54221916 produktivnost rada

Univerzitet u Sarajevu

Seminarski rad iz predmeta

Ekonomika preduzeća

Tema Produktivnost rada

Mentor Studenti

U Sarajevu decembar 2008 godine


S A D R Ž A J

UVOD2

1POJAM ZNAČAJ I EKONOMSKA SADRŽINA PRODUKTIVNOSTI RADA3

2 FAKTORI PRODUKTIVNOSTI RADA4

21Objektivni faktori produktivnosti rada4

22 Subjektivni faktori produktivnosti rada5

3 POKAZATELJ NIVOA PRODUKTIVNOSTI RADA6

4 IZRAŽAVANJE PRODUKTIVNOSTI RADA8

41 Proizvod se izražava fizičkim jedinicama mjere8

42 Proizvod se izražava tržišnom cijenom8

43 Proizvod se izražava cijenom koštanja9

44 Proizvod se izražava društveno potrebnim radom10

5 METODE MJERENJA PRODUKTIVNOSTI RADA10

51 Naturalna metoda mjerenja produktivnosti rada11

52 Vrijednosna metoda mjerenja produktivnosti rada16

6 POKAZATELJI DINAMIKE PRODUKTIVNOSTI RADA18

61 Individualni indeksi produktivnosti rada18

62 Grupni indeksi produktivnosti rada18

63 Vrijednosni indeksi produktivnosti rada21

7 SPROVOĐENJE PRINCIPA PRODUKTIVNOSTI RADA22

71 Organizacione mjere22

72 Mjere tehničke racionalizacije i rekonstrukcije22

73 Mjere društvenog karaktera22

ZAKLJUČAK23

LITERATURA

2


UVOD

Tema ovog seminarskog rada je produktivnost rada kao jedan od ekonomskih rezultata reprodukcije

bdquoEkonomski principi reprodukcije su određene norme (pravila) koje treba primjenjivati u organizovanju poslovanja preduzeća ili drugih subjekata privrjeđivanja da bi se na racionalan način ostvarili ekonomski ciljevi tog poslovanjaldquo1 Ove norme su zasnovane na ekonomskoj zakonitosti procesa reprodukcije a ispoljavaju se u mogućnosti stvaranja veće proizvedene od utošene vrijednosti u procesu reprodukcije

Osnovni cilj svakog preduzeća je da ostvari maksimalne rezultate reprodukcije uz minimalna ulaganja u tu reprodukciju Sam odnos između rezultata reprodukcije i ulaganja u reprodukciju predstavlja poslovni uspjeh preduzeća kojem teži svako preduzeće Ovaj cilj osnovni cilj preduzeća predstavlja i osnovni princip reprodukcije

U ovom radu će prvi parcijalni ekonomski princip princip produktivnosti rada biti detaljnije obrađen Kroz ovaj seminarski rad ćemo pokušati dati pregled pojma produktivnosti rada principa produktivnosti faktora koji direktno utiču na nivo produktivnosti u nekom preduzeću načine izražavanja sa konkretnim primjerima i na kraju mjere koje preduezću stoje na raspolaganju kako bi produktivnost podigli na odgovarajući nivo

1Ekonomski leksikon Beograd 1975

3


1 POJAM ZNAČAJ I EKONOMSKA SADRŽINA PRODUKTIVNOSTI RADA

Produktivost rada kao ekonomski princip izražava težnju ili zahtjev da se ostvari određeni obim proizvodnje obim prometa ili izvršenih usluga sa što manjim utrošcima radne snage 1To je sposobnost preduzeća ili radnika da u jedinici vremena (satudanumjesecugodini) proizvede određenu količinu proizvoda određenog kvaliteta

Količinski (kvantitativno) produktivnost definišemo kao odnos između ostvarenog obima proizvodnje i utoška radne snage

(P=produktivnost rada Q=obim proizvodnje L=broj zaposlenih2 q=ostvarena proizvodnja po jedinici rada)

Osim toga produktivnost možemo predstaviti i inverzno tj izračunavajući koliko je utrošeno rada za proizvodnju jednog proizvoda

Ova definicija produktivnosti je izvedena iz osnovnog ekonomskog principa ostvariti

maksimalni rezultat sa minimalnim ulaganjima3 koji je moguće postići na dva načina

- povećanjem ukupne mase proizvoda ili

- povećanjem radnog učinka

Produktivnost rada njen nivo i rast ima veliki značaj kako za cjelokupno društvo tako i za preduzeća i pojedince Rastom produktivnosti rada stvaraju se mogućnosti da se u istoj jedinici vremena proizvede veća količina proizvoda Stoga rast produktivnosti u društvu znači povećanje društvenog bogatstva Što je ostvarena veća produktivnost rada društvo raspolaže većom količinom dobara te se potrebe stanovništva zadovoljavaju na većem nivou te rast produktivnosti predstavlja glavni faktor životnog standarda i društvenog progresa Ukoliko radnik više proizvodi tj ukoliko je njegov učinak veći i njegova primanja su veća Povećanje produktivnosti rada u preduzeću znači ostvarenje veće proizvodnje a njenom realizacijom na tržištu veće poslovne rezultate

Produktivnost rada je prosječni proizvod rada industrije ili cijele ekonomije Može biti korisna pri upoređivanju razlčitih industrija i analiza kretanja unutar jedne industrije kroz duže vremensko razdoblje Najviše je važna za određivanje životnog standarda koji neka zemlja može postići Svake godine ukupna vrijednost dobara i usluga koju neka država proizvede jednaka je isplatama za sve faktore proizvodnje Na kraju te isplate potrošači primaju u obliku nadnica

1

2 L=broj radnikabroj dana u datom periodu8 sati rada3 Grupa autora Ekonomija od A do Z BOŠ i Dosijestr 96

4

(t=utrošeno vrijeme po jedinici proizvoda)


plaća dividendi ili kamata Rast fonda kapitala jedan je od najvažnijih razloga rasta produktivnosti To je ukupna količina kapitala koja se može upotrijebiti za proizvodnju Tehnološka proizvodnja je drugi važan razlog rasta produktivnosti To je razvoj novih tehnologija koje omogućavaju bolje korištenje radne snage i ostalih proizvodnjih faktora te proizvodnju novih i kvalitetnih dobara Životni standard najviše raste u SAD-u Japanu i Zapadnoj Evropi Većinu razdoblja Japan je imao najvišu stopu rasta produktivnosti koji ovisi i o prirodnim resursima neke države

Stoga se produktivnost rada može posmatrati sa dva aspekta

1 Sa aspekta društvene zajednice ndash produktivnost te zajednice pokazuje sposobnost proizvodnje tj koliki obim proizvoda je ta zajednica sposobna da stavi svojim članovima na raspolaganje

2 Sa stanovišta kvaliteta ekonomije te zajednice ndash produktivnost pokazuje racionalnost trošenja radne snage tj njenu sposobnost da po jedinici rada ostvari određenu proizvodnju ukoliko se određena masa društvenog proizvoda proizvede sa manjom masom društvenog rada unesenom u reprodukciju utoliko je viši nivo ekonomije konkretnog preduzeća

Neposredno sa njenim značenjem javila se potreba za njenim kvantitativnim sagledavanjem Prvi koji su skrenuli pažnju na značaj mjerenja produktivnosti rada bili su naučnici Rotos Barna i drugi koji su u svojim radovima iznijeli konstataciju o produktivnosti rada pojedinih država u periodu 1936-1937 (tako je na primjer u tom periodu produktivnost rada u njemačkoj prerađivačkoj industriji je bila 127 puta veća nego u britanskoj) i tako skrenuli pažnju državnika na značaj produktivnosti rada te je ona dobivala značaj opšteg državnog problema To je dovelo do stvaranja raznih pokreta koji su proklamovali i borili se za povećanje produktivnosti rada te formiranje posebnih ustanova za produktivnost rada u vidu raznih centara komiteta i sl

2 FAKTORI PRODUKTIVNOSTI RADA

Faktori produktivnosti su sve one činjenice koje na bilo koji način mogu da utiču na radni učinak tj na odnos između ostvarenog rezultata proizvodnje i utroška radne snage u tu proizvodnju Na produktivnost rada svakog privrednog subjekta a i na cjelokupnu produktivnost rada u jednom društvu utiču mnogobrojni faktori Najvažnija podjela svih faktora je podjela faktora produktivnosti rada u dvije grupe i to

1 Objektivni faktori2 Subjektivni faktori

21 Objektivni faktori produktivnosti rada

Objektivnio faktori su svi faktori koji postoje kao objektivni uvjet i na koje preduzeće ne može uticati a dijelimo ih na

A) Tehničke faktore B) Društvene faktore C) Prirodne faktore

21A Tehnički faktori produktivnosti rada

5


Tehničke faktore čine sva ona materijalna i tehnička sredstva koja služe u konkretnoj proizvodnji Za tu tekuću proizvodnju ova sredstva predstavljaju objektivnu kategoriju jer je proizvođač prinuđen da poštuje njihove karakteristike u organizovanju tekuće proizvodnje Na drugoj strani su tehnička dostignuća koja nisu primjenjena na konkretnom preduzeću a postoji ekonomska mogućnost njihove primjene

Najznačajniji tehnički faktori su1 Karakteristike proizvoda 2 Karakteristike tehnološkog procesa 3 Karakteristike sredstava za rad 4 Karakteristike materijala 5 Radna sredina 6 Obim proizvodnje 7 Vid organizacije rada 8 Nivo organizacije

21B Društveni faktori produktivnosti rada

Društveni faktori produktivnosti rada su razni objektivno dati društveni uvjeti koje treba poznavati kako bi se iskoristile maksimalne mogućnosti koje oni pružajuU objektivne faktore spadaju sve društvene institucije i društvene vrijednosti ma u kom smislu koji utiču na društveni tok zbivanja kulturni nivo produkcioni odnosi privredne prilike stepen razvitka proizvodnih snaga mjere ekonomske politke priraštaj stanovništva organizacija tržišta sistemske mjere saobraćajna mreža običaji i navike stanovništva i slično

21C Prirodni faktori produktivnosti rada

Prirodni faktori su prirodni uvjeti i oni se ne mogu mjenjati te nekada mogu doprinjeti povećanju produktivnosti rada a nekada njenom smanjenju

U prirodne faktore produktivnosti rada ubrajamoplodnost zemljišta klima geografski položaj bogatstvo voda šume rude i druge prirodne karakteristike jednog područja Ovi faktori najveći uticaj imaju na djelatnosti primarnog sektora (poljoprivredu šumarstvo lov i ribolov rudarstvo odnosno tzv ekstraktivne djelatnosti)

22 Subjektivni faktori produktivnosti rada

Subjektivni faktori produktivnosti rada su oni faktori koji nastaju u preduzeću te na njih preduzeće može djelovati i njihov uticaj mjenjati Oni obuhvataju ljudski faktor i organizaciju poslovanja i sl Ljudski faktor obuhvata sposobnost radnika intenzivnost rada kvalifikacionu strukturu fluktuaciju i motiviranost radnika za rad Ljudski faktor je bitan jer je jedan od najznačajnih elemenata proizvodnje Kada govorimo o organizaciji poslovanja mislimo na organizaciju rada adekvatnu podjelu rada usklađenost elemenata reprodukcije kao i niz organizacionih mjera koje doprinose povećanju produktivnosti rada Jedinstvo ljudskog faktora i organizacije poslovanja može se izraziti i kao organizacioni faktor produktivnosti rada koji obuhvata sve one elemente koji su vezani za čovjekovu ličnost i sve njegove napore u organizaciji poslovanja Organizacioni faktor produktivnosti rada može da djeluje kroz

6


- izbor i odlučivanje o nizu tehničkih i društvenih uslova proizvodnje ndash pri odlučivanju o elementima proizvodnje (o karakteristikama proizvoda karakteristikama tahnološkog procesa izboru materijala i sl) proizvođačodnosno član kolektiva može da izabere alternativu koja će usloviti manji ili veći učinak radne snage u prvom slučaju ovim izborom se obezbjeđuje veća a drugim manja produktivnost rada

- kvalifikacioni lik proizvođača- pri standarnoj kvalifikovanosti proizvođača odnosno kolektiva u cjelini postiže se maksimalna produktivnost uz ostale najpovoljnije uslove

- proizvođačev intenzitet rada - pri optimalnom intenzitetu rada (pri onom intenzitetu kada je utrošak proizvođačeve bioenergije po jedinici proizvoda najniži) produktivnost rada je maksimalna

- organizacione mjere i organizacione napore u ostvarivanju ciljeva preduzeća - jer se cijeli proces rada na tehnološkim mjestima obavlja po unaprijed razrađenim tehnološkim postupcimate je cijeli tehnološki proces podjeljen na veći ili manji broj radnih operacija te postoji potencionalna mogućnost skraćenja procesa rada u svakoj od njiha to znači mogućnost povećanja produktivnosti rada

3 POKAZATELJ NIVOA PRODUKTIVNOSTI RADA

Kao izraz prosječnog radnog učinka produktivnost rada može se mjeriti na dva načina Prvi se način sastoji u utvrđivanju ostvarene proizvodnje koja otpada na jedinicu radnog vremena Opšti postupak za utvrđivanje pokazatelja produktivnosti svodi se na odnos ostvarene proizvodnje i vremena utrošenog za njeno stvaranje ili obrnuto

Pr = ili obrnuto t= =

Izbor jedne ili druge formule diktiran je brojem proizvoda čija se produktivnost mjeri Činimo li to samo za jedan proizvod opredijelit ćemo se za prvi izraz produktivnosti Ovaj način ima tu prednost što je lakše shvatljiv jer produktivnost mjeri opipljivom mjerom - brojem jedinica proizvoda Kada produktivnost rada posmatramo za više različitih proizvoda jedini svodni izraz u ovom slučaju jeste utrošeno vrijeme jer se ono za sve proizvode može izraziti u istim jedinicama Utrošeni rad se mjeri njegovim vremenskim trajanjem a može biti izražen kao

- RADNIK ndash DAN ( dnevna produktivnost)- označava dolazak radnika na posao obuhvaća propisano radno vrijeme jednog dana bez obzira na to koliko je radnik efektivno radio u toku tog radnog vremena

- RADNIK ndash SAT (satna produktivnost)- efektivan rad radnika je očišćen od vremena kad radnik nije radio ali u radnik sat ubraja se i vrijeme koje radnik nije radio zbog

7

q ndash količina ostvarene proizvodnje

T- vrijeme utrošeno za proizvodnju

Pr ndash produktivnost rada

t ndash vrijeme po jedinici proizvodnje


organizacionih propusta ( čekanja zbog zastoja loše pripreme materijala nedostatka energije i dr)

- RADNIK-MJESEC ( mjesečna produktivnost)- produktivnost po jednom radniku4 je zbir radnih dana u toku mjeseca i to je neodređena kategorija

Razlike između ova tri pojma nisu samo formalne prirode Jedino satna produktivnost pruža mjeru radnog učinka utvrđenu na bazi efektivnog rada Nju obračunski dobijamo kada količinu ostvarene proizvodnje podijelimo sa brojem radnik- sati tako da rezultat pokazuje prosječnu proizvodnju po satu efektivnog rada izvršenog od jednog radnika Ako je mjerimo na osnovu jediničnih količina utrošenog rada ona će se dobiti kao količnik između broja utrošenih radnik- sati i količina ostvarene proizvodnje

Dnevna produktivnost ne izražava radni učinak postignut u efektivnom radu i biti će po pravilu manja od satne produktivnosti Računski postupak pri utvrđivanju dnevne produktivnosti sličan je postupku primjenjenom kod satne produktivnosti s tom razlikom što se ovdje proizvodnja dijeli sa brojem radnok- dana ili obrnuto

Kod mjesečne ili produktivnosti po radniku ostvarenu proizvodnju dijelimo sa brojem radnika koji su bili zaposleni u preduzeću čiju produktivnost ispitujemo Mjesečna produktivnost ima dvije varijante Svodeći proizvodnju na prosječni učinak po zaposlenom licu možemo operisati sa cjelokupnim zaposlenim osobljem u datim preduzećima Ako se opredijelimo za prvu varijantu proizvodnju dijelimo sa brojem neposredno produktivnih radnika i time dovodimo u odnos dvije kategorije koje su u procesu rada nerazdvojno vezane Dobijeni rezultat u tom skučaju odražava stvarni rezultat rada lica koja su neposredno angažovana u proizvodnji Treba imati u vidu da produktivnost po jednom proizvodnom radniku može da raste dok istovremeno produktivnost izračunata na bazi ukupnog zaposlenog osoblja opada ili stagnira To će se desiti u slučajevima kada preduzeća povećaju svoj upravno- administrativni aparat i poremete odnos prema proizvodnim radnicima

U praktičnom izračunavanu pitanja produktivnosti rada najviše se primjenjuje satna ili mjesečna produktivnost Dnevna produktivnost se ne obračunava zbog nedostatka odgovarajućih podataka i iz razloga što ona gubi dobar dio svoje analitičke vrijednosti

Ne smije se izgubiti iz vida osnovni smisao borbe za veću produktivnost rada a to je njezina težnja da se sa manjim brojem radnika ostvari što veći efekat rada Konačnu uštedu radne snage kao rezultat povećane produktivnosti izražava samo pokazatelj mjesečne produktivnosti rada On je najkompleksniji izraz produktivnosti rada Samo mjesečna produktivnost označava broj potrebnih radnika i mogućnosti određivanja uštede radne snage za nove djelatnosti

4 IZRAŽAVANJE PRODUKTIVNOSTI RADA

4 Ekonomika preduzeća- praktikum Sarajevo 1996 Mira Šunjić- Beus str 778


Produktivnost rada možemo izraziti na različite načine Međutim razlike u ovim metodama svode se na razlike u izražavanju proizvoda u obrascima produktivnosti rada jer je za utrošak radne snage prihvaćeno kao mjerilo vrijeme trajanja rada što je slično i za broj radnika koji su radili na proizvodnji određenog prizvoda Svaki proizvod koji je proizvela organizacija iskazuje se određenom jedinicom mjere

Za izražavanje ostvarene produktivnosti postoje različite metode a u zavisnosti od načina izražavanja proizvoda možemo navesti

41 Proizvod se izražava fizičkim jedinicama mjere

Na ovaj način se može izraziti samo kada preduzeće ima samo jedan proizvod ili homogenu proizvodnju i to je već navedena formula

ili

Na konkretnom primjeru to bi izgledalo ovako5 U tvornici cementa proizvedene su slijedeće količine

Količina cementa 1650000 tonaUtrošeno radnikdana 1250000

Na osnovu navedenoih formula produktivnost bi bila jednaka

ili

42 Proizvod se izražava tržišnom cijenom

U praksi su češći slučajevi heterogene proizvodnje kada se produktivnost izražava tržišnom cijenom

(Cq =tržišna cijena po jedinici proizvoda)

Moramo znati da ovaj obrazac može dati pogrešnu sliku produktivnosti rada jer tržišne cijene nisu faktor produktivnosti a i podložne su promjenama

5 Svi primjeri Šunjć-Beus M Berberović Š Stavrić B Ekonomika preduzeća 350-3659


Djelomično problem možemo riješiti uvođenjem standardnih cijena ali ako u proizvodnju uvodimo novi proizvod tada ni to neće biti moguće

Na konkretnom primjeru izračunavanje produktivnosti bi izgledalo ovako

Vrsta proizvoda Količina Tržišna cijena za 1 proizvod

Vrijednost proizvodnje

X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000

U proizvodnji je učestvovalo 1200 radnika

Produktivnost na osnovu tih podataka je jednaka

Drugačije rečeno jedan radnik je ostvario proizvodnje u vrijednosti 200 KM

43 Proizvod se izražava cijenom koštanja

Cijena koštanja se sastoji od troškova materijala sredstava za rad i troškova radne snage

(Tq=objektivno uslovljena cijena koštanja po jedinici proizvoda)

Kao i prethodni metod i ovaj ima određene nedostatke jer može dati pogrešne rezultate ako se mijenja proširuje asortiman proizvoda U tom slučaju je primjena ovog metoda moguća jedino ako svi proizvodi imaju približno istu visinu troškova sredstava za proizvodnju po jedinici rada

Na konkretnom primjeru izračunavanje produktivnosti ima oblik

U jednoj godini je ostvarena proizvodnja sa objektivno uslovljenom cijenom koštanja od 25000000 KM Broj radnika je 2000

44 Proizvod se izražava društveno potrebnim radom

U primjeni ove metode se kreće od proizvoda i društveno potrebnog rada za njegovu proizvodnju

(Q= proizvod a L0 društveno potreban rad)

10


Na osnovu toga možemo postaviti izraz objektivno uslovljene produktivnosti

Pošto u praksi ipak dolazi do odstupanja zbog objektivnih uslova proizvodnje i organizacionih nedostataka koristi se obrazac

(Ki=koeficijent odstupanja objektivno uslovljenih troškova radne snage po jedinici proizvoda

Ii=organizaciono uslovljeno odstupanje radne snage u proizvodnji po jedinici proizvoda)

Ovaj metod izračunavanja produktivnosti rada se koristi u praksi pošto kvantitativno izražava

uticaj svih elemenata koji utiču na produktivnost

5 METODE MJERENJA PRODUKTIVNOSTI RADA

Mjerenje produktivnosti rada je bitan zadatak u svakom preduzeću jer jedino mjerenjem i poređenjem produktivnosti rada može se težiti ostvarenju veće produktivnosti rada a samim tim i boljeg uspjeha u preduzeću Međutim koliko god da je mjerenje bitan utoliko je veoma kompleksan i složen zadatak jer nam se pri tome nameće pitanje Koju produktivnost mjeriti odnosno koje faktore proizvodnje uzeti Znamo da osnovna formula za izračunavanje produktivnosti rada glasi

P= odnosno P=

tu se javlja osnovni problem kako iskazati ostvarenu proizvodnju i utrošeni radjer se preduzeća najčešće bave heterogenom proizvodnjom životni vijek proizvoda uslijed razvoja nauke i tehnike sve više se skraćuje na tržištu pa preduzeća mijenjaju program proizvodnječesto se javlja problem nedovršene proizvodnjekooperacija sa drugim preduzećima

Dakle postavlja se pitanje da li produktivnost rada mjeriti metodama u kojima se proizvodnja izražava u

1 fizičkim jedinicama mjere2 tržišnim cijenama proizvoda3 cijenom koštanja4 društveno potrebnim radom

11


ili na neki drugi način odnosno da li produktivnost rada mjeriti u naturalnim ili novčanim pokazateljima Problem izražavanja produktivnosti rada se rješava primjenom određene metodologije u iskazivanju brojnika i nazivnika u osnovnoj formuli U praksi i teoriji primjenjuju se različite metode mjerenja produktivnosti rada Te metode možemo podjeliti u dvije grupe

1 naturalna metoda mjerenja produktivnosti rada2 vrijedonosna metoda mjerenja produktivnosti rada

Međutim niti jedna metoda nije univerzalna te svaka ima prednosti i nedostatke Koja će metoda se u određenom preduzeću primjenjivati zavisi prije svega od same proizvodnje (da li je ona homogena ili heterogenametoda mjerenja proizvodnje) zatim od stručnosti radnika koji vrši mjerenje i sl Izabrana metoda se mora prilagoditi tehnološkom karakteru proizvodnjestrukturi asortimana proizvoda i drugim specifičnostima proizvodnje

51 Naturalna metoda mjerenja produktivnosti rada

Naturalna metoda mjerenja produktivnosti rada predstavlja ustvari grupu metoda koja se sastoji od

A naturalne metodeB naturalno-uvjetne metodeC radne metode

51A Naturalna metoda

Naturalna metoda mjerenja produktivnosti rada sastoji se u mjerenju ostvarene proizvodnje izrađene u naturalnim jedinicama (kilogram tona litar metar komad i sl) za potrebe mjerenja produktivnosti rada Naturalna metoda daje količinsku predstavu o produktivnosti rada tj koliko je radnik proizveo proizvoda izraženo u naturalnim jedinicama mjere Za razliku od vrijednosnog metoda kojim se deformiše slika produktivnosti zbog promjene u cijenama naturalni metod daje količnsku predstavu o produktivnosti rada jer daje vrlo jasne rezultate i najrealnije iskazuje produktivnost rada Formula za izračunavanje produktivnosti rada rada po ovoj metodi je

P= odnosno P= pri čemu je

Naturalna metoda se može primjeniti samo u preduzećima koja se bave prizvodnjom samo jedne vrste proizvoda odnosno homogenom proizvodnjom Npr u rudnicima šećeranama pivarama Ova metoda se ne može primjenjivati u preduzećima sa raznovrsnim asortimanom proizvoda u slučajevima česte promjene kvaliteta proizvoda kooperacije između preduzeća kod nezavršene proizvodnje što predstavlja njen osnovni nedostatak

Primjer

12

P-produktivnost rada

Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih


1 U mjesecu januaru je prizvedeno 200000 komada proizvoda sa prosječnim brojem zaposlenih radnika 100 U februaru je proizvedeno 150000 komada proizvoda sa isti brojem radnika A u martu je prizvedeno 260000 komada proizvoda sa brojem radnika 110 Izračunati produktivnost rada za svaki mjesec pojedinačno i za cijeli prvi kvartal (u odnosu komad1 radnik)

Da bi rezultati koje dobijemo bili pregledniji zadate jeddinice ćemo izraziti u tabelia zatim im dodati izračunate vrijednosti

Mjesec Količina proizvoda Broj radnika Ostvarena produktivnost

Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986

Pjanuar = = = 2000 komada 1 radnik

Pfebruar = = = 1500 komada 1 radnik

Pmart = = = 2634 komada 1 radnik

Pkvartal = = = 1968 komada 1 radnik

51B Naturalno-uvjetna metoda

Naturalno-uvjetna metoda omogućava preovladavanje teškoća u mjerenju produktivnosti rada jer se sastoji u izvjesnom napuštanju čiste naturalne metode i proučavanju ostvarene proizvodnje kroz naturalno-uvjetni izraz

Ove metoda se primjenjuje u preduzećima kod kojih proizvodnja nija homogena odnosno u preduzećima koja proizvode srodne proizvode koji se razlikuju po utrošcima radne snage u proizvodnji jedinice proizvoda kvalitetu dimenzijama i sl

Naturalno-uvjetna metoda se sastoji u tome da se proizvodi koje proizvodi jedno preduzeće preračunavaju privremeno uvjetno u jednu vrstu proizvoda te se izračunavanje vrši preko tog uslovnog proizvoda

U strukturi proizvodnje treba odrediti jedan proizvod koji je najpogodniji za izražavanje cjelokupne proizvodnje odnosno onaj koji je reprezentativan za preduzeće i koji je najviše zastupljen u proizvodnji Ostale vrste proizvoda se preračunavaju u uslovni Proizvodi se preračunavaju u jedan primjenom tzv koeficijenta ekvivalencije koji se izračunava na bazi utroška vremena za proizvodnju svakog proizvoda

13


Kod ove metode najteže je tačno utvrditi radno vrijeme za pojedine asortimane proizvoda Na bazi radnog vremena se koristeći pravilo trojnog utvrđuju korficijenti za pretvaranje proizvodnje drugih proizvoda u uvjetni proizvod Tim koeficijentom se množi stvarna proizvodnja pojedinih proizvoda i pretvara u jedan zajednički asortiman koji se može sabrati Zatim se produktivnost rada izračuna na osnovu formula

Produktivnost rada = odnosno

Produktivnost rada =

Prednost ove metode se ogleda u tome što se ukupna proizvodnja izražava u prirodnom obliku

(mada u uslovnoj količini) te se ovako izračunati obim može upotrebljavati za sve nivoe

mjerenja produktivnosti ukoliko se koeficijenti ne mjenjaju što je od velikog značaja za vođenje

politike u preduzeću Međutim ova metoda ima i svoje nedostatke

- Potrebno radno vrijeme se usljed niza faktora mijenja što utiče na promjenu koeficijenta ekvivalencije

- Proizvodna preduzeća proizvode veliki broj različitih proizvoda što otežava utvrđivanje koeficijenata ekvivalencije za sve proizvode pa se u praksi utvrđuju grupe proizvoda i koeficijenti ekvivalencije se utvrđuju za te grupe

- Javlja se problem kooperacije i nedovršenih proizvoda-

Primjer

1 Preduzeće proizvodi tri vrste srodnih proizvoda i to

-proizvod A=4500 kom za proizvodnju jednog komada utrošeno je 05 sati rada

-proizvod B=3000 kom za proizvodnju jednog komada utrošeno je 2 sata rada

-proizvod C=2500 kom za proizvodnju jednog komada utrošeno je 15 sati rada

Vrsta proizvoda

Stvarna proizvodnja u

kom

Vrijeme utrošeno za

1 kom

Koeficijent ekvivalencije

Uvjetna proizvodnja

Ukupno utrošeno vrijeme

A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000

Izračunavanje koeficijenta ekvivalencije

14


- Uslovni proizvod je proizvod A te je njgov koeficijent ekvivalencije 1 a za ostale proizvode izračunavamo koeficijent ekvivalencije

Izračunavanje produktivnosti rada = = 2 kom 1 sat

Izračunavanje produktivnosti rada = = 05 sati 1 kom

Dakle možemo zaključiti da preduzeće proizvodi 2 proizvoda za vrijeme od jednog sata odnosno utrošeno vrijeme za proizvodnju jednog proizvoda je 05 sati ( 30 minuta)

51C Radna metoda

Preduzeća koja zbog raznosvrsnosti asortimana proizvodnje i drugih problema nisu u stanju da izmjere fizički obim ostvarene proizvodnje u naturalnim jedinicama mjere (čak ni u uvjetnim jedinicama) vrlo često primjenjuju tzv radnu metodu mjerenja produktivnosti rada Ova metoda se još i metoda norma-sati

Norma-sati služe za svođenje proizvodnje na jedan zajednički izraz Ukupan zbir norma-sati predstavlja fizički obim ostvarene proizvodnje Da bi se izračunala produktivnost rada ovako dobiven fizički obim proizvodnje stavlja se u odnos sa efektivno utrošenim radnim vremenom po formuli

P= pri čemu je

te ovu formulu možemo predstaviti na sljedeći način

Produktivnost rada = =

Iz formula za izračunavanje produktivnosti rada pomoću radne metode vidimo da za proizvode ili usluge norma sati predstavljaju supstitut fizičkog obima u samom izrazu produktivnosti rada

15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3

Q ndash obim proizvodnje Ns ndash norma-sati L- efektivno utrošeno radno vrijeme


Izračunavanje ove metode sastoji se u tome da se ostvareni obim proizvodnje svakog proizvoda pomnoži sa norma satima za proizvodnju jedne jedinice proizvoda te dobijeni proizvodindash proizvodnja u norma satima (po pojedinim proizvodima) saberu a dobijeni zbir stavi u odnos sa efektivno utrošenim radnim vremenom

Za primjenu ove metode potrebno je da preduzeća raspolažu tehničkim tačno utvrđenim normativima rada Ovi normativi treba da budu stalni jer od toga zavisi njihova upotrebljivost u svrhe mjerenja produktivnosti rada Prednost primjene ove metode pri izračunavanju prouktivnosti rada ogleda se u tome što se njom mogu mjeriti potpuno heterogeni proizvodi U ovoj metodi nije važno da li se obim proizvodnje nekog proizvoda izražava u kilogramima metrima litrima ili nekim drugim jedinicama Također prednost ove metode je i mogućnost mjerenja nedovršene proizvodnje Nedostatak ove metode je što za mjerenje produktivnosti uzima samo rad direktnih radnikapa tako izračunata produktivnost rada ne daje potpunu sliku o uspjehu poslovanja preduzeća

Primjer

1 Preduzeće proizvodi 4 vrste različitih prizvodaNa osnovu podataka iz tabele za ostvarenu prizvodnju i normativno vrijeme za proizvodnjuutvrditi produktivnost rada u ovom preduzeću primjenom odgovarajuće metodeukoliko se zna da je ukupno efektivno vrijeme utrošenu u ovoj prizvodnji

a)10000 radnih sati b)12000 radnih sati

Vrsta proizvoda

Ostvarena prizvodnja

Jedinica mjere Norma-sati za 1 jedpr

Proizvodnja u norma-satima

A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050

Ukupna norma-sati 11950

Proizvodnja u norma-satima=Ostvarena proizvodnjaNorma-sati za 1 jedpr

Proizvodnja u norma-satima A=7008=5600Proizvodnja u norma-satima B=1005=500Proizvodnja u norma-satima C=3006=1800Proizvodnja norma-satima D=4509=4050

a)Efektivno utrošeno radno vrijeme=10000 radnih sati

Produktivnost rada= = = 1195

b)Efektivno utrošeno radno vrijeme=12000 radnih sati

16



52 Vrijednosna metoda mjerenja produktivnosti rada

Kod preduzeća koji imaju širok asortiman proizvoda odnosno koji proizvode veliki broj različitih proizvoda primjenjuje se vrijedonosna metoda mjerenja produktivnosti rada Suština ove metode jeste da se svođenje raznih vrsta proizvoda vrši preko cijene odnosno vrijednosnog iskazivanja proizvodnje do kojeg dolazimo kada ostvarene učinke u proizvodnji pomnožimo sa odgovarajućim cijenama Međutim pravilan izbor cijena je od presudne važnosti za primjenu i uspješnost ovog metoda Postavlja se pitanje koju cijenu uzeti za izražavanje proizvodnje da li uzeti cijenu koštanja (stvarnu plansku) ili ipak koristiti tržišnu cijenu proizvoda Opšti obrazac za izračunavanje produktivnosti rada po ovoj metodi glasi


Primjenom ove metode možemo izračunati produktivnost na dva načina primjenom cijene

koštanja i primjenom tržišne cijene Često se izračunata produktivnost na osnovu prvog načina

naziva tehnička produktivnost a po drugom načinu ekonomska produktivnost rada

Tehnička produktivnost rada ndash vrlo često se pri izračunavanju produktivnosti rada pribjegava korištenju objektivno uslovljene cijene koštanja jer je ponekad potrebno da cijene budu očišćene od tržišnih uticaja da bi mogle realno iskazati postignutu produktivnost rada Zbog toga se uzima objektivno uslovljena cijena koštanja po jedinici proizvoda koja se sastoji iz objektivno uslovljenih troškova koji su nastali u proizvodnji Te će se produktivnost rada izračunata ovom metodom promjenom tih troškova mijenjati pa se ona može upotrebljavati samo u slučaju kada je asortiman stalan

Obrazac za ovu metodu glasi

P= gdje je Tq- objektivno uslovljena cijena koštanja

Ekonomska produktivnost rada ndash primjenom ove metode se svodi heterogena proizvodnja na zajednički imenilac pomoću tržišne cijene proizvoda Ova meoda se može primjenjivati samo kada se cijene proizvoda ne mijenjaju bitnije jer je tada rezultat koji ona daje jedino realan u suprotnom se primjenjuje predhodna metoda Osnovni obrazac glasi

P= gdje je C- tržišna cijena po jedinici proizvoda

Prednosti ove metode su sljedeće

17


- Primjenom novčanih pokazatelja prestaje problem kako izraziti proizvodnju različitih proizvoda jedinstvenim pokazateljem jer se ona izražava preko novca

- Kroz novčanu masu se mogu izraziti dopunski utrošci rada koji su posljedica promjene kvaliteta što se izražava kroz veću cijenu

- Primjenom ove metode rješava se problem kooperacije tako da se izračuna vrijednost kooperantskih poslova i oduzme od ukupne vrijednosti proizvodnje na isti način se rješava i problem nedovršenih proizvoda

Nedostaci ove metode ogledaju se u tome što na vrijednost proizvoda utiču

- Prodajne cijene koje zavise od ponude i tražnje na tržištu te mogu dati nerealnu sliku produktivnosti

- Živi i minuli rad ako je npr skup materijal to će dovesti do rasta cijena i pri tome rasta produktivnosti rada iako ona nije rezultat povećanog rada u proizvodnji

-Primjer

1 U 1998 god je ostvarena po objektivno uslovljenim troškovima u vrijednosti od 192000000 KM uz zapošljavanje 1300 radnika U narednoj godini vrijednost ostvarene proizvodnje izražena u objektivnoj cijeni koštanja porasla je na 250000000 KM uz povećanje broja radnika na 1400 Utvrditi produktivnost rada za obje godine

L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =

P98 = 147690 KM radnik P99 = 178570 KMradnik

6 POKAZATELJI DINAMIKE PRODUKTIVNOSTI RADA

Sama produktivnost rada predstavlja apsolutni izraz prosječne proizvodnje po jedinici vremena potrebnog za jedinicu proizvoda Ocjena tih apsolutnih vrijednosti nije moguća bez odgovarajućih analitičkih pokazatelja Među njima poseban značaj imaju indeksi produktivnosti čiji je osnovni smisao u tome da se produktivnost jednog poredi sa produktivnočću drugog perioda

61 Individualni indeksi produktivnosti rada

Indeks produktivnosti rada dobija se stavljanjem u odnos produktivnosti tekućeg prema

produktivnosti baznog perioda Produktivnost tekućeg perioda označena je sa 1 a baznog sa 0

Indeks produktivnosti će prema tome biti izražen sa

18 Ovim smo dobili produktivnost rada koji je određen prosječnom količinom

proizvodnje po jedinici radnog vremena


Ipr =

Za indekse kojima mjerimo dinamiku produktivnosti za više različitih proizvoda indeks će se izraziti sa

It =

62 Grupni indeksi produktivnosti rada

Grupni indeksi produktivnosti rada mogu se obračunati na osnovu stalnog obima i strukture proizvodnje ispitujući samo promjene količine utrošenog rada za njeno stvaranje ili prema stvarnom obimu i strukturi proizvodnje u svakom posmatranom periodu

Primjena nepromjenljivog - stalnog obima i strukture proizvodnje pruža saznanje o nastalim promjenama u globalnoj produktivnosti rada s obzirom na produktivnost rada sastavnih dijelova pogona preduzeća grana i sl pri čemu se isključuje uticaj izmjene strukture proizvodnje na rezultat

62A Indeks produktivnosti rada postojanog sastava proizvodnje

Ovaj indeks produktivnosti rada može se izračunati po metodu agregata i po metodu prosječnih odnosa Po prvom metodu ovaj indeks predstavlja ponderisani odnos globalne produktivnosti rada posmatranog prema baznom periodu

Ako produktivnost rada izrazimo kao odnos utrošenog vremena i proizvodnje (Tq) dobijeni rezultat koji predstavlja utrošno vrijeme za jedinicu proizvoda označimo sa t tada je T = qt odnosno T1 = q1t1 a T0 = q0t0

Ako u formuli za individualni indeks umjesto T uvrstimo odgovarajuće vrijednosti q0t0 i q1t1

dobit ćemo

Bitno obilježje ovog metoda je pretpostavka da je struktura proizvodnje ostala ista u oba posmatrana perioda Indeks produktivnosti ćemo izračunati na osnovu strukture proizvodnje tekućeg perioda i dobit ćemo formulu

Indeks produktivnosti možemo izračunati i na bazi ponderisane aritmetičke sredine individualnih indeksa produktivnosti pojedinih proizvoda preduzeća ili grane djelatnosti

Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt


62B Indeks produktivnosti rada promijenjenog sastava proizvodnje

Kada produktivnost posmatramo u jednoj organizaciji koja izrađuje samo jedan proizvod promjene u produktivnosti njenog rada moguće su samo pod dejstvom konkretnih organizacionih mjera u kom slučaju dolazi do opadanja produktivnosti proizvoda u više preduzeća Na njeno formiranje mogu uticati i drugi elementi a to su elementi koji potiču iz promjene strukture proizvodnje Svako preduzeće radi sa drugom produktivnošću jer se idealno istovjetni uslovi proizvodnje ne mogu naći ni u samo dva različita preduzeća

Ovo ćemo objasniti u primjeru

PREDUZEĆE GODINA INDEKS

X Y

Preduzeće A

Proizvodnja 2000 2100 1053Broj radnika 1000 1000 1000Količina potrebnog rada po jedinici 050 048 960Preduzeće BProizvodnja 2000 3100 1550Broj radnika 2000 3000 1500Količina potrebnog rada po jedinici 10 097 970Oba preduzeća zajednoProizvodnja 4000 5200 1300Broj radnika 3000 4000 1330Količina potrebnog rada po jedinici 075 077 1026

Karakteristika za oba posmatrana preduzeća jeste da su ona svako za sebe ostvarila porast produktivnosti jer je prvo preduzeće sa indeksom 960 smanjilo količinu rada za 4 a drugo sa odgovarajućim indeksom 970 smanjilo tu količinu za 3 Međutim kada smo posmatrali oba preduzeća zajedno produktivnost je opadala jer njihov zajednički indeks je 1026 što znači da se povećala količina potrebnog rada za 26

Preduzeće A je produktivnije jer ono na jedinicu proizvoda treba samo 050 radnika u baznoj odnosno 048 u posmatranoj godini Preduzeće B iziskuje na jedinicu proizvodnje čitavog 100 radnika u prvoj odnosno 097 u drugoj godini Ono je svoju proizvodnju povećalo sa 2000 na 3100 i skoro u istoj razmjeri i broj radnika tako da je ono u drugoj godini pogoršalo formiranje prosječne produktivnosti rada i u konačnoj liniji povećalo odgovarajući indeks na 1026

20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum


Naprijed navedene formule za izračunavanje produktivnosti rada pokazuju dinamiku produktivnosti rada koja je lišena uticaja promjene strukture proizvodnje Njih zato možemo nazvati indeksima produktivnosti postojanog sastava

Drugu grupu indeksa koji treba da pokažu dinamiku produktivnosti pod dejstvom svih promjena nazivamo indeksima produktivnosti promijenjenog sastava proizvodnje

Možemo doći i do odgovarajuće formule za indeks produktivnosti promijenjenog sastava

što znači da prosječnu produktivnost rada jednog perioda dijelimo sa odgovarajućim prosjekom drugog perioda pri čemu do prosjeka dolazimo na osnovu količnika između ukupnog broja utrošenih radnik - sati i količine ostvarenja proizvodnje

Umjesto da upoređujemo apsolutne vrijednosti prosječnih količina potrebnog rada možemo uporediti indeks dinamike utrošenog rada sa indeksom dinamike proizvodnje

Tada ćemo dobiti sljedeću formulu

63 Vrijednosni indeksi produktivnosti rada

Veoma često za analizu produktivnosti rada ne raspolažemo neophodnim naturalnim pokazateljimaZato je kod izračunavanja produktivnosti rada za čitave grane i vrste djelatnosti vrijednosni izraz proizvodnje pogodniji Princip obračuna indeksa produktivnosti rada na osnovu vrijednosnog izraza isti je kao i kod naturalnog izraza

- Indeks produktivnosti rada predstavlja odnos produktivnosti posmatranog perioda prema produktivnosti baznog perioda

21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It

Pomoću ove formule možemo izračunati indeks promjeljivog sastava za čitave vrste djelatnosti ili za čitavu privredu prostim upoređivanjem indeksa dinamike utrošenog rada sa indeksom dinamike proizvodnje

sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0


Princip istih nepromjenljivih cijena u obračunu indeksa produktivnosti je zahtjev koji se mora poštovati jer u protivnom primjena tekućih nominalnih cijena po pravilu deformiše rezultate obračuna

Najbouhvatniji indeks produktivnosti na osnovu vrijednosnog izraza dobija se na bazi društvenog proizvoda obračunat po istim cijenama za posmatrani i bazni period

Obrazac za izračunavanje ovog indeksa je

ili

Ovaj obrazac odgovara zahtjevima indeksa produktivnosti rada promjenljivog sastava proizvodnje

Obračun vrijednosnog indeksa produktivnosti rada obično se vrši po metodu prosječnih odnosa

ili

q i p- ponderi

I- individualni indeksi produktivnosti rada

p- cijene

Obračun ova dva indeksa predstavlja dobar analitički osnov za valjanu analizu dinamike produktivnosti rada Indeks postojanog sastava daje informaciju o promjenama u produktivnosti rada shvaćenoj u užem smislu a indeks promjenljivog sastava proizvodnje o projenama iste u širem smislu Razlika između indeksa rezultat je dejstva promjena u strukturi proizvodnje na produktivnost rada i taj rezultat može biti pozitivan i negativan

7 SPROVOĐENJE PRINCIPA PRODUKTIVNOSTI RADA

Sprovođenje principa produktivnosti podrazumjeva preduzimanje mjera kojima se stvara objektivna produktivnost tj produktivnost što bliža objektivnoj

Najčešće mjere su usmjerene na otklanjanje odstupanja od

- standardne kvalifikovanosti radnika- standardnog intenziteta rada

22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr


- standardne organizacije rada

Sve mjere koje preduzeću stoje na raspolaganju možemo podijeliti na

1 Organizacione mjere2 Mjere tehničke racionalizacije i rekonstrukcije3 Mjere društvenog karaktera

71 Organizacione mjere

Organizacione mjere se odnose na korištenje unutrašnjih rezervi preduzeća na najbolji mogući način Provođenje organizacionih mjera se uglavnom odnosi na

- povećanje stepena iskorištenosti kapaciteta pogotovo u preduzećima i privrednim granama sa visoko razvijenom tehničkom opremljenosti

- podizanje kvalifikacione strukture radnog kolektiva pri čemu je optimalno da kvalifikacija svakog radnika bude upravo onakva kakvu konkretno radno mjesto traži

- osiguravanje normalnog intenziteta rada pri čemu se mora prethodno utvrditi vremensko trajanje svakog konkretnog zadataka

- mjere organizacije rada preko racionalizacije vremena za izvršenje pojedinih poslova Ove mjere obuhvataju i utvrđivanje zahtjeva svakog pojedinog zadatka ali i uvođenje normi i pravila kojima se može mnogo učiniti po pitanju produktivnosti

72 Mjere tehničke racionalizacije i rekonstrukcije

Ove mjere imaju u cilju izmjenu poboljšavanje tehničkih uslova rada bdquoPri razmatranju i uvođenju ovih mjera mora se posebna pažnja pokloniti cjelokupnoj ekonomskoj analizi isplativosti narednih koraka U suprotnom se može dogoditi da preduzeće podigne nivo produktivnosti na viši nivo ali na štetu nekih drugih pokazateljaldquo 6

73 Mjere društvenog karaktera

Ove mjere se svode na pravilno korištenje radnih navika razvoj organizacione strukture izgradnju kvalitetnih kadrova i slično Ove mjere se trebaju konstantno provoditi od strane menadžmenta ljudskih resursa i srodnih grana kako bi se u preduzeću stvorila klima motivisanosti radnika koji će tada postizati i veću produktivnost

ZAKLJUČAK

Tema i cilj ovog rada bilo je upoznati se sa pojmom produktivnosti i njenom statističkom dinamikom i analizom Dakle nakon ovog smo shvatili da produktivnost rada ustvari predstavlja

- sposobnost preduzeća ili radnika da u jedinici vremena (satu danu mjesecu) proizvede određenu količinu proizvoda određenog kvaliteta

- zahtjev - ostvariti maksimalan društveni proizvod sa minimalnim ulaganjima društvenog rada u reprodukciju

6 Perić M Analiza preduzeća23


- kvantitativni odnos između ostvarenog obima proizvodnje (usluga ili prometa) i količine utrošene radne snage

Pri svemu ovome ne smije se izgubiti iz vida osnovni smisao za borbu za veću produktivnost a to je težnja da se sa manjim brojem radnika ostvari veći efekat rada Postizanje optimalne produktivnosti je konstantan zadatak koji menadžment mora ispunjavati svojom organizacijom rada ali i osiguravanjem adekvatnih procesa proizvodnje Preduzeće ima na raspolaganju različite mjere za povećanje produktivnosti a samim tim i za bolje raspolaganje svim resursima kojima raspolaže

U svakom slučaju preduzeće mora konstantno pratiti sve elemente od koji produktivnost zavisi i držati ih u prihvatljivim granicama Tek tada je moguće da ukupan rezultat poslovanja bude zadovoljavajući

Produktivnost rada njen nivo i rast ima veliki značaj kako za cjelokupno društvo tako i za preduzeća i pojedince Rastom produktivnosti raste i cjelokupno društveno bogatstvo povećanje produktivnosti rada u preduzeću znači ostvarenje veće proizvodnje a njenom realizacijom na tržištu veće poslovne rezultate Ukoliko radnik više proizvodi tj ukoliko je njegov učinak veći utoliko moraju biti veća i njegova primanja

LITERATURA

- Berberović Š Stavrić B Baroš Ž Mikroekonomija Apeiron Banja Luka 2006

- Grupa autora Ekonomija od A do Z BOŠ i Dosije Beograd 2002

- Perić M Analiza preduzeća Savremena administracija Beograd 1994

24


- Šunjć-Beus M Berberović Š Stavrić B Ekonomika preduzeća Ekonomski

fakultet Sarajevo 1999

- Živković M Ekonomika poslovanja Megatrend Beograd 2005

- wwwe-magazinecoyu (stranica posjećena u novembru 2008)

25












S A D R Ž A J

UVOD2

1POJAM ZNAČAJ I EKONOMSKA SADRŽINA PRODUKTIVNOSTI RADA3

2 FAKTORI PRODUKTIVNOSTI RADA4

21Objektivni faktori produktivnosti rada4

22 Subjektivni faktori produktivnosti rada5

3 POKAZATELJ NIVOA PRODUKTIVNOSTI RADA6

4 IZRAŽAVANJE PRODUKTIVNOSTI RADA8

41 Proizvod se izražava fizičkim jedinicama mjere8

42 Proizvod se izražava tržišnom cijenom8

43 Proizvod se izražava cijenom koštanja9

44 Proizvod se izražava društveno potrebnim radom10

5 METODE MJERENJA PRODUKTIVNOSTI RADA10

51 Naturalna metoda mjerenja produktivnosti rada11

52 Vrijednosna metoda mjerenja produktivnosti rada16

6 POKAZATELJI DINAMIKE PRODUKTIVNOSTI RADA18

61 Individualni indeksi produktivnosti rada18

62 Grupni indeksi produktivnosti rada18

63 Vrijednosni indeksi produktivnosti rada21

7 SPROVOĐENJE PRINCIPA PRODUKTIVNOSTI RADA22


72 Mjere tehničke racionalizacije i rekonstrukcije22


ZAKLJUČAK23

LITERATURA

2


UVOD






3













1


4















5











6












7




















ili




ili











X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000













10










P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25












UVOD






3













1


4















5











6












7




















ili




ili











X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000













10










P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25























1


4















5











6












7




















ili




ili











X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000













10










P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25
























5











6












7




















ili




ili











X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000













10










P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25





















6












7




















ili




ili











X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000













10










P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25






















7




















ili




ili











X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000













10










P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25


























ili




ili











X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000













10










P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25
















X 2000 30 60000Y 2500 40 100000Z 4000 20 80000Ukupno 240000













10










P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25




















P= odnosno P=




11












Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25






















Primjer

12


Q-obim proizvodnje

L-broj zaposlenih





Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25















Januar 200000 100 2000

Februar 150000 100 1500

Mart 260000 110 2364

Kvartal 610000 310 1986










13












Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25






















Primjer





Vrsta proizvoda


kom


1 kom


Uvjetna proizvodnja


A 4500 05 1 4500 2250

B 3000 20 4 12000 6000

C 2500 15 3 7500 3750

24000 12000


14






51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25
















51C Radna metoda



P= pri čemu je




15

Za proizvod B

05 sati 1 kom

20 sati X

05 x X= 20 x 1

X = 4

Za proizvod C

05 sati 1 kom

15 sati X

05 x X= 15 x 1

X = 3





Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25














Primjer



Vrsta proizvoda




A 700 Kg 8 5600

B 100 Kom 5 500

C 300 Kom 6 1800

D 450 Lit 9 4050







16















17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25

























17








-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25


















-Primjer


L98 = 1300 L99 = 1400

ΣQ 98 T q 98 = 192000000 ΣQ 99 T q 99 = 250000000

P98= P99 =

P98 = P99 =

P98 = P99 =











Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25












Ipr =


It =








dobit ćemo



Formule bi glasile

19

sumsum

sumsum ==

0

10

00

10

T

tq

tq

tqIt

sumsum

sumsum ==

01

1

01

11

tq

T

tq

tqIt






X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25
















X Y

Preduzeće A




20

sumsum

sumsum

==00

10

0

00

1

tq

tq

T

Ttt

It sumsum

sumsum ==

01

11

11

0

1

tq

tq

Tt

t

TIt

0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25











0

1

0

00

1

11

0

0

1

1

t

t

q

tq

q

tq

q

T

q

T

It ===

sumsumsumsum

sumsumsumsum











21

sumsumsumsum

=

0

1

0

1

q

q

T

T

It


sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25











sumsum sdot

=pq

pqII pr

0

0





ili



ili

q i p- ponderi


p- cijene






22

sumsumsumsum

=

0

0

T

pq

T

pq

I i

i

pr

sumsumsumsum

=

pq

T

pq

T

I i

i

t

0

0

sumsum sdot

=pq

pqII

i

ipr















ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25

























ZAKLJUČAK










LITERATURA




24






25
















LITERATURA




24






25
















25











54221916 produktivnost rada

Documents