoj pozornici Smotre, na platou Gradec. Na svečanoj priredbi u četvrtak, 16. srpnja nastupaju solisti i manje skupine svirača na tradicijskim instrumentima te pjevači, uz pojedince ili parove plesača. Tradicijski svirači, često solisti, ali i manji sastavi, oduvijek su glavni sudionici i pokretači zabave; u kajkavskim krajevima zato se često nazivaju veselnikima. Svečana priredba prikazat će bogatstvo solističkih tradicijskih instrumenata, uz izvedbe manjih sastava koje će pratiti pjevanje i poneki ples. Svečanim programom najavljuje se iduća večer ogranaka Seljačke sloge, kulturnih društava koja su u nazivu zadržala ime Sloge i naslijedila njezino djelovanje. Tematski se program trebao protezati tijekom još jedne večeri s dvostrukim brojem skupina, pa i onima koja prema nazivu više nisu ogranci Sloge, ali su nastavili biti središte okupljanja sela u kulturnom, prosvjetnom i dobrotvornom smislu ili su na tim tradicijama osnovani nakon Drugoga svjetskog rata. Zbog novih žarišta oboljenja i opasnosti od širenja zaraze, morali smo Smotru prilagoditi i program

skratiti. Stoga smo zahvalni svim sudionicima koji ove godine podnose teret jednodnevnog boravka u Zagrebu, bez uobičajenog noćenja u Studenskom domu Stjepan Radić. Ni uvriježene plesne radionice za publiku iznimno ove godine nećemo održati radi sigurnosti izvođača i publike od zaraze.

U programima ususret Smotri u atriju Galerije Klovićevi dvori održat će se koncerti portugalskog fada Jelene Radan uz gitarističku pratnju Portugalca s hrvatskom adresom Pedra Abreua, afro-karipske plesne glazbe zagrebačkog sastava Cubismo, koji uz hrvatske članove ima i one iz Venezuele i s Kube koji žive u našoj zemlji. Ritam irske glazbe i plesa donijet će nam također zagrebački plesni sastav Emerald Steps uz glazbenu pratnju Drowsy Lizards, a brazilske ritmove izvest će Bossa banda. U suradnji s Veleposlanstvom Indonezije nastupit će Ansambl gamelana „Jaman Suara“ na čelu s Julijom Novosel i izvođačima iz Hrvatske. Tradicijsku glazbu s potpisom izvest će Zrinka Posavec uz pratnju instrumentalista. Vokalno-instrumentalnim programom ususret Smotri u atriju Klovićevih dvora nastupit će i Ansambl LADO, čiji ćemo prigodni film o 70. obljetnici projicirati u Dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti. Program Smotre završit će nastupom Lado Elektro.

Čuvari baštine – muzeji, KUD-ovi i pojedinci naslov je izložbe Slavice Moslavac iz Muzeja Moslavine Kutina, koja od početka srpnja u Tehničkome muzeju odlično dokumentira i dopunjava sliku stoljeća Seljačke sloge u kojem su upravo sami nositelji te kulture, uz stručne ustanove poput muzeja, glavni „čuvari“ i prenositelji baštine na mlađe naraštaje.

Predstavom Svoga tela gospodar koju će članovi Pučkog kazališta Ogranka Seljačke sloge Buševec prikazati u atriju Galerije Klovićevih dvora u srijedu, 8. srpnja, proslavit će ujedno i stotu obljetnicu postojanja i djelovanja Seljačke sloge. U nedjelju, 19. srpnja, koncertom marijanskih hodočasničkih pjesama ženska pjevačka skupina KUD-a Ogranak Seljačke sloge iz Posavskih Brega, muški pjevači KUD-a Seljačka sloga iz Grede Sunjske i ženska pjevačka skupina KUD-a Nova zora iz Donje Lomnice slavit će Majku Božju od Kamenitih vrata u tom posvećenom prostoru zagovaratelja i štovatelja gradske zaštitnice.

U vrijeme smotre na Trgu bana Josipa Jelačića organizirat će se, kao i prethodnih godina, Sajam tradicijskih obrta i suvenira.

Programi Smotre ove godine održavaju se na Ljetnoj pozornici Kina Tuškanac, na glavnoj pozornici Smotre na Gradecu, u atriju Galerije Klovićevi dvori, na Trgu bana Jelačića, u Sv. Nedelji (uz jezerce Kipišće), u Dvorani Gorgona Muzeja suvremene umjetnosti te u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića. Uz praćenje HRT-a, priredbe Smotre snimat će se i moći pratiti u live streamingu.

Tvrtko Zebecumjetnički ravnatelj


dominate another evening with twice as many groups, even those that no longer have the word Concord in their name, but nevertheless remained cultural, educational, and charity centers of their villages or were established on the foundation of the same tradition after World War II. Due to new coronavirus hot spots and the danger of disease spread, we were forced to adjust the Festival’s schedule and reduce the program. We are therefore additionally grateful to all participants who agreed to a single-day stay in Zagreb, without the usual night spent in the Stjepan Radić Student Residence Hall. To protect the safety of performers and audiences, this year we will also not be holding the usual dance workshops for the public.

The programs announcing the Festival, held in the Klovićevi dvori Gallery Atrium, will feature a Portuguese fado concert by Jelena Radan, accompanied by Pedro Abreu, a Portuguese living in Croatia, as well as an African-Carribean dance music concert by Cubismo, a Zagreb-based group featuring members from Croatia, Venezuela, and Cuba, all living in Croatia. Irish music and dance rhythms will be presented by the Emerald Steps dance troupe, also from Zagreb, accompanied by the Drowsy Lizards, while the rhythm of Brazil will be performed by Bossa banda. In cooperation with the Indonesian Embassy, we will also enjoy the performance of a gamelan ensemble Jaman Suara led by Julija Novosel and featuring Croatian performers. Zrinka Posavec, accompanied by instrumentalists, will perform traditional music with her authorial sign. The Lado Ensemble will also perform a vocal and instrumental program in the Klovićevi dvori Gallery Atrium before the Festival. We will also be screening the film they made for their 70th anniversary in the Gorgona hall of the Contemporary Art Museum. The Lado Elektro performance, on the other hand, will close the Festival.

Since the beginning of July, Slavica Moslavac’s exhibition Guardians of Heritage – museums, folklore groups, and individuals from the Moslavina Museum Kutina has been documenting and complementing the picture about 100 years of the Peasant Concord in the Technical Museum Nikola Tesla, since the organization has been, along with professional institutions such as museums, one of the main “guardians”, transferring the heritage to younger generations.

The play Master of His Own Body, that will be performed by members of the Buševec Peasant Concord Branch theatre group in the Klovićevi dvori Gallery Atrium on Wednesday, July 8, will also be a celebration of 100 years of the Peasant Concord’s existence and activities. On Sunday, July 19, the female vocal group of Posavski Bregi Peasant Concord Branch, male singers of the Greda Sunjska Peasant Concord folklore group, and the female singing group of the Nova zora folklore group from Donja Lomnica will give a concert featuring Marian pilgrimage songs, thus celebrating Our Lady of Kamenita Vrata in the place consecrated by the advocates and worshipers of the city’s protector.

During the Festival, there will be a traditional arts and crafts fair held in the Ban Jelačić Square, just like every year.

The Festival programs this year will be held in the Tuškanac open air cinema, the main Festival stage in Gradec, in the Klovićevi dvori Gallery Atrium, in Jelačić square, in Sv. Nedelja (near the Kipišće lake), in the Gorgona Hall of the Contemporary Art Museum, and in the Bogdan Ogrizović Library. Festival performances will be broadcast by HRT, and will also be available through live streaming.

Tvrtko ZebecArtistic Director


The theme of the Festival this year is A Century of Peasant Harmony - Concord. We decided to postpone the initially planned program under the title Traditional Heritage between Central Europe and the Mediterranean – tracing the Austrian-Hungarian Empire for next year, due to the necessary adjustments for the COVID-19 pandemic and cancellations by groups from abroad.

The theme based on the hundred years of Peasant Concord activity aims to present the sources and the continuity of all current folklore shows and festivals, particularly the Zagreb International Folklore Festival. The Festival was built on the foundations of peasant culture festivals that were organized in the Croatian capital between the two world wars. This time, the international character of the festival will not be reflected as much in the number of international participants, but rather in the diversity of programs and the display of cultures from different parts of the world offered by Croatian performers or those who consider Croatia to be their other homeland. This year’s Festival will, therefore, feature more vocal and instrumental shows with fewer performers on stage, while dancing will be present only when allowed by the circumstances of the epidemic, while respecting all safety measures.

It is a known fact that the first Peasant Concord was established in the village of Buševec in Turopolje in 1920. After that, the central Peasant Concord was organized in Zagreb, under the Radić brothers’ Croatian Peasant Party, and branches opened around Croatia. Starting in mid 1920s, county and regional festivals were organized, culminating with the Peasant Culture Festival in Zagreb. A new wave of such festivals started in 1935, and these, like the ones before, depended on political and social conditions, as well as the conditions brought about by the war. In late 1940s and early 1950s, when folklore groups started springing up in the cities of the socialist Yugoslavia, some branches of the Peasant Concord added the tag “cultural and artistic society” to their name. The first International Folklore Festival in Zagreb was organized in 1966, initiated and founded by Petar Mihanović under the Arto organization. This year, we celebrate Petar Mihanović’s 100th birthday. Therefore the program, focused on the Peasant Concord, will also contain a public forum dedicated to him.

Under the conditions imposed by the threat of the virus, the Festival is announced with the viewings of ethnographic films in the Tuškanac open-air cinema (on June 9 and 10). In cooperation with the Ethnographic Museum of Istria in Pazin and the Ethnographic Film Festival, the viewings will feature two foreign films (from Nepal and Romania), as well as the very valuable historic films made by the “Andrija Štampar” Public Health School, preserved in the Croatian National Archive. The films are unusually relevant to the current situation, since they show that the excellent response of modern-day epidemiologic services resulted from the excellent public health organization based on the ideas and actions of academician Andrija Štampar. Within the entire movement of educating and teaching Croatian peasants to read and write, carried out through the organization of the Peasant Concord, which was not only a cultural association, but also an educational and charity one, in the field of health education, Andrija Štampar formed clear foundations and views of social medicine, not only within Croatia, but also with significant impact on the foundation of the World Health Organization. This will be the subject of a public forum (July 9), which is one of the two forums within the Festival (the other being on 100 years of the Peasant Concord on July 14), held in the Bogdan Ogrizović Library.

This year’s program will once again be presented on the Gradec Festival stage. The opening ceremony on July 16 will feature performances of soloists and smaller traditional vocal and instrumental groups, accompanied by individual or pair dancers. Traditional players, who are often soloists or smaller groups, have always been the participants and initiators of entertainment. They are therefore often called veselniki (cheer makers) in the Zagorje region. The ceremony will feature a presentation of a wide array of solo traditional instruments, performances by small ensembles accompanied with singers, and an occasional dance. The opening ceremony is also a sort of preamble for the following night, which is dedicated to the Peasant Concord branches, or folklore groups which have kept the word Concord in their name and inherited the tradition. In the initial schedule, the same theme was supposed to


UZ TRIBINU

Stoljeće Seljačke slogeUtorak / Tuesday, 14. 7. 2020.18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića /Bogdan Ogrizović Library, Preradovićeva ulica 5

dr. sc. Suzana Leček (Hrvatski institut za povijest), dr. sc. Naila Ceribašić (Institut za etnologiju i folkloristiku), dr. sc. Tvrtko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku)

Seljačka sloga bila je kulturna, prosvjetna i dobrotvorna organizacija, idejama i članstvom najbliskije povezana s Hrvatskom seljačkom strankom (HSS). Iako je zbog političkih prilika djelovala s prekidima, prije početka Drugoga svjetskog rata imala je oko 1200 ogranaka i najmanje 70.000 članova pa je bila najveća kulturna organizacija na selu. Njezin je cilj bio pomoći seljaku da stekne nova znanja nužna u modernom društvu a da pritom ne izgubi svoj seljački identitet, koji se poistovjećivao s nacionalnim identitetom.

U izlaganju će se istaknuti nekoliko karakteristika djelovanja Seljačke sloge. Prvo, zamišljena je kao krovna organizacija za raznovrsne djelatnosti u selima, pa odatle i raznovrsnost njezinih aktivnosti (prosvjeta, kultura, pravo, gospodarstvo, humanitarne akcije). Drugo, u radu je pokazala veliku prilagodljivost i inovativnost, pošavši od ideja Antuna Radića i poznatih oblika rada starijih građanskih društava, no „u hodu“ ih je razvijala, proširivala i prilagođavala novim potrebama i mogućnostima pojedinog ogranka. Treće, njezin je rad pridonosio modernizaciji sela (pa čak i kulturne djelatnosti, koje su naizgled nastojale očuvati „autohtonost“). Četvrto, često spominjani cilj bio je omogućiti seljaku da postane „subjekt“ javnoga života, čime se pomagala graditi stvarna demokracija (seljaci sami organiziraju, financiraju, stvaraju i izvode). Peto, rad Seljačke sloge ne može se gledati izvan cjelokupnog „hrvatskog seljačkog pokreta“ (njegova „kulturna grana“), dakle politike i cjelovitog programa i djelovanja HSS-a.

Suzana Leček

“Slušajte starice”: o Seljačkoj slozi, tradicionalizmu i inovativnosti u tridesetima

te odjecima šezdesetih godina 20. stoljeća i danas

Za razliku od dvadesetih godina, kad je naglasak bio na razvijanju i unapređivanju narodne kulture, Seljačka sloga je sredinom tridesetih godina 20. stoljeća zaokrenula svoja polazišta k starinskim, provjerenim vrijednostima narodne glazbe, plesa i odijevanja koje valja i nadalje čuvati ili pak obnavljati, bez izvanjskog dotjerivanja i uvježbavanja. Umjesto zborovođa, autoritet znalaca dobili su starci i, napose, starice, a umjesto glazbenih stručnjaka Hrvatskoga pjevačkog saveza, supervizori su postali etnološki stručnjaci Seljačke sloge. Radilo se o većoj otvorenosti prema svakodnevnoj praksi seljaštva i o davanju stanovite legitimnosti nositeljima te prakse. Povezano s time, i uspjeh cijeloga projekta bio je mnogo veći nego dvadesetih godina prošloga stoljeća. Pokazao je da bi i seljaštvo moglo biti subjekt.

U izlaganju ću se naročito osvrnuti na dva ključna i međuovisna elementa inovativnosti Seljačke sloge tridesetih godina 20. stoljeća. Jedan se tiče posredovanja narodne pjesme i plesa u javnosti, što, današnjim rječnikom rečeno, pridonosi njihovu održivom razvoju. Smotre kao osnovni vid posredovanja naslijeđene su iz dvadesetih godina, no u tridesetima su unaprijeđene novim elementima, u skladu s drugim ključnim inovativnim elementom, a taj se odnosi na (djelomično) prepuštanje autoriteta u pogledu predstavljenih repertoara i, naročito, načina izvođenja samim nositeljima, lokalnim znalcima i izvođačima.

Zaključno ću se osvrnuti na snažan odjek koncepcije iz tridesetih godina u programima Međunarodne smotre folklora i drugih smotri organiziranih od šezdesetih godina prošloga stoljeća pod okriljem koncepcije izvornosti te u današnje doba nematerijalne kulturne baštine. Drugim riječima, ponudit ću bilješke za raspravu o tome kako u šezdesetima i, naročito, kako danas biti nasljednicima spone između tradicije i inovativnosti, zacrtane još davnih tridesetih godina prošloga stoljeća.

Naila Ceribašić

Petar Mihanović kao pokretač, pa i Međunarodne smotre folklora

“U mnogim područjima života i rada koristi se čovjek narodnim tradicijskim iskustvom, umijećem i stvaralaštvom, što je prirodno i razumljivo... To bogatstvo izražava se riječju, pjesmom, plesom, svirkom, običajima, graditeljstvom, poljodjelstvom, nošnjom, slikarstvom, kiparstvom, keramikom, rezbarstvom i svime što ispunja unutarnji, a oblikuje vanjski život našeg čovjeka. Sve su to djela znanih i neznanih stvaralaca koji se tim svojim stvaralačkim činom pridružuju izgradnji i napretku zajedničke i jedine domovine Hrvatske... Teško je razjasniti i opravdati omalovažavanje i negiranje vjekovima obogaćivanog narodnog iskustva i znanja koje je oblikovalo hrvatske životne temeljnice: rodoljublje, slobodu, vjeru, poštenje, čovječnost i pravice. Ove su temeljnice očuvale Hrvatsku u prošlosti, a sigurno da nema boljeg izbora ni za budućnost!”

Svatko tko je imalo poznavao Petra Mihanovića (1920. - 2006.), dragoga Pjera, čiju stotu obljetnicu rođenja obilježavamo, lako prepoznaje njegove riječi. I u ovako kratkom obliku stvaraju lijepu sliku o tom čovjeku. Velikom zbog svoje skromnosti, zbog silnoga razumijevanja svakoga s kojim je bio u dodiru, zbog širine pogleda i beskompromisnoga poštenja, moralnoga stožera oko kojega su se svi rado okupljali, rado ga slušali, ali čini se, i rijetko mu u tim djelima više pomagali, razumijevali ga i pratili.

“Seljak je živio i radio bez zaštite i pravne sigurnosti, u gospodarskom razvoju onemogućen i materijalno izrabljivan, uvijek je bio izvrgnut ruglu i podcjenjivanju. Nastojalo se na sve načine slomiti seljačku neovisnost koja se ogledala u misaonoj i radnoj slobodi, kako bi seljaka učinili ovisnim o odlukama i volji birokracije kao i o manipulacijama raznih beskičmenjaka, ulizica i mešetara. Sve to izdržati mogao je samo svjestan seljak u kojemu je vjera ukorijenjeno naslijeđeno vjekovno iskustvo, uz rodoljublje, osjećaj pravice i uvjerenje da je obitelj samo vlastitim umijećem i radom mogao prehranjivati i uz odricanje i teške žrtve braniti. Svi smo mi korijenima vezani uz selo, ali nažalost brzo zaboravljamo, a često se i odričemo naših ishodišta i pred naletom ‘naprednih ideja’ napuštamo prirodne temelje i lutamo u duhovnoj pustinji materijalizma i besmisla. Pokušavamo se otrgnuti iz ovisnosti i zajedništva s prirodom, zaboravljajući da smo samo djelić života na zemlji.”

Upravo tu sliku svjesnog i neovisnog seljaka prepunog misaone i radne slobode svojim je životom živio Petar Mihanović. I nije neobično da je od obnove Središnjice Seljačke sloge 1991. idejno oblikovao jedan od najvećih i nažalost neostvarenih projekata koji je trebao obuhvatiti sva sela, svih negdašnjih 1136 Ogranaka Sloge, koliko je bilo osnovano između 1920. i 1941. Taj projekt nazvao je upravo onako kako je živio, jednostavno, ali duboko misaono – “Živimo život”. Živio je život svjestan da se sastoji od malih stvari, da se revolucijama ne postižu dugoročni rezultati. Svjestan koliko je hrvatski seljak izgubio u predugom razdoblju potiranja i onemogućavanja da se slobodno razvija i djeluje, nastojao je sustavno i uporno djelovati u ponovnom osvješćivanju, najprije ljudi oko sebe, a onda i mnogo šire. I tijekom bivšega režima umio je provoditi svoje ideje.

Međunarodna smotra folklora već je svojom pojavom u gradu Zagrebu bila nešto sasvim suprotno tadašnjoj vladajućoj politici i ideologiji. Mihanović je dobro znao kako je oblikovati i predstaviti, da s narodom, seljakom koji je došao u svoj glavni grad, postigne upravo ono radićevsko, prikaže iskreno, seljačko poštenje, upornost i neuništivost, onu istu sa Smotri seljačke kulture iz dvadesetih i tridesetih godina 20. stoljeća. U Zagreb na Smotru nije došla ni jedna skupina seljaka a da joj Mihanović nije pristupio i s njom porazgovarao, da im nije ljudski i skromno prišao i pitao jesu li zadovoljni dolaskom, smještajem, kako se u svojim selima snalaze i koji ih problemi muče. Njegova postojanost i ustrajnost nije imala granica i upravo je iz velikoga životnog iskustva znao da samo upornost daje rezultate. Uz velike projekte, intenzivno je razmišljao i o tome kako mnoštvom manjih ideja i projekata pomoći, djelovati usporedno, sve u istom smjeru, s istim ciljem – pomoći hrvatskom čovjeku, osobito zapostavljenom i omalovaženom seljaku i kako ga istaknuti kao uspješnoga, samostalnog i sposobnog.

Znao je da uz umjetnost pisana riječ ostaje zauvijek pa je u sklopu djelatnosti Sloge nalazio načina za tiskanje manjih izdanja, npr. knjižice Ivana Brajdića o Josipu Predavcu uz odabrana Predavčeva poglavlja koja su i danas aktualna. Znao je i da na mlađima svijet ostaje pa je pokrenuo i potaknuo Smotru folklora mladih u Trogiru, upravo pod tim nazivom, ostvarenu 2002. i 2003. U Trogiru zato što je to, kako je rekao: “… urbani svjetionik izgrađen prema potrebi i mjeri čovjeka, u savršenom skladu s prirodom, sa snažnim dojmom tradicionalne urbane izvornosti. Predstavljanjem tradicijskoga folklornog naslijeđa u takvoj sredini sjedinjuju se vrijednosti različitih područja narodnog umijeća – stvaralaštva koje pruža rijetku sliku i nezaboravni doživljaj, što je u drugim prostorima teško postići.”

Upravo taj sklad prirode i čovjeka, života i obitelji uz hrvatske životne temeljnice Petar Mihanović cijenio je iznad svega, u tom je skladu živio život i cijenio život svih nas oko sebe. Zahvaljujem mu na svemu i duboko cijenim njegov primjeran život i žrtvu, s utjehom u srcu da je u skladu s prirodom i vjerom, svojim životom i djelom u svima nama ostavio dio sebe za vječnost.

Tvrtko Zebec


obavještavanja naroda, sudjelovanjem svih čimbenika na unapređenju zdravlja, ekonomskoj neovisnosti liječnika od bolesnika, kao i djelovanje liječnika u naseljima, a ne ordinacijama.

U prvoj fazi djelovanja od 1920. do 1925. godine osnivaju se brojne institucije da bi se stanovništvu približila zdravstvena zaštita. Zbog pomanjkanja liječnika, poglavito s područja socijalne medicine, Štampar uspijeva to nadoknaditi osnivanjem Škole narodnog zdravlja (ŠNZ) u Zagrebu, kojoj namjenjuje zadaću edukacije liječnika, medicinskih sestara i drugih zdravstvenih stručnjaka te promicanja zdravlja. ŠNZ se bavi i organiziranjem zdravstvene službe, zdravstvenim prosvjećivanjem i zdravstvenim odgojem te provođenjem zdravstvenih intervencija. Uglavnom, zadatak je ŠNZ-a edukacija za područje narodnog zdravlja, proučavanjem i poučavanjem naroda. Dok se ostale škole u svijetu bave socijalnim problemima radnika, zagrebačka škola fokusirana je na ruralnu sredinu i na podizanje sanitarnog standarda te na asanaciju sela kao sredstva higijenskog, ekonomskog i kulturnog osvještavanja ugroženog seljaštva.

Posebnost i originalnost Škole narodnog zdravlja u Zagrebu je i metoda rada zajednice na rješavanju određenog zdravstvenog problema (primjer Mraclina). U tome sudjeluje cijeli korpus različitih stručnjaka: sanitarnih inženjera, tehničara, arhitekata, građevinara itd., a uključuju u ravnopravni odnos stanovnike lokalne zajednice u rješavanje zdravstvenih problema. Uspjeh je postignut zbog dobre pripreme, jer se u prvoj fazi senzibilizira stanovništvo za vlastite zdravstveno-socijalne probleme, zatim se priprema na predavanjima i tečajevima te poslije na novoosnovanom Seljačkom sveučilištu. Željelo se na taj način seljake obrazovati, oblikovati za aktivno uključenje i pomaganje u različitim zdravstveno-prosvjetnim i asanacijskim intervencijama na selu. Za Mraclin je karakteristično da su žitelji svu tehničku pomoć i materijal dobili besplatno, ali su sami bili uključeni u izvedbu radova. Važnu ulogu imalo je Tehničko odjeljenje Škole, organiziranjem i provođenjem asanacijskih radova u seoskoj zajednici te izradom tipskih nacrta za zdravstvene ustanove, škole, vodovode, zdence, crpke, zahode, gnojnice, kupaonice i drugo.

Treba posebno istaknuti da je ŠNZ imao i vlastitu proizvodnju filmova u foto-filmskom laboratoriju za zdravstvenu naobrazbu hrvatskoga puka. Do 1940. godine snimljeno je 130 filmova primjenom različitih tehnika, od sjenki, crtanih do igranih filmova.

Svjedoci smo i danas koliko su Štamparove ideje o pravu čovjeka na zdravlje, odgovornost društva za čovjekovo zdravlje i samoodgovornost za vlastito i tuđe zdravlje žive i aktualne.

Ankica Senta Marić

UZ TRIBINU

Stoljeće javnog zdravstva Andrije ŠtamparaČetvrtak / Thursday, 9. 7. 2020.18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića / Bogdan Ogrizović Library, Preradovićeva ulica 5

Andrija Štampar i njegova ostavština

Andrija Štampar zasigurno je jedan od najvećih socijalno-medicinskih djelatnika dvadesetog stoljeća. U našim je krajevima poznat ponajprije po izgradnji mreže od 250 javnozdravstvenih institucija tijekom 1920-ih godina, kada je upravljao Odjeljenjem za rasnu, javnu i socijalnu higijenu Ministarstva narodnog zdravlja. U tom je razdoblju Štampar uspostavio i snažne međunarodne kontakte, osobito s Ligom naroda i Rockefellerovom fondacijom, te je kao njihov ekspert sudjelovao u organizaciji javnoga zdravstva u Čang Kai-šekovoj Kini 1930-ih godina. Vodio je i tzv. Interim Commission i tako postao jedan od utemeljitelja Svjetske zdravstvene organizacije, kao i kreator njene službene definicije zdravlja. Njegova je socijalno-medicinska ideologija – kao i kratkotrajno koketiranje s eugeničkim idejama – bila predmet ne samo obožavanja, nego i žestokih napada. Ipak, Štamparova osnovna ideja o potrebi stvaranja dostupnoga zdravstvenog sustava i naglašavanje nužnosti analize društvenih i ekonomskih uvjeta za stvaranje zdravoga društva preživjeli su do danas. Nedavno su tako Svjetska banka i Svjetska zdravstvena organizacija pokrenuli projekt Universal Health Coverage koji je baziran upravo na štamparovskim principima koji su još 1978. godine u Alma-Ati sažeti u princip “zdravlje za sve”. Također, jedan od najpoznatijih medicinskih časopisa The Lancet pokrenuo je zajedno s Rockefellerovom fondacijom 2015. godine časopis The Lancet Planetary Health posvećen proučavanju okolišnih promjena na ljudsko zdravlje, kao i političkih, ekonomskih i socijalnih sustava koji upravljaju tim promjenama. Ove inicijative samo su neke od mnogih koje adresiraju problematiku zdravlja i zdravstvene organizacije u današnjem globaliziranom društvu. U najnovije vrijeme, kontekst pandemije virusa korona učvrstio je razmišljanja o nužnosti očuvanja snažnoga i kapacitiranoga javnog zdravstva. U reakciji hrvatskih javnozdravstvenih djelatnika na prijetnju virusom gotovo kao da je bilo moguće evocirati Štamparova načela da “u zdravstvenoj organizaciji liječnik treba tražiti bolesnika, a ne obrnuto”, te da je “važnije obavještavanje naroda od zakona”. Štamparova najveća snaga jest upravo u ovoj sprezi teorijske utemeljenosti i pragmatičnosti, te nam njegovo djelo i u današnje doba može biti polazišna točka u promišljanju zdravlja u najširem smislu kao biološke i društvene pojave.

Martin Kuhar

Andrija Štampar i Škola narodnog zdravlja

Među velikanima hrvatske medicine je i Andrija Štampar, stručnjak za javno zdravstvo, ideolog socijalne medicine i pokretač socijalno-zdravstvenih promjena.

U vrijeme formiranja ličnosti i stavova, za studija medicine u Beču (1906. - 1911.), mladi Štampar susreće se i s progresivnim socijalno-medicinskim idejama koje spaja s iskustvom, odnosno s prilikama u zemlji te formira ideju novog sustava, tj. socijalizaciju medicine. Za mnoge bolesti koje su tada bile dominantne, poglavito zarazne, bili su krivi i socijalni čimbenici: siromaštvo i neznanje. Tada je u medicini u fokusu bila bolest, a ideja kojoj je Štampar posvećen cijeloga života je zdravlje. On nastoji promijeniti percepciju medicine i liječenja, u kojem će medicinska pomoć biti dostupna širokim slojevima, a ne samo imućnim članovima društva.

Kao načelnik Higijenskog odjeljenja Ministarstva narodnog zdravlja Kraljevine SHS, 1919. godine dobiva priliku provesti svoje ideje uvođenjem nove sanitarne politike. Načela tadašnje socijalno-zdravstvene politike prikazana su u deset točaka, od kojih izdvajam onu o važnosti

1554. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA / 54TH INTERNATIONAL FOLKLORE FESTIVAL |14 | 54. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA / 54TH INTERNATIONAL FOLKLORE FESTIVAL

Sudionici / Participants

Baranjsko Petrovo Selo, Osječko-baranjska županija, KUD „Seljačka sloga“ Baranjsko Petrovo SeloBuševec, Zagrebačka županija, Prvo hrvatsko seljačko prosvjetno i dobrotvorno društvo

Ogranak “Seljačke sloge” BuševecDelnice, Primorsko-goranska županija, Delnički muzikantiDonja Lomnica, Zagrebačka županija, KUD „Nova zora“ Donji Andrijevci, Brodsko-posavska županija, KUD „Tomislav“ Donji AndrijevciDrenovci, Vukovarsko-srijemska županija, KUD „Ogranak Seljačke sloge“ DrenovciĐurđic, Ivanska, Bjelovarsko-bilogorska županija, KUD Sloga – ĐurđicGreda Sunjska, Sisačko-moslavačka županija, KUD „Seljačka sloga“ Greda SunjskaJelenje, Primorsko-goranska županija, KUD „Zvir“ Jelenje Kršan, Istarska županija, KUD „Ivan Fonović Zlatela“ Kršan Kuterevo, Ličko-senjska županija, KUD „Dangubice“ KuterevoLastovo, otok Lastovo, Dubrovačko-neretvanska županija, „Lastovski poklad“ Lastovo, Edi Bačko, lijericaLopar, Rab, otok Rab, Primorsko-goranska županija, KUD „San Marino“ Lopar, Anđelo Brna i

Bruno Škarić, RabNerezine, otok Lošinj, Primorsko-goranska županija, FD „Studenac“, Dario Kučić, mijehOsojnik, Dubrovačko-neretvanska županija, KUD „Sv. Juraj Osojnik“, Nikoleta Kovačić, lijerica Poljica, otok Krk, Primorsko-goranska županija, FD „Poljica“ Posavski Bregi, Zagrebačka županija, KUD „Ogranak Seljačke sloge“ Posavski BregiRečica, Karlovačka županija, KUD „Rečica“ RečicaSalinovec, Varaždinska županija, KUD „Salinovec“, Salinovečki mužikaši Sikirevci, Brodsko-posavska županija, KUD „Sloga“ SikirevciSlavonija, Baranja, Srijem, Vokalno-instrumentalna skupina „Mišina“Šemovci, Koprivničko-križevačka županija, Tomislav Zvonar, cimbal

Koncert Tradicijski svirači i pjevači / Traditional musicians and singers Gradec, 16. srpnja 2020., 21 sat

Delnice, Primorsko-goranska županija, Delnički muzikantiPoljica, otok Krk, Primorsko-goranska županija FD „Poljica“, sopci Edi Milohnić i Luka BrozićNerezine, otok Lošinj, Primorsko-goranska županija, FD „Studenac“, Dario Kučić, mijehOsojnik, Dubrovačko-neretvanska županija, KUD „Sv. Juraj Osojnik“, Nikoleta Kovačić, lijerica Lopar, Rab, otok Rab, Primorsko-goranska županija, KUD „San Marino“ Lopar, Anđelo Brna i

Bruno Škarić, RabJelenje, Primorsko-goranska županija, KUD „Zvir“ Jelenje, Grobnički sopciKršan, Istarska županija, KUD “Ivan Fonović Zlatela” KršanSlavonija, Baranja, Srijem, VIS „Mišina“, Tomislav Livaja, Filip Car, Marija IvankovićLastovo, otok Lastovo, Dubrovačko-neretvanska županija, Eduard Edi Bačko, lira Donja Lomnica, Zagrebačka županija, KUD „Nova zora“, Ivan KlafurićKuterevo, Ličko-senjska županija, KUD „Dangubice“ KuterevoRečica, Karlovačka županija, KUD „Rečica“ RečicaŠemovci, Koprivničko-križevačka županija, Tomislav Zvonar, cimbalSalinovec, Varaždinska županija, KUD „Salinovec“, Salinovečki mužikaši

Koncert O, mila majko nebeska – marijanske hodočasničke / Concert of Marian Pilgrimage Hymns Kamenita vrata, 19. svibnja 2020., 19 sati i 30 minuta

Donja Lomnica, Zagrebačka županija, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Nova zora“ Greda Sunjska, Sisačko-moslavačka županija, KUD „Seljačka sloga“ Greda Sunjska Posavski Bregi, Zagrebačka županija, Ženska pjevačka skupina KUD-a „Ogranak Seljačke

sloge“ Posavski Bregi

IEF foto 1116 – Zoran Palčok - Članovi ogranka Seljačke Sloge u narodnoj nošnji iz Šišljavića – 21.9.1952.


Program / Programme

IEF foto 1605 – Tošo Dabac - Kolo. Grupa na smotri u Zagrebu. Hrvatska: Karlovačka ž.: Kordun;


Petak / Friday, 10. 7. 2020.21 sat, atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Koncert / Concert: Tradicijska glazba s potpisomZrinka Posavec & bend

Nedjelja / Sunday, 12. 7. 2020.18 sati i 30 minuta, Dvorana Gorgona, Muzej suvremene umjetnosti / Gorgona Auditorium, Museum of Contemporary Art, Avenija Dubrovnik 17Projekcija dokumentarnog filma o ansamblu LADO „70“ / Documentary about Lado Ensemble „70“

21 sat, atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Koncert / Concert: Kak je teško našu ljubav tajiti Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO / National Folk Dance Ensemble of Croatia LADO

Utorak / Tuesday, 14. 7. 2020.18 sati – Tribina Stoljeće Seljačke sloge / Discussion A Century of the Seljačka sloga – Peasant Harmony dr. sc. Naila Ceribašić (Institut za etnologiju i folkloristiku), dr. sc. Suzana Leček (Hrvatski institut za povijest), dr. sc. Tvrtko Zebec (Institut za etnologiju i folkloristiku)

Srijeda / Wednesday, 15. 7. 2020.21 sat – atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Koncert: Irish Night i Dašak BrazilaSudjeluju: Emerald Steps and Drowsy Lizards; Bossa Banda

Četvrtak / Thursday, 16. 7. 2020.21 sat, Gradec / Gradec PlateauSVEČANA PRIREDBA 54. MEĐUNARODNE SMOTRE FOLKLORA ZAGREB: Koncert Tradicijski svirači i pjevači / Concert Traditional musicians and singersDelnice, Poljica (otok Krk), Nerezine (otok Lošinj), Osojnik, Lopar (otok Rab), Jelenje, Kršan, Orkestar „Mišina“, Lastovo (otok Lastovo), Donja Lomnica, Kuterevo, Rečica, Šemovci - Tomislav Zvonar, Salinovec.

Utorak / Tuesday, 9. 6. 2020.21 sat, Ljetno kino Tuškanac / Summer cinema TuškanacEtnoteka – projekcije etnografskih filmova / Ethnotheque – Ethnographic films: Borba protiv bolesti putem filma (I. i II.), autori: Drago Chloupek i Aleksandar Gerasimov; Hrvatska, 16 minutaMenstruacija (Chhau), autor: Ramesh Khadka; Nepal, 36 minutaSamson, kišobran, suncobran, autor: Davor Borić; Hrvatska, 56 minuta

Srijeda / Wednesday, 10. 6. 2020.21 sat, Ljetno kino Tuškanac / Summer cinema TuškanacEtnoteka – projekcije etnografskih filmova / Ethnotheque – Ethnographic films:Vrličko kolo; Zvončari; Kolo – Otinovci, autor: Milovan Gavazzi; Hrvatska, 6 minutaPjesme za muzej (Cantece pentru un muzeu), autorica: Eliza Zdru; Rumunjska, 63 minuteU vatri genija, autorica: Tihana Kopsa; Hrvatska, 30 minuta

Ponedjeljak / Monday, 6. 7. 2020.21 sat, atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Koncert / Concert: FadoJelena Radan & Pedro Abreu

Srijeda / Wednesday, 8. 7. 2020.21 sat, atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Izvodi / Performed by: Pučko kazalište Ogranka Seljačke sloge Buševec / Folk theatre of Buševec Peasant Harmony BranchPredstava Slavka Kolara Svoga tela gospodar

Četvrtak / Thursday, 9. 7. 2020.18 sati, Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića / Bogdan Ogrizović Library, Preradovićeva ulica 5Tribina Stoljeće javnog zdravstva Andrije Štampara / Discussion A Century of Public Health by Andrija Štampardr. sc. Martin Kuhar (HAZU), prof. dr. sc. Ankica Senta Marić (Škola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“)

21 sat, atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Koncert / Concert: Afro-karipski folklor uz CubismoCubismo

Petak / Friday, 17. 7. 2020.21 sat, Gradec / Gradec PlateauKoncert Stoljeće Seljačke sloge / Concert A Century of Peasant ConcordPosavski Bregi, Drenovci, Baranjsko Petrovo Selo, Greda Sunjska, Sikirevci, Đurđic, Donji Andrijevci, Buševec.

Subota / Saturday, 18. 7. 2020.21 sat – atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Koncert / Concert: Java prije sna – večer uz gamelanAnsambl gamelana „Jaman Suara“

Nedjelja / Sunday, 19. 7. 2020.19 sati i 30 minuta – Kamenita vrata / Kamenita vrataKoncert crkvenog pučkog pjevanja / A concert of church folk songsO mila Majko nebeska Ženska vokalna skupina KUD-a „Ogranak Seljačke sloge“ Posavski Bregi, Muška vokalna skupina KUD-a „Seljačka sloga“ Greda Sunjska i Ženska vokalna skupina KUD-a „Nova zora“, Donja Lomnica

21 sat, atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Koncert / Concert: Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO Lado Electro

Izložba / Exhibition4. – 26. 7. 2020.Galerija Tehničkog muzeja Nikola Tesla, Savska cesta 18Čuvari baštine / muzeji, zbirke KUD-ova i pojedinci Muzej Moslavine Kutina, autorica: Slavica MoslavacIzložba ostaje otvorena do 26. srpnja 2020.

Popratni programi / Accompanying programme15. – 19. 7. 2020. – Trg bana Jelačića / Jelačić SquareSajam tradicijskih obrta i suvenira / Crafts and Souvenirs Fair

Nastupi izvan grada / Outside the CityPetak / Friday, 17. 7. 2020. – Sveta Nedelja, jezero Kipišće / Kipišće Lake, Sveta NedeljaAnsambl gamelana „Jaman Suara“ (Veleposlanstvo Indonezije Zagreb / Indonesian Embassy Zagreb)Java prije sna – večer uz gamelan


Sudionici / Participants

IEF foto 77804 - Folklorna grupa Zlarin, “Zlarinsko...”, kotar Šibenik.


Baranjsko Petrovo SeloKUD „SELJAČKA SLOGA“ BARANJSKO PETROVO SELO

Osječko-baranjska županija

Baranjsko Petrovo Selo u zapadnom je, podravskom dijelu hrvatske Baranje, uz granicu s Mađarskom. Peturd, Peterd, odnosno Petarda, hrvatska inačica staroga mađarskog naziva, sačuvana je među lokalnim stanovništvom do danas, iako selo nakon Prvoga svjetskog rata dobiva današnji naziv. U Selu je 1936. osnovana Seljačka sloga, koja u prvim godinama djelovanja nastupa na županijskim i kotarskim smotrama u Osijeku, Zagrebu i Subotici. Gajde i kolo ishodište su glazbene i plesne tradicije baranjskih Šokaca. Poznat je bio vješti slogaš i gajdaš Marko Šokac Miodor (1893. – 1973.). Od osnutka, Sloga je nosilac kulturnog života u selu. Stariji članovi s ponosom se sjećaju sudjelovanja na, po mnogo čemu posebnoj, Smotri u Zagrebu 1971., kao i posjeta Zvonimira Ljevakovića, voditelja Smotre koji je tada birao skupine. Nakon mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja i povratka u domove nakon šest godina prisilnog izbivanja iz Baranje, Petarci obnavljaju rad Društva. Starije članice sad kao Pučke pjevačice crkve sv. Lovre, Baranjsko Petrovo Selo, predstavljaju crkveno pučko pjevanje i objavljuju nosač zvuka marijanskih pučkih napjeva iz Baranje Marijo, o mili glas. Organiziraju Petaračke buše, čime se, u nešto izmijenjenom, osuvremenjenom obliku, njeguju pokladni običaji. Pjevat će pjesme Žito žela i Alaj fino to baranjsko vino te plesati jabučice, ranče i šokačko kolo.

BuševecPRVO HRVATSKO SELJAČKO PROSVJETNO I DOBROTVORNO DRUŠTVO OGRANAK SELJAČKE SLOGE BUŠEVEC

Zagrebačka županija

Potkraj 19. stoljeća plemenita turopoljska sučija Buševec ima oko 600 stanovnika. Zbog čestih požara nabavljene su vatrogasne štrcaljke, a 1900. godine osnovano je Dobrovoljno vatrogasno društvo. Nakon što su braća Antun i Stjepan Radić osnovali 1904. Hrvatsku pučku seljačku stranku, ideje o prosvjećivanju i napretku sela imaju zagovornike i među buševskim vatrogascima. Vatrogasci nabavljaju poljodjeljske strojeve, zalažu se za otvaranje Pučke škole u Buševcu 1908., osniva se mjesna organizacija HPSS-a 1911. godine, tamburaški zbor i knjižnica 1912. i osobito se vodi briga o uređenju sela. Uz tamburaški, i pjevački zbor osim crkvenih pjesama uvježbava i svjetovne pjesme. Nakon povratka iz Prvoga svjetskog rata, buševski mladići obnavljaju rad vatrogasnog društva, a slijedeći Radićeve ideje, uz pomoć Rudolfa Hercega 18. travnja 1920. osnivaju prosvjetno i dobrotvorno društvo Seljačka sloga, da bi širilo prosvjetu i kulturu u selu i imalo odgojnu ulogu. Društvu je pripojena pučka knjižnica i tamburaški zbor. Kad je 1923. sagrađen drveni sučijski dom, s boljim uvjetima rada Seljačke sloge, izvedena je prva dramska predstava s dva kraća igrokaza: “Car i svinjar” i “Seljak i gospodin”. Izveli su ih Mato Detelić-Banski, Josip Kos i Nikola Kos.


Donja LomnicaKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „NOVA ZORA“


Donja Lomnica prvi se put spominje u 13. stoljeću. Jedno je od najvećih turopoljskih sela, nadomak Velike Gorice. Društvo „Nova zora” osnovano je 1919. godine. Vojko Miklaušić koji je bio jedan od prvih voditelja Društva, u knjizi Plemeniti puti zabilježio je mnoge lomničke i turopoljske običaje, vjerovanja, pjesme i plesove, pa ih prema tim zapisima Lomničani i danas izvode. Ta je skupina zbog osobitog načina pjevanja i uspješnog prenošenja svojih tradicija na mlade, jedna od onih koje su na Smotri najčešće nastupale s najraznovrsnijim izborom programa, od jurjevskih i svadbenih do žetvenih običaja i niza drugih. Ove godine nastupaju s osobitim načinom muškog solističkog pjevanja Cvili jelen i Tri tičice goru projletele iz svadbenih običaja, u izvedbi Ivice Kafurića, kao i s marijanskim hodočasničkim pjesmama Vesela budi, Marijo, Ja sam sirota te K suncu prosi vsaka roža ženske pjevačke skupine.

DelniceDELNIČKI MUZIKANTI

Primorsko-goranska županija

Delnice su na tranzitnom području središnjega dijela goranske visoravni, mjesto preklapanja različitih utjecaja, kamo su iz negdašnje Austro-Ugarske stigli polka i valcer, a iz Češke dijatonska harmonika heligonka, danas neizostavni simboli kulturnoga identiteta goranskoga područja. Delnički muzikanti dio su tamburaškog sastava KUD-a „Delnice“ i nastupaju uz folklornu skupinu. To su Denis Kezele na dijatonskoj harmonici, Saša Marincel na bugariji te Franjo Jakovac na berdi, čije suzvučje daje karakterističan goranski štih, ovaj put u izvedbi Delničke polke i Hrvatskog (kola).


DrenovciKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „OGRANAK SELJAČKE SLOGE“ DRE-

NOVCI

Vukovarsko-srijemska županija

Drenovci uz Gunju, Vrbanju i sela s lijeve strane županjske Posavine čine Cvelferiju, koja je tako nazvana po Dvanaestoj vojnoj kompaniji. Pridjevak graničarskoga kraja nosi od turskih ratova kad se čuvala granica na Savi. Ogranak Sloge djeluje od 1936. godine i uspješno prenosi svoje običaje, pjesme i ples na mlađe. Nakon nedavne poplave, uz potporu Ministarstva kulture i stručnu pomoć suradnica i suradnika Etnografskoga muzeja i Posudionice i radionice narodnih nošnji u Zagrebu, temeljito su obnovili svoje nošnje. Pjevaju otegnuto, pjesme su im melodične i ispunjene raznim ugođajima i asocijacijama, a razigrana kola poput ceranca i šokačkoga o Mi’olju i za druge kirbaje, izvode uz pratnju tamburaša.

Donji AndrijevciKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „TOMISLAV“ DONJI ANDRIJEVCI

Brodsko-posavska županija

Donji Andrijevci u izvorima se spominju od srednjega vijeka. Smješteni su na istoku Brodsko-posavske županije, uz glavne prometne putove; najveće su selo i gospodarsko središte s brojnim doseljenicima. Društvo je nasljednik Ogranka Seljačke sloge osnovanog 1937. godine, vrijedno obnavlja i oživljava običaje prema zapisima etnografa i prema sjećanju starijih mještana. Imaju tipične nošnje nizinskoga dijela slavonske Posavine, takozvane Doljanije. Društvo je nastupalo i organiziralo brojne folklorne i tamburaške smotre iz kojih se razvila i velika smotra Brodsko kolo, sa smotrom svirača na tamburi samici upravo u Donjim Andrijevcima. Imaju brojni podmladak, a uz ljubav prema zavičaju, glazbi, plesu, nošnji i običajima, na njih uz tradicijsko pjevanje prenose i ono pučko crkveno. Nastupaju uz tambure, frulu i violinu (egede).


Greda SunjskaKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „SELJAČKA SLOGA“ GREDA SUNJSKA

Sisačko-moslavačka županija

Kao ogranak Seljačke sloge, Društvo počinje raditi 1936., izvodeći igrokaz „Petar Svačić, posljednji hrvatski kralj“. U skladu s radom Sloge otada organiziraju tečajeve kuhanja, šivanja, opismenjavanja, higijene te predavanja iz ratarstva i stočarstva, a istaknuta je i dobrotvorna uloga ogranka u selu. Uz V. Žganca i Z. Ljevakovića pripremaju program za smotre u Opatiji 1948. i 1951. godine. Dosad su sedam puta nastupili na Međunarodnoj smotri folklora, ponosni na jedinstvenu nošnju jednostavne ljepote s ukrasom na lanenoj podlozi, obogaćenu vezom belo po belom. Uz pjesmu momaka Kladila se vila i djevojka i djevojačku Oj, Katice, Kato izvode dinamično šetano kolo Smiljem gora ograđena. Muška vokalna skupina gredskih slogaša pjevat će i marijanske pjesme Majci Božjoj na Kamenitim vratima.

ĐurđicIVANSKA, KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „SLOGA – ĐURĐIC“

Bjelovarsko-bilogorska županija

Đurđic je omanje selo u Općini Ivanska, smješteno na sjeveroistočnim, pitomim obroncima Moslavačke gore, sjeveroistočno od Čazme i južno od Bjelovara. U neposrednoj blizini sela je rijeka Česma. Ogranak kulturno-prosvjetnog društva Seljačka sloga osnovan je 1931., a zbog velikih iseljavanja mlađih u gradove, pedesetih godina 20. stoljeća, prestalo je djelovati. Na inicijativu članova prvotnog društva, 2006. godine osnovan je KUD Sloga - Đurđic. Otada od zaborava pokušava sačuvati pjesme, plesove i narodno ruho bijele Moslavine. Društvo posjeduje zbirku nošnji i paculica, a pribavlja i nove replike. Posebno se brinu da od starih sumještana u svim selima okolice iz kojih dolaze, nauče i zabilježe stare pjesme i plesove koje izvode uz svirku samice i tamburaškoga sastava. Iako brojčano malo, Društvo ima veliko srce za čuvanje tradicije i okuplja članove iz svoje općine i susjednih općina radi prenošenja te ljubavi na mlađe.


KršanKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „IVAN FONOVIĆ ZLATELA” KRŠAN

Istarska županija

Društvo je nazvano prema izrađivaču istarskih tradicijskih glazbala. Zlatelini sopci i kontadori u svojim izvedbama posebno njeguju specifičnost dvoglasja tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, koje je zaštićeno u registru nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a.Na Smotri izvode mantinjodu, pjevanje u stilu dvoglasja tijesnih intervala Istre (kontu na tonko i debelo), sviraju mih i izvode ples kršonski balon uz sopele.

JelenjeKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „ZVIR“ JELENJE


Društvo djeluje u Općini Jelenje, između Grobničkog polja i Rječine, male gorske rijeke koja u gradu Rijeci utječe u more. Od osnutka 1973. godine, Društvo njeguje i prikazuje plesnu i glazbenu baštinu užega i širega zavičaja te cijele Hrvatske. Plesovi europske provenijencije također su dio plesnog repertoara Grobinšćine. Plešu šetepaš, mažurku, potresujku, pojku i špic pojku, vajser, kao i tanac po hrvacku. Plesnom zabavom upravlja muškarac – feštar, prstima dajući dogovorene znakove za pojedine plesove, za prekid plesa i zajedničku pjesmu. Grobnički sopci svirat će potresujku i tanac po hrvacku uz harmoniku trieštinu i pratnju bajsa.


LastovoOTOK LASTOVO, „LASTOVSKI POKLAD“ LASTOVO

Dubrovačko-neretvanska županija

Na najudaljenijem naseljenom otoku našega Jadrana održavaju se pokladni običaji prema kojima je otok postao poznat i u svijetu. Lastovci koji žive drugdje nastoje svake godine doći na otok da bi sudjelovali u pokladu ili ga samo pratili. U složenom pokladnom običaju ističe se pokladna pjesma Podiglo se malo četovanje, kao i pokladarsko kolo, lančani ples koji s drvenim sabljama izvode muškarci, a koje prati svirka na liri, tradicijskom gudaćem instrumentu s tri strune. Muškom kolu pridružuju se na pokladni utorak na kraju ophoda i žene, lijepe maškare, koje svojim ophodom prate pokladare te uz liričara izvode završno kolo, nakon čega spaljuju lutku Pokladu. Lastovsku liru na Smotri svira Eudard Edi Bačko.

KuterevoKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „DANGUBICE“ KUTEREVO

Ličko-senjska županija

Kuterevo je planinsko naselje u uskoj uvali na obroncima sjevernoga Velebita, nedaleko od administrativnog središta u Otočcu. Prvi put se spominje 1219. godine. U 16. stoljeću stanovnici su se iselili pred najezdom Osmanlija. Doseljenici iz Kranjske i Gorskoga kotara naselili su ga 1690., što se prepoznaje u njihovu govoru – dijelu kajkavskoga narječja. Bave se ratarstvom i stočarstvom, a očuvana je seoska arhitektura i tradicija izrade predmeta od drveta: lička tamburica dangubica poznata kao kuterevka, bačve, stolice itd. Društvo je osnovano radi njegovanja mjesnoga govora, tradicije i običaja, pjesme i plesova te sviranja dangubice. Kuterevska tamburica još uvijek se izrađuje u obitelji Šporčić, a tradiciju izrade uče i mladi. U Društvu djeluje pedesetak članova različitog uzrasta. Muška skupina izvest će svirku na dangubici i ojkan uz pratnju dangubice.


NerezineOTOK LOŠINJ, FOLKLORNO DRUŠTVO „STUDENAC“ (PRI ŠD „ŠKARPINA“)


Nerezine je mjesto stočara i brojnih pomoraca te majstora u izradi brodova od drva, smješteno na obali ispod najvišeg vrha Osoršćica na otoku Lošinju. Ima manje od 350 stanovnika, ali ga odlikuje bogata kulturna baština s franjevačkom crkvom i samostanom iz 15. stoljeća. Njeguju pučko pjevanje, osobito u obredima Velikoga tjedna, s procesijom Za križem na Veliki petak. Folklorno društvo koje je nazvano po središtu mjesta i trgu Studenac, osnovano je 1953. godine, ima dvadesetak članova različite dobi koji rado nastupaju na lokalnim otočnim feštama te za Turističku zajednicu Mali Lošinj. Gotovo da nema Nerezinca koji nije bio član Društva. Posebno slave i Nerezinski muaj, prve nedjelje u svibnju. Svirač na mehu Dario Kučić izvest će zov ili spelivanje nevestice, melodiju za ispraćanje mladenke na piru, a zatim dijelove tanca, Milo, drago i nerezinsku polku – račić, udarajući ritam nogama.

Lopar, RabOTOK RAB, KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „SAN MARINO“ LOPAR, ANĐELO BRNA I BRUNO ŠKARIĆ, RAB


Tragovi naseljenosti na otoku Rabu, pa tako i u Loparu, vrlo su stari, što dokazuju brojna prapovijesna nalazišta, gradine i grobni humci te artefakti koji potvrđuju kontinuitet života. Pisanih tragova je malo, no prema predaji, Lopar je rodno mjesto sv. Marina, klesara i utemeljitelja Republike San Marino, prema kojem je Društvo i odabralo naziv. Loparani mu odaju počast uprizorenjem njegova života i napuštanja rodnoga Lopara, svake godine tijekom manifestacije “Loparska noć – povratak korijenima”. U Loparu se njeguju osebujni pokladni običaji. Na feštu, pokladnu nedjelju, maskira se mladež, a na mesopust u utorak, odrasli, veli ili lipi maškori. Ophode selom u dvije skupine, uz more i na brijegu, a domaćini ih po kućama časte, osobito oni koji imaju djevojku za udaju. Nakon ophoda se okupljaju u središtu Lopara gdje ih čekaju djevojke i žene da zajedno sudjeluju na zabavi i plesanju tanca i pojke (polke) uz pratnju miha. Pjesme Rodno misto svakome je milo, Kišica je malena padala i Znaš kad san te našal, golubice prate dvojica mišnjičara - Anđelo Brna i Bruno Škarić iz Raba koji su im pratnja i za figure pojke i tanca koje će izvesti.


PoljicaOTOK KRK, FOLKLORNO DRUŠTVO „POLJICA“


Folklorno društvo Poljica djeluje u istoimenom naselju na zapadnom dijelu otoka Krka, u župi sv. Kuzme i Damjana, u tradicionalno poljoprivrednom kraju, s ratarstvom, stočarstvom, maslinarstvom i nešto manje vinogradarstvom. Organizirano djeluju od 1964. godine i okupljaju pedesetak članova koji na smotrama i festivalima diljem zemlje predstavljaju tanac, kanat i sop. Krčki tanci tradicijski su plesovi otoka Krka koje karakterizira prebir, na zapadnom dijelu otoka vrlo temperamentan i ubrzan, kružno kretanje parova te promjena smjera kretanja pred sopcima, koji sopom u velu i malu sopelu određuju tempo i promjene. Od 2013. imaju status kulturnoga dobra upisanog u Registar kulturnih dobara RH. Na zagrebačkoj Smotri ovo je Poljičanima četvrti nastup, a izvode na korak s nekim figurama tanca. Sopu Edi Milohnić i Luka Brozić.

OsojnikKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „SV. JURAJ OSOJNIK“

Dubrovačko-neretvanska županija

Selo Osojnik nalazi se u Dubrovačkom primorju, u brdovitom zaleđu, udaljeno od Dubrovnika 13 km, uz samu granicu s Bosnom i Hercegovinom. Nakon teških stradanja u Domovinskom ratu i obnove mjesta, stanovništvo (Sočani i Salačke) obnovili su baštinu te 2010. osnovali Društvo i nazvali ga prema patronu župe. Otada mlade svih uzrasta podučavaju balati linđa. Upravo je linđo postao glavno obilježje kojim se predstavljaju. Riječ je o kolu-poskočici koje se izvodi uz pratnju lijerice, kojim upravlja kolovođa, prema čijim uputama parovi izvode različite figure. Društvo ima stotinjak članova, a posebnu pažnju posvećuju mlađima, održavajući poduke linđa i lijerice, te organiziranjem Malog festivala folklora i baštine te Priča iz salačkih komina. Osojnik bilježi dugu tradiciju nastupa na Smotri, počevši od one prve 1966. godine. U lijericu udara Nikoleta Kovačić.


RečicaKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „REČICA“ REČICA

Karlovačka županija

Društvo aktivnosti ostvaruje u mjestu prema kojem je i nazvano. U kulturno-povijesnoj baštini toga kraja ističe se dvorac Draškovića, ostatak negdašnjega vlastelinstva prepoznatljivog po grofu koji je u njemu boravio u prvoj polovici 19. stoljeća. Društvo se djelovanjem od 1923. godine ističe kao najstarije u Karlovačkoj županiji. Veliko bogatstvo kojim se odlikuje upravo je rečička nošnja koja pripada pokupskom tipu narodne nošnje, a ističe se bogatim i osebujnim vezovima, bojama, utkanim ukrasima i našivenim nakitom. Rečički guci izvest će plesove đikalicu i drmeš uz pjevanje samica-rozgalica.

Posavski BregiKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „OGRANAK SELJAČKE SLOGE” PO-

SAVSKI BREGI


U blizini Ivanić-Grada, Posavski Bregi selo su bogate kulturne i povijesne baštine koja se očituje u brojnim sačuvanim tradicijskim posavskim čardacima, od kojih je najstariji iz 1892. i pod zaštitom je Ministarstva kulture. Na selo pazi Dobrovoljno vatrogasno društvo od 1896. godine, a tradicijske, svjetovne i sakralne pjesme i običaje od zaborava čuva Ogranak Seljačke sloge od 1934. godine. Otada Brežani vrsno njeguju i prikazuju svoju zavičajnu baštinu, pjesme i plesove, a osobito se skrbe o tipičnoj nošnji s izraženim crveno-bijelim kontrastom boja. Zbog bogatoga repertoara i dobrog vođenja Društva, od naše prve Smotre 1966. često su nastupali u programima. Istražuju i objavljuju tonske zapise, a organiziraju i jedinstvenu smotru muških pjevačkih skupina i smotru folklora Lepe moje ravne pole. Otpjevat će pjesmu Oj, Savice te otplesati paragvajz, staro sito, dučec i drmeš te polku za otpelavanje, koje izvode uz pratnju tamburaša i violine. U Društvu djeluju dvije dječje skupine, plesna, tamburaška i skupina mladih tamburaša te ženska pjevačka skupina koja će nastupiti i na Kamenitim vratima s marijanskim pjesmama.


SikirevciKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „SLOGA“ SIKIREVCI

Brodsko-posavska županija

Hrvatsko pjevačko društvo osnovano je 1906. godine, a 1928. Dobrovoljno vatrogasno društvo, u sklopu kojega je djelovala tamburaška glazba. Prvi organizirani nastup folklorne skupine s nazivom “Hrvatska mladež” bio je 1939. godine. Na poticaj Matice hrvatske 1971. obnovljena je folklorna sekcija koja je djelovala nekoliko mjeseci, a 1975. osnovano je Kulturno-umjetničko društvo “Sloga”. Okupljanjem mladih u pokladno vrijeme u prošlosti plaćali su se svirači koji su predvodili kolo. Kolo se pretežito održavalo u privatnim većim sobama, a poslije u vatrogasnom domu. Kad se održavalo po sobama, išlo se po redu, iz kuće u kuću. Svi mladi koji su željeli sudjelovati u kolu bili su dužni platiti za svirače. Takav način zabave zvao se poredovnica, a po tome je nazvana suvremena smotra Sikirevačka poredovnica, koja se organizira sredinom siječnja u suradnji sa smotrom Brodsko kolo. Organiziraju i pokladno jahanje, kao i zabavu Sikirevački ceker. Zavičajne pjesme i kola izvode uz tamburu samicu i tamburaški sastav.

SalinovecKULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO „SALINOVEC“

Varaždinska županija

Salinovec je malo naselje u podnožju planine Ivanščice, nedaleko od Ivanca. Nalazi se na zapadnom dijelu Varaždinske županije u gornjem porječju rijeke Bednje. Društvo je osnovano 1999. godine radi očuvanja i njegovanja kulture, tradicije i običaja ivanečkog i salinovečkog kraja te Hrvatskoga zagorja. Uz salinovečke mužikaše, guce, violinu, cimbal i tambure izvest će se momačko nadigravanje u drmešu, takozvano drmešarenje, kako se plesalo na svadbama i zabavama.


ŠemovciTOMISLAV ZVONAR, CIMBAL

Koprivničko-križevačka županija

U Šemovcima, malom selu u blizini Đurđevca, živi i djeluje cimbalist Tomislav Zvonar koji ima završenu osnovnu glazbenu školu i petnaest godina iskustva sviranja cimbala. Voditelj je glazbene radionice u Udruzi cimbalista Hrvatske. Umijeće sviranja cimbala upisano je kao nematerijalno kulturno dobro u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Na cimbalu će odsvirati Podravino moja mila, Potočić maleni i podravsku polku.

Slavonija, Srijem i BaranjaORKESTAR „MIŠINA“

Orkestar „Mišina“ nastao je iz Udruge glazbene starine koja je njegovala i čuvala tradicijske popijevke i svirku poglavito na aerofonim tradicijskim instrumentima, gajdama i dudama koje su se svirale na području Slavonije, Baranje, Srijema i Bačke. Orkestar je nastao kao scenski dio Udruge te djeluje samostalno, okupljajući glazbene entuzijaste koji svojim načinom i tehnikom čuvaju folklorni način sviranja i pjevanja s tradicijskim instrumentima ili bez njih. Članstvo u orkestru se mijenja, ima brojne nastupe u Hrvatskoj i inozemstvu. Najčešće nastupaju samostalno, u manjem ili većem broju, rijetko kao pratnja nekom plesnom društvu, kombinirajući sviranje zanimljivih skladbi i varijanata. Instrumenti koje će predstaviti su gajde (gadlje) koje su se svirale u cijeloj Slavoniji, Baranji te Bačkoj i Vojvodini, zatim peteroglasne dude (dude s pet pisaka) svirane u Podravini i našičkom kraju, dvojnice (dvojna pastirska frula), okarina (zemljani školjkasti instrument vjerojatno donesen sa Zapada jer su ga svirali brojni soldati vraćajući se s fronta, kombinirajući ga s drugim instrumentima) te tambure samica i bugarija. Ovaj put sviraju Tomislav Livaja, Marija Ivanković i Filip Car.


Dramska skupina pučkog kazališta / Folk theater drama groups

IEF foto 77806 - Folklorna gurpa pleše kolo na smotri u Benkovcu.


Dramska sekcija Ogranka Seljačke sloge Buševec / Folk theatre of Buševec Peasant Harmony BranchPučko kazalište u Buševcu dio je djelatnosti Ogranka Seljačke sloge i djeluje gotovo bez prekida od 1923. godine. Prekinuli su s radom na četiri godine jedino u doba Drugog svjetskog rata. Na Štefanje, 26. prosinca 1923. članovi Seljačke sloge u Seljačkom domu u pauzi između dva plesa izveli su kratke igrokaze Car i svinjar te Seljak i gospodin. Odjek je bio neočekivano pozitivan pa je Sloga nastavila s prikazivanjem poučnih igrokaza o raznim temama. Svake godine bilo je nekoliko dramskih premijera, 1939. godine čak sedam, među njima dva Molierova djela - Škrtac i Umišljeni bolesnik, Kosorov Požar strasti, Senečićev Neobičan čovjek, Pokondirena tikva Jovana Sterije Popovića te još dva kraća djela. Takva bi produkcija bila dostojna i nekog profesionalnog kazališta. Najveći broj predstava prije Drugoga svjetskog rata režirali su Mato Detelić Banski, koji je u mnogima i nastupao, braća Josip i Juraj Kos, Radovan Tomšić Braco, Ivan Janković, Mijo Kos Zorko i Matija Mihatović. Nakon izgradnje zadružnoga doma s velikom dvoranom i pozornicom 1950. godine, poboljšali su se uvjeti za rad dramske grupe. Sve su se predstave izvodile i u okolnim selima, najčešće u Lekeniku, Kučama i Turopolju. U devedeset godina rada Pučkog kazališta izvedeno je oko 150 manjih i većih dramskih djela u kojima je sudjelovalo najmanje tisuću izvođača svih dobi. Kao redatelji okušali su se također Zvonko Vnučec, Zvonimir Črnko, Ivan Rožić Nikolin, Ivan Rožić Pavek, Josip Kovačević, Božo Kajganić, Branko Detelić, Ljubica Pernar-Robić, Romana Rožić, Milenko Tošić… Devedeset godina rada Pučkog kazališta Buševec motiviralo je mnoge Buševčane da se okušaju u pisanju dramskih djela. Na buševskoj su sceni izvedena dramska djela Josipa Kovačevića, Ivana Rožića Nikolinog, Ljubice Pernar-Robić, Ivana Rožića Paveka, Vere Starešine, Natalije Bobesić i Josipa Robića Habe.

(iz opširnijega teksta Ivana Rožića Nikolina)

Srijeda / Wednesday, 8. 7. 2020.21 sat, atrij Galerije Klovićevi dvori / Klovićevi dvori Gallery Atrium, Jezuitski trg 4Slavko Kolar: Svoga tela gospodarRežija: Ivan Rožić Nikolin

Pučko kazalište Buševec postavilo je na svoj repertoar treći put jednu od najboljih hrvatskih drama, djelo Slavka Kolara Svoga tela gospodar. Prvi put je djelo postavljeno 1968. godine i to je najveći domet našega amaterskog kazališta. Izvedba toga djela bilo je najbolje ostvarenje hrvatskih dramskih amatera te godine i predstavljalo je Republiku Hrvatsku na jugoslavenskom festivalu dramskih amatera u Hvaru. Drugi put je djelo postavljeno 1988. godine i ponovno je doživjelo kod publike i kritike veliki uspjeh. Izvješća su hvalila “nepatetično, ali ozbiljno novo čitanje teksta” (D. Brdarić), a Dragutin Klobučar, glumac i redatelj, napisao je u Biltenu SKAZ-a da se ne sjeća da je ikad vidio tako inteligentno i nadareno novo čitanje kazališnog djela. Za ovu izvedbu djelo je ponovno dramaturški obrađeno i propituje moguću krivnju za tragičan tijek događaja. Odnose među likovima prepuštamo na ocjenu gledateljima.


Koncerti / Concerts

IEF foto 1194 – Grubić - Ogranak Seljačke sloge izvodi narodni ples u Opatiji 1951. Hrvatska: Sisačko-moslavačka ž.: Petrinja, Greda


PONEDJELJAK / MONDAY, 6. 7. 2020.21 SAT, ATRIJ GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI / KLOVIĆEVI DVORI GALLERY ATRIUM, JEZUITSKI TRG 4

Koncert / Concert:

FADOJelena Radan & Pedro Abreu

Koncert fada u izvedbi Jelene Radan i gitarista s Madeire „priča“ o čežnji i neispunjenim željama - o saudade, o najvećoj Amaliji Rodrigues i portugalskom narodu. Jelena dugo godina pjeva svoj fado koji iscjeljuje stanje ravnodušnosti, kako ona to voli reći. Fado je pronašao Jelenu, a Jelena uživa u fadu u stankama između koncerata autorske glazbe, nerijetko ih i povezujući. Pedro je donio miris Madeire i znalački aranžirao pjesme koje je Jelena probrala kao one koje joj najviše znače. Pjesme ovoga koncerta fada vode nas na putovanje sudbine i volje, mora i vjetra, straha i čežnje... Pjesme snažnog Amalijina pečata, poput Estranha forma da vida (Čudni oblik života), Tudo isto e fado (Sve je to fado)… Što je to što nas u fadu ne čini ravnodušnima, ako ga fadist izvede kako treba? Saudade je taj osjećaj sjete, čežnje, bolna praznina neispunjenih želja, ali i vapaj, ponos, traganje…

Jelena Radan (Zagreb, 1974,) počela je svoj glazbeni put kao tinejdžerica, pjevajući u nekoliko bendova, te se okušala kao solistica u mjuziklu Sarajevski krug, u kojem je s još četrdesetak kolega na sceni nastupila desetak puta u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog, na daskama gotovo svih hrvatskih kazališta, u Theater an der Wien u Austriji te u Škotskoj i Americi. Objavljen je i album sniman u studiju u Linzu, na hrvatskom i engleskom, Sarajevski krug (Sarajevo circle).

Dosad je objavila samostalne albume Nije kraj (2003.), Novi dan (2007.), live album fada Moja potraga za fadom (2005.) te DVD/CD Fado na Peristilu – Da Vida Quero Os Sinais (Od života želim znakove, 2008.). S albumom Nije kraj dvaput je nominirana za diskografsku nagradu Porin. U Baletu HNK-a u Zagrebu s baletnim ansamblom postaje dijelom suvremenog baleta Varijacije u f.ado molu, u režiji i koreografiji Huga Viere, i sa svojim glazbenicima, Joškom Tomićem i Mariom Stojanom, u sklopu predstave, uživo izvodi nekoliko pjesama fada. U kazalištu KNAP u predstavi Femme Fadal – San o Amáliji Rodrigues u slikama kazališta sjena, u režiji Morane Dolenc (2012.) isprepliće se kazalište sjena i lutkarstvo s fadom u izvedbi Jelene Radan, u pratnji Pedra Abreua na gitari.Treći studijski samostalni album Voyage (2013.) na četiri jezika (producent Edi Cukerić, Menart), nominiran je za europsku nagradu Impala za najbolji album indie glazbe. Voyage je nominiran i za najbolju žensku vokalnu izvedbu, a dobio je i nacionalnu diskografsku nagradu Porin za najbolje likovno oblikovanje (B. Sekulić i Kreativne ovčice). Koncerti Voyage u organizaciji Koncertne direkcije Zagreb održani su u Galeriji Klovićevi dvori te u zagrebačkoj Tvornici kulture. Na albumu za djecu Mjesto za mene (2013.), nagrađenom diskografskom nagradom Porin, autorica Meri Jaman i Anite Valo u suradnji s Udrugom Breza iz Osijeka, Jelena potpisuje stihove za pet pjesama.

Prvi roman za djecu Zeda – Rejna Zum u Zemlji djece (2014.) objavljuje u izdanju izdavačke kuće Algoritam s kojom održava književne susrete. Roman je dobio nagradu SFERE za najbolji roman za djecu 2014. Sudjeluje u radu na tekstu s Dunjom Fajdić za predstavu za djecu Tonka Bontonka redateljice Morane Dolenc (2018.). Trenutno radi na novim autorskim pjesmama koji nastavljaju glazbenu priču s albuma Voyage. Jedna od njih je i Kad nas ne bude, autorska pjesma koju je otpjevala na Festivalu šansone u Šibeniku 2016., za koju je dobila nagradu za interpretaciju te drugu nagradu publike te večeri. Na istom festivalu 2018. s autorskom pjesmom Negdje tamo gore osvaja prvu nagradu žirija te treću nagradu publike. I dalje pjeva na koncertima fada jer je to njezina glazbena strast. Pedro Miguel Pereira Abreu (Madeira, Portugal, 1977.) počinje studirati gitaru 1993. na Konzervatoriju Madeira u klasi Pedra Zamora. Godine 1999. seli se u Lisabon uz pomoć klavirista Roberta Andresa. Pohađa privatne sate Dejana Ivanovića, virtuoznog gitarista iz Bosne i Hercegovine. Nakon šest mjeseci primljen je na Muzičku akademiju u Zagrebu, gdje studira kod Darka Petrinjaka i stječe diplomu 2003. godine. Uz to, polazi nekoliko majstorskih tečajeva i seminara. Prije dolaska u Hrvatsku sudjeluje na dvjema ljetnim školama s Paulom Valenteom Pereirom, portugalskim gitaristom koji se školovao s poznatim Emiliom Pujolom. U Madeiri je polazio majstorske tečajeve Darka Petrinjaka, Istvána Römera i Gorana Listeša. Učio je i baroknu komornu glazbu kod Stephena Bulla. Svirao je s najboljim gitaristima s međunarodne scene: Pablom Marquezom, Zoranom Dukićem, Laurom Young, Davidom Russelom i Dušanom Bogdanovićem. U Zagrebu je polazio i majstorski tečaj Thomasa Muller-Pearinga. Pedrove glazbene aktivnosti obuhvaćaju mnogo više od samog sviranja instrumenta. Kao član kulturne i glazbene zajednice Xarabanda, skupio je, transkribirao i snimio tradicijsku glazbu Madeire te je objavio na nosačima zvuka i kao notne zbirke. Pedro je skladatelj, a svoje je skladbe izvodio u Hrvatskoj i u inozemstvu. Među ostalima, napisao je Tri gitare (gitarski trio), Calmo, Sonatu (za engleski rog i gitaru), Heptagon i Suitu Madeirense, uz uvijek dobre kritike. Kao solist ili član ansambla snimao je za radio te lokalne i međunarodne televizijske postaje (RTP Madeira, RTP International i HRT 2). Često nastupa svirajući komornu glazbu s velikom raznolikošću kombinacija i stilova. Jedan od nedavnih projekata je Trio del Sur, ansambl koji je osnovao s ciljem izvedbi njegovih skladbi latino glazbe. Od 2004. Pedro nastupa u duetu s vrsnim oboistom Zoltanom Hornyanszkyem. Prvi koncert održali su u Velikoj Gorici, a slijedili su nastupi na festivalima Budapest Spring Art Festival 2004. (Mađarska); Glazbene večeri u Svetom Donatu u Zadru 2007. te Riječke ljetne noći 2008. Uz skadanje i nastupe, Pedro radi i kao gitaristički pedagog u Glazbenoj školi Rudolfa Matza u Zagrebu.

ww

w.tv

rdja

va-k

ultu

re.h

r


Najjača strana Cubisma oduvijek su koncertni nastupi, tijekom kojih publiku redovito rasplešu pozitivnom energijom kojom zrače s pozornice. Sastav je osnovan 1995. godine, a nazvan je po skladbi Cu-bi Cu-bop džezističkog trubača Dizzyja Gillespieja, koji je u toj skladbi prvi put povezao afro-kubanske ritmove s jazz-glazbom.

O novom albumu TUMBAO

Cubismo koji već 25 godina donosi plesne ritmove domaćoj publici pripremio je pravu glazbenu poslasticu. U godini kad slave četvrt stoljeća postojanja objavili su album koji je nastao u suradnji s Jazz orkestrom HRT-a. Najavni singl Lijepa si danas, u suradnji s pulskom grupom Nola, osvojio je srca publike i brzo zavladao radijskim eterom, a ostatak albuma ispunjen je jednako zaraznom pozitivnom energijom i dobrim vibracijama koje su u posljednjih četvrt stoljeća postale sinonim glazbe Cubisma. Suradnja s Jazz orkestrom HRT-a izvukla je najbolje od oba benda spajanjem moćne ritam-sekcije Cubisma i snažne puhačke sekcije Jazz orkestra HRT-a. Novi album izlazi nakon desetogodišnje diskografske stanke Cubisma, pa se na njemu osjeća snaga, emocije i ideje prikupljene tijekom toga razdoblja kad se bend više fokusirao na nastupe uživo. Na albumu se nalazi deset pjesama, a čak sedam potpisuju članovi Cubisma. Jednu skladbu napisao je maestro Miron Hauser, a jednu potpisuje Marijan Jelenić iz Nole. Posljednja pjesma na albumu je remake Gibonnijeve Tempere koju izdaju dvadeset godina nakon prve verzije na albumu Motivo Cubano.

Diskografija (Aquarius Records):

Cubismo (1997.); Viva la Havana (1998.); Alegrate mi pueblo / Radujte se, narodi (1999.); Motivo Cubano (2000.); Junglesalsa (2002.); A night with Cubismo – Live in Lisinski DVD (2005.); Amigos (2003.); Autobus Calypso (2007.); The best of Cubismo – Hardware (2010.); Tumbao (2020.)

CUBISMO:

Ricardo Luque – glavni vokal Tomica Rukljić – truba Nenad Grahovac – trombon, vokal Mario Igrec – gitara Mario Penton Hernandez – klavir, vokal Danko Burić – bas-gitara Lazaro Hierrezuelo Zumeta – bubnjevi, timbalesi Mladen Ilić – bongosi Hrvoje Rupčić – konge, vokal

ČETVRTAK / THURSDAY, 9. 7. 2020.21 SAT, ATRIJ GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI / KLOVIĆEVI DVORI GALLERY ATRIUM, JEZUITSKI TRG 4

Koncert / Concert:

AFRO-KARIPSKI FOLKLOR UZ CUBISMOCubismo je sastav koji svira energičnu plesnu glazbu temeljenu na afro-kubanskim ritmovima, ali u svojem osebujnom i prepoznatljivom stilu, ne ograničavajući se stilskim odrednicama. Kao protuteža kompleksnim aranžmanima, u grupi se njeguje improvizacija utemeljena ponajprije na jazzu. Članovi sastava su iz Hrvatske, Venezuele i s Kube. Cubismo je najpoznatiji bend koji svira takvu vrste glazbe u ovom dijelu Europe i već 25 godina djeluje u gotovo nepromijenjenom sastavu.

Dosad su izdali desetak CD-ova, od kojih se mnogi nalaze i u svjetskoj distribuciji (Universal i Irma Records). Od početka su surađivali s mnogim svjetskim glazbenim zvijezdama. Album Motivo Cubano snimljen je na Kubi s članovima legendarnog Buena Vista Social Cluba, a na albumu Viva la Habana gostovala je Yolanda Duke, pjevačica orkestra Tita Puentea. Cubismo je na svojim albumima i koncertima ugostio i mnogo pjevačkih velikana iz Hrvatske, kao što su Josipa Lisac, Gibonni, Oliver Dragojević, Gabi Novak i Jimmy Stanić te glazbenike sa širih prostora, kao što su “kralj” romske glazbe Šaban Bajramović, Vlada Divljan te Kočani orkestar iz Makedonije. Uvijek su ponosni na svoju multikulturalnu koncepciju za koju vjeruju da uvelike pridonosi širenju glazbenih i ljudskih vidika.

Poznat po visokoj glazbenoj kvaliteti, Cubismo je redovito nagrađivan strukovnim nagradama. Osvojio je rekordna 24 Porina, uz više od 40 nominacija, dok su članovi Cubisma zbog sviračkog umijeća česti dobitnici nagrade Status za najbolje instrumentaliste u Hrvatskoj.

Mar

ija Š

tilin

ović

/ H

RT


NEDJELJA / SUNDAY, 12. 7. 2020.21 SAT, ATRIJ GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI / KLOVIĆEVI DVORI GALLERY ATRIUM JEZUITSKI TRG 4

Koncert / Concert:

KAK JE TEŠKO NAŠU LJUBAV TAJITI

Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO /National Folk Dance Ensemble of Croatia LADO

ORKESTAR I SOLISTI ANSAMBLA LADO

Program vokalno-instrumentalnog koncerta Kak je teško našu ljubav tajiti publici pruža uvid u bogatstvo i raznolikost hrvatskih tradicijskih glazbala i vokalnih izričaja. U petnaest glazbenih brojeva Ladovi glazbenici i solisti prikazat će glazbenu, instrumentalnu i vokalnu tradiciju Posavine, zagrebačkoga Prigorja, Slavonije, Baranje, Podravine, Međimurja i Dalmacije te uživati u zvukovima gajdi, peteroglasnih duda, tambura samica, dvojnica, diplica i cimbala. Glazbene obrade potpisuju, među ostalima, Emil Cossetto, Božo Potočnik, Marijan Makar, Duško Topić i Alan Kanski.

PETAK / FRIDAY, 10. 7. 2020.21 SAT, ATRIJ GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI / KLOVIĆEVI DVORI GALLERY ATRIUM, JEZUITSKI TRG 4

Koncert / Concert:

TRADICIJSKA GLAZBA S POTPISOMZrinka Posavec & bend

Njezin je moto - “Glas otkriva dušu, strast i želje”, u što su se uvjerili svi koji su dosad imali prilike slušati cijenjenu glazbenicu Zrinku Posavec. Ta iznimno talentirana pjevačica, kantautorica, pjesnikinja i glazbena pedagoginja održava koncerte najljepših tradicijskih pjesama, melodija i stihova, uz vlastite autorske skladbe skladane u duhu tradicijske glazbe.

Na repertoaru će se naći tople starogradske pjesme koje pripadaju Panoniji (Imam jednu želju, Ne vrijedi plakati, O, gdje si, dušo), pjesme iz Međimurja (Protuletje se otpira, Dej mi, Bože, oči sokolove i pjesme iz njezine Slavonije (Okreni se, divojčice) te autorske skladbe (Za tebe, Ako želiš moje srce) i druge. Odabir pjesama ističe raznorodnost tema i melodija, pjesama rugalica i onih bolnih ljubavnih koje dolaze iz seoskih i gradskih sredina. Na pozornici na otvorenom prostoru pridružit će joj se vrsni glazbenici okupljeni u ansambl: Kristina Bjelopavlović Cesar na klaviru, Mario Igrec na gitari, Borna Šercar na udaraljkama i Goran Delač na kontrabasu.

ww

w.n

ovag

ra.h

r


Irish Night Emerald Steps and Drowsy Lizards

Emerald Steps je plesna skupina koja je počela djelovati u travnju 2019. godine. Članice imaju dugogodišnje plesno iskustvo u raznim plesnim stilovima, a u udruzi njeguju tradicionalne i suvremene inačice irskih plesova – irski step, ceili plesove, sean nos i set plesove. Djelovanjem nastoje zainteresirati publiku za irsku plesnu i glazbenu kulturu; zato osim nastupa održavaju radionice i druženja na koncertima irske glazbe. Često nastupaju uz glazbenu pratnju benda Drowsy Lizards. Drowsy Lizards je osmeročlani vokalno-instrumentalni sastav iz Zagreba. Svoje glazbeno djelovanje počinju 2016. u studiju irskog plesa Celtic Fantasy kao glazbena pratnja plesnom ansamblu. Od 2018. djeluju samostalno. Izvode obrade te vlastite aranžmane irske tradicijske i pubske glazbe, od irskih balada, preko pubovskih veselica do tradicionalnih plesova. U zagrebačkom Sheridan’s Irish pubu nastupaju svakoga tjedna, a irskoj atmosferi pridonose zvukovi tradicijskih glazbala – bendža, bódhrana, flaute, tin whistlea, mandoline, gitare i violine.

Na Međunarodnoj smotri folklora Zagreb predstavit će se zajedničkim nastupom kojim će obuhvatiti starije i suvremene inačice irske glazbe i plesova, ponajprije irskog stepa. Repertoar se sastoji od starijih oblika irskog stepa koje će predstaviti u nekoliko natjecateljskih, takozvanih feis plesova koji se izvode solistički – reel i slip jig u tehnici soft-shoe te dva tradicionalna set plesa Blackbird i Saint Patricks Day u tehnici heavy-shoe. Stariju inačicu reela i slip jiga plesačice su naučile od Terese (Terry) Böhme, r. Casalaspro, koja ih je plesala na natjecanjima u irskom stepu od pedesetih do sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Te koreografije sadrže i korake koje je osmislio i podučavao Ted Kavanagh, jedan od inovatora na području irskog stepa od sredine 20. stoljeća. Slijedi niz od tri grupna ceili plesa (Walls of Limerick, Siege of Carrick, Siege of Ennis). Program završava dvjema suvremenijim koreografijama irskog stepa koje su članice Emerald Stepsa same koreografirale – Butterfly slip jig u tehnici soft shoe te posljednja koreografija Cailinke u tehnici heavy shoe, koja se osim irskog stepa sastoji i od elemenata sean nosa, koji se često smatra pretečom suvremenog irskog stepa te niz plesova koji se nazivaju i irskim folklorom. Između plesnih brojeva Drowsy Lizardsi će izvoditi tradicionalna i pubovska instrumentalna i vokalno-instrumentalna djela. .

Dašak BrazilaBossa Banda

Bossa Banda je ženski vokalni kvartet koji izvodi brazilsku glazbu, a u Zagrebu djeluje od 2010. godine. Donose zanimljiv presjek brazilskog repertoara koji se sastoji od dobro poznatih hitova bossa nove, sambe te drugih ritmova brazilske popularne glazbe zvane MPB. Iako se Brazil najčešće percipira isključivo kao zemlja bossa nove, karnevala ili nogometa, njegovo je poliritmično i harmonijsko bogatstvo nepresušno. Ovim damama cilj je prenijeti dašak brazilske kulture svojim nastupima, radionicama izrade turbana, radionicama sambe, brazilskih ritmova i pjevanja te organiziranjem raznih događanja. U procesu su snimanja svojega albuma prvijenca, a odobren im je i prvi projekt u sklopu programa Ruksak (pun) kulture, zahvaljujući kojem će hrvatskim školarcima približiti ples, ritam i pjev Brazila.Bossa Banda ne bi bila ista bez kreativnog vodstva Brazilca s austrijskom adresom – Marca Antonija da Coste – vrsnog skladatelja, aranžera i multiinstrumentalista, te bez rada s renomiranom jazz-pjevačicom Lelom Kaplowitz s kojom marljivo rade na svojoj vokalnoj tehnici.Na Smotri će nastupiti s vrsnim domaćim glazbenicima: Filipom Pavićem na gitari, Jelenom Galić na bas-gitari te Brunom Matić na bubnjevima. Pratit će ih glasovi Mirjane Vladić, Ane Matijević, Zrinke Fain i Marijane Mijatović.

SRIJEDA / WEDNESDAY, 15. 7. 2020.21 SAT – ATRIJ GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI / KLOVIĆEVI DVORI GALLERY ATRIUM, JEZUITSKI TRG 4

Koncert / Concert:

IRISH NIGHT Emerald Steps and Drowsy Lizards

i

DAŠAK BRAZILABossa Banda


ČETVRTAK / THURSDAY, 16. 7. 2020.21 SAT, GRADEC / GRADEC PLATEAU

SVEČANA PRIREDBA 54. MEĐUNARODNE SMOTRE FOLKLORA ZAGREB

Koncert Tradicijski svirači i pjevači / Concert Traditional musicians and singers

Delnice, Delnički muzikantiPoljica, otok Krk, FD „Poljica“, sopci Edi Milohnić i Luka BrozićNerezine, otok Lošinj, FD „Studenac“, Dario Kučić, mijehOsojnik, KUD „Sv. Juraj“ Osojnik, Nikoleta Kovačić, lijericaLopar, Rab, otok Rab, KUD „San Marino“ Lopar, Anđelo Brna i Bruno Škarić, RabJelenje, KUD „Zvir“ Jelenje, Grobnički sopciKršan, KUD “Ivan Fonović Zlatela” Kršan Slavonija, Baranja, Srijem, Orkestar „Mišina“, Tomislav Livaja, Filip Car, Marija IvankovićLastovo, otok Lastovo, Eduard Edi Bačko, liraDonja Lomnica, KUD „Nova zora“, Ivan KlafurićKuterevo, KUD „Dangubice“ KuterevoRečica, KUD „Rečica“ RečicaŠemovci, Tomislav Zvonar, cimbalSalinovec, KUD „Salinovec“, Salinovečki mužikaši

Tradicijski svirači oduvijek su glavni pokretači i izvođači na zabavama, pa ih u kajkavskim kraje-vima često nazivaju veselnikima. Svečana priredba 54. Međunarodne smotre folklora Zagreb, u četvrtak, 16. srpnja, prikazat će širok izbor solističkih tradicijskih instrumenata te svirku manjih sastava, uz pjevanje i poneki ples. Time se ističe raznolikost i zvučno bogatstvo koje umjetnički ostvaruju tradicijska glazbala i njihovi svirači umjetnici, bez kojih bi vrlo rijetko bilo plesa.

Na koncertu ćemo moći čuti sviranje na brojnim instrumentima prema kojima se bogatstvo hrvatske tradicijske kulture ogleda u raznolikosti i šarenilu zvuka, u posebnostima zvukolika.

Delnice su na tranzitnom području središnjega dijela goranske visoravni, mjesto preklapanja različitih utjecaja, kamo su iz negdašnje Austro-Ugarske stigli polka i valcer, a iz Češke dijatonska harmonika heligonka, danas neizostavni simboli kulturnoga identiteta goranskoga područja. Delnički muzikanti dio su tamburaškog sastava KUD-a ”Delnice”. To su Denis Kezele na dijatonskoj harmonici, Saša Marincel na bugariji te Franjo Jakovac na berdi.

Krčki tanci tradicijski su plesovi otoka Krka koje karakterizira prebir, koji je na zapadnom dijelu otoka, u Poljicima, vrlo temperamentan i ubrzan. Tancaju se uz kružno kretanje parova te promjenu smjera kretanja pred sopcima, ovaj put Edijem Milohnićem i Lukom Brozićem. Oni sopom u velu i malu sopelu, instrumente s piskom tipa oboe, određuju tempo i promjene u tancu.

Svirač na mehu iz Nerezina na otoku Lošinju, Dario Kučić, izvest će zov ili spelivanje nevestice, melodiju za ispraćanje mladenke na piru, a zatim i dijelove tanca, Milo, drago te nerezinsku polku – račić, udarajući ritam nogama. Osim na piru, redovito sope na fešti od muaja u Nerezinama.

Iz Osojnika nam je stigla Nikoleta Kovačić, koja vrlo uspješno udara u lijericu dok mladi balaju kolo, poskočicu, linđa. Uz lijeričarku, kolovođa duhovito izvikuje redoslijed figura i vodi kolo.

Članovi KUD-a „San Marino“ iz Lopara najčešće pjevaju kao maškori. Pritom ih često prate dvojica mišnjičara, Anđelo Brna i Bruno Škarić iz Raba, osobito za izvedbe pojke i tanca čije će figure izvesti.

U Jelenju na Grobinšćini glasoviti su Grobnički sopci. Oni sviraju potresujku i tanac po hrvacku uz harmoniku trieštinu i pratnju bajsa. Zovu ih sopcima, iako ne sviraju sopele jer pojam sopnje označava čin sviranja općenito. Plesnom zabavom upravlja muškarac – feštar, prstima dajući dogovorene znakove za pojedine plesove, za prekid plesa i zajedničku pjesmu.

Iz Istre će nam kršanski sopci, članovi Društva „Ivan Fonović Zlatela“, koje je nazvano upravo prema graditelju tih instrumenata, izvesti mantinjodu, kontu na tanko i debelo i kršonski balon na mihu.


Iz ravne Slavonije dolazi sastav „Mišina“. Naziv su odabrali baš po mišinama od kojih se njihovi instrumenti rade. Predstavit će, naime, gajde (gadlje) koje su se svirale u cijeloj Slavoniji, Baranji te Bačkoj i Vojvodini. Čut ćemo i peteroglasne dude (dude s pet pisaka) iz Podravine i našičkoga kraja, a zatim i dvojnice (dvojna pastirska frula), okarinu (zemljani školjkasti instrument vjerojatno donesen sa Zapada jer su ga svirali brojni soldati vraćajući se s fronta, u kombinaciji s drugim instrumentima) te tambure samicu i bugariju. Uz Tomislava Livaju, sviraju Marija Ivanković i Filip Car.

S Lastova će nastupiti Eduard Edi Bačko koji udara u liru. Uobičajeno prati pokladare i njihovo kolo te zajedno sa ženskim lijepim maškarama, njihovo zajedničko završno kolo s rupčićima, nakon čega se spaljuje lutka Poklada. Lijerica prati i bal pod liru.

Iz Donje Lomnice kao član Društva „Nova zora“ nastupit će s osobitim načinom muškog solističkog pjevanja Ivica Kafurić, koji će otpjevati pjesme iz svadbenih običaja Cvili jelen i Tri tičice goru projletele.

Kuterevčani će svirati na svojim glasovitim tamburama dangubicama, a momci će zatim povesti i kolo ojkan.

Svirka guca i pjevanje rozgalica upisana su umijeća nematerijalne baštine u Registar kulturnih dobara, a ćut ćemo ih u izvedbi Društva iz Rečice.

Cimbalist Tomislav Zvonar iz Šemovaca milozvučnim će melodijama dočarati podravske ravnice i potoke, a na kraju programa će Salinovečki mužikaši, također guci, zaigrati, a momci zatancati drmeš da bismo uživali u drmešarenju, ubičajenom nadmetanju plesača na zagorskim svadbama i zabavama.

Svečanim programom najavljuje se iduća večer ogranaka Seljačke sloge, kulturnih društava koja su u nazivu zadržala ime Sloge i naslijedila njezino djelovanje.

ideja i koncepcija: Vidoslav Bagur

Delnice delnička polka – Delnički muzikanti, harmonika heligonka (Denis Kezele), uz bugariju (Saša Marincel) i berdu (Franjo Jakovac)Poljica, otok Krk na korak i tanac, sopci Edi Milohnić i Luka Brozić Nerezine, otok Lošinj, spelivanje nevestice, Milo, drago, račić (nerezinska polka), Dario Kučić, mehOsojnik kolo, poskočica, linđo, Nikoleta Kovačić, lijericaLopar, Rab, otok Rab – muški pjevači Rodno misto svakome je milo, Kišica je malena padala Znaš kad san te našal, golubice mih solo i uz pjesmu Anđelo Brna mih solo i loparski tanac Bruno ŠkarićJelenje potresujka i tanac po hrvacku, Grobnički sopci, harmonika trieština uz bajsKršan mantinjoda, konta na tanko i debelo, kršonski balon na mih, KUD „Ivan Fonović Zlatela“ KršanSlavonija, Baranja, Srijem gajde (gadlje), dude, dvojnice, okarina, tambura samica i bugarija, orkestar „Mišina”, sviraju Tomislav Livaja, Marija Ivanković i Filip CarLastovo Podiglo se malo četovanje, pokladarsko kolo, lira, Edi BačkoDonja Lomnica Cvili jelen i Tri tičice goru projletele, Ivica KafurićKuterevo svirka u dvije tambure dangubice, kolo ojkan, KUD „Dangubice“ KuterevoRečica đikalica i drmeš, guci uz rozganje samica, KUD „Rečica“ RečicaSalinovec drmeš, nadmetanje drmešara, Salinovečki mužikanti, guci


PETAK / FRIDAY, 17. 7. 2020.21 SAT, GRADEC / GRADEC PLATEAU

KONCERT STOLJEĆE SELJAČKE SLOGE / CONCERT A CENTURY OF PEASANT HARMONYPosavski Bregi, KUD „Ogranak Seljačke sloge“ Posavski Bregi Drenovci, KUD „Ogranak Seljačke sloge“ DrenovciBaranjsko Petrovo Selo, KUD „Seljačka sloga“ Baranjsko Petrovo SeloGreda Sunjska, KUD „Seljačka sloga“ Greda SunjskaSikirevci, KUD „Sloga“ SikirevciĐurđic, Ivanska, Bjelovarsko-bilogorska županija, KUD Sloga – ĐurđicDonji Andrijevci, KUD „Tomislav“ Donji AndrijevciBuševec, Ogranak Seljačke sloge Buševec

U večeri ogranaka Seljačke sloge i kulturnih društava koja su u imenu zadržala ime Sloge i naslijedila njezino djelovanje ili su poput Kulturno-umjetničkog društva „Tomislav“ Donji Andrijevci, unatoč promjeni imena nastavila djelovanje koje se povremeno iz različitih razloga prekidalo, vidjet ćemo programe kojima ta društva prikazuju vlastite tradicije, pjesme, ples, nošnje i običaje. Tematski se program trebao protezati tijekom još jedne večeri s dvostrukim brojem skupina, pa i onima koja prema nazivu više nisu ogranci Sloge, ali su nastavili biti središte okupljanja sela u kulturnom, prosvjetnom i dobrotvornom smislu ili su na tim tradicijama osnovani nakon Drugoga svjetskog rata. Zbog novih žarišta oboljenja i opasnosti od širenja zaraze, morali smo Smotru prilagoditi i program skratiti. Cjelovitijim nastupima svake skupine želi se potpunije prikazati njihova tradicija javnog nastupanja koja traje cijelo stoljeće i sustavno se prenosi na mlađe naraštaje. Ta su društva uz kulturnu djelatnost zaslužna za boljitak svojih sela u gospodarskom, prosvjetnom i dobrotvornom djelovanju i danas.

Ogranak Seljačke sloge Donji Andrijevci, običaj kraljica, ljelja, 1939. Iz arhive KUD-a „Tomislav“ D. Andrijevci.

Seljačka sloga iz Baranjskog Petrovog Sela u Zagrebu 7. lipnja 1936. Iz privatne zbirke Krune Šokca.


NEDJELJA / SUNDAY, 19. 7. 2020.19 SATI I 30 MINUTA – KAMENITA VRATA / KAMENITA VRATA

Koncert hrvatskih marijanskih hodočasničkih pjesama / A concert of Croatian Marian pilgrimage hymns

O MILA MAJKO NEBESKASudjeluju:Ženska vokalna skupina KUD-a „Ogranak Seljačke sloge“ Posavski Bregi, Muška vokalna skupina KUD-a „Seljačka sloga“ Greda Sunjska,Ženska vokalna skupina KUD-a „Nova zora“, Donja Lomnica

Tematskim koncertom crkvene pučke glazbe predstavljamo marijanske hodočasničke pjesme. Štovanje lika Majke Božje duboko je utkano u vjerski život Hrvata u domovini i izvan nje. Stoga ne iznenađuje velik broj crkava i kapela posvećenih Majci Božjoj u različitim dijelovima naše domovine. Godišnje gotovo u svakom mjesecu barem jedan dan Crkva poziva vjernike na čašćenje lika Blažene Djevice Marije, koje se posebno slavi u svibnju, kolovozu i listopadu. Za stanovnike Zagreba Kamenita vrata posebno su mjesto posvećeno Majci Božjoj. Svakodnevno u tom posvećenom prostoru zagovaratelji i štovatelji Majke Božje hodočaste pred njezinu sliku koja je u Kamenita vrata postavljena nakon velikoga požara koji je 1731. godine zahvatio cijeli Gornji grad. U tom je požaru slika Majke Božje koja sjedi na prijestolju s Djetetom u naručju ostala neoštećena. Tražeći pomoć i utjehu ili izgovarajući riječi zahvale za učinjene milosti, Kamenita vrata za vjernike Zagreba i putnike namjernike postaju važno vjersko okupljalište, o čemu svjedoče ispisane kamene pločice oko kovane rešetke oltara. Upravo u čast Majci Božjoj

SUBOTA / SATURDAY, 18. 7. 2020.21 SAT – ATRIJ GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI / KLOVIĆEVI DVORI GALLERY ATRIUM, JEZUITSKI TRG 4

Koncert / Concert:

JAVA PRIJE SNA – VEČER UZ GAMELANAnsambl gamelana „Jaman Suara“

Ansambl gamelana „Jaman Suara“ osnovan je 2019. godine na tečaju gamelana koji se održava u Veleposlanstvu Republike Indonezije u Zagrebu. Iste godine ansambl bilježi prve javne nastupe: na Trgu Petra Preradovića u sklopu turističke promocije Lampung Day u organizaciji Veleposlanstva, zatim na Muzičkom biennalu Zagreb, kao dio studentskoga programa Knapanje, gdje je ansambl praizveo vlastite skladbe za gamelan te zajednički koncert s vokalnim ansamblom Harmonija disonance na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Jaman Suara, u slobodnom prijevodu „doba zvuka“, nazivom obuhvaća vrijeme i zvučanje, dva aspekta koji u glazbi za gamelan imaju gotovo dijametralno suprotan tretman u odnosu na klasične zapadnoeuropske tradicije. Ansambl njeguje izvedbu tradicijske glazbe za gamelan, pri čemu se oslanja na repertoar i stil sviranja iz Yogyakarte, sultanskoga grada u središnjoj Javi, a nove skladbe ansambla nastaju kao rezultat zajedničkoga rada svih članova. Trenutno ansambl čine Sara Blažev, Ena Hadžiomerović, Klara Kosić, Francesco Mazzoleni, Lucija Novosel, Francesca Paleka, Hannah Pavlić, Damjan Roce, Nikola Trputec te Julija Novosel (umjetničko vodstvo).


NEDJELJA / SUNDAY, 19. 7. 2020.21 SAT, ATRIJ GALERIJE KLOVIĆEVI DVORI / KLOVIĆEVI DVORI GALLERY ATRIUM, JEZUITSKI TRG 4

Koncert / Concert:

LADO ElectroSuradnja Ansambla LADO s Hrvojem Crnićem Boxerom i Ladovim solistom Borisom Harfmanom rezultirala je albumima LADO Electro i 2.0 Memorabilium u kojima se spajaju elektronička i tradicijska glazba.Crnić i Harfman za DJ pultom pratit će izvedbu uživo popularnih Ladarica i glazbenika Ansambla LADO, jedinog profesionalnog folklornog ansambla u Hrvatskoj. Brojni vokalni elementi već se nalaze na Ladovu repertoaru ili su inspirirani dijelovima nekih koreografija, dok drugi dio čine tradicijski napjevi s kojima se pjevači prethodno nisu susretali, ali su ih pjevali na način na koji to može izvesti samo LADO.

od Kamenitih vrata hrvatski skladatelj Ćiril Brajša spjevao je pjesmu O mila Majko nebeska, koja je prihvaćena kao rado pjevana molitva hodočasnika u bilo koje marijansko svetište. Pjesma je autorsko djelo, ali današnji interpretatori, kao i njihovi preci, takvom je ne doživljavaju, nego je ona za njih izraz duboke pučke pobožnosti. O tome svjedoče i promijenjeni stihovi: Tebi se tad / moli svak’ rad koji u izvornom obliku glasi Tebi se tad / moli sav grad, kao i izvorni stih Ti zaštitnice vjernika u Ti zaštitnice bijednika. U njima se jasno očituje pučko umjetničko nadahnuće. Izvorni oblici stihova jasno lokacijski određuju sudionike grada u molitvi, no pučka domišljatost prilagodila je stih svojim ambijentalnim potrebama. Time smisao i poruka vjerskog zanosa i pučkog nadahnuća u pjesmi ničim nisu narušeni, ali su poprimili obilježja lokalnog glazbenog izričaja. Melodija napjeva zbog svoje ritmičke jednostavnosti u okviru pentatonike prihvatljiva je širokim glazbenim masama pa ne iznenađuje što je našla plodno tlo u gradskim i seoskim glazbenim sredinama.Uz tu pjesmu, izvođači će izvesti izbor iz više ili manje poznatih marijanskih pjesama, kao i lokalne inačice marijanskih napjeva. Nezaobilazni napjevi Čuj nas, majko, Ja sam sirota, nevoljan stvor, Lijepa si, lijepa i dr. (…), kao i Zdravo, Djevo koji smatramo hrvatskom marijanskom himnom. Upravo melodija napjeva Zdravo, Djevo (Kraljice Hrvata) povezuje hrvatsku i češku crkvenu glazbu, odakle je melodija napjeva preuzeta, a tekst pjesme ispjevao je isusovac o. Petar Perica 1904. godine za proslavu 50. godišnjice proglašenja dogme bezgrešnog začeća. To je dokaz da dio napjeva marijanskog hodočasničkog repertoara seže izvan hrvatskoga pučkog habitusa; to su prepjevi tradicijskoga glazbenog naslijeđa širokog zapadnoeuropskog civilizacijskog glazbenog kruga. Mnogi od napjeva su autorska djela, kojima su se autori tijekom prijepisa u rukopisnim crkvenim pjesmaricama pomalo izgubili. Usmenom predajom i kontinuiranom izvođačkom praksom u vrijeme liturgijskih slavlja, pučkih pobožnosti ili u vrijeme hodočašća postali su dio nezaobilaznog crkveno-pučkog repertoara. Žive u izvedbama ljudi koji su svojim životima duboko utkani u rad folklornih skupina i vjerskih zajednica. Upravo na tom tragu ovim koncertom predstavljamo usmenu predaju crkvenih napjeva izvođača koji se u lokalnim zajednicama spontano prenose kroz nekoliko generacija. Stoga često nailazimo na to da u izvedbi istoga napjeva s istim žarom i vjerskim zanosom zajedno sudjeluju bake i djedovi, majke i očevi, kćeri i sinovi te unuci. U vremenu kad su gotovo svi važni sakralni objekti u Zagrebu stradali od potresa, oltar i svetište Majke Božje u najužem središtu Zagreba ostali su gotovo netaknuti. To je dovoljan razlog da se još jedanput na posvećenom mjestu, uz nakanu za zahvalom i milosti nakon potresa te tijekom pandemije virusa COVID-19, iskaže čast Majci Božjoj pjevanjem marijanskih hodočasničkih napjeva koji ispunjavaju srca brojnih vjernika i Marijinih štovatelja. U ovogodišnjem programu sudjelovat će istinski nositelji tradicijskog crkvenog pučkog naslijeđa. Svoj vjerski zanos u izvođenju marijanskih napjeva predstavit će KUD „Nova zora“, ženska pjevačka skupina iz Donje Lomnice, KUD „Ogranak Seljačke sloge“ Posavski Bregi te ženska i muška pjevačka skupina KUD-a „Seljačka sloga“ iz Grede Sunjske.

Tomislav Habulin, mag. mus.


Radionice / Workshops

IEF foto 77759 - Dabac, Tošo (snimio) - Folklorna grupa iz kotara Bjelovar pleše kolo u narodnim nošnjama na livadi. (Đurđic)


Radionica o tradicijskoj kulturnoj baštini Slavonije i SrijemaHrvatski dom, Vukovar, 18. siječnja 2020.

U suradnji s HKGD-om “Dunav“ Vukovar i ZAKUD-om Vukovarsko-srijemske županije, Međuna-rodna smotra folklora Zagreb organizirala je radionicu o tradicijskoj kulturnoj baštini Slavonije i Srijema. Za sedamdeset polaznika, članova i voditelja društava ZAKUD-a Vukovarsko-srijemske županije, održali smo interaktivna predavanja o obnovi i predstavljanju glazbenih i plesnih tra-dicija te njihovu postavljanju na pozornicu, kao i o nošnjama i tradicijskom odijevanju Hrvata Šokaca u zapadnom Srijemu te na vinkovačko-županjskom području. Predavači su bili Ljubica Gligorević, Irena Miholić, Josip Forjan i Tvrtko Zebec.

HAI! Hrvatske autentične igračke – radionice za djecu vrtićke dobiAuthentic Croatian Toys – a workshop for preschool kids

Srijeda, 4. ožujka 2020., 9 – 15 satiKulturni centar Travno, Božidara Magovca 17

Pod vodstvom Tanje Tandare, projektne menadžerice u kulturi, u sklopu djelatnosti Udruge za projektni menadžment u kulturi poVUcizakulturu, koja provodi edukativni projekt HAI – hrvatske autentične igračke, održana je radionica za djecu zagrebačkih vrtića.

Igračke su osmislili studenti dizajna, a inspirirane su hrvatskom kulturnom baštinom, s ci-ljem koncipiranja didaktičkih igračaka koje potiču interaktivnost u igrama. Didaktički materijal namijenjen je djeci predškolske dobi koja uz igru usvajaju razvojne vještine i ujedno upoznaju hrvatsku baštinu.

Radionica o tradicijskoj kulturnoj baštini županjske Posavinesubota, 7. ožujka 2020.Dvorana srednjih škola u Županji

Cilj radionice bio je međusobno povezati kulturno-umjetnička društva te ih potaknuti na daljnji rad i proučavanje tradicijske baštine kojom se bave. Stručni tim predavača činili su Katarina Bušić, Josip Forjan, Tomislav Habulin, Janja Juzbašić i Tvrtko Zebec. Polaznicima su predstavili mogućnosti glazbenog, plesnog i likovnog potencijala u tradicijskoj kulturi. Radionica je organizirana na poziv Grada Županje, koji je omogućio obroke sudionicima radionice.

***

Zbog izvanrednih okolnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19, ove se godine na Smotri neće održavati uobičajene plesne radionice uz sudjelovanje publike.Due to the extraordinary circumstances caused by the COVID 19 epidemic, the usual dance workshops with the participation of the audience will not be held at the Festival this year.


Izložbe / Exhibitions

IEF foto 77785 - Foto služba Hrvatske - Folklorna skupina izvodi vrličko kolo - amfiteatar u Puli.


4. – 26. SRPNJA 2020.GALERIJA TEHNIČKOG MUZEJA NIKOLA TESLA, SAVSKA CESTA 18

ČUVARI BAŠTINE / MUZEJI, ZBIRKE KUD-OVA I POJEDINCI

Muzej Moslavine Kutina, autorica: Slavica MoslavacIzložba je otvorena do 26. srpnja 2020.

Materijalna i duhovna kultura Moslavine, u etnografskom pogledu, nije se do početka 19. stoljeća znatno izmijenila u odnosu na prijašnja razdoblja. Veće promjene nastaju tek u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, kad se već počinju raspadati hrvatske kućne zadruge. Tradicijska se baština tada postupno, a poslije Drugoga svjetskog rata ubrzano, mijenja ili pojedini dijelovi potpuno nestaju i zato ju je trebalo zaštititi, spasiti i valorizirati.

Na području Sisačko-moslavačke županije nalaze se, osim Muzeja Moslavine Kutina (MMK) i Gradskog muzeja u Sisku, Zavičajna zbirka Sajko u Novskoj, a odnedavno i Interpretacijski centar baštine Banovine u Petrinji. U Kutini je 1960. godine otvoren Muzej Moslavine Kutina, a vrijedni pojedinci, zaljubljenici u baštinu, kao i kulturno-umjetnička društva u svojim prostorima imaju zavičajne zbirke o svojem kraju te tako čuvaju materijalnu baštinu od propasti.

Tijekom šezdesetogodišnjeg razdoblja MMK je često mijenjao koncepciju izložbi i prostor, dok su Moslavina i širi zavičaj kao područja istraživanja ostali isti, čak su se zbog usporedbi i analiza proširivali na susjedna područja (Bilogoru, zapadnu Slavoniju, hrvatsku Posavinu i Banovinu). Tijekom toga razdoblja etnolozi su ostvarili uspješnu suradnju s kazivačima, ali i stručnim djelatnicima i ustanovama iz muzeja, arhiva, instituta, galerija, centara za kulturu

u zemlji i inozemstvu (Italija, Francuska, Slovenija, Mađarska i Češka). Najveći broj predmeta Etnografskog odjela (približno tisuću) čine tekstilni predmeti, predmeti od lana i platna od konoplje, vune i sukna, prikupljeni (njih 345) prilikom osnivanja Etnografske zbirke 1962./1963. godine, dok su ostali predmeti priskrbljeni otkupom ili darivanjem. Osim tekstilnih, nalazimo i predmete od drva, metala, slame, zemlje, ljuske jajeta, srebra, koralja, sedefa... Zbirke sadrže i stare fotografije mjesta, ljudi, obreda i običaja, povijesne karte, rekonstrukcije nakita, odjeće, uporabne i ukrasne predmete, makete. Stalni etnografski postav danas je izložen u prizemlju južnoga dijela Muzeja, smješten u nekoliko prostorija i razdijeljen na više tematskih cjelina.

Mnoge osnovne škole, društveni domovi u kojima plešu i pjevaju članovi pojedinih kulturno-umjetničkih društava, u svojim prostorima baštine stare predmete iz prošlosti, a Muzej Moslavine Kutina potkraj 20. stoljeća imao je i nekoliko zavičajnih zbirki, i to u Voloderskoj kleti u Voloderu, Malom Pašijanu, Kajgani, Garešnici, Husainu, Družinskoj hiži u Hotelu Kutina. Stručni djelatnici, muzealci iz MMK-a, također su davali stručne savjete za uređenje i održavanje drugih zbirki koje nisu bile u njegovu vlasništvu kao: Etnografska ostavština Zorke Sever u Popovači, Etnozbirka u Kajgani, Slovačka kuća u Lipovljanima, Etnozbirka u Donjem Mikloušu, Potoku, Donjoj Gračenici, Križu, Zbirka tradicijskog vinogradarskog suđa u Voloderu. Najvažnije muzejske zbirke bile su u Garešnici i Malom Pašijanu. Danas se osim etnografskog stalnog postava u Muzeju Moslavine Kutina, MMK brine i o Etnokući u Crkvenoj ulici u Kutini. To je jedan od objekata koji čine cjelinu od pet okućnica, nanizanih pravilno uz cestu. Na njima su na tradicionalan način sagrađene stambene zgrade (kuća na kat, trem, trijem, čardak) koje su jedinstven primjer seoske cjeline u urbanom okružju.

Učitelji, folkoristi, pisci, slikariTijekom 19. i 20. stoljeća u moslavačkom, posavskom i banovinskom kraju nekoliko važnih

folklorista, književnika, likovnih stvaralaca ili zaljubljenika u baštinu ostavilo je svoja djela za izučavanje folklornog kostima u literarnom i likovnom stvaralaštvu. To su: Sandor Erdödy, Đuro Stjepan Deželić, Josip Badalić, Nikola Arsenović, Zorka Sever, Stjepan Šajnović, Mijo Stuparić i Zvonko Lovrenčević. I današnji vrijedni čuvari i čuvarice u pojedinim KUD-ovima prenose s naraštaja na naraštaj pjesme, kola, običaje i ljubav prema tradiciji, kao što su: Marija Lenart, zvana baka Mara iz Kutine, Ankica Đurinec iz Volodera i Ankica Kenfelja iz Donje Gračenice. Tomu pridonose i suvremeni likovni stvaraoci, kao što su Ivan Milat, Želimir Šiško i drugi.

Najstariji podatak o odijevanju u moslavačkom kraju donosi nam Đuro Stjepan Deželić, a odnosi se na ivanićgradsko područje iz sredine 19. stoljeća. Sa žaljenjem je napisao još davne 1860. godine da je nošnja toga kraja već tada bila “skroz varoška, osobito u ženskom spolu“ te da ju je „bilo milina gledati i izbliza i izdaleka”.

Moslavačke nošnje koju nam je Erdödy naslikao karakteristične su za jugozapadno područje Moslavine, tj. za kraj koji se prostire od podnožja Moslavačke gore do rijeka Lonje i Česme. Od 25. svibnja do 9. srpnja 1837. godine nastao je 31 akvarel. Šesnaest se odnosi na Moslavinu, a nastajali su od 25. svibnja do 12. lipnja.

Skupljanjem originalnih uzoraka i risanjem moslavačkih narodnih nošnji, osobito njezinih motiva, bavila se početkom 20. stoljeća učiteljica iz Popovače, Zorka Sever, pl. Gotz. Ona je skupila, izučila, oslikala i u dva albuma pohranila stotinjak uzoraka moslavačkog tkanog i vezenog ukrasa. Dokumentarna vrijednost životnog djela Zorke Sever ogleda se u stručnom obrađivanju etnografskih artefakata, njihovoj izradi, dekorativnoj i upotrebnoj funkcionalnosti elemenata narodne kulture te njihovoj simbolici. Naime, uz svaki Zorkin predložak napisano je mjesto izvedbe ili nalaza originala, način i tehnika izvedbe, podloga na kojoj je motiv načinjen, pa čak i materijal kojim je taj uzorak izveden. Često opisuje ulogu i značenje boja, motiva, njihovu rasprostranjenost i nestanak. Najčešća mjesta izučavanja su: Popovača, Obedišće, Voloder, Donja Jelenska, Stružec, Okoli, Potok... Mnoge predmete otkupljivala je na sajmu u Popovači, tako da se mogu vidjeti i primjerci uzornika iz sela Hrvatske Posavine.

Važan doprinos očuvanju moslavačke narodne nošnje dali su Stjepan i Anka Šajnović iz Osekova. Oni su 1918. osnovali i radionicu Narodno tkivo i vezivo. Stjepan Šajnović uspio je prikupiti velik broj starih uzoraka, koje je precrtavao, dograđivao, uokvirivao u kutije tzv. čulige (kvadrate), geometrizirao cvjetne motive i mijenjao boje. Tako prerađene mustre donosio je ženama na izradu. Taj način, gotovo stil ukrašavanja, ubrzo su preuzele žene iz Moslavine, Posavine i Banovine, a zadržao se u tim krajevima do naših dana.


Najnoviji moslavački motivi darovani su MMK-u, 16. lipnja 2002. godine, a riječ je o četrdesetak moslavačkih motiva nastalih sredinom 20. stoljeća, koje je nacrtao sudski vještak i kotarski mjernik iz Kutine Dragutin Tomašić.

Danas se u Kutini vezenjem i tkanjem bave Mandica Mikoč i Đurđa Vončina, a donedavno je staze i ćilime izrađivala Natalija Vukušić. Na želju za očuvanjem tkalačkih tradicijskih vrijednosti, kao i na njihovu komercijalnu dobit, snažno je utjecao projekt Lan i tkalačka radionica iz Ivanić-Grada. Inicijativa je počela 1998. posredovanjem Narodnog sveučilišta u Ivanić-Gradu i lady Jadranke Beresford Peirse iz Londona i njezine zaklade The International Trust for Croatian Monuments. Zahvaljujući njihovu trudu obnovljena je gotovo zaboravljena tradicija tkanja i vezenja na posavsko-moslavačkom području, koja je svoj novi plasman pronašla i u londonskim ekskluzivnim prodavaonicama.

Zvonimir Božo Lovrenčević (Zvonko, Zvončić, Kvak, Kvakić, Zvonček, Lovrek, Cincek, Cincilinci) silno je zadužio Bilogoru, Moslavinu i Podravinu. Kao savjetnik u Oblasti Bjelovar obilazi teren, pomno bilježi i raspituje se, te na osnovi prikupljenog gradiva znanstveno obrađuje karakteristike svakog sela. Pronalazi razloge i uzroke njihova porijekla, a osobito ističe njihovu povezanost s ostalim krajevima Hrvatske. Ističe važnost očuvanja i prenošenja autentičnih, autohtonih i arhaičnih elemenata u plesu, pjesmi, igri, nošnji i običajima.

Glazbena baštinaGlazbu i ples svakako trebamo uvrstiti u važne načine očuvanja nematerijalne baštine jer

duboke promjene nastale proteklih nekoliko desetljeća prošloga stoljeća i u moslavačkom kraju i širem zavičaju uvjetovale su nestajanje mnogih elemenata pučke kulture i tradicije. Jedna od njih svakako je folklorna glazba. Pjesma je naš narod održala, a Moslavci su pjevali oduvijek i posvuda. Pjevalo se pri napornom radu ili na druženju čehanja perja, na sijelima, prelima i ostalim težačkim poslovima, na paši blaga, pred crkvom, u kućama. Pjevalo se danju, u predvečerje i, naravno najveselije i najupornije, pred zoru. Pjevalo se u kolu, gdje su djeca trčkarala oko odraslih više smetajući nego učeći, ali s vremenom usvajajući i prenoseći stečena iskustva na nove naraštaje. Narodnim pjesmama uglavnom ne znamo ni autore stihova ni autore glazbe, ali smo svjesni da one i danas žive i pjevaju se u raznim prigodama.

Pojedini KUD-ovi tiskaju pjesmarice s notnim zapisima pjesama i kola, a neki su snimili nosače zvuka te tako spasili od zaborava vrijedno glazbeno blago. To su KUD-ovi iz Husaina, Kutinskog sela, Kutine, Repušnice, Volodera, Jasenovca, Kloštar Ivanića, Samarice, Gornjeg Miklouša i Posavskih Brega.

Slavica Moslavac, voditeljica Etnografskog odjela Muzeja Moslavine Kutina, muzejska savjetnica

ETNOTEKA – PROJEKCIJE ETNOGRAFSKIH FILMOVA ETHNOTHEQUE – ETHNOGRAPHIC FILMS

Ljetno kino Tuškanac / Summer cinema Tuškanac

Utorak / Tuesday, 9. 6. 2020. Borba protiv bolesti putem filma (I. i II.), autori: Drago Chloupek i Aleksandar Gerasimov; Hrvatska, 16 minutaMenstruacija (Chhau), autor: Ramesh Khadka; Nepal, 36 minutaSamson, kišobran, suncobran, autor: Davor Borić; Hrvatska, 56 minuta

Srijeda / Wednesday, 10. 6. 2020.Vrličko kolo; Zvončari; Kolo – Otinovci, autor: Milovan Gavazzi; Hrvatska, 6 minutaPjesme za muzej (Cantece pentru un muzeu), autorica: Eliza Zdru; Rumunjska, 63 minuteU vatri genija, autorica: Tihana Kopsa; Hrvatska, 30 minuta

U uvjetima koje je nametnuo oprez od moguće zaraze, Smotru smo najavili prikazivanjem etnografskih filmova u otvorenom kinu Ljetne pozornice Tuškanac (9. i 10. lipnja). U suradnji s Etnografskim muzejom Istre iz Pazina i Festivalom etnografskog filma prikazali smo dva inozemna filma (iz Nepala i Rumunjske), kao i osobito vrijedne povijesne filmove Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar” iz Hrvatske kinoteke Hrvatskoga državnog arhiva. Ti su filmovi neobično aktualni jer pokazuju kako su odlična rješenja suvremenih epidemioloških službi rezultat izvrsno postavljene organizacije javnoga zdravstva prema zamislima i djelovanju akademika Andrije Štampara.

Iz dokumentarne arhive Hrvatske radiotelevizije bit će prikazani filmovi Samson, kišobran, suncobran i U vatri genija, o prepoznatljivim kulturnim fenomenima, njihovu podrijetlu i identificiranju zajednice.

***

Početak ETNOFILm festivala 2009. godine vezan je uz okret Etnografskog muzeja Istre - Museo etnografico dell’Istria prema filmskim metodama muzejskog dokumentiranja nematerijalne kulturne baštine.

Festival nastao takvim filmskim okretom nastavio je razvoj ne nužno vezan uz vizualnu dokumentaciju u užem smislu, nego otvaranjem interpretaciji i kreativnom istraživanju nematerijalne kulturne baštine kao refleksije suvremenosti. Širokim spektrom socijalno angažiranih tema te općenito kritičkim propitivanjem globalnih i lokalnih kulturnih fenomena ETNOFILm teži afirmaciji vizualne antropologije kao instrumenta potpore i jačanja zajednica u procesima očuvanja i propitivanja vlastitih kulturnih realnosti.

Tamara Nikolić Đerić, voditeljica festivala

CHHAU (Menstruacija)Autor: Ramesh Khadka, Nepal, 36’

Dhungachalna je selo u pokrajini Achham, u zapadnom Nepalu. Selo je udaljeno tri dana hoda od glavnoga grada pokrajine. Jadi Chauppada je dokumentarac koji opisuje poteškoće s kojima se suočavaju tamošnje žene tijekom mjesečnice (chhau).

CANTECE PENTRU UN MUZEU (Pjesme za muzej)Autorica: Eliza Zdru, Rumunjska, 63’

U selu na jugoistoku Rumunjske poznati glazbenik otkriva četiri starija muškarca, pjevača tradicionalne polifone glazbe, koji iz svojega sela kreću na turneju kako bi predstavljali jedinstveno pjevanje. Starost i narušeno zdravlje nisu njihovi najveći problemi, nego zaboravljanje dijelova pjesama koje su im prenošene usmeno. Zbog toga što ih više nemaju komu prenijeti, njihova smrt značit će i smrt te vrste tradicijskih pjesama.

Međunarodna smotra folklora Zagreb / Zagreb International Folklore Festival10000 Zagreb, Hrvatska / Croatiae-adresa: [email protected]

Organizator i izdavač / Organiser and publisherKulturni centar TravnoJosip Forjan, ravnatelj / DirectorBožidara Magovca 1710010 Zagreb, Hrvatska / Croatiatel.: +385 1 6601 626; 1 66 92 574faks: 01/6601-619e-adresa: [email protected]

Vijeće Međunarodne smotre folklora Zagreb / IFF Councildr. sc. Nina Obuljen Koržinek (predsjednica / Chair) Milan Bandić, dr. sc. Naila Ceribašić, dr. sc. Grozdana Marošević, Slavica Moslavac

Umjetnički ravnatelj / Art Directorprof. dr. sc. Tvrtko Zebec

Stručni suradnik / Expert AssociateVidoslav Bagur

Stručna organizacija / Professional OrganisationIvana Mihajlic

Suradnici u pripremi programa / Expert CollaboratorsTomislav Habulin, Lucija Halužan Hačić, Bojana Poljaković Popović

Urednica mrežne stranice / Website editorLucija Halužan Hačić

Održavanje mrežne stranice / WebmasterJurica Lihtar

Voditelj programa / Program Hosts Drago Celizić

Tehnička realizacija / Technical ProducersDamir Filipčić, Luka Sertić, Ljubica Suturović

Usluge smještaja i prehrane / HospitalityStudentski centar Sveučilišta u Zagrebu

Tehnička potpora / Tehnical SupportAuto-kuća Štarkelj

54. Međunarodnu smotru folklora Zagreb omogućili su / 54th IFF was sponsored byMinistarstvo kulture Republike Hrvatske, Grad Zagreb, Turistička zajednica grada Zagreba, HDS ZAMP / Ministry of Culture of the Republic of Croatia, City of Zagreb, Zagreb Tourist Board, Croatian Composers’ Society -Music Copyright Protection

54. Međunarodna smotra folklora Zagreb realizirana je u suradnji sa sljedećim institucijama / 54th IFF has been realised in cooperation with following organisations:Ansambl LADOCentar za kulturu i film Augusta Cesarca, Ljetno kino TuškanacEtnografski muzej Istre PazinGrad ŽupanjaGalerija Klovićevi dvoriMuzej Moslavine KutinaHrvatski državni arhiv, Hrvatska kinotekaInstitut za etnologiju i folkloristikuKnjižnica i čitaonica Bogdana OgrizovićaMuzej suvremene umjetnostiTehnički muzej Nikola TeslaVeleposlanstvo Republike Indonezije u ZagrebuŠkola narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ZAKUD Vukovarsko-srijemske županije

Nakladnik / PublisherKulturni centar Travno / Travno Cultural Centre

Za nakladnika / For the PublisherJosip Forjan

Urednik / EditorTvrtko Zebec

Naklada / Circulation250 primjeraka

Suradnici na katalogu / Editorial StaffVidoslav Bagur, Josip Forjan

Fotografije / Photos Vidoslav Bagur, Institut za etnologiju i folkloristiku, Posudionica i radionica narodnih nošnji, fototeke KUD-ova, privatne zbirke

Lektorica / Proof ReadingRosanda Tometić

Prevoditeljica / TranslationPetra Potočnik Vukelić

Grafičko oblikovanje i priprema / LayoutDaniel Ille

Tisak / PrintIntergrafika

ISSN 2584-3788

Ovu manifestaciju sufinanciralo je Hrvatsko društvo skladatelja (Služba zaštite autorskih muzičkih prava) iz sredstava koja služba ZAMP prikupi od javnog izvođenja narodnih umjetničkih tvorevina u izvornom obliku, koja se prema odredbi Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima dodjeljuju temeljem Natječaja HDS-a za potporu projekata tradicijske glazbe.

54. m

eđun

arod

na s

mot

ra fo

lklo

ra /

54th

inte

rnat

iona

l fol

klor

e fe

stiv

al

Zagr

eb, C

roat

ia 2

020.

STOLJEĆE SELJAČKE SLOGE54. MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA ZAGREB

Organizator:

Potpora:

Suradnici:

54. meĐunarodna smotra folklora zagreb …...dobrotvornom smislu ili su na tim tradicijama osnovani...

Documents