6. sistemski softver

13
6. Sistemski softver Informatika 2 dr Marko Petković Pod Pod terminom terminom softver softver (software) (software) podrazumevaju podrazumevaju se se operativni operativni sistem sistem kao kao i i svi svi programi programi na na ra ra č č unaru unaru Korisnik može promenom programa da menja posao koji obavlja na istom hardveru Softver se deli na Sistemski softver Sistemski softver - operativni sistem, drajveri, BIOS, itd. Korisni Korisni č č ki (aplikativni) softver ki (aplikativni) softver - programi koje korisnici računara koriste za obavljanje različitih poslova pri obradi podataka Softver Softver Informatika 3 dr Marko Petković Aplikativni sofver Sistemski softver Hardver Tastatura RAM Monitor Diskovi Štampač Informatika 4 dr Marko Petković Operativni sistem je osnovna komponenta Operativni sistem je osnovna komponenta programskog sistema. programskog sistema. To je skup programa koji ima sledeće osnovne funkcije: Zauzimanje i dodeljivanje sistemskih resursa - supervizor Rasporedjivanje različitih poslova koji se izvršavaju, Nadgledanje aktivnosti sistema, Ostvarivanje interfejsa izmedju korisnika i računara.. Deo operativnog sistema je uvek u operativnoj memoriji kada je računar uključen. On prima signale sa uređaja i naredbe od korisnika i omogućava njihovu obradu i izvršavanje. Operativni sistem Operativni sistem

Upload: buihuong

Post on 30-Jan-2017

260 views

Category:

Documents


6 download

TRANSCRIPT

Page 1: 6. Sistemski softver

6. Sistemski softver

Informatika 2dr Marko Petković

�� Pod Pod terminomterminom softversoftver (software) (software) podrazumevajupodrazumevajuse se operativnioperativni sistemsistem kaokao i i svisvi programiprogrami nanararaččunaruunaru

� Korisnik može promenom programa da menja posao koji obavlja na istom hardveru

� Softver se deli na�� Sistemski softverSistemski softver - operativni sistem, drajveri, BIOS,

itd.

�� KorisniKorisniččki (aplikativni) softverki (aplikativni) softver - programi koje korisnici računara koriste za obavljanje različitih poslova pri obradi podataka

SoftverSoftver

Informatika 3dr Marko Petković

Aplikativni sofver

Sistemski softver

Hardver

Tastatura

RAM

Monitor

Diskovi

Štampač

Informatika 4dr Marko Petković

�� Operativni sistem je osnovna komponenta Operativni sistem je osnovna komponenta programskog sistema.programskog sistema. To je skup programa koji ima sledeće osnovne funkcije: � Zauzimanje i dodeljivanje sistemskih resursa -

supervizor� Rasporedjivanje različitih poslova koji se izvršavaju,� Nadgledanje aktivnosti sistema,� Ostvarivanje interfejsa izmedju korisnika i računara..

� Deo operativnog sistema je uvek u operativnoj memoriji kada je računar uključen.

� On prima signale sa uređaja i naredbe od korisnika i omogućava njihovu obradu i izvršavanje.

Operativni sistemOperativni sistem

Page 2: 6. Sistemski softver

Informatika 5dr Marko Petković

�� Princip jednostavnostiPrincip jednostavnosti�Operativni sistem predstavlja osnovni

sistemski softver koji skriva detalje o hardveru računarskog sistema sa ciljem da olakša rad korisnicima

�Jednostavan i unificiran pristup resursima�Obezbedivanje sigurnosti korišcenja, jer se

kroz apstrakciju pristupa resursima zabranjuju nedozvoljenje operacije nad pojedinim resursima.

Osnovni principi operativnog sistemaOsnovni principi operativnog sistema

Informatika 6dr Marko Petković

�� Princip resursaPrincip resursa�Operativni sistem je sistemski softver ciji je

osnovni cilj da organizuje resurse racunarskog sistema i ureduje njihovo dodeljivanje procesima, odnosno obezbeduje njihovo oslobadanje.

�Organizuje pristup resursima racunarskog sistema.

�Prati zauzimanja i oslobadanja resursa od strane izvršavanih procesa, održava liste slobodnih resursa.

�Dopušta ili zabranjuje korišcenje resursa.

Osnovni principi operativnog sistemaOsnovni principi operativnog sistema

Informatika 7dr Marko Petković

Klasifikacija operativnih sistemaKlasifikacija operativnih sistema� Prema broju procesa koji se istovremeno nalaze u

memoriji� Jednoprocesni� Višeprocesni

� Prema broju korisnika koji istovremeno koriste računar� jednokorisnički� višekorisnički

� Po načinu zadavanja komandi� komandni� grafički

� Po prenosivosti na različite arhitekture� prenosivi� podešeni za specifičnu arhitekturu

Informatika 8dr Marko Petković

�� Jezgro (KERNEL)Jezgro (KERNEL)� Menadžer procesa – upravljanje procesima� Menadžer memorije – upravljanje memorijskim resursima� Menadžer U/I uređaja� Menadžer datoteka – upravljanje podacima na

sekundarnoj memoriji, organizovanim u datoteke na direktorijumima

� Sigurnost i zaštita

�� Ljuska (SHELL) Ljuska (SHELL) -- komandni interfejskomandni interfejs� Interfejs sa korisnikom interpretacijom komandnog jezika

i/ili grafičkim korisničkim interfejsom� Aktivira odgovarajuće sistemske programe jezgra

Struktura operativnog sistemaStruktura operativnog sistema

Page 3: 6. Sistemski softver

Informatika 9dr Marko Petković

� Vrši upravljanje procesima��ProgramProgram je niz instrukcija koji ostvaruje neki

algoritam.

��ProcesProces je program u statusu izvršavanja, zajedno sa svim resursima koji su potrebni zarad programa.

�Znači: program je fajl na disku. Kada se taj fajlučita u memoriju i počinje da se izvršavadobijemo proces.

MenadMenadžžer procesaer procesa

Informatika 10dr Marko Petković

�� Serijsko izvrSerijsko izvrššavanje programa ili paketna obrada avanje programa ili paketna obrada � Označava izvršavanje jednog programa od početka do kraja, pre

nego što drugi program može da započne svoje izvršavanje.

�� Multiprogramiranje Multiprogramiranje � Dopušta da veći broj programi istovremeno budu u operativnoj

memoriji i da svi oni zahtevaju odrešeno vreme računarskih resursa (CPU, memorije, U/I uređaja). Jednom od programa se dodeljuje procesor i taj program se izvršava dok ne dodje na red izvršavanje neke njegove ulazno/izlazne operacije.

�� Rad u razdeljenom vremenuRad u razdeljenom vremenu� Alternativni metod za istovremeno izvršavanje većeg broja

programa je rad u razdeljenom vremenu (engl. time sharing). � Svakom programu dodeljuje se mali vremenski interval (engl.

time slot), npr 20msec (milisekundi), u kome može da koristi procesor.

NaNaččini izvrini izvrššavanja procesaavanja procesa

Informatika 11dr Marko Petković

� Osnovne funkcije� Kreiranje i brisanje procesa� Suspendovanje i aktiviranje procesa� Planiranje izvršavanja procesa i upravljanje procesorom

(procesorima)� Obezbeđivanje mehanizma za sinhronizaciju i komunikaciju

između procesa

Funkcije menaFunkcije menaddžžera procesaera procesa

Informatika 12dr Marko Petković

� PCB sadrži različite informacije koje se odnose na specifični proces:� Jedinstvenu identifikaciju svakog procesa u operativnom

sistemu.� Stanje u kome se proces trenutno nalazi (nov, čeka, ...).� Prioritet procesa. Operativni sistem koristi prioritet kao

jedan od važnijih faktora u odlučivanju o dodeli resursa.� Količinu memorije koju trenutno proces zauzima� Procenat CPU vremena koje proces koristi� Broj izvršenih U/I operacija

� Tablica procesa – skup PCB-a svih startovanih procesa.

PCB (Process Control Block)PCB (Process Control Block)

Page 4: 6. Sistemski softver

Informatika 13dr Marko Petković Informatika 14dr Marko Petković

�� Dodeljuje memoriju procesima za smeDodeljuje memoriju procesima za smešštanje tanje koda koji se izvrkoda koji se izvrššava i podataka nad kojima se ava i podataka nad kojima se izvrizvrššavaava

� Oslobađa memoriju kada se proces završi� Vodi evidenciju o poziciji procesa u memoriji� Upravljanje memorijom mora:

� da bude efikasno� što veći broj procesa, koji se istovremeno nalaze u

operativnoj memoriji� što manja fragmentacija slobodnog prostora u OM

� da garantuje zaštitu dodeljenog prostora� programi “vide” samo deo memorije koji im je dodeljen

MenadMenadžžer memorijeer memorije

Informatika 15dr Marko Petković

�� Virtuelna memorija je tehnika koju operativni sistem Virtuelna memorija je tehnika koju operativni sistem koristi da bi prokoristi da bi prošširio radnu memoriju. Kao proirio radnu memoriju. Kao prošširenje irenje koristi se hard disk rakoristi se hard disk raččunaraunara� Kada se napuni RAM memorija, deo podataka se prebacuje na

disk� Menadžer memorije donosi odluku koji deo memorije se

prebacuje. Najčešće je to memorija programa koji trenutno nije aktivan

� Vreme pristupa hard disku je više stotina hiljada puta veće nego memoriji, pa je cilj se maksimalno redukuje broj pristupa hard disku

� Ukoliko je nekom procesu potreban deo memorije koji je na disku, ovaj deo se vraća u RAM a neki drugi deo ide na hard disk

� Ukoliko primetite da hard disk neprestano radi a da je računar drastično usporen - najverovatnije je RAM pun i treba isključiti neki proces

Virtualna memorijaVirtualna memorija

Informatika 16dr Marko Petković

MenadMenadžžer fajlova (datoteka)er fajlova (datoteka)� Obezbeđuje organizovanje i pristup podacima na

sekundarnoj memoriji računara�� DatotekaDatoteka (File) - Fajl Fajl je skup podataka koji imaju

zajedničko ime ili skup bajtova koji se čuvaju zajedno sa imenom koje ih indentifikuje

� Omogućava organizovanje podataka u datoteke, a datoteke smešta u direktorijume (foldere)

� Osnovne funkcije menadžera datoteka� Prevođenje logičke adrese u fizičku adresu (staza, sektor)� Evidentiranje blokova na sekundarnoj memoriji u kojima je

smeštena neka datoteka� Kreiranje,otvaranje, zatvaranje, čitanje, upis, brisanje,

pozicioniranje datoteka� Evidentiranje slobodnog prostora� Zaštita podataka od neovlašćenog pristupa

Page 5: 6. Sistemski softver

Informatika 17dr Marko Petković

� Ako dokument generisan od strane nekog programa treba trajno sačuvati onda se on smešta u sekundarnu memoriju kao datoteka (fajl)

�� Svaka datoteka (fajl) sadrSvaka datoteka (fajl) sadržži sledei sledećće podatkee podatke

�� imeime – sastoji se iz niza znakova po pravilu koja definiše operativni sistem

�� ekstenzijaekstenzija – nastavak koji se najčešće sastoji od tri znaka i označava tip datoteke

� neki operativni sistemi pridružuju i generacijski broj kao oznaku broja pristupanja i modifikovanja određene datoteke.

MenadMenadžžer fajlova (datoteka)er fajlova (datoteka)

Informatika 18dr Marko Petković

� Najčešći nastavci su:�EXE, COM - za izvršne fajlove (programe)�SYS - za sistemske fajlove�DOC, PDF, XLS, PS - za dokumente�DAT- za fajlove sa podacima�TXT- za tekstualne fajlove�JPG, GIF, PCX, BMP - za slike�WAV, MID, MP3 - za muzičke fajlove�MOV, MPG, MPE, MP2, AVI - za video fajlove

NajNajččeeššćći nastavcii nastavci

Informatika 19dr Marko Petković

� Svi podaci koji se smeštaju na disk organizovani su u strukturu fajlova (datoteka)

� Prilikom snimanja fajla na disk, dodeljuju mu se sledeći dodatni podaci� Datum i vreme snimanja odnosno poslednje

modifikacije fajla� Atributi

�� Archive, ReadArchive, Read--Only, Hidden i SystemOnly, Hidden i System� Ovim atributima se ništa ne zabranjuje već služe da se

korisnik upozori u odredjenim situacijama� Ponekad se fajlovi sa atributima Hidden i System skrivaju od

korisnika da ih ne bi oštetio

Struktura fajlova i direktorijumaStruktura fajlova i direktorijuma

Informatika 20dr Marko Petković

�� Fajlovi su organizovani u strukturu direktorijuma Fajlovi su organizovani u strukturu direktorijuma (foldera, kataloga)(foldera, kataloga)

� Svaki direktorijum sadrži odredjen broj fajlova kao i poddirektorijuma

� Struktura direktorijuma ima oblik stabla� Direktorijum koji se nalazi u osnovi (korenu)

stabla naziva se osnovni (root) direktorijumosnovni (root) direktorijum� Za svaki fajl postoji jedinstvena putanja (path).

Ova putanja sadrži imena svih poddirektorijuma počev od osnovnog (root) direktorijuma.� Primer putanje: d:d:\\DeXteR!DeXteR!\\TekstTekst\\6semT.pdf6semT.pdf

Struktura fajlova i direktorijumaStruktura fajlova i direktorijuma

Page 6: 6. Sistemski softver

Informatika 21dr Marko Petković Informatika 22dr Marko Petković

C:\Install\WinSpirs\Dbase

C:\My Documents\My Pictures\kuca.bmp

Informatika 23dr Marko Petković

�� Fajl sistem (File System) je naFajl sistem (File System) je naččin organizovanja in organizovanja podataka (fajlova) na hard disku ili drugom podataka (fajlova) na hard disku ili drugom medijumumedijumu

�� Najmanji blok podataka na hard disku je sektorNajmanji blok podataka na hard disku je sektor� Svaki operativni sistem podržava jedan ili više

fajl sistema� Najpoznatiji fajl sistemi su

�� FAT (FAT16, FAT32, ... )FAT (FAT16, FAT32, ... ) - File Allocation Table�� NTFSNTFS - Windows NT File System� HFS and HFS+, HPFS, ext2, ext3, ext4, ISO 9660,

ODS-5, ZFS and UDF

Organizacija podataka na diskuOrganizacija podataka na disku

Informatika 24dr Marko Petković

Oznaka fajl sistemaOznaka fajl sistema

Page 7: 6. Sistemski softver

Informatika 25dr Marko Petković

� Razvijen je od strane Billa Gatesa i Marca McDonalda u periodu 1976–1977.

� Korišćen u svim verzijama DOS operativnog sistema (MS-DOS, FreeDOS, itd.) kao i u Windows operativnim sistemima do Windows Me.

� Podržan je od strane skoro svih operativnih sistema� Struktura FAT diska (particije)

�� Na poNa poččetku diska nalazi se Boot Sectoretku diska nalazi se Boot Sector�� Rezervisani sektoriRezervisani sektori�� File Allocation Table File Allocation Table -- Tabela koja sadrTabela koja sadržži podatke o tome gde je svaki i podatke o tome gde je svaki

fajl smefajl smeššten na disku (najten na disku (najččeeššćće se formiraju dve kopije FATa)e se formiraju dve kopije FATa)�� Prostor za podatke (Data Range) u kome su smeProstor za podatke (Data Range) u kome su smeššteni svi fajlovi i teni svi fajlovi i

direktorijumidirektorijumi� Sektori su grupisani u klastere (cluster). Jedan klaster može imati

veličinu 2, 4, 8, 16, ... sektora�� Klaster je najmanja jedinica memorije koja moKlaster je najmanja jedinica memorije koja možže biti dodeljena fajlu. e biti dodeljena fajlu.

Svakom fajlu je dodeljen ceo broj klasteraSvakom fajlu je dodeljen ceo broj klastera� Glavni nedostatak FATa (FAT32) - Maksimalna veličina fajla je 2GB

FATFAT

Informatika 26dr Marko Petković

� Svaki klaster ima po jedan zapis u FAT tabeli koji ukazuje na to kako se taj klaster koristi tj. daje operativnom sistemu informaciju koji klaster je popunjen podacima, a koji klaster je prazan

� Mogući unosi u FAT tabeli su:� Klaster je deo datoteke – upisan je broj sledećeg

klastera gde se nastavlja datoteka� Klaster je poslednji deo datoteke� Klaster sadrži loše sektore� Klaster je prazan

FAT tabelaFAT tabela

Informatika 27dr Marko Petković

� Datoteka zauzima n klastera, gde je n prirodan broj, ali se ne mora nalaziti u susednim klasterima, već može biti razbacana po klasterima na disku

� Pomoću zapisa u FAT tabeli povezuju se klasteri koji sadrže isti fajl u ““lancelance””

� Operativni sistem određuje gde se nalaze podaci koji čine jednu datoteku na osnovu dva podatka:� zapisa u direktorijumu� zapisa u FAT tabeli

FAT tabelaFAT tabela

Informatika 28dr Marko Petković

� Klaster je minimalna količina prostora na disku koja se može dodeliti jednom fajlu

� U jednom klasteru se ne može nalaziti više delova različitih fajlova

� PRIMER: Fajl veličine 65KB na disku sa klasterima veličine 32KB zauzeće 3 klastera, gde će se u poslednjem klasteru nalaziti samo 1KB podataka

� Gubitak prostora na disku koji se javlja na ovaj način naziva se labavost (Slack)labavost (Slack)

� Što je veća veličina klastera na disku, više prostora će biti izgubljeno u smislu labavosti

Pojam labavosti Pojam labavosti -- slackslack

Page 8: 6. Sistemski softver

Informatika 29dr Marko Petković

�� FAT16FAT16� Koristi 16-bitnu binarnu cifru za zapis broja klastera� Particija formatirana korišćenjem FAT16 može imati

najviše 216=65526 klastera� Koristi se za hard diskove kapaciteta od 16MB do

2048MB�� VFATVFAT

� Varijanta FAT16 koja omogućava davanje dugih imena datotekama

� FAT32� Koristi 28-bitnu binarnu cifru za zapis broja klastera� Particija formatirana korišćenjem FAT32 može imati

najviše 228= 268 435 456 klastera� Omogućava formatiranje particija velikih kapaciteta

Vrste FAT fajl sistemaVrste FAT fajl sistema

Informatika 30dr Marko Petković

�� Fajl sistem koji se koristi u Windows NT Fajl sistem koji se koristi u Windows NT operativnim sistemima (Windows 2000, XP, operativnim sistemima (Windows 2000, XP, Vista,...)Vista,...)

� Predstavlja unapredjenje FAT sistema� Korišćenje kompleksnih struktura podataka kojima se

obezbedjuju bolje performanse, sigurnost i bezbednost podataka, itd.

� Poseduje opciju za kompresiju podataka tako da zauzimaju manje prostora na disku

� Poseduje podešavanja prava pristupa za svaki fajl� Na ovaj način svaki korisnik može tačno da podesi koji će

fajlovi (odnosno direktorijumi) biti vidljivi ostalim korisnicima kao i koje od njih će oni moći da menjaju, brišu, otvaraju, itd.

� Ne postoji ograničenje veličine fajla!

NTFSNTFS

Informatika 31dr Marko Petković Informatika 32dr Marko Petković

� U FAT16 sistemu, ime fajla može da ima maksimalno 8 karaktera a ekstenzija 3 karaktera

� Takav sistem imenovanja se često naziva 8.3 8.3 sistemsistem

� U FAT32 sistemu postoji podrška za duga imena fajlova (long file name)

� Ovim je dužina fajla proširena na 255 karaktera a dužina ekstenzije na 8 karaktera)

� Ovo se postiže formiranjem VFATa (Virtual File Allocation Table)

Imena fajlovaImena fajlova

Page 9: 6. Sistemski softver

Informatika 33dr Marko Petković

� Tokom ucestalog kopiranja i brisanja fajlova sa diska, dolazi do pojave fragmentacijefragmentacije

� Kada se obriše neki fajl sa diska, na disku ostane deo slobodnog prostora

� Ovaj prostor popunjava neki naredni fajl koji se snima� Prilikom snimanja fajla na disk (ili proširivanja postojećeg

fajla), operativni sistem teži da fajl snimi u jednom delu, odnosno da pronadje niz uzastopnih slobodnih klastera koje bi dodelio tom fajlu

� Ukoliko to nije moguće, fajl se snima u 2 ili više dela. Ovaj fajl se naziva fragmentiranimfragmentiranim (podeljenim) a pojava fragmentacijafragmentacija.

Fragmentacija fajlovaFragmentacija fajlova

Informatika 34dr Marko Petković

1. Neka se na disku nalaze fajlovi A, B, C, D, E2. Brišemo fajl B3. Snimamo fajl F na mesto fajla B, izmedju A i C4. Snimamo fajl G izmedju F i C (time je prostor gde je

bio B kompletno popunjen)5. Sada proširujemo fajl F. Proširenje moramo snimiti

posle fajla E i time fajl F postaje fragmentisan sa ukupno 2 fragmenta

Fragmentacija fajlova Fragmentacija fajlova -- primerprimer

Informatika 35dr Marko Petković

�� Fragmentacija umnogome pogorFragmentacija umnogome pogorššava ava performanse hard diskaperformanse hard diska�Da bi se pročitao fajl koji se sastoji iz više

delova, potrebno je da se glava (ruka) hard diska više puta pozicionira u toku čitanja

�Time se drastično povećava srednje vreme pristupa hard disku

� Isti efekat nastaje i kada su "susedni fajlovi" (tjfajlovi kojima se najčešće zajedno pristupa, npr. fajlovi iz istog direktorijuma) smešteni na medjusobno udaljenim lokacijama na disku

Fragmentacija fajlovaFragmentacija fajlova

Informatika 36dr Marko Petković

Defragmentacija diskaDefragmentacija diska�� Proces pri kome se Proces pri kome se

sredjuju fajlovi na hard sredjuju fajlovi na hard disku i eliminidisku i eliminišše pojava e pojava fragmentacijefragmentacije

� Defragmentaciju trebaizvršavati s vremena na vreme pogotovu kada se često snimaju i brišu fajlovi sa diska

� Najpoznatiji programi za defragmentaciju su Diskeeper, O&O Defrag, itd.

Page 10: 6. Sistemski softver

Informatika 37dr Marko Petković

� Da bi se koristio prostor na magnetnom disku (hard disku ili disketi) mora se prvo izvršiti formatiranje diskaformatiranje diska

�� Particinioranje diskaParticinioranje diska je proces deljenja diska na logičke celine - particije

� Čak i kada ne želimo da disk delimo na više delova, na njemu se mora napraviti bar jedna particija

� Svrha particioniranja� Razdvajanje operativnog sistema i programa od korisničkih

fajlova� Rezervisanje prostora za virtuelnu memoriju operativnog sistema

(swap fajl)� Mogućnost instaliranja više od jednog operativnog sistema� Povećana bezbednost sistema� Poboljšanje performansi

Formatiranje diskaFormatiranje diska

Informatika 38dr Marko Petković

� Postoje dve vrste particija� Primarna particija� Logička particija

�� Primarna particijaPrimarna particija može biti podeljena na više logičkih particija (takva primarna particija se naziva proširena (extended) particija)

� Može biti najviše 4 primarne particije na disku� Za svaku primarnu particiju odredjen je fajl sistem koji se

koristi na njoj� Na svakoj primarnoj particiji (uključujući i extended)

može se nalaziti najviše jedan operativni sistem� Podaci o particijama nalaze se u MBRu (Master Boot MBRu (Master Boot

Record)Record) koji se nalazi u nultom sektoru (boot sector) hard diska

Primarne i logiPrimarne i logiččke particijeke particije

Informatika 39dr Marko Petković

� Svakoj particiji na disku operativni sistem dodeljuje veliko slovo abecede (A:, B:, C:, D:, E: ...)� Oznake A: i B: su rezervisane za flopi disk� Označavanje hard diska počine od slova C: i

dodeljuje se primarnoj particiji, a logičkim particijama i drugim primarnim particijama se zatim redom dodeljuju ostala slova abecede D:, E: ...

� Nakon toga se vrši dodela slova optičkim čitačima, flash memorijama, itd.

� Korisnik može po želji da promeni ova označavanja

OznaOznaččavanje particijaavanje particija

Informatika 40dr Marko Petković

� Želimo da podelimo disk od 60GB na sledeći način: jednu primarnu particiju od 8GB i tri logičke particije od 12GB, 16GB i 24GB � Particioniramo disk i formiramo primarnu particiju od 8GB� Zatim formiramo proširenu particiju od 52GB� Vršimo logičko formatiranje proširene particije od 52GB i

delimo je na tri logičke particije: jednu od 12GB, drugu od 16GB i treću od 24GB

� Particionisanje diska može se obaviti direktno iz windowsa a i pomoću posebnih programa (npr. Partition Magic)

Particionisanje diska Particionisanje diska -- primerprimer

Page 11: 6. Sistemski softver

Informatika 41dr Marko Petković

� Restartovanje operativnog sistema � Ponekad moramo ponovo startovati sistem i taj postupak

nazivamo resetovanjem � Kada je potrebno resetovanje?

� u slučaju da se blokira sistem� prilikom instalacije novog aplikativnog softvera

� Postoje tri načina za resetovanje računara:� isključivanjem i ponovnim uključivanjem računara (ukoliko 6sec

držimo pritisnutim dugme za startovanje računara, računar se automatski gasi)

� pritiskom na dugme koje se nalazi na kućištu računara i ima oznaku RESET

� sa tastature pritiskom tastera Ctrl+Alt+Del (u Windowsu, ova grupa tastera ima drugačije značenje)

Restartovanje operativnog sistemaRestartovanje operativnog sistema

Informatika 42dr Marko Petković

� Drajveri (Driver) su programi koji omogućavaju odnosno olakšavaju komunikaciju izmedju hardvera (periferijskog uredjaja) i korisničkih programa, tj. korisnika

� Komunikacija sa periferijskim uredjajima obavlja se putem porta na koji je taj uredjaj vezan. Komunikacija se obavlja razmenom nizova bitova, tj. jezik komunikacije je jezik nula i jedinica.

� Ovakav vid komunikacije nije pogodan za korisničke aplikacije� Programer bi morao u potpunosti da nauči jezik komunikacije� To je često veoma naporan posao a i udaljava programera od

same suštine programa koji piše� Zato sluše drajveri da premoste ovu barijeru i da

umnogome olakšaju komunikaciju sa perifernim uredjajem

DrajveriDrajveri

Informatika 43dr Marko Petković

� Da bi se bilo koji uredjaj installirao potrebno je� Povezati uredjaj na odgovarajući port� Izvršiti instalaciju drajvera

� Drajver omogućava jednoznačnu komunikaciju (komunikaciju na isti način) svih aplikativnih programa sa perifierijskim uredjajem

� Potrebno je installirati drajver za svaku komponentu računara

� Potrebno je odabrati adekvatan drajver za tačno odredjeni uredjaj i odredjeni operativni sistem

� Pojedini operativni sistemi (Windows) imaju bazu drajvera i mogu sami da prepoznaju i instaliraju odgovarajući drajver (Plug and Play).

� Drajveri za neke operativne sisteme se isporučuju uz sam uredjaj

DrajveriDrajveri

Informatika 44dr Marko Petković

�� (DOS) Disk operativni sistemi(DOS) Disk operativni sistemi� Interakcija korisnika obavlja karakternim znacima

(slovima, brojevima, simbolima) � Interfejs preko komandne linije (komande se ukucavaju)� Interfejsi u formi menija - komande se biraju iz lista

prikazanih na ekranu (menu driven interface)� Prompt – sistem čeka da korisnik započne aktivnost� Danas ima samo istorijski značaj

DOS operativni sistemDOS operativni sistem

Page 12: 6. Sistemski softver

Informatika 45dr Marko Petković

� Grafički korisnički interfejs (GUI (GUI ––Graphical User Interface)Graphical User Interface)

� To je disk operativni sistem u kome korisnik interaguje sa računarom pomoću miša

� Na početku Windows je bio vrsta programa poznatog kao ljuska (shell), koji stavlja grafičko lice MS-DOS-u

� Uvođenjem Windowsa 95, 1995.god., Microsoft prelazi na potpuno novi OS koji retko pokazuje svoje MS-DOS poreklo

� Poslednja verzija Windows-a nema više nikakve veze sa DOS prošlošću

Windows operativni sistemWindows operativni sistem

Informatika 46dr Marko Petković

� Karakteristike (Windows 2000, Windows XP, Windows Vista) operativnih sistema su:

� Poseduju ugradjen GUI.� Imaju 32-bitnu ili 64-bitnu arhitekturu.� Sadrže ugradjenu plug and play tehnologiju.

� Plug and Play (PnP) Microsoft Windows 95 na dalje , računar prepoznaje novi uredjaj koji je dodat a da korisnik ne mora da eksplicitno kaže o kakvom uredjaju se radi. Prethodno se ova funkcionalnost javljala u Macintosh računarima.

� Poseduju ugradjenu podršku za rad u mreži, ne-lokalni rad, faks, elektronsku poštu, kao i za pristup Internetu.

� U zavisnosti od verzije, kao klijent ili kao server operativni sistem (Windows 2000)

� Podržavaj multitasking, multithreading i višeprocesorski rad.� Poseduju pouzdaniji sistem zaštite od Windows 95/98; nije moguć

rad bez korisničkog naloga.� Zahtevaju veći stepen administracije u odnosu na Windows 95/98.

Windows 2000/XP/VistaWindows 2000/XP/Vista

Informatika 47dr Marko Petković

� Windows XP dolazi u dva osnovna pakovanja:

� Windows XP Home Edition - optimizovan za ulogu kućnog, desktop, računara i

� Windows XP Professional - optimizovan za ulogu klijenta u mrežnom okruženju, bivši Workstation.

� Ono što prosečnog korisnika zanima kada je u pitanju operativni sistem jeste stabilnost, pouzdanost i brzina.

Windows XPWindows XP

Informatika 48dr Marko Petković

Prečice (shortcut)

Fajlovi

Start meni

Quicklaunch meni

Taskbar

System tray

Page 13: 6. Sistemski softver

Informatika 49dr Marko Petković

Deinstalacija programa

Instalacija fontova Podešavanje mreže

Podešavanje zvuka

Jezici

Informatika 50dr Marko Petković

Screen saverScreen saverDesktop pozadinaDesktop pozadina

Informatika 51dr Marko Petković

PodePodeššavanje rezolucijeavanje rezolucije Hibernacija Hibernacija –– raraččunar se gasi i unar se gasi i

pritom se celokupan sadrpritom se celokupan sadržžaj aj

RAMa pamti na hard disk. RAMa pamti na hard disk.

Kada se raKada se raččunar ponovo unar ponovo

ukljuuključči, vri, vršši se obnavljanje i se obnavljanje

RAMa i nastavlja se sa radom RAMa i nastavlja se sa radom

kao da nije bilo gakao da nije bilo gaššenjaenja