54169277-dendrologija

8/4/2019 54169277-Dendrologija

1/43

T.V.: Dendrologija - skripta

UVOD

- RASADNIARSTVO praktina dendrologija; nauka koja nas ui razmnoavanju i uzgojurazliitog ukrasnog grmlja i drvea- drvee dijelimo u drveta (arbores) i u grmove (frutex)- DRVETA stupasto stablo (truncus) koje se razgranjuje na odreenoj visini i ini kronju

sastavljenu od lisnatih ili igliastih grana i granica u pravilu imaju jedno stablo s najniom visinom od 6 m voke, umska stabla, alejna stabla i sl.

- GRMOVI drvenaste biljke koje se odmah odozdo razgranjuju i imaju vie jednakihizdanaka koji tjeraju iz tla ili iznad povrine tla (npr. ljenjak)

visina je ograniena na maksimalno 6 8 m; patuljasti grmovi su nii od 0,5 m(npr. Calluna)

polugrmovi biljke s odrvenjelim donjim dijelom izboja, a gornji ostajezeljast (npr. Caryopteris) zimi postoji opasnost od smrzavanja- s obzirom na grau listova drvea dijelimo na bjelogorina (listopadni ili zimzeleni listovi) icrnogorina (igliasti listovi)

ASORTIMANDRVEA

- asortiman obuhvaa velik broj rodova, vrsta i kultivara drveta i grmova domae vrste,introducirane vrste- obuhvaene su vrste koje se odlikuju razliitom visinom, nainom i oblikom rasta- s obzirom na razvoj cvjetova razlikuju se po vremenu i bogatstvu cvatnje, po jae ili slabijeupadljivim cvjetovima i plodovima razliitih boja- neke vrste imaju upadljivu grau i boju kore stabla- od vrsta drveta zastupljene su vrlo visoke ili visoke vrste uspravna rasta s okruglom,

kuglastom, koninom, stupastom ili alosnom kronjom- vrste grmova su mnogo nie od drveta i esto rastu u irinu ili su puzave- u asortimanu su takoer zastupljene povijue i penjaice potreban im je oslonac prirastu

PRIMJENADRVEA

- s obzirom na veliku raznolikost vrsta drvea, mogua je i iroka primjena- kriteriji primjene su veliina biljaka, zahtjevi na tlo i faktore klime, otpornost naoneienja posebno u industrijskim podrujima i gradskim uvjetima, ukrasna vrijednost- mogunost primjene u pejzau i parkovima

u vrtovima za drvorede i ulice u naseljima uz prometne ceste za kamenjare za ivice za pokrivanje tla kao podrast za terase za krovne vrtove uz mjesta za sjedenje

1


2/43


OSNIVANJE RASADNIKA

- kod osnivanja rasadnika moramo misliti na: 1) Izbor poloaja za rasadnik2) Izbor pogodnog tla za rasadnik3) Ogradu rasadnika4) Podjelu rasadnika

5) Obradu terena za rasadnik6) Gnojidbu rasadnika7) Sjetvu i sadnju u rasadniku8) Plodored, tj. smjenu kultura u rasadniku

1) IZBORPOLOAJAZARASADNIK- za rasadnik najvie u obzir dolazi slobodan, otvoren poloaj sadnice su izvrgnuteutjecaju svjetla, zraka, vjetra itd.- rasadniki materijal uzgojen u rasadniku pod neto nepovoljnijim uvjetima, bolje sekasnije privikava, ako doe u nepovoljnije uvjete za ivot, nego ako se dogodi obratno- za rasadnik trebamo odabrati umjereno, vlano zemljite

- na proizvodnju bilja u rasadniku negativno moe utjecati poloaj na udaru jakih vjetrova- treba se voditi rauna i o kasnim proljetnim i ranim jesenskim mrazevima- ravno ili neto nagnuto zemljite najbolje odgovara rasadniku jer je laka obrada i podjelarasadnika

2) IZBORPOGODNOGTLAZARASADNIK- tlo se sastoji od sitnih mineralnih estica koje su nastale raspadanjem minerala i stijena,te humusnih estica koje su nastale raspadanjem biljnih i ivotinjskih tvari- HUMUSNOTLO ima mnogo humusnih estica- MINERALNOTLO moe biti: a) teko glinasto i ilovasto

b) lako

pjeskovito, vapnenasto i laporasto- teka tla teko se zagrijavaju i isuuju, pa se njihovom obradom moe zapoeti tekkasnije u proljee

bogatija su hranjivim tvarima od lakih tala- laka tla bre se isuuju i zagrijavaju, pa se mogu obraivati ve u rano proljee

obino su siromana hranjivim tvarima, pa ih treba ee gnojiti- najbolje tlo za rasadnik je pjeskovita ilovaa s dovoljno humusa moe se lakoobraivati i odgovara svim rasadnikim kulturama (bjelogorici i mladim sadnicama zimzelena)- starije zimzelene sadnice, kao i rue podnose i neto tee tlo preporuuje se, jer jezimzeleno drvee kod presaivanja vrlo osjetljivo na veliinu grumena koja se dri uzkorijenje grumen se uvijek stvara bolje u teoj zemlji, nego u laganoj

3) OGRADARASADNIKA- rasadnik treba biti ograen zbog zeeva i drugih ivotinja; krae- kao materijal za ogradu moe se uzeti iani pleter 1,5 m visok, koji se privrsti nahrastove ili betonske stupove- za pojaanje ograde se preporua oko rasadnika posaditi zimzelenu ivu ogradu, naroitos one strane od koje dolaze vjetrovi ili praina- neprobojna ivica: Gledmisia triacanthos

Berberis julianae, B. thunbergii

Ilex aquifolium

Palirus spina-christi

Robinia pseudoaccacia

Pyrachmanta coccinea

2


3/43


4) PODJELARASADNIKA- svaki rasadnik manje ili vie mora dobiti toliko putova koliko je potrebno da se u njemumogu svi poslovi normalno odvijati- glavni putovi vrimo prijevoz sadnica, gnoja i sl.

trebaju biti vrsto graeni

protee se uzdu rasadnika- popreni putovi se izvode ako su potrebni- podjela rasadnika putovima mora stvarati jednake pravilne plohe, koje se lake dajuobraivati, naroito ako je obrada mehanizirana- svako od rasadnikih ploha ima svoju oznaku (A, B, C, D), a svaka od tih ploha jepodijeljena na manje dijelove omoguuju nam raspored rasadnikih kultura premazahtjevima plodoreda i toan pregled rasadnika

5) OBRADATLAZARASADNIK- zemljite se mora pripremiti produbljivanjem gornjeg sloja mekote rasadniarsko biljeputa dubok korijen, pa mu je potrebno dublje rahljenje tla

- potrebno je zemljite rigolati (runo ili strojevima) 50 60 cm (za drvee), odn. 40 50cm (za grmlje)- ako je rasadnik manji, onda se obino rigola runo- rigolanje je najbolje napraviti ujesen ili preko zime da se zemlja napije dovoljno vlage ida promrzne- u proljee se rigolano zemljite prodrlja usitni i planira- to sitnije i njenije sadnice elimo posaditi, to bolje moramo obraditi zemlju- po pravilu rasadniko tlo mora uvijek biti rahlo i isto od korova- za sadnju biljaka u skupinama koje ine zatvorenu povrinu priprema se cijela povrinaprekopavanjem, a za pojedinanu sadnju se pripremaju jame kopanjem- za ivicu se iskopa jarak odreene dubine i irine- veliina jame zavisi od vrste i rasta korijena irina jame odgovara dvostrukom promjerukorijenja, dubina je za 1/4 vea

6) GNOJIDBARASADNIKA- rasadnike kulture oduzimaju velike koliine hranjiva- PRIRODNAGNOJIVA stajski gnoj najbolje je preko zime razvesti na odreeno zemljite iodmah ga zaorati

kompost obino gnojimo sjemenite unosimo ve gotovehranjive tvari, koje mlade biljke mogu brzo upotrijebiti

zelena gnojidba unosimo u tlo organske tvari (N)

za laganija tla moe posluiti uta lupina, a zasrednje teka tla je dobra grahorica bilje za zelenu gnojidbu zaoremo kada procvate

tada sadri najvie hranjivih tvari- kod upotrebe MINERALNIH GNOJIVA moramo imati pedoloki ispitano zemljite najbolje jegnojiti po oblanom vremenu ili neposredno pred kiu

7) SJETVAISADNJAURASADNIKU- za sadnju uvijek moramo imati odreen i gotov plan prema plodoredu uvijek sadimozajedno one kulture koje imaju slian rast (npr. ne mijeati hrastove i topole)- prema tome da li e se rasadnik obraivati runo ili strojno odreujemo razmak redova

kod strojne obrade razmak meu redovima je 80 100 cm, a unutar reda 35 50 cm i vie- plodoredna tabla nam daje kulture koje su u isto vrijeme sposobne za otpremu neemoimati u rasadniku polupraznih povrina (racionalno gospodarenje rasadnikom)- prije no to se pristupi sadnji treba se napraviti i prouiti plan sadnje

3


4/43


- za mlae sadnice je dobro da im se prije sadnje korijen umoi u smjesu od ilovae,stajskog (kravljeg) gnoja i komposta- najbolje vrijeme za sadnju je jesen (kada je otpalo lie) ili proljee (prije poetkavegetacije)- sadnice moraju biti svjee i zdrava korijena, a nikad uvenute- utrapljenim sadnicama ne smijemo previe zatrpati korijenje, ve samo toliko da je korijen

pokriven zemljom- saditi treba samo onda, ako je zemlja strukturna, dobro pripremljena i primjereno vlana u rasadniku rijetko postoji mogunost zalijevanja nakon sadnje masovnih kultura- sadnica mora vrsto stajati u zemlji, pa e biti potrebno grumen dobro pritisnuti- biljke uzgojene iz sjemena sade se na istu dubinu, kao to su bile prije, dok biljiceuzgojene vegetativnim putem smiju doi i neto dublje u zemlju- bjelogorine zimzelene vrste i crnogorine vrste sadimo od kasnog ljeta nakondozrijevanja izbojaka kraj 8. mjeseca 10. mjeseca- prije zime se moraju dobro ukorijeniti to omoguuju topliji dani- zimzelene vrste transpiriraju tijekom zime da bi se smanjio gubitak vlage zimi sadimo ihu polusjenu i na mjesta zatiena od vjetra

- kod sadnje crnogorice u proljee vodimo rauna o poetku tjeranja- kasnom sadnjom moe stradati proljetni izbojak, posebno ako nakon sadnje nastupiperiod suhog, toplog vremena (vrste rodova Abies i Picea) preporua se sadnja krajemljeta nakon to izbojci dozore

8) PLODOREDURASADNIKU- primjer plodoreda 1) voarske kulture; 2) lisnato drvee; 3) grmlje i rue itd.- kad smo zemlju prije sadnje rigolati, dospio je gornji sloj zemlje (bogatiji hranjivima),dublje, a mrtvi sloj na povrinu- voke koje ostaju na jednom mjestu najvie 2 godine i bjelogorice 3 4 godine crpehranjive tvari iz dubljih slojeva zemlje- u meuvremenu se gornji mrtvi sloj obogatio hranjivima, te iza toga sadimo grmlje i ruekoje ne puta korijenje tako duboko

RAZMNOAVANJE GRMLJA I DRVEA

- ukrasno grmlje i drvee razmnoavamo 1) Generativno sjemenom2) Vegetativno iz stabljike, lista i/ili korijena

GENERATIVNORAZMNOAVANJE

- razmnoavanje sjemenom (najprirodnije) treba primjenjivati uvijek kad god je to mogue- primjenjuje se kod vrsta ija se svojstva prenose na potomstvo (Acer campestre, Piceaabies)- moemo razmnoavati sjemenom i sorte nekih vrsta (Thuja occidentalis 'Columna', Pteleatrifoliata 'Aurea', Berberis thunbergii'Atropurpurea)- one vrste i oblike koje ne moemo razmnoiti sjemenom moemo razmnoavativegetativnim putem- sjemenjaice imaju zdraviji izgled; bujniji rast; vijek im je dulji- ima vrlo malo vrsta koje u pravilu ne dolaze u obzir za razmnoavanje sjemenom Populus, Salix (oba roda se lako razmnoavaju kljuiima; sjeme je teko sakupljati, aklijavost je kratkotrajna)

- SJEME mora biti prvorazredne kvalitete i uvijek mora biti svjee- rad i postupak sa sjemenom dendrolokih vrsta mnogo je sloeniji nego npr. sa sjemenompovra i jednogodinjeg cvijea- klijavost moe varirati 10 90 %

4


5/43


- neke vrste izgube svoju klijavost ve nakon nekoliko tjedana poslije zriobe Ulmus,Populus, Salix, Acer saccharinum i dr. najbolje ih je sijati odmah nakon zriobe (nakonberbe u proljee)- postoje i vrste koje najbolje klijaju u proljee druge godine nakon zriobe- zatim imamo vrste koje tek djelomino kliju druge godine, tek u treoj godini proklije jedandio sjemena, a u etvrtoj isklije ostali dio

- vano je znati i porijeklo sjemena ako sjeme potjee iz sjevernih ili junih podrujarazliit je postupak odreivanja dobi sjetve bolje je nabavljati sjeme iz sjevernijih krajeva

Berba sjemena- dozrijevanje raznog sjemena dendro-materijala poinje obino krajem svibnja i traje svedo u zimu- pobrano sjeme ne smije se spremati u hrpe, jer moe ili upljesniviti ili se upaliti, a timeizgubi klijavost- za dobivanje kvalitetnog sjemena vaan je izbor matinih biljaka treba voditi rauna dase uzima sjeme vrsta iz surovijih klimatskih podruja- sjeme nije dobro uzimati od blizu posaenih biljaka bliskih vrsta kod kojih esto dolazi do

krianja Quercus, Salix, Crataegus, Abies, Picea- sjeme drvea smjeteno je u jednosjemenim ili viesjemenim mesnatim, suhim ili tvrdimplodovima

- SJEMECRNOGORICA eeri se beru dok su jo zatvoreni; zatim ih poloimo na toplo (25C) isuho mjesto, gdje e se brzo otvoriti, a sjeme e lako iz njih ispasti (Picea, Pinus,Pseudotsuga)- eeri rodova Sequoia, Taxodium, Larixsu tako tvrdi da se moraju mljeti ili drobiti da bi sesjeme izvadilo- za toplih i sunanih jesenskih dana moe se dogoditi da se eeri otvore dok jo vise nastablu

- SJEMEMESNATIHPLODOVA treba takoer pravovremeno pobrati, jer se moe dogoditi da gapojedu ptice- da oslobodimo sjeme iz plodova nekih bjelogorinih vrsta rodova Malus, Pyrus, Rosa i dr.moramo ih zgnjeiti, preliti vodom i isprati preko sita- suenje bjelogorinog sjemena se provodi na suhom i zranom mjestu- sjeme je rasporeeno u tankom sloju, a tokom suenja se mora prevrtati- vrste s mesnatim plodovima kliju obino u 2. ili 3. godini nakon zriobe ako takveplodove poberemo prije potpune zriobe, oistimo i sjeme odmah posijemo, ve idue godineimamo mlade sjemenjaice (Crataegus, Rosa)

- plodovi Rhododendrona, Azalea, Andromeda, Pieris se beru u kasnu jesen i sue, zimi segnjee, a sjeme se izvadi

Postupak sa sjemenom od berbe do sjetve- osueno i oieno sjeme nekih vrsta drvea uva se u vreicama do sjetve na suhommjestu Alnus, Betula, Buddleja, Calycanthus, Chimonanthus, Koelreuteria, Potentilla,Andromeda, Azalea, Rhododendron, Pieris- svakom sjemenu je potrebno ispitati klijavost dolazi u obzir kod onih vrsta, koje kliju udosta kratkom vremenu, nakon sjetve- sjeme mnogih vrsta drvea slabo klije 1) Tvrda sjemena ljuska nepropusna za vodu

2) Nepotpuno razvijen embrio

3) Razliite tvari koje spreavaju klijanje, analaze se u zrelom mesu plodova, u unutranjosti sjemena ili u sjemenoj ljusci- KLIJAVOST ovisi od zrelosti sjemena, naina skladitenja i starosti- oieno sjeme se najbolje uva u tamnoj, hladnoj prostoriji pri temperaturi 1 5C

5


6/43


- sjeme crnogorice se moe uvati u eerima, posebno za vrste ije oieno sjeme brzogubi klijavost, npr.Abies- sjeme listopadnog drvea zadri klijavost od 3 mjeseca 3 godine- sjeme crnogorinog drvea zadri klijavost od 6 mjeseci do godinu dana- Acer saccharinum i neke vrste roda Populus gube brzo klijavost, ve nakon nekolikotjedana

- na % klijavosti utjee starost sjemena, vrijeme berbe, nain uvanja, porijeklo- sjeme za pokus postavimo obino u tanjur ili alicu na vlaan pijesak (100 kom. zrna) sjeme drimo uvijek umjereno vlano i toplo, dok ne proklije proklijale biljke prebrojimo =% klijavosti toga sjemena- pokusi u stakleniku uvijek daju za 10 15 % bolji rezultat, nego to ga moemo postii sistim sjemenom u sjetvi na otvorenim gredicama- sjeme koje ima tvrdu ljusku, dobro je prije sjetve namoiti u toploj vodi kroz 24 48 sati,to vrlo povoljno utjee na bre klijanje- kod crnogorinog sjemenja esto emo naii, da je preko 30 % sjemenki uplje, tj. turo, asamo 50 % ili jo i manje ispunjeno- po boji jezgre moemo prepoznati kvalitetu sjemena prereemo li sjemenku crnogorice

ili neke druge bjelogorice, vidjet emo da sjeme koje je svjee i klijavo, ima svjetliju bojujezgra, dok staro sjeme ima tamnu boju na prorezu- sjeme onih vrsta, kojemu je potrebno na dugo lei u zemlji, dok ne isklije, ne moemoispitivati na ovaj nain, jer bi ti pokusi trebali 1 2 godine- tvrdu sjemenu ljusku imaju razliite vrste drvea do sjetve se sjeme uva u suhoj,negrijanoj prostoriji treba paziti, da sjeme ne pone pljesniviti- prije sjetve se primjenjuju razliiti postupci- sjemeAcacia, Gleditschia, Laburnuma moimo prije sjetve u vodi od 100C, a zatim brzoohladimo na 30C- za neke vrste je dovoljno moiti sjeme u toploj vodi kroz 24 48 sati- nekada se provodilo moenje i u kiselinama- SKARIFIKACIJA mehaniko oteenje sjemena; daje pozitivne rezultate

- od tvari koje sprjeavaju klijanje su eterina ulja koja se nalaze u sjemenkamaLiriodendrona, Pinusa jeffrey, Sequioae prirodno razmnoavanje tee bez potekoa, jerptice pozobaju sjemenke i nakon to ih izbace one postaju klijaveda bi odstranili tvari koje sprjeavaju klijanje, stavljamo oieno sjeme Chaenomelesa,Maclura, Malusa, Pyrusa, Rosa u plitke posude napunjene propusnim materijalom (otripepeo) ukopamo ih na otvorenom, zatienom mjestu, a kia ili snijeg isprat e nepoeljnetvari (protiv mieva pokrijemo posude ianom mreom)

- kod nekih se vrsta drvea klijavost tvrdog sjemena se naglo smanjuje suhimskladitenjem pa se provodi stratifikacija- STRATIFIKACIJA na dno sanduka stavimo sloj pijeska od oko 3 cm, a na njega sloj sjemenai to se naizmjence stavlja, dok sanduk nije pun

pijesak mora biti umjereno vlaan ako se pijesak osui, zalije se prema potrebi suho sjeme prije stratifikacije je dobro namoiti u vodi 24 48 sati sjeme koje klije 2 godine nakon berbe, ostaje stratificirano cijelu godinu,

pa ga tek u proljee druge godine sijemo u rasadniku na gredice Acanthopanax (sve), Acer campestre (javor), Actinidia, Aesculus,

Akobia quinata, Amelanchier, Amelopsis, Aronia, Asimina triloba, Berberis, Carpinus,

Castanea, Chaenomeles japonica, Celtis australis, Chionanthus virginica, Clematis, Cornusmas, Corylus, Cotoneaster, Crataegus, Dirca palustris, Disanthuus oeroidifolia, Evonymus,Fagus sylvatica, Fraxinus excelsior, Gymnooladus dioica, Halesia, Hamamelis, Hippophaerhamnoides, Ilex aquifolium, Juglans regia, Ligustrum, Liquidambar styraeiflua, Liriodendron

6


7/43


tulipifera, Lonicera, Magnolia, Mahonia aquifolium, Malus, Nyssa sylvatica, Paeonia arborea,Phillodendron, Phillyrea, Prunus, Pyrocantha coccinea, Pyrus, Quercus, Rhamnus, Ribes,Rosa, Rubus, Skimmia japonica, Sorbus, Stranvaesia davidiana, Symplocos orataegoides,Tilia, Viburnum, itd.- sjeme prelei jednu godinu, pa ga treba prve godine drati stratificirano u pijesku i sijati uproljee druge godine nakon zriobe

- stratifikacija se esto provodi i radi ubrzanja klijavosti sjemena za vrste drvea ije sjemeklije nakon nekoliko mjeseci ili godina- stratifikacija traje razliito dugo ovisno od vrste nekoliko mjeseci do 1 godine- stratifikacija od godinu dana Acer campestre, Carpinus, Cornus mas, Cotoneaster,Crataegus, Evonymus, Fraxinus excelsior, Paeonia arborea, Rosa, Sorbus, Tilia, Viburnum- stratifikacija manje od godinu dana Aesculus, Berberis, Castanea, Chaenomeles,Clematis, Fagus silvatica, Ilex aquifolium, Juglans regia, Ligustrum, Liquidambar,Liriodendron, Lonicera, Magnolia, Mahonia, Malus, Prunus, Pyricantha, Quercus, Rubus

Sjetva- sjeme drvea sijemo na otvoreno ili u zatieni prostor (osjetljivije vrste, vrste suptropskog

porijekla, vrste koje imaju vrlo fino-sitno sjeme, stratificirano sjeme nekih vrsta, manje koliinesjemena)- odmah nakon zriobe sijemo sjeme koje brzo gubi klijavost (Acer saccharinum)- sjeme crnogorinih vrsta sijemo odmah nakon dozrijevanja

SJETVABJELOGORINOGDRVEAIGRMLJASjetva na gredice

- PRIPREMA ZEMLJE U SJEMENITU treba izabrati mjesto u rasadniku na zatienom poloaju,ravno, s dobrom i lako obradivom zemljom- u blizini sjemenita mora biti osigurana dovoljna koliina vode za zalijevanje- zemlja treba biti rigolana i usitnjena- prije sjetve zemljite treba pognojiti kompostom- gredice trebaju biti prema sreditu blago udubljene, da nam voda kod zalijevanja ne oties gredice.- sjetva se obavlja u jarie, u koje se polae sjeme 4, 6 ili 8 na jednoj gredici- irina gredica treba biti tolika da se one mogu nesmetano obraivati s obje strane (1,5 2,0 m)- treba voditi knjigu zasijanih kultura datum sjetve, vrsta sjemena, koliina posijanogsjemena, porijeklo sjemena, klijavost, itd.- SJETVA obavlja se obino u proljee u redove ili irom- sjetva u redove ima prednost laka obrada (plijevljenje, okapanje), biljice na taj nain

dobiju vie svijetla- sjetva stratificiranog sjemena se vri u proljee, kad nema vie opasnosti od mraza- sjeme s tvrdom ljuskom (Robinia, Cytisus, Caragana, Cladrastis) treba prije sjetvenamoiti u toploj vodi 24 48 sati- za sjetvu treba izabrati dan bez vjetra- sjetvu je najbolje obavljati za ranih jutarnjih sati da se sjeme ne izlae jakom suncu- dubinu jaria odreujemo prema veliini sjemena 2 3 debljine sjemenke- kod vrlo sitnog sjemena moemo izvriti sjetvu irom zemlju treba bolje pripremiti(usitniti)- zemlja ne smije biti suha prilikom sjetve, ve umjereno vlana- kad je sjetva irom napravljena, cijelu gredicu treba pokriti smjesom pijeska i komposta i

to lagano zaliti- sjeme bjelogorice sijemo ranije u proljee poetak 3. mjeseca kraja 4. mjeseca(Alnus, Deutzia, Platanus, Ericaceae, Spiraea, Tamarix)

7


8/43


- krajem 2. mjeseca poetkom 3. mjeseca sijemo vrste koje rano kliju (Acer, Aesculus,Quercus) ili vrste ije je sjeme suho skladiteno i treba dulje vremena da proklije- ljeti sijemo sjeme vrsta koje dozori u proljee i brzo gubi klijavost (Magnolia cordata, M.glauca; Populus; Salix; Ulmus) poetak 6. mjeseca poetka 9. mjeseca- u jesen krajem 9. mjeseca kraja 10. mjeseca sijemo otporne vrste ili one koje brzo kliju(Acer, Ailanthus, Betula, Carpinus, Corylus, Fraxinus, Ligustrum, Sambucus, Ribes, Sorbus,

Vitis, Amelopsis )- na otvorene gredice u sjemenite moemo sijati slijedee vrste:AcerAesculus

Ailanthus glandulosaAlnusAmelanchierAroniaBerberis jako rastuiBetulaCaragana

Carpinus betulus Carya Castanea sativa Celtis Ceroidiphyllum japonicum

Chaenomeles japonicum i dr. Cladrastis lutoa

ClematisCornus obinijiCorylusCotoneasterCrataegus

CystisusDaphne mezerum

EleagnusEvonymusFagus sylvaticaFraxinus

GenistaGleditschia

Gymnocladus dioicaHamamelia virginica

Hibiscus syriacusHippophae rhamnoidaeIlex aquifolium

IndigoferaJuglans

Koelreuteria paniculataLaburnum onagryoidea

Ligustrum mnoge vrste Robinia pseudoaccacia i dr.

RosaRubus nekeSalixSambucus

Sophora japonicaSorbaria arborea i dr.Sorbus

StaphyleaSyringaTilia

Ulex europeaUlmus prema prilikamaViburnum obinije vrste

= sjeme tih rodova i vrsta treba sijati na topao poloaj u toplu zemlju

- NJEGASJETVEUSJEMENITU

- esto sjetve mogu pretrpiti velike tete uslijed vremenskih nepogoda i od raznih ivotinja ptice (vrane, zebe), mievi treba vriti trovanje cinkfosfidom ili nekim drugim otrovom- suno vrijeme i jaki istoni vjetrovi u proljee takoer nanose tetu u sjemenitu- odlino sredstvo za spreavanje isuivanja sjemenita je humusna zemlja ili treset titizemlju od isuivanja i hvatanja pokorice za vrijeme jakih kia- za sitno sjemenje pokrivanje sitno isjeckanom mahovinom mahovina se priljubi uzzemlju, ali ostane rahla i prozrana- za pokrivanje sjemena moe se upotrijebiti i granje od crnogorice (jela i smreka)- vrste koje kliju u tami, npr. Daphne, Ilex, Hamamelis, Viburnum moemo sijati na gredicekoje se nalaze u sjeni drvea- zatita protiv isuivanja je obino i zatita od proljetnih mrazova najbolje je ako na

gredice visine 0,5 m postavimo naprave od letava, pa na to moemo prema potrebi uvijekpostaviti slamnjae ili koji drugi materijal za pokrivanje- kao zatitu protiv mrazova dimljenje u kritinim noima- kao materijal za dimljenje slui gnoj, mokra slama, razno granje, sirova nafta i dr.

8


9/43


- sjemenske gredice moramo zalijevatiza vrijeme sunih dana- na nezatienim sjemenskim gredicama esto se stvori pokorica (nakon jae kie) opasno za mladu sjetvu, jer klice ne dobivaju zraka; treba razrahliti zemlju laganim valjkomsa eljeznim klinovima- ljetna njega redovno rahljenje zemlje, ienje od korova, povremeno zasjenjivanje,zalijevanje, povremena gnojidba (nakon rasipanja mineralnog gnojiva treba zaliti sjetvu)

Sjetva u zatienim prostorima- sjeme rijetkih vrsta i onih koje imaju malu koliinu sjemena sijemo u zatienim prostorima- sve Ericaceae emo uspjenije i sigurnije proizvesti iz sjetve u zatienim prostorimanego vani- obino sjetvu u zatienim prostorima provodimo u drugoj polovici zime u 2. mjesecu- manje sortimente obino sijemo u sanduie, lonie ili alice ovisno o koliini sjemena- svo posue koje uzimamo za sjetvu treba biti isto- treba biti dobra, zrela i propusna smjesa zemlje, koja e nam sluiti za sjetvu starazrela lisnjaa, treset, kompost- svaka posuda mora imati dobru drenau za odvod suvine vode kisela zemlja je vrlo

nepovoljna za razvoj mladih sjemenjaica- smjesa zemlje mora biti umjereno vlana i ne prejako zbijena- sjetvu obavljamo u male jarie ili irom- sjeme pokrivamo finim pijeskom ili smjesom pijeska i lisnjaa /treset/- kod sjetve Ericaceae moramo neto zemlje s korijena zdravih biljaka tih vrstapremjestiti u smjesu zemlje za sjetvu njihova sjemena da bi se zemlju obogatilo gljivicama,koje ive u simbiozi na korijenu Ericaceae, a gljivice povoljno utjeu na klijanje i porastspomenutih vrsta

imaju sitno sjeme obino se ne pokriva, nego se sjetvenapovrina samo poravna, lagano orosi i sjeme posije, pa pokrije staklom i papirom- zasijane lonie moemo staviti u plastenik na prikladno mjesto ili u toplo klijalite podprozore- temperature staklenika ne treba biti previsoka 10 12C- vrstama Paulownia, Buddleia i dr. treba osigurati toplinu oko 18C- zimske posijane lonie moemo od poetka oujka prenijeti u hladno klijalite pogodnije od toplog plastenika- neko sjemenje je potrebno izloiti utjecaju mraza prije no to doe na toplo mjesto zaklijanje biljke koje potjeu iz predjela gdje je su dulji periodi mrazova i jake zime i kodbiljaka ije sjeme preko cijele zime ostaje manje-vie na stablu- takvo sjeme se posije ve u listopadu i studenom u lonie koje naslaemo u klijalite ipokrijemo prozorima kad nastupi doba mrazova i smrzavice prozore otvorimo

- smrznutu sjetvu pokrijemo slamnjaama radi toga da doe to manje pod utjecaj suncatako da due ostane smrznuta- zemlja u klijalitima mora biti prozrana i propusna, strukturna i obogaena kreom; nesmije biti nagnuta, nego ravna- fino, sitno sjemenje sijemo irom, a grublje sjeme u redove- vee sjemenke moemo pojedinano stisnuti na odreen razmak u jarie- zemlja za pokrivanje neka bude zrela lisnjaa pomijeana s pijeskom ili moe biti i sampijesak- prije pokrivanja sjetvu pritisnemo daicom odreenom za to i prema potrebi opreznozalijemo- im sjeme isklije treba zapoeti laganim i opreznim zraenjem uvijek zajedno sijemo

one vrste koje priblino istovremeno klijaju- uputno je sjemenske gredice napraviti tako da odgovaraju dimenzijama klijalinih okvira iprozora, a i pravac neka bude istok-zapad- potrebno je provesti etiketiranje u rasadniku etikete od cinanog lima

9


10/43


- PIKIRANJE najee se kod drvea provodi u 2. godini nakon sjetve- vrste otporne na zimu pikiramo na gredice- razmak pikiranja ovisi od veliine biljice i brzine rasta- osjetljive vrste pikiramo u posude- drugo pikiranje se najee provodi na otvoreno

- u plastenik sijemo slijedee bjelogorice:

Acanthopanax Actinidia

AilanthusAkebiaAmelopsis

Aralia Aristolochia durior Asimina triloba

Aucuba japonicaBerberis niskog uzrastaBetula rjee sorte

Bignonia radicans i dr.Broussonetia papyrifera

BuddleiaCallicarpaCatalpaCeanothus americanus

CiatusCitrus trifoliataClematisCletraCornus florida, Kousa, NuttoliiCorylopsisCotoneaster rjee sorteDaphne rjee sorteDeutzia prema prilikamaDiospyros virginiana

Disanthus ceroidifolia Euptelea polyandra

Fothergilla majorHamamelis japonica

HypericumIlex rjee vrsteJasminum nekiJamesia americanaKalmiaLedum palustreLonicera penjaliceMagnolia

Menispernum canadenseMyrca asplenifoliaNyssa sylvaticaOriza japonica

Oxydendrum arboreum Pachystima Canbyi Parrotia persica Paulownia tomentosa Phellodendron

Potentilla prema prilikama Rhodendron

Rhus finije vrsteRibes rjee vrsteRubus rjee vrste

Stuartia pentagynaSchizandra chinensisSkimmia japonicaSpiraea prema prilikamaViburnum - rijetke sorteXantoxylum americanumYucca razne

Zelkova serata - zahtijevaju do nicanja umjerenu toplinu

SJETVACRNOGORICE- provodimo manje-vie na slian nain kao i sjetvu bjelogorica- crnogorica se sije mnogo kasnije od bjelogorice oko polovice 5. mjeseca- sjemenjaice crnogorica su vrlo osjetljive na mraz- porast sjemenjaica je u prvoj godini malen i vrlo brzo zavri- u toploj zemlji sjeme bre klije i bre se razvijaju mlade sjemenjaice- kod rane sjetve se dogaa da sjemenjaice uslijed hladnoe ve u mladosti zakrljaju, pa

pokazuju do kasnog ljeta nezdrav izgled- uobiajena je sjetva na otvorenim gredicama (obinije vrste Abies alba, Picea excelsa,Pinus silvestris) i u zatiene prostore (finije vrste finije sorte Abies-a, Chamaecyparis-a,Picea, Thuja, Juniperus-a)

10


11/43


- potrebna je zatita od kasnih mrazeva- sjeme crnogorica moramo do sjetve uvati na suhom, prozranom i dosta hladnom mjestu- sjeme Taxus baccata, Juniperus, Cephalotaxus, Pinus cemtra i dr. mora biti stratificiranou pijesku obino prelei 1 godinu, dok ne iznikne- stratificirano sjeme stalno nadziremo, pa ako se pokae klijanje moemo sjetvu izvriti jousred ljeta

Sjetva na otvorene gredice- crnogorici naroito odgovara novo obraeno tlo, amo tlo mora biti dovoljno humozno istrukturno- za sjetvu crnogorica zemlja treba biti dobro kompostirana, tako da gornji sloj gredicanajmanje 15 cm bude pomijean sa zrelim kompostom- duboko rahljenje sjemenita vrimo u jesen zemlju ostavimo u grubim brazdama, da sepreko zime dobro promrzne- u proljee ponovno rahlimo tlo, ali sada samo odozgo freza ili kultivator- obogaivanje zemlje humusom takoer vrimo u proljee, neposredno prije sjetve- kod sitnog sjemenja (Thuja, Chamaecyparis) treba za sjetvu birati tiho vrijeme vjetar

raznosi sjeme- sitno sjemenje pokrivamo smjesom zemlje lisnjae i pijeska, tako da gornji sloj uvijekostane strukturiran i da se ne moe uhvatiti pokorica- treba izbjegavati predebeli sloj za pokrivanje sjemena 2 3 puta deblji sloj nego to jedebljina sjemena- sjetva crnogorica na gredice koje imaju natkrov /sjenica/ donosi mnogo bolje rezultate- sjetvu obavljamo prema klimatskim prilikama sredinom 5. mjeseca- sjetva se provodi irom- sjemenjaice se u prvoj godini slabo razvijaju, pa na jednu gredicu stane velik broj biljaka;takvu povrinu moemo bolje pripremiti i tititi od zaraza i ostalih nepogoda- ve druge godine moemo rasaditi sjemenjaice na vei razmak, pa ne prijeti opasnost odzaguivanja i propadanja sadnica- kod nekih vrsta je bolje primijeniti sjetvu u redove, a naroito kada se radi o manjimsortama (Pseudotsuga taxifolia, Pinus silvestris, Abies) presaivanje vrimo u 2. ili 3.godini- za sjetvu u redove zemlja mora biti dobro pripremljena i poravnana strojevi siju jednugredicu najedanput, a sjeme pada u dubinu od 1 cm- sjetvom u redove dobiju se sadnice bolje kvalitete- ako je zemljite zasueno treba ga prije sjetve dobro natopiti, pa tek onda urediti gredice iprovesti sjetvu i nakon sjetve moramo paziti da zasijano tlo ne postane presuho osobitoje vano u periodu od sjetve do nicanja

- moramo paziti i da sjetva ne bude premokra trule sadnica i druge bolesti- dobro je staviti pokrov od nekoliko grana smreke ili jele na gredice pomae da sesjetva ouva od prejakog sunca, vjetra i mraza- lagano zasjenjivanje crnogorica u doba klijanja, kao i kasnija za vrijeme razvoja u mladostije neophodno potrebno

Sjetva crnogorice u zatieni prostor- u rijetkim sluajevima sijemo crnogoricu u zatieni prostor rijetke i dragocjene vrste imanja koliina sjemena- iste posudice ili lonie napunimo pjeskovitom humusnom zemljom, a zatim posijemosjeme na uobiajen nain

- zasijane lonie postavimo u plasteniku na prikladno mjesto, gdje emo ih lake nadziratinego u klijalitu i dati im potrebnu njegu- sjetvu drimo kod temperature 10 12C

11


12/43


- kad sjetve niknu, bolje e biti da posue sa sjemenjaicama prenesemo u klijalite podstaklo- u poetku moramo oprezno zraiti, dok se sjemenjaice naviknu na vanjski zrak- mnogo ee nego u plastenik sijemo crnogoricu u hladna klijalita uglavnom rijetke iskupocjene vrste, koje trae paljiviju njegu- dobro e posluiti jednostavna stalna ili prenosna klijalita

- zemlja u sjetvenim gredicama mora biti blizu stakla, da mlade biljice imaju dovoljnosvjetla- treba se provesti zatita sjetve od krtica i mieva- pod zatitom prozora u hladnom klijalitu moe sjetva poeti rano poetak 4. mjeseca- za zemlju je najbolje upotrijebiti zreli kompost pomijean sa pijeskom- preporua se izmjenina sjetva bjelogorica i crnogorica- u klijalita najee sijemo omoriku sitno sjeme- rijetko e se sijati vrste s krupnim sjemenom- zemlja u klijalitu mora biti vodoravna, bez nagiba da se izbjegne prebrzo suenjegornje polovice- sjeme mora biti jednakomjerno posijano po cijelom klijalitu

- mora se jednolino po cijeloj povrini izvriti pokrivanje sjena laganom smjesom lisnjaa ipijeska- zemlja mora uvijek biti umjereno vlana naroito od sjetve do nicanja- sjetvu zasjenimo, ali moramo paziti da se ne pojavi plijesan ili neka druga gljivina bolest- zalijevanje je najbolje obaviti za sunanog dana ujutro gornja povrina gredice se donaveer osui smanjuje se mogunost irenja plijesni- im pone klijanje, moramo polagano i oprezno zraiti- nakon poetnih zraenja potpuno se skinu prozori (nakon to su se mlade biljke naviknulena vanjski zrak)- preko cijelog ljeta sjemenjaice moraju biti umjereno zasjenjene- kroz cijelo vrijeme je potrebno plijeviti zasijane gredice, zalijevati i prema potrebi rahlitizemlju- sjemenom razmnoavamo slijedee crnogorice:

Abies alba " amabilis " arizonica

" balsamea " cephalonica " concolor

" grandis" homolopis

" Lowiana " magnifica " nobilis " Nordmanniana

" subalpina" Veitehii

Cedrus atlantica " Deodara Cephalotaxus Fortunei " drupacea

Chamaecyparis Lawsoniana

" nootkatensis" Obtusa" pisifera

Cryptomeria japonica

Cunninghamia lanceolata Cupressus sempervirens Juniperus chinensis

" communis " excelsa " foetidissima " oxyedrus

" procumbana

Juniperus rigida" sabina" virginiana

Larix decidua " Kaempferi

" kurilensis" laricina (americana)" sibirica

Libocedrs decurens Picea albertiana " bicolor

" Breweriana" canadensis" Engelmanii " excelsa

12


13/43


Picea Glehnii " mariana" omorica

" orientalis" pungens

" Schrenkiana

" Smithiana Pinus aristata " Armandii

" Balfouriana" Bankiana" Cembra" Contorta

" excelses " Jeffereyi " montana

Pinus nigra

" parviflora " strobus

Pinus sylvestris Pseudolarix amabilis Sciadopytis verticillata Sequoia gigantea Taxodium distichum Taxus baccata

" canadensis " cuspidata Thuja plicata

" occidentalis" orientalis

Torreya califonica Tsuga canadensis " caroliniana " diversifolia " heterophylla

" Sieboldii

Ephedra nebrodensisGinkgo biloba

- prednost ima sjetva pod staklo

VEGETATIVNORAZMNOAVANJE

- vegetativno razmnoavamo sve ono drvee i grmlje koje ne moemo razmnoavatisjemenom- primjenjuje se kod vrsta drvea ije sjeme slabo klije ili brzo gubi klijavost, kod vrsta izdrugih klimatskih podruja ije sjeme ne dozori u naim uvjetima, sorata drvea koje sudobivene krianjem ili odabiranjem, vrste drvea kod kojih emo bre uzgojiti sadnice doprodaje (vrste rodova Salix)-- naini vegetativnog razmnoavanja:

1) Razmnoavanje zelenim reznicama2) Razmnoavanje kljuiima3) Razmnoavanje nagrtanjem4) Razmnoavanje grebenicama povaljenicama5) Razmnoavanje korijenskim reznicama6) Razmnoavanje dijeljenjem7) Razmnoavanje cijepljenjem

8) Razmnoavanje "in vitro"1) Razmnoavanje zelenim reznicama

- vegetativno razmnoavanje je vrlo raireno u rasadniarstvu- im u kasno proljee vidimo da su mladi izbojci kod drvea i grmlja neto ovrsnulimoemo poeti razmnoavanjem- polovicom ljeta obino mnoimo razno cvatue grmlje, Ericaceae, zimzeleno grmlje idrvee, a poetkom jeseni moemo razmnoavati razno crnogorino grmlje i drvee- zimi razmnoavamo neke oblike ukrasnog grmlja i drvea stavljamo u topli staklenik dapotjeraju zelene izbojke- reznice se moraju uzimati samo od tipinih i zdravih biljaka koje 100 % odgovaraju obliku i

sorti treba paziti na etiketiranje- razmnoavanje zelenim reznicama se primjenjuje kod veine ukrasnog grmlja i drvea, apoinje odmah im imamo upotrebljive izbojke za reznice

13


14/43


- mora se paziti da se stavljaju zajedno reznice onih vrsta i sorti koje trebaju jednakovrijeme za ukorjenjivanje- najranije razmnoavamo neke vrste Rhododendrona od polovice 5. mjeseca, veinulistopadnih vrsta grmova ljeti u 7. 8. mjesecu, zimzelene vrste 8. 9. mjesecu, acrnogorine vrste odpolovice 8. polovice 9. mjeseca, a i u 10. mjesecu

Primjena regulatora rasta za ukorjenjivanje reznica

- REGULATORIRASTA sve tvari koje reguliraju rast i druge fizioloke funkcije sloeni organski spojevi, koji ve u malim koliinama stimuliraju iliinhibiraju (modificiraju) fizioloke procese u biljci prirodni i sintetiki fitohormoni- FITOHORMONI sloeni organski spojevi koji reguliraju rast i druge fizioloke funkcije u biljci

najvie se stvaraju u liu i vrhovima od kuda se kreu prema bazi znaajni su stimulatori rizogeneze za ukorjenjivanje najvee znaenje imaju auksini

- AUKSINI reguliraju proces rasta, tvorbu korijenja, opadanje lia i plodova, zametanjeplodova, aktivaciju stanica kambija- osim auksina ima jo dosta spojeva koji djeluju kao auksini indoliloctena kiselina (IAA) izolirana iz tkiva biljaka

- najvee znaenje za stimuliranje rizogeneze (emisije adventivnog korijenja) imaju slijedeispojevi -indoliloctena kiselina (IAA), -indolilmaslana kiselina (IBA), -naftiloctenakiselina (NAA), soli -naftiloctene kiseline, 2,4-diklorfenoloctena kiselina, te kombinacije ovihspojeva- stimulatori ukorjenjivanja se primjenjuju u obliku otopina i praka ili pasta- za praksu je znaajno to prije upoznati fizioloke osnove rizogeneze radi razvrstavanjabiljaka u pojedine skupine u ovisnosti o sklonosti adventivnog korijenja- pokusima je ustanovljeno da se starou generativno razmnoenih voaka smanjujesposobnost ukorjenjivanja velike su razlike u sposobnosti ukorjenjivanja reznica sjednogodinjih i viegodinjih voaka- Hartmann i Kester (1965) dijele biljke u 3 skupine, ovisno o sadraju auksina i drugihstimulatora ukorjenjivanja:

I. Biljke kod kojih pupovi sadre razliite kompleksne organske tvari iauksine potrebne za ukorjenjivanje reznice se lako ukorjenjuju ako se stave u povoljneuvjete (vlaga, temperatura, svjetlo, prikladan supstrat...)

II. Biljke iji pupovi sadre stimulatore rizogeneze, ali nemaju auksinakoji predstavljaju limit ukorjenjivanja reznice se lako ukorjenjuju u povoljnim uvjetima akosu tretirane auksinima

III. Biljke kojima u pupovima nedostaje jedan ili vie unutarnjih faktora,pa ako se tretiraju auksinima onda moe, ali i ne mora doi do ukorjenjivanja djelovanjeauksina u odreenoj mjeri limitira manjak drugih faktora (kofaktora), kojima prema Hess-u

pripada vana uloga u ubrzavanju sinergizmab) Razmnoavanje bjelogorice

- poinje u kasno proljee- vano je zapoeti to ranije, dok zeleni izboji nisu jo otvrdnuli- nije dobro za reznice upotrijebiti ni premekane i nedozrele izbojke znak da je mladicadobra je poetak smeenja kore- to ranije zaponemo razmnoavanjem, to emo prije imati ukorijenjene reznice ukorjenjivanje traje oko 4 tjedna- prekasno ukorijenjene reznice jo se u kasnu jesen nalaze u vegetaciji, pa ih vei mrazmoe unititi

- reznice koje su se dobro ukorijenile moemo prikratiti i njihove vrhove upotrijebiti kaonove reznice- kao mnoionica slue jednostrana klijalita moraju biti punjena propusnim materijalom zrana i propusna zemlja, koja ne smije biti prevlana

14


15/43


- na dno klijalita se poloi sloj od oko 20 30 cm sitna granja, a na to dolazi sloj od 15 cmdobre klijaline zemlje (pomijeana sa pijeskom 1:3)- na zemlju dolazi sloj 10 cm fine zemlje zrela lisnjaa, kompost i pijeska 1:1:1- na ovaj sloj doe oko 5 cm pijeska koji mora biti ist, ispran, bez ikakvih primjesa- klijalite treba osigurati od krtica- ZELENE (drvene) REZNICE dobiju se rezom zrelih mladica bjelogorinih vrsta u bezlisnom

stanju- rezanje zelenih izboja za reznice vrimo jutro rano dok nije velika vruina- otrim noem odreemo izboje ispod samog lista (pupa), a donje listove odstranimo- rez mora biti ravan i ist- reznice se moraju to je mogue prije utaknuti u pijesak, a klijalite orositi temperiranomvodom i pokriti prozorom, te po potrebi zasjeniti- narezane reznice se sade u pijesak jedna do druge (dodiruju se listii)- slabije reznice se sade tapiem poput olovke, dok se jae reznice mogu samo utaknuti- za bre saenje moemo uzeti letvu, u koju su na 3 5 cm zabijeni avli kad letvu savlima utisnemo u pijesak odmah dobivamo redove s rupicama- vano je da reznice vrsto stoje u pijesku i da su zatiene protiv jakog sunca pomina

sjenila- njega reznica u mnoionici paljivo roenje vodom

kad je jae sunce potrebno je sjeniti uvijek se mora paziti da u klijalitu bude stalna temperatura

- uz dobru njegu reznice se poinju zakorjenjivati nakon 14 dana moe se poeti sazraenjem, a zasjenjivanje se postepeno smanjuje- zraenje se postepeno pojaava, sve dok se reznice ne priue na vanjski zrak, a tada seprozori mogu potpuno skinuti- dobro ukorijenjene reznice presadit emo polovicom srpnja na otvorene gredice kojesmo obilno pognojili kompostom i dobro pripremili- od kasnog ljeta prema jeseni treba ukorijenjene reznice pripremiti na prezimljenje- pred jau zimu treba mnoionicu s ukorijenjenim reznicama pokriti daskama, a prije togasve otpalo lie odstraniti- na mjestu gdje su osjetljive reznice (Ceanothus, Weigella) treba klijalite prekritiprozorima i daskama- zelenim reznicama razmnoavamo slijedee rodove:

ActinidiaAcanthopanaxAkebiaAmorphaAmelopsis

Betula nana humilisBuddleiaCeanothusCephalanthus occidentalisClematisCornus alba obojena sortaCytisus raznoDeutziaDiervillaForsythiaHelianthemum

Hibiscus SyracusJasminum

KerriaLigustrumLoniceraPerilocaPhiladelphus

PotentillaRhamnusRhodotypusRibesRosaRubusSpiraeaStephanandraSyringa persica

" chinensisViburnum opulus sterile

" macrocephalum sterile" rythidophyllum

c) Razmnoavanje Ericaceae

15


16/43


- velik dio ove skupine biljaka se ne da razmnoiti u potpuno nedozrelom stanju trebamopriekati da izbojci neto otvrdnu od polovice do kraja ljeta- kod rodova Calluna i Erica su potrebni poluzeleni izbojci za reznice- potrebne su matine biljke od kojih se uzimaju zeleni izbojci- reznice uzimamo sa granica bez cvjetnog pupa- reznice sadimo u sanduke u pijesak pod kojim se nalazi lagana, pjeskovita zemlja

moraju biti vrsto posaene u pijesak- nakon sadnje treba reznice dobro zaliti, da se pijesak vrsto priljubi uz reznicu- sanduii s reznicama se obino postavljaju u staklenik za razmnoavanje na toplo isunano mjesto- reznice tvore kalus polagano moraju ostati na prikladnom mjestu u stakleniku dostadugo, dok se ukorijene- za sunanih dana potrebno je lagano porositi da reznice imaju topao i vlaan zrak- meu najnjenije spadaju:

AzaleaCallunaErica

RhododendronVacciniumitd.

- ako povrinu pijeska oko reznica malo prorahlimo iljatim tapiem sprijeit emognjiljenje uzrokovano algom i mahovinama- krajem sijenja reznice poinju stvarati korijenje i vegetirati- ukorijenjene reznice Calluna i Erica se moraju presaditi u nove sanduie koji sunapunjeni smjesom lisnjae, tresetnjae i pijeska- krajem oujka/poetkom travnja sanduii se mogu pronijeti u klijalita pod staklo kasnije se mogu ove ukorijenjene reznice presaditi ili u lonie ili odmah izravno u hladnoklijalite do jeseni poodrastu kao vea gotove sadnice

d) Razmnoavanje zimzelenog grmlja i drvea- kod ove skupine drvea i grmlja najee je u praksi rairen vegetativan nainrazmnoavanja daje dobre rezultate- koristi se metoda zelenih reznica najbre se dolazi do rezultata- kod ove skupine grmlja moramo paziti da pogodimo pravi trenutak, kad su izbojcinajprikladniji za razmnoavanje ne smiju biti ni pretvrdi ni premekani => kraj ljeta poetak jeseni- ova skupina trai umjereno vlaan i topao staklenik za razmnoavanje, ali moe posluiti iklijalite- reznice uzimamo od zdravih, snanih matinih biljaka i tu odaberemo najljepe razvijeneizbojke

- reznice reemo otrim noem tijesno ispod samog donjeg lista, a donje listove moramoodstraniti- ovu skupinu obino drimo u stakleniku s Ericaceae-ama u jednakoj mjeri im jepotrebna vlaga i toplina- ne smijemo dozvoliti previsoku temperaturu u poetku je dovoljno 10 15C- kod umjerene temperature bolje se stvara kalus nego kod previsoke- reznice od vrsti i sorti, koje bre i bujno rastu, mogu se saditi u lonce, s tim da se posadena 8 cm promjera lonci se postavljaju u dublje klijalite pod staklo- to otpornije biljke na mraz i zimu uspijemo odgojiti vea je njihova vrijednost- reznice imira i lovor-vinje sadimo u klijalite u pjeskovitu zemlju, gdje se oni do proljeaukorijene, a tada ih moemo presaditi u rasadnik

- zelenim reznicama se razmnoavaju ovi rodovi:

16


17/43


Aucuba japonicaBerberis buxifolia nana

" Julianae" Stenophylla" verruculosa

Buxus

Cotoneaster DommeriCotoneaster Henryana

" Macrophylla" panosa" salicifolia

Daphne sve slaborastueDryas octopetalaEleagnus sve zimzeleneEvonymus sve zimzeleneHederaIlex slaborastue

Ligustrum Delavajanum

" Henryi " japonicum" lucidum" strongylophyllum

Lonicera nitida, L. pileataCamanthus aquifolium

Phillyrea decora, Ph. latifoliaPolygola chamaebuxuxPrunus laurocerasusPyracantha coccineaStronvaesiaSantolinaViburnum Davidii

" Henryi " rhytidophyllum" utila

Vinca major

e) Razmnoavanje crnogorica- kod crnogorica je uspjenija proizvodnja sjemena nego kod bjelogorica osimThujopsis-a koji se mnoi zelenim reznicama ili cijepljenjem- cijepljenje je za proizvoae povoljniji nain razmnoavanja nego reznice cijepljenecrnogorice snanije rastu od onih koje su uzgojene iz reznica- kod crnogorice se mora paziti da uzimamo samo zdrave i dozrele izboje za reznice- razmnoavanje poinje prilino kasno 2. polovica 8. mjeseca reznice su venapola dozrele i sposobne za stvaranje kalusa- stupasti oblici moraju biti razmnoeni samo iz izbojaka s vrha- razmnoavati treba zapoeti u 8. i 9. mjesecu moe se upotrijebiti plodno klijalite (imadovoljno suneve topline)- u kolovozu se razmnoene konifere uvijek bolje ukorijene nego u kasnijim mjesecima- priprema reznica ovisi od same vrste i oblika koji elimo razmnoiti- kod konifera izboj ne reemo sa stabla nego mlade izboje odehamo s komadiem starogdrveta i otrim noem izgladimo ranu- reznice odmah pikiramo u mnoionu u klijalitu koju smo pripremili slino kao i za lisnatogrmlje- sadimo dosta gusto i vrsto- nakon sadnje dobro zalijemo, da se pijeska slegne oko reznice tako da reznica stoji vrsto

- ukorjenjivanje se zbiva polagano i dugotrajno- etiketiranje s obzirom da ukorjenjivanje moe trajati i po godinu dana, preporuuje seuzeti etikete od pocinanog lima- nije potrebno puno zasjenjivanja jer se razmnoavanje odvija u jesen- ako je vrijeme sunano biti e potrebno ee porositi i ne dozvoliti visoke temperature- preko zime prozori ostaju na klijalitu, a potrebno je pokriti i slamaricama- reznicama se mora dati svijetla i topline, a po potrebi zraiti i rositi- dogodi li se da u kolovozu i rujnu ne uspijemo razmnoiti crnogorice, jo uvijek se to moeuiniti u 10. 11. mjesecu u stakleniku- u stakleniku su potrebni sanduii koje napunimo pjeskovitom i humoznom zemljom- u sanduie dosta gusto pikiramo reznice crnogorice, da to bolje iskoristimo prostor, a

sanduie sloimo na prikladno mjesto u stakleniku- u proljee sanduie s reznicama jednostavno prenesemo u hladno klijalite gdje ostanu,dok se ne zakorijene

17


18/43


- najbolje bi bilo u 9. / 10. mjesecu reznice crnogorice odmah posaditi u staklenik naposebno spremljene gredice gdje se one preko zime do proljea ukorijene- crnogorice koje se mogu razmnoavati zelenim reznicama

Cephalotaxus drupacea, C. pedunculatChamaecyparis Lawsoniana s odlikama

" nootkaensis " " obtusa " Chamaecyparis pisiferaCryptomeria japonica s odlikamaJumniperus chinensis varijeteti

Juniperus communis varijeteti" sabina " " virginiana "

Picea excelses nisko rastui obliciSequoia gigantea glauca

" " pyramidalis

Taxus baccata" Cuspidata nana

Thuja occidentalis" plicata atrovirena

Thujopsis dolobrataTsuga canadensis pyramidalis

" Mertensiana argentea

f) Razmnoavanje voaka zelenim reznicama

- ovaj nain razmnoavanja kod voaka dolazi u obzir kod ogrozda, a rjee kod ribiza- moe se primijeniti kod maline i kupine, ako nema dovoljno izbojaka

g) Razmnoavanje zelenim reznicama zimi u stakleniku- zimskim razmnoavanjem moemo nadopuniti ljetno moramo osigurati matine biljke- MATINEBILJKE mlado, dobro razvijeno grmlje nakon obrezivanja u proljee se posadi udosta velike lonce- lonce s posaenim grmovima postavimo u klijalita tako da budu obloeni zemljom i udovoljnom razmaku- preko ljeta je glavna briga obilno zalijevanje, a po potrebi i gnojenje gnojnicom ili stajskimgnojem- grmovi moraju biti dobro razgranati- ujesen lonce s matinim biljkama izvadimo iz klijalita i nastojimo biljke osloboditi lia- matine biljke postavimo na zgodno mjesto, obloimo ih suhim liem, a odavde emo ihu odreeno vrijeme prenijeti u staklenik, gdje e im potjerati mladi izbojci- obino u prosincu ili sijenju postavimo matine biljke u polutopli staklenik- bolje je da je u poetku temperatura nia, pa postepeno povisujemo prije toga moramoumjereno obrezivati matine biljke- kad izboji dosegnu 4 5 cm potrebno je polagano zraenje, da izbojci ojaaju, te da nebudu premekani- vano je i da matine biljke u stakleniku ne stoje pregusto, kako bi se moglo dobiti

kvalitetne reznice- novi pijesak i nova zemlja moraju biti postavljeni u mnoionici, koja treba bitinovookreena i raskuena- gredica za razmnoavanje u stakleniku mora biti provoena cijevima za zagrijavanje (utlu) iznad kojih se obino na ianoj mrei nalazi mahovina, a na mahovini klijalina zemljapomijeana s pijeskom- na zemlju doe oko 3 prsta debeli sloj pjeskovite tresetnjae ili pjeskovite lisnjae, apotom doe 3 cm debeo sloj istog pijeska- u veljai ili oujku su obino izbojci na matinim biljkama ve sposobni za izradu reznica izbojke nareemo otrim noem , priredimo reznice i pikiramo ih na pripremljenu gredicu- nakon sadnje reznice lagano porosimo istom vodom

- prilikom sadnje iljkom napravimo rupice, da se reznice u toku sadnje ne bi ozlijedile- ne smijemo saditi pregusto, ali uvijek moramo paziti na iskoritenje prostora- toplina u stakleniku bi trebala biti oko 20C

18


19/43


- ne smije biti velika razlika izmeu dnevne i none temperature moe se loe odraziti napostotak ukorjenjivanja- nakon 14 dana poinje ukorjenjivanje treba pomalo zraiti- ne smije se dozvoliti da zrak bude presuh ili prevlaan, a vano je i drati jednolinutoplinu- kad smo sigurni da su reznice dobro zakorjenjene moemo ih presaditi u lonie ili u

sanduie, a moemo i u toplo klijalite- mnoionica se moe upotrijebiti 3 4 puta- u svibnjuili lipnjupresadimo ove sadnice na uzgojne gredice u rasadniku- matine biljke u proljee obreemo i ponovno ukopamo lonce do ruba u zemlju u hladnomklijalitu- preko ljeta ih treba njegovati i pognojiti, pa se idue zime mogu ponovno upotrijebiti kaomatine biljke- na ovaj nain se mogu razmnoavati slijedei rodovi i vrste:

Acanthopanax pentaphyllusAcer palmatum varijeteti

BuddleiaDeanothusDeutziaFuchsiaHolodiscusHypericum

19


20/43

T.V.: Dendrologija - skripta 20


21/43



22/43



23/43


KerriaLespedezaLigustrum

sinense

" StautoniiLonicera (slabo

rastue)Ribes " "Spiraea " "

2) Razmnoavanje kljuiima- za mnoge rodove i vrste grmlja i drveaovaj nain razmnoavanja jenajuspjeniji- kljuiima se razmnoavaju vrste s bujnijimrastom (Deutzia scambra, Phyladephuscymosus, Ph. virginalis itd.), a zelenim

reznicama grmlje slabijeg rasta- za rezanje kljuia dolaze u obzir dobrorazvijeni jednogodinji zreli izbojci- kod reza moramo paziti na zdravljematine biljke- rezanje granica za kljuie vrimoodmah poto lie otpadne- obino se uzimaju dobro razvijenijednogodinji izboji, debeli kao olovka, od bezlisnih mladica- rez se provodi od 11. 01. mjeseca- kljuie reemo karama na 15 20 cm s 6 8 okaca- gornji rez je obino kos i to iznad samog zadnjeg oka, donji je ravan ispod najdonjeg oka razlika u rezu ini se zato da kod sadnje ne doe do zabune i da oka ne dospiju uobrnutom smjeru u zemlju- ako nije mogue kljuie odmah rezati, zatrapimo granice negdje na zaklonjenom mjestuili u upi- narezane kljuie veemo u snopie po 50 komada, te ih zatrapimo u pijesak- trap za kljuie moe biti u klijalitu, podrumu ili pod upom, a moe i vani nazaklonjenom mjestu- kod vezanja kljuia u snopove treba paziti da sva oka stoje u istom smjeru- ako imamo veu koliinu jedne vrste kljuia onda obino ne veemo snopie, nego

trapimo kljuie u jarie red po red, gusto- preko zime kljuii trebaju napraviti kalus, ali ne smiju jako potjerati- povrina koja je odreena za sadnju kljuia mora biti pripremljena ve ujesen- pognojiti treba zrelim stajskim gnojem, a zemlju preko zime treba ostaviti u grubimbrazdama, da promrzne- u proljee kad se zemlja osui, treba je jo jednom prekultivirati i usitniti, te napravitigredice iroke 120 cm- obino redove radimo du gredice 6 redova stane na gredicu- razmak unutar reda je oko 3 5 cm ovisno o uzrastu i postotku primljenih pojedinihvrsta- ako je zemlja dobro pripremljena, onda obinije vrste kljuia moemo jednostavno

zabosti u zemlju prema redovima tako da samo jedno oko viri iz zemlje- u propusnom laganom tlu koje se brzo zagrijava kljuii se sade u okomitom smjeru- u teim glinastim tlima kljuii se sade u kosom smjeru pogotovo ako su kljuii netodui

23


24/43


- gredice na kojima su posaeni kljuii treba njegovati preko ljeta- vano je da zemljite bude isto od korova, uvijek primjereno vlano i dovoljno rahlo- prema potrebi se nasad treba zalijevati- da bi se ouvala vlaga i rahla struktura zemlje dobro je gredice s kljuiima prekritisagorjelim finim gnojem ili kompostom- u normalnim uvjetima kljuii e se dobro zakorijeniti tijekom ljeta

- ovim nainom se mogu razmnoavati:Alnus viridisBroussonetia papyriferaChaenomeles japonica varijetetiDeutzia scabra obliciForsythiaHibiscus syracusHolodiscus discolorKerria japonicaLigustrum ovalifoliumLigustrum vulgare

Lonicera tataricaParthenocissus EngelmaniiParthenocissus Saint PauliiPhiladelphus svi jako rastui

Platanus acerifolia Polygonum Aubertii Polygonum baldahuanicum

PopulusPrunus PissartiiRhodotypus kerrioidesRibes aureum, nigrum i rubrumRosaSalixSambucus

Spiraea sve jaeg uzrastaSymphoricarpusVitis

- esto u stakleniku u loncimaRazmnoavanje voaka kljuiima

- ovim nainom se voke vrlo rijetko razmnoavaju kljuiima se razmnoavajuuglavnom ribiz i ogrozd, te vegetativni oblik dunje za podloge u voarstvu- kljuie od ribiza je bolje napraviti i posaditi u kasno ljeto krajem kolovoza sujednogodinji izboji ribiza ve dovoljno zreli da mogu posluiti za kljuie

3) Razmnoavanje nagrtanjem /grmova/- kod nekih vrsta se moe uspjeno primijeniti Aesculus parviflora, Chaenomelesjaponica, Cornus alba, Spiraea pumila, Magnolia, nekih hibrida itd.- ovaj nain razmnoavanja je jednostavan i siguran, ali zahtijeva vea ulaganja udobivanje starijeg nasada matinih biljaka da bi mogli dobiti vei broj mladih ukorijenjenihizdanaka- matine biljke se sade na dobro prorahljeno i dobro pognojeno tlo u redove na razmakuod 100 150 cm, a unutar reda na razmaku od oko 30 50 cm- u redu se mogu saditi i blie, jer se grmovi srastu kao ivica jedan do drugoga- zemljite mora biti prerigolano i oblino pognojeno stajskim gnojem ili kompostom

- kada ovogodinji izboji postignu visinu od oko 40 50 cm, poinjemo s nagrtanjem akoimamo komposta dobro je upotrijebiti zreli kompost za nagrtanje- zemlja mora biti dobro obraena i dovoljno usitnjena da se prilikom nagrtanja motikom dadobro raspodijeliti meu jednogodinje granice ne smiju ostati upljine meu granicama- svaki izbojak mora biti samostalan zemlja mora svaki izbojak zasebno obuhvatiti- prvo nagrtanje poinjepoetkom ljeta (kraj lipnja) mora se ponoviti nekoliko puta- zemlja ne smije biti zakorovljena i zbita, a po potrebi je dobro izvriti 1 2 natapanja- pod normalnim uvjetima zakorjenjivanje izbojaka tijekom ljeta mora toliko napredovati da tiizboji mogu ujesen biti odrezani kao samostalne gotove sadnice- im list otpadne, otrim karama odreemo ujesen ukorijenjene izboje na samoj bazi, apotom ih odmah zatrapimo u zemlju

- neukorijenjene izdanke koristimo kao kljuie nareemo ih na komade duine 15 18cm i utaknemo na gredice tako da je samo najgornje okce vidljivo iznad povrine tla- neke vrste se teko ukorjenjuju, kao zeleni izbojci tokom vegetacije u prvoj godini, pa ebiti potrebno u drugoj godini ponoviti nagrtanje moemo pospjeiti ukorjenjivanje, ako oko

24


25/43


izbojka koji se nagrne veemo prsten od ice zaustavljamo kolanje sokova na tom mjestu,to dovodi do pojaanog stvaranja kalusa i zakorjenjivanje izbojka- ovom metodom moemo razmnoavati slijedee vrste:

Aesculus parvifloraChaenomeles japonicaHydrangea pubescens

IndigoferaMagnolia razni hibridiRibes aureum varijetetiRibes alpinum pumilumSpirea pumila varijeteti

Spirea Van HoutteiSpirea argutaTilia tomentosa

Philadelphus coronarius aureaPrumus glandulosaPrunus nanaPterocarya

- ova metoda se upotrebljava u voarskim rasadnicima, kod dobivanja vegetativnih,niskorastuih oblika, koji slue kao podloga za cijepljenje plemenitih voaka

4) Razmnoavanje grebenicama/povaljenicama/

- drvee koje se ne da razmnoiti kljuiima ili zelenim reznicama, a cijepljenje takoer nijeuvijek uspjeno razmnoavanje grebenicama- ovaj nain razmnoavanja trai dobro tlo primjena grebenica se moe uspjeno izvestisamo na humoznom, propusnom i vrlo strukturnom tlu, koje je bogato hranjivima- grebenice se zakorjenjuju neto tee nego ovogodinji izbojci kod razmnoavanjanagrtanjem- za razmnoavanje se veinom uzimaju jednogodinji izbojci- razmnoavanje grebenicama se obino provodi od proljea jeseni zavisno od vrste istarosti izdanka provodi se to ranije u proljee da sva okca ravnomjerno potjeraju

I. U veim rasadnicima na pogodnom zemljitu se podigne poseban nasad odreenihvrsta, koje se ele razmnoiti- matine sadnice se sade na razmak od 1,5 3 m ovisno o vrsti- grebenianje moe poeti onda kada matine sadnice imaju dovoljno razvijenih grana- za grebenice uzimamo prologodinje granice, koje su dobro razvijene- u travnju sve grane se poloe u zemlju, a sasvim slabe granice se odstrane

- u proljee matine biljke istjeraju iz korijena nove snane izbojke koji e opet biti sposobniza razmnoavanje- kod nekih vrsta uzimamo dvogodinje grane za grebenianje, koje obino ostanu po 2godine u zemlji, dok se ukorijene Azalea, Rhododendron, Acer palmatum oblici, Magnolia idr.- grebenice polaemo u zemlju na taj nain da od matine biljke du grane iskopamo 15 20 cm dubok i irok jari u koji se poloi grana vrh grane treba viriti iz zemlje- ako se grana teko savija moe se malo zavinuti- du te grane naspemo dobru vrtnu zemlju cijela grana je pokrivena zemljom

II. Kod nekih grebenica koje se tee ukorjenjuju (Magnolia) treba napraviti na grebenicipored pupova nekoliko prstenova da bi izazvali bolje ukorjenjivanje

- najbolje je da za grebenice uzimamo 1 2 m dugake izboje koje polaemo itavomnjihovom duinom u zemlju

25


26/43


III. Kod nekih vrsta i oblika, npr. Acer negundo i varijeteti, Acer saccharinum i njegovioblici za svaki izbojak koji e posluiti i kao grebenica, iskopa se tihaom oko 15 cmdubok i toliko irok jari, koji je dug koliko je dug izbojak- izbojak se poloi vodoravno u jari i s nekoliko drvenih klinova privrsti na vie mjesta- kad sve jake izboje polegnemo, prvi dio je gotov- jarii u poetku ostaju otvoreni polijeganje grana, iz svih oka na grebenici potjeraju

novi izboji koji za kratko vrijeme dosegnu visinu preko jaria- sada ih polagano poinjemo nagrtati finom propusnom, kompostiranom zemljom u istojgodini se svi izbojci priblino jednako razviju i jednako ukorijene- takav nain grebenienja mora poeti prije same vegetacije rano u proljee

IV. Kod nekih penjalica, npr. puzava Lonicera, Wisteria sinensis i dr. mladi izbojci koji uproljee potjeraju iz matinih biljaka, obino dobiju jednu jaku motku po kojoj se izbojci penjuuvis- idueg proljea ovi izbojci se skinu s motke i podijele svaki na svoju stranu- du svakog izbojka iskopamo 15 cm duboke i toliko iroke jarie na tim jarcimanapravimo u odreenim razmacima humke, tako da e izbojak negdje biti savinut u jarku ipokriven zemljom, a negdje e biti vani vrh izbojka ostaje izvan jaria

- onaj dio koji je udubljen u jari dobro se privrsti drvenim klinovima i zatrpa rahlomzemljom- krajem jeseni grebenica se razree tako da svaki izbojak ima svoj korijen

V. Kod nekih vrsta, koje se teko zakorjenjuju grebenica mora ostati i 2 godine u zemlji- takve vrste prilikom grebenianja moramo ili na nekoliko mjesta privezati icom okoizbojka ili oko izbojka izrezati kolut poput prstena na tim mjestima se zaustavi kolanjehranjivog soka, pa se pospjeuje stvaranje kalusa i zakorjenjivanje izbojka

- grebenicama moemo razmnoavati slijedee lisnjae:Acer carpinifolium" cissifolium" negundo varijeteti" platanoides" pseudoplatanus" saccharinum

Aesculus parvifloraAlnus svi varijetetiAristolochia duriorItea virginicaJuglans regia varijetetiLindera Benzoin

Liquidambar styracifluaLonicera, sorte penjaiceMagnolia hybridiMacheberberis NoubertiiMenispermum canadenseBerchemia racemosaCalycanthus fertilisCarrieria calycinaCastanea vescaCeltis rijetke vrsteCercidiphyllum japonicum

Chaenomeles japonicaClematisCornus albaCorylopsis apicata

CorylusDaphne zimzeleneDavidia involucrataDiospyrosDisanthus ceroidifoliaEleagnus argenteaEucommia ulmoidesEuptelea polyandraFothergillaHalimodendron argenteumHamamelis japonica, H. mollisHydrangea queriofolia

Ideaia polycarpaMorusOxidendrum arboreumParrotia persicaParaphyllum ramosissimumPotentilla SalessowiiPrunus glandulosaPterostyraxSmilaxTiliaUlmus

ViburnumVitisWisteria sinensis

26


27/43


- od voaka se mogu razmnoiti maline, ribiz, ogrozd, ljenjak

5) Razmnoavanje korijenskimreznicama

- drvee i grmlje koje tjera izbojke iz korijena unajvie sluajeva se moe razmnoiti korijenskimreznicama- KORIJENSKEREZNICE uzimamo od sadnica iz rasadnika koje smo povadili za otpremu ili odmatinih stabala- najbolje reznice su one koje su debele kao olovka

- korijenje koje slui za reznice ne smije se zasuiti odmah nakon reza utrapimo uzemlju- reznice radimo obino u studenom i prosincu duine prsta, tako da otrim noemnapravimo glatki rez polaemo ih u sanduie na dosta mali razmak- sanduii su napunjeni propusnim, pjeskovitim kompostom, a reznice smiju biti oko 1 cmdebelo pokrivene zemljom- posaeni sanduii s reznicama obino stoje u mnoionici u stakleniku, gdje vladaumjerena temperatura- preko zime poinje polagano ukorjenjivanje iz adventivnih oka- ako se na zemlji oko reznica uhvati mahovina i alge mora se cijela povrina sanduialagano prorahliti iljatim drvcem da se zemlja bolje osui- poetkom oujka moemo sanduie postaviti u polutoplo klijalite djelovanje sunanihzraka- pod utjecajem normalne temperature reznice zapoinju tjerati nove izbojke- im se toplina podigne, mora se zapoeti sa zraenjem- kasnije moemo nov ukorijenjene sadnice rasaditi na otvorene i dobro pripremljenegredice u rasadniku- slabije rastue reznice moemo jo 1 godinu uzgajati u sanduiima, pa ih tek iduegodine presaditi na uzgojne gredice u rasadnik- ovom metodom moemo razmnoiti slijedee bjelogorice:

Acanthepanax

Aesculus parvifloraAilanthusAkebiaBignonia radicansBroussonetia papyriferaCedrela sinensisColastrusClerodendron trichotomumChaenomelesCoriaria

Gymnocladus dioica

Koelreuteria paniculataLyciumMaclura aurantiacaPachisandra terminalisPaulownia tomentosaPhellodendronPterocaryaRhus typhinaSorbariaXanthaxylum americanum

- od vonih kultura korijenskim reznicama se mogu razmnoavati kupine

6) Razmnoavanje dijeljenjem

27


28/43


- dioba je najsigurniji nain vegetativnog razmnoavanja ne trai naroite uvjete trebaimati dovoljan broj matinih biljaka- ovaj nain se vrlo rijetko primjenjuje- u proljee i ljeti iskopamo matine biljke i dijelimo ih prema veliini matinjaka- nove biljke posadimo na dobro pripremljene gredice, gdje obino vrlo dobro uspijevajuHyporicum calycinum, Pachysandra terminalis, Daphne oneerum, Spiraea thunbergii,

Spiraea arguta

7) Razmnoavanje cijepljenjem- CIJEPLJENJE nain vegetativnog razmnoavanja kod kojeg prenosimo pup ili dio stabljike sjedne biljke na drugu one srastu i dalje ive zajednikim ivotom- podloga biljka na koju se cijepi- plemka granica ili pup koji se cijepi na podlogu- podloga crpi iz zemlje vodu i mineralne tvari, plemka asimilira i odvodi u podlogu diosvojih asimilata- CIJEP (KALEM) biljka nastala cijepljenjem- za podlogu se obino uzima biljka koja je otporna i dobro se razvija

- cijepljenje provodimo uvijek kada nemamo drugog naina razmnoavanja- da bi cijepljenje uspjelo trebaju se ispuniti slijedei uvjeti:

1) Sastav plazme plemke i podloge je jednak ili slian spoj oba dijela je vrst, takoda se moe normalno vriti izmjena hrane, a cijepljeno mjesto je neprimjetno

2) Podloga i plemka moraju imati podjednak maksimum upojne snage- osim potpunog srasta podloge i plemke, potrebno je i normalno cirkuliranje hranjivog ibiljnog soka

3) Meu cijepljenim biljkama mora biti blisko ili stanovito srodstvo cijepljenje jemogue provoditi unutar srodnih obitelji ili meu biljkama razliitih rodova iste obitelji- prilikom cijepljenja biljke moraju doi u takav dodir da se mogu lako srasti podloga iplemka moraju biti vrsto priljubljene jedna uz drugu u tvornim slojevima u kojima biljka rasteu debljinu kambij podloge- cijepljenje je uspjelo kada se potpuno srastu podloga i plemka na mjestu cijepljenja, gdjese stanije podloge i plemke povee u jednu cjelinu- u prvoj fazi sraivanja spoje se stanice podloge i plemke na mjestu operacije i staninisadraj stanica plemke i podloge- kasnije na spojnom mjestu nastaju nove stanice nije nastalo potpuno sraivanje cijep nije potpuno vrst- kad nastane jae kolanje sokova u tvornim slojevima drveta i kore, novo stanino tkivopostaje sve vre i jae spojno mjesto postane vrsti spoj- esto u razini cijepljenog mjesta nastane odebljanje sve biljke imaju svojstvo da na

ozlijeeno mjesto alju obilje sokova- daljnji razvoj podloge i plemke je ovisan od jakosti pojedine biljke- podloga ima zadatak da svojim korijenom crpi iz zemlje vodu i u njoj otopljene mineralnetvari, koje alje u plemku, a plemka asimilira i transpirira, te tako nastaje kolanje hranjivihsokova- utjecaj podloge na plemku je znatan, ali nikada nije tolik da bi se u potpunosti promijenilasvojstva plemke trebamo traiti podloge koje imaju dobra svojstva- kao podloga uzimamo vrste, a na njih cijepimo uglavnom njihove varijetete i oblike npr.kao podloga sluiAcer negundo za svoje oblikeAcer negundo foliis variegatis i dr. ; Berberisvulgaris atropurpurea slui kao podloga za sve Berberis-e, Viburnum lantana slui kaopodloga za sve Viburnum-e, Betula pendula slui kao podloga za sve Betula-e

- crnogorice Chamaecyparis Lawsoniana slui kao podloga za Ch. Lawsoniana Alumii,Fraseri...; Picea excelsa slui kao podloga za sve vrste i oblike roda Picea- u praksi se esto cijepe i prirodne vrste kada ne moemo dobiti kvalitetno sjeme

28


29/43


- ima sluajeva kada moemo cijepiti razliite rodove Crataegus monegyna moe bitipodloga zaAmelancier, Cotoneasteri Sorbus aucuparia- kod jorgovana podloga mora imati bujan rast, zdrav izgled, da ne izbija nove izboje izkorijena- rue nema univerzalne podloge za sve rue, sve prilike i svako tlo

niski uzgoj rua podloge nieg uzrasta (Rosa canina Senff, Rosa canina Brg)

Rosa multiflora je dobra podloga, ali uglavnom za uzgoj rua Polyantha rue stablaice Rosa canina Bohmidtov Ideal, Rosa inermis (kao Rosa canina,ali bez trnja)- matino stablo od kojeg uzimamo plemke, mora odgovarati stopostotno traenom tipubastarda, varijacija ili oblika, koji elimo razmnoiti- cijepljenjem razmnoavamo jedan bastard, tip, oblik ili vrstu koju ne moemo drugimvegetativnim nainom uspjeno razmnoiti- cijepljenje ima vie naina:

1) U proljeea) Cijepljenje na obini spoj i spoj na jeziacb) Cijepljenje u trokut

c) Cijepljenje pod korud) Sedlasto cijepljenjee) Presedlasto cijepljenjef) Cijepljenje u raskolg) Cijepljenje u poluraskol

2) Ljetia) Okulacijab) Ablaktiranje provodi se i u proljeec) Postrano priljubljivanje ljeti vani, a zimi u staklenikud) Postrano cijepljenje pod koru

Proljeea) Cijepljenje na obini spoj i spoj na jeziac

- provodi se uglavnom kod lanjskih slabijih podloga- podloga i plemka moraju biti jednako debele- NAINCIJEPLJENJA na podlozi i plemci se naprave podjednaki rezovi (2 2,5 cm duljine),pa se priljube plemka i podloga kora i tvorni sloj plemke i podloge moraju doi tono jednona drugo

cijep se povee likom i namae voskom za cijepljenje- kod ovog naina se plemka lako pomakne treba upotrijebiti spoj na jeziac (engleski

spoj)- ovaj nain cijepljenja se upotrebljava najvie kod razmnoavanja vinove loze- tehnika izvoenja je ista kao kod obinog spoja- u gornjoj treini reza na plemki i podlozi se uree oko 5 mm dugaak rez zatim cijepspojimo da se jeziac podloge uvine kroz urez plemke i obratno

b) Sedlasto cijepljenje ipresedlasto cijepljenje

- upotrebljava se kada je

podloga tanja od plemke

29


30/43


- plemku reemo kao kod spajanja, samo se na gornjem dijelu reza ostavi malo sedlo, jer jeplemka na tom mjestu poprijeko urezana- podlogu proreemo poprijeko vodoravno, a zatim prema gore- prema vodoravnom poprenom rezu se napravi kosi rez, koji odgovara rezu na plemci- najbolje je da su rezovi na plemci i podlozi jednaki- plemka se postavi na podlogu tako da se rez podloge i plemke tono pokrivaju treba

paziti da kora doe na koru- ako je rez na podlozi neto iri mora se na jednoj strani pokrivati kora na podlozi i plemci- cijep se vrsto zavee likom, a potom zamae voskom za cijepljenje- PROSEDLASTOCIJEPLJENJE ako na podlozi na dnu reza ureemo rova (popreni urez), pa utaj urez umetnemo donji dio plemke

c) Cijepljenje u trokut (klinasto cijepljenje)- puno se upotrebljava kod razmnoavanja dendro-bilja- na podlozi izreemo klinasti isjeak- na plemki izreemo klin, koji tono odgovara isjeku na podlozi- klin se mora tono prislanjati uz isjeak i mora ga potpuno ispuniti- cijepljeno mjesto zaveemo likom i zamaemo voskom za cijepljenje

d) Cijepljenje pod koru

30


31/43


- dosta star nain cijepljenja- provodi se kada se kora da lako olupiti kada je podloga u punom soku travanj- podlogu proreemo na odreenom mjestu gdje elimo izvriti cijepljenje- plemku pripremimo kao kod spajanja ili kod sedlastog cijepljenja- rez je na plemci dug 2 2,5 cm- na podlozi napravimo okomit rez i na kori toliko dugaak, koliko je dugaak rez na plemci,

a potom se otricom moe olupiti kora i plemka se utisne pod koru toliko koliko je dug rez naplemci- cijep se zavee likom i zamae voskom za cijepljenje- ako je podloga u punom soku moe se plemka utisnuti pod koru, a da koru ne reemo

- ovaj nain cijepljenja je brz, a provodi se kad je plemka tanja od podloge- na podlogu se mogu utisnuti i po 2 3 plemke

e) Cijepljenje u raskol- primjenjuje se kada je podloga jako debela, a plemka tanka- star nain oplemenjivanja- vie se upotrebljava u voarstvu kod precjepljivanja starih voaka- mana mu je to rana teko zarauje, a esto se dogaa da ne zaraste sasvim- podlogu proreemo vodoravno, a rez zagladimo otrim noem- podlogu raskolimo voarskim noem na 3 4 cm duine raskol mora biti ist i gladak- na svakoj strani raskola umetnemo po 1 plemku, koja se na obje strane koso zaree- ako je plemka debela, reemo je na rova (popreni urez)

- plemku klinom utisnemo u procjep, pazei da se tvorni slojevi i na plemci i na podlozipoklapaju- cijep se zavee likom i namae voskom za cijepljenje- u procjep moemo umetnuti 2 ili 4 plemke (unakrsni procjep)

31


32/43


a) Ablaktiranje provodi se i u proljee- naroito se primjenjuje kod Betula pendula Youngii, a u voarstvu kod duda i oraha- za ovaj nain cijepljenja su potrebna matina stabla koja stoje na slobodnompristupanom mjestu- oko tih stabala posadimo ujesen odgovarajue podloge moemo ih imati ulonene- ako su podloge u loncima, treba ih prilikom postavljanja oko matinog stabla za

ablaktiranje uroniti u zemlju do ruba lonca- u kasno proljee kad su sokovi ve u toku izvrimo ablaktaciju- na podlozi uzmemo granicu odgovarajue debljine, te na njoj otrim, istim noemskinemo koru u duljini od 3 4 cm isto napravimo kod plemke- spojimo granicu plemke i podloge tako da se rezovi potpuno poklapaju, pazei da setvorni dio plemke i podloge vrsto priljubljuju- obje granice se vrsto poveu likom- cijep premaemo voskom, pa je na taj nain cijepljenje izvreno- da vjetar ne rastrga spojene cijepove, svaki cijep moramo poduprijeti motkom ili tapom- nakon to cijepljenje potpuno uspije moe se otrim noem ispod samog mjestacijepljenja odrezati granica od njezinog matinog stabla

b) Postrano priljubljivanje ljeti vani, a zimi u stakleniku- upotrebljava se kod dendrolokog bilja najvie kod crnogorice, a ponekad i u voarstvu- VOARSTVO podloga se na mjestu za cijepljenje zaree do drvenastog dijela, te na krajureza neto zarovai- napravi se odgovarajui rez na plemki, tako da rez na plemki tono odgovara rezu napodlozi- utisne se plemka u podlogu da se tvorni slojevi plemke i podloge tono poklapaju- kad je cijep gotov, zavee se cijepljeno mjesto likom i namae voskom

- CRNOGORICA naroito kod Pinus iAbies upotrebljava se tzv. postrano priljubljivanje- na podlozi na odreenom mjestu za cijepljenje otrim istim noem odreemo 2 3 cmdugaak komadi kore- za plemku se uzima jedno- do dvogodinji vrni ili postrani izbojak na dnu kojeg seodstrane iglice- na plemci se zatim odstrani 2 3 cm dugaak jeziak kore veliinom mora odgovaratirezu na podlozi- plemka se spoji s podlogom tako da se tvorni dijelovi plemke i podloge tono poklapaju- cijepljeno mjesto zaveemo pamunim koncem i zamaemo voskom

- podlogu ne treba prikraivati dok se cijep ne sraste- ovakvo cijepljenje moe uspjeti uglavnom pod staklom jednolina temperatura iprimjerena vlanost zraka

32


33/43


c) Postrano cijepljenje pod koru- provodi se najee kod onih crnogorica, koje imaju tanke granice Juniperus, Thuja,Chamaecyparis- u nekim sluajevima se koristi kod bjelogorice ribiz i ogrozd- otrim, istim noem na podlozi na prikladnom mjestu vrhom noa izvedemo rez u korudu podloge

- ne lupimo koru uzdu i poprijeko podloge kao kod T-reza, nego vrkom noa odreemokoru u tom (T) obliku- duina reza na podlozi obino iznosi 2 2,5 cm- na slini nain zareemo i plemku s 2 strane, tako da plemka izgleda poput trouglastogklina na plemki takoer zareemo koru, a ne drvo- plemku utisnemo u izrezani jari na podlozi, pazei da se tvorni dijelovi plemke i podlogepoklapaju- cijep zaveemo pamunim koncem i zamaemo voskom- ovaj nain cijepljenja crnogorice najbolje uspijeva pod staklom

d) Cijepljenje na prsten (prstenovanje)- koristi se samo kod nekih vrsta orah, kesten, smokva- na podlozi se izree kolut kore u obliku prstena- na mjesto koluta kore se umetne kolut kore s plemkom s jednim pupom- moe se raditi dok je jo jako kolanje sokova

e) Okulacija- najraireniji nain cijepljenja

o Okulacija na tjerajui pup provodi se u svibnju i lipnju- esto se uzima prologodinje oko koje nije potjeralo (breze), ili ovogodinje dobrorazvijeno oko

33


34/43


- do jeseni dobijemo novi plemeniti izbojak koji toliko ojaa i odrveni da moe prezimiti bezopasnosti da promrzne- varijetetiAcer negundo, varijeteti i vrste roda Betula

o Okulacija na uspavani pup provodi se od srpnja rujna- pup potjera tek u proljee slijedee godine postotak primanja je velik

- plemke uzimamo od zdravih matinih stabala koje s obzirom na vrstu i tip imaju svapozitivna svojstva- plemke moraju imati zdrava, zrela i dobro razvijena oka- najbolje je rezati plemke neposredno pred okulaciju- lisnu plojku treba odmah odrezati da ne bi plemka venula, a ostanu samo peteljke iznadpupova- narezane plemke ne smiju biti previe otvrdnute umanjuje se uspjeh okulacije- ako su plemke premekane onda ih je dobro prikratiti 2 3 tjedna prije uzimanja zaokulaciju, da pupovi bolje ojaaju- ako je sua bit e potrebno cjepiljnjak zaliti nekoliko dana pred okulaciju- podlogu moramo oistiti pred okulaciju, a osim toga mjesto okulacije moramo prebrisati

krpom- kod jorgovana i ukrasnih breza okuliramo oko 8 cm iznad korjenova vrta, a inae svugdjenastojimo okulirati to nie na korijenski vrat- na podlozi na mjestu odreenom za okulaciju napravimo T-rez samo kora smije bitiprorezana- vrkom kosti na cjepljarskom nou olupe se rubovi kore tako da se pup moe lakeumetnuti- pup uvijek postavljamo s one strane otkuda puu vjetrovi- oko za okulaciju pripremimo tako da plemku uzmemo u lijevu ruku, a kaiprst postavimoispod oka- cjepljarski no drimo u desnoj ruci i postavimo ga otprilike 1 cm iznad pupa te povuemodo 1 cm ispod pupa pazimo da pup izreemo s korom sa to manje drveta- u pupu uvijek mora ostati jezgra, jer se pup ne moe primiti bez nje- odrezani pup primimo kaiprstom i palcem lijeve ruke za peteljku, pazei da ne dodirnemootvorenu ranu- umetnemo oko u T-rez na podlozi, olupivi koru kotanim vrkom na cjepljarskom nou- u sluaju da smo prilikom reza oka odrezali previe drveta, suvini dio moemo odstranititako da ga vrhom noa zahvatimo i odehnemo, ali onaj dio koji ostane po samim okompustimo, jer se nee primiti ako oko ostane prazno

- najvanije je da se rez izvri vjeto i brzo, a im je oko umetnuto treba odmah izvritivezanje likom- kod vezanja moramo paziti da svu ranu zaveemo, a samo da oko ostane slobodno- vez bi trebao biti dosta vrst, ali ipak ne pretvrd, da ne doe do zastoja kolanja sokova

34


35/43


- okulacija se ne provodi za kiovita vremena jer to umanjuje uspjeh- najbolje vrijeme za okulaciju je rano ujutro ili predveer treba izbjegavati rad za vrijemeprejake ege- okulaciju obino provode 2 ovjeka jedan koji umee oka i jedan koji ree- ako su radnici dobro uvjebani jedan cjepljar moe za 10 sati rada umetnuti oko 1 000 1 500 oka

- FORKATOV NAIN OKULACIJE kada je slaba podloga ili se kora na podlozi ne da olupitimoemo izvesti okulaciju tako da priljubimo na podlogu- na podlozi odreemo takav komadi kore u veliini izrezanog oka, pa na tu ranu priljubimooko, te potom cijep zamotamo likom- kod reza kore na podlozi ostavimo na dnu reza mali jeziak, na koji se nasloni plemenitooko- prije nego to izvrimo rezanje jezikom pritisnemo donji dio kore plemenitog oka tako daoko tono pokriva ranu na podlozi, pa tek onda izvrimo vezanje likom- ovaj nain okulacije se esto upotrebljava kod proizvodnje visoko-stablastih rua

- sve okulate poslije 2 3 nedjelje moramo temeljito pregledati, tako da one podloge, gdjese oko nije primilo ponovno okuliramo- ako lisna peteljka na plemenitom oku otpadne prilikom dodira, znak je da je okulacijauspjela- kod okulacije na uspavani pup oka bi trebala dobro srasti do jeseni, ali da ne potjerajuprije slijedeeg proljea- ima sluajeva kada pojedina oka istjeraju jo iste jeseni potrebno je takav izbojakprikratiti na 1 oko- posljedica tog reza je da se stvore na bazi izbojka nova 2 oka, koja obino do zime tolikoojaaju i otvrdnu, da mogu uspjeno prezimiti

- da bi cijepljenje dobro uspjelo treba se pridravati slijedeih uputa:1) Plemka treba stvarati nove stanice za plemku treba uzimati jednogodinje

granice, samo iznimno dvogodinje2) Svaka plemka mora imati najmanje 1 3 dobro razvijena pupa3) Plemke treba uzimati sa zdravih i tipinih stabala koja imaju sva pozitivna

svojstva4) Prilikom svakog cijepljenja mora se paziti da se tvorna tkiva plemke i podloge

(kambij i felogen) potpuno dotiu to je povrina dodira tvornog tkiva vea, vei je uspjehcijepljenja

5) Cijep moramo vrsto povezati, da stanija budu u neprestanom dodiru

6) Najbolje je ako plemka i podloga u isto vrijeme tjeraju (listaju, cvatu idozrijevaju)- kod proljetnog cijepljenja nee koditi ako plemka neto kasnije dolazi u sok od podloge

7) Da bi uspjeh cijepljenja bio vei u blizini cijepljenog mjesta na plemci i napodlozi treba se nalaziti po jedan pup koji pospjeuju sraivanje cijepa privlaei sokove

8) Rane kod cijepljenja moraju biti hermetiki zatvorene zrak i voda ne smijuprodirati u ranu potrebno je ranu premazati voskom za cijepljenje

9) Cjepljar mora biti vjet i svako cijepljenje obaviti brzo i tono10) No za cijepljenje mora uvijek biti ist i otar11) Cjepove treba neprestano nadzirati i njegovati

8) Razmnoavanje in vitro- u novije vrijeme sve se vie uvodi metoda razmnoavanja "metoda meristema" ili "invitro" najjeftinija i najbra metoda kojom se od jednog matinog stabla moe u kratkomvremenskom razdoblju proizvesti na 1 000 i vie novih individua

35


36/43


- ta metoda jo nije dovoljno provjerena za sve vrste voaka- kod nekih vrsta su este mutacije ili se ponovno javlja juvenilnost

DALJNJI UZGOJ DRVEA I GRMLJA U RASADNIKU

- uzgojni radovi u rasadniku nakon presaivanja sadnica na uzgojne plohe su mnogojednostavniji nego razmnoavanje sjetvom, reznicama itd.

UZGOJBJELOGORICE

- im sjemenjaice niknu treba prema potrebi izvriti pikiranje ili prorjeivanje- ako je sjetva pregusta, prorjeivanje treba provesti na taj nain da se najslabije sadniceto prije povade i prepikiraju ili bace (ako su suvine)- za pikiranje je najbolji oblaan dan gredice prethodno treba dobro pripremiti i prema

potrebi zasjeniti- povaene sjemenjaice treba za vrijeme pikiranja pokriti vlanom krpom da ne bipovenule- prilikom prorjeivanja sjemenjaica dogaa se da se ostale pomaknu i podignu iz zemlje potrebno je nakon proredbe gredice dobro zaliti da se zemlja slegne oko korijena- prorjeivanje i pikiranje se provodi i onda kada se razviju prva 2 lista- neke vrste drvea se siju u stakleniku u sandui ili u hladna klijalita, pa kada nastupetopli dani pikiraju se na uzgojne gredice- osjetljive vrste se moraju pikirati ponovno u sanduie ili u klijalita- za sva pikiranja treba upotrijebiti humozni pjeskovitu zemlju- razmak pikiranja je ovisan o vrstama- ako je pikiranje provedeno pod staklom, treba klijaline prozore neko vrijeme dratizatvorene, pa tek kada se biljice zakorijene, moe se lagano i oprezno zapoeti sazraenjem kad biljke ojaaju i naviknu se na vanjski zrak, prozore treba potpuno skinuti

- NJEGA potrebno je okapanje, povremeno zalijevanje i rahljenje zemlje- sadnice koje se nalaze na gredicama, treba pred jesen opreznije i sve manje zalijevati dadrvo moe do zime dozoriti i bolje prezimiti- uvijek treba nastojati da se jednogodinje sadnice rasade na uzgojno mjesto jo u jesen iliu slijedee proljee nije uvijek uspjeno kod sporo rastuih vrsta (Alnus, Betula i dr.) 2godine ostaju u sjemenitu

- ZELENEREZNICE IKLJUII koje su u rano ljeto razmnoene od brzorastuih vrsta mogu seve u srpnju presaditi na uzgojne gredice, a idueg proljea na uzgojne plohe u redove naodreeni razmak- kod spororastuih vrsta reznice prezimljuju u klijalitu ili stakleniku, pa e tek iduegproljea biti presaene na uzgojne gredice, gdje trebaju ostati najmanje godinu dana

- KORIJENSKE REZNICE sadnice koje su uzgojene preko zime u stakleniku treba u proljeezajedno sa sanduiima prenijeti u hladno klijalite sadnice e otvrdnuti i ojaati- istog proljea e se te iste sadnice moi presaditi na uzgojne gredice ili u hladna klijalita,a tek idue godine na uzgojne gredice

- panju treba posvetiti CIJEPOVIMA ZIMSKOG CIJEPLJENJA u stakleniku svi varijeteti koji sucijepljeni na podloge posaene u loncima trebaju biti u proljee preneseni u hladno klijalite(ako su cijepovi ve srasli)

36


37/43


- cijepovi ostaju pod prozorima dok im prijeti opasnost od mrazova kad proe opasnostprozori se skidaju- cijepovi ostaju u klijalitu sve do idueg proljea kada se mogu rasaditi na uzgojnegredice ili na uzgojne plohe

- koliko dugo treba ostaviti sadnice na uzgojnim gredicama ovisi o brzini porasta pojedinih

rodova i vrsta npr. Forsythia, Deutzia scabra ostaju samo 1 godinu na uzgojnimgredicama

- NJEGASADNICA na uzgojnim gredicama rahljenje zemlje, plijevljenje od korova povremenopolijevanje i zatita od tetnika i bolesti- ne smije se zaboraviti na pravilno i tono etiketiranje svih vrsta i varijeteta

- sadni materijal se prodaje na tritu s balom, bez bale ili u kontejnerima ovisno od vrstedrvea

UZGOJGRMOVAIPENJAICA

- presauju se na uzgojne plohe tek kad su dovoljno razvijeni dotad se nalaze nauzgojnim gredicama- na uzgojnim plohama ostanu grmlje i penjalice sve dok ne budu sposobni za sadnju nastalno mjesto, odn. za prodaju- obino se vie ne presauju pa im kod sadnje treba dati razmak dovoljan za potpunirazvoj- mehanika obrada rasadnika iziskuje neto vei razmak redova nego runa kodmehanike kultivacije razmak redova ne bi smio biti manji od 70 cm- veinu grmlja i penjalica treba kod sadnje nakratko obrezati da novi izbojci potjerajuodozdo, po mogunosti iz korjenovog vrata i da razgranjenje grma poinje odmah od zemlje- samo neki rodovi i vrste ine iznimku, pa ih treba neto slabije prikraivati Chionanthus, Hamamelis, Styrax, Halesia, Cornus- veinu rodova i vrsta treba ponovno nakratko obrezati nakon to provedu 1 godinu nauzgojnim plohama ovim jakim rezom dobiva se izbijanje snanih osnovnih grana buduegdobro razvijenog grma iznimke su rodovi i vrste koji slabije rastu (Chionanthus, Hamamelis)- okulate ukrasnog grmlja (plemeniti jorgovani, ukrasne jabuke, japanske trenje) iziskuju poseban postupak- u proljee (krajem zime) treba rezati podloge na struak oko 25 cm duine- na struku se sva divlja oka odstrane ostaje samo plemenito oko i 1 divlje (obinonajgornje)

- kada divlje oko potjera, izbojak treba prikratiti i ne dozvoliti da se jako razvija- kada plemenito oko potjera izbojak dug 15 20 cm, treba ga likom privezati na struak daga vjetar ne polomi vez treba biti u obliku broja 8- ljeti okulanti rastu okomito uvis, a prema potrebi e neke trebati u svibnju prikratiti(jorgovan, neke japanske trenje)- struak treba tokom ljeta to ranije odrezati ree se otrim karama, a rana se zagladiotrim hipom- tijekom idue zime, odn. poetkom proljea reu se svi jednogodinji okulanti unatrag na6 10 oka izbojci iz ovih oka kroz ljeto stvore novi mladi cvatui grm- veina takvih grmova sposobna je tek 2. godine za otpremu, odn. sadnju na stalno mjesto

Zimzeleno grmlje i drvee

-

54169277-dendrologija

Documents