63911859 likovno danco ordev igor ordev
TRANSCRIPT
5
IGOR ORDEVI
GO
R O
RD
EV
IGOR ORDEV
LIKOVNOOBRAZOVANIE ZA
ODDELENIE
5Skopje, 2010
1
Izdava~: MINISTERSTVOZAOBRAZOVANIEI NAUKANAREPUBLIKAMAKEDONIJA ul.MitoHaxi-VasilevJasmin,bb
Recenzenti: D-rMajaRaunikKirkov,pretsedatel SutaTopkoska,~len AgimSaiti,~len
Sore{enienaMinisterotzaobrazovanieinaukanaRepublikaMakedonijabroj___________________godina,seodobruvaupotrebatanaovoju~ebnik.
2
Drag u~eniku
Ivoovaau~ebnagodinaprodol`uvamedacrtame,daslikameidaoblikuvametvorbipolikovno,kakoidasezapoznavamesonovisodr`iniodlikovnataumetnost.
Vosekoeslednooddelenie}eu~imepove}ezaliko-vniot jazik,}esezapoznavamesonovilikovnitehni-kiisonoviimiwanaistaknatilikovniumetniciodMakedonijaiodsvetot.
Sopomo{nau~ebnikotisopomo{nava{iotnastavnikpolikovnosèpove}e}ejarazbiratemagijatanaliko-vnotoizrazuvawei}eseosposobitezaprepoznavawenavistinskitevrednostivolikovnataumetnost.
U`ivajtevosozdavawetonava{itelikovnitvorbi,a~asotpolikovnonekavipretstavuvazadovolstvo.
Avtorite
3
RAZNI TEHNIKI VO LIKOVNATA UMETNOST
4
AVTOPORTRETI NA POZNATI LIKOVNI UMETNICI
MOJOT AVTOPORTRET
_____________________(ime)
_______________________________(prezime)
_______________________________(oddelenie)
_______________________________(osnovnou~ili{te)
(Nacrtajgosvojotavtoportretvoprazniotprostor)
AlbrehtDirer:Avtoportret,maslonaplatno
ElizabetleBrun:Avtoportret,maslonaplatno
OgistRenoar:Avtoportret,maslonaplatno
PolSezan:Avtoportret,maslonaplatno
Tintoreto:Avtoportret,maslonaplatno
Rubens:Avtoportret,maslonaplatno
KamijPisaro:Avtoportret,maslonaplatno
5
SODR@INA
LIKOVNA UMETNOST.............................................................8
LIKOVEN JAZIK ....................................................................10
Linija........................................................................................12
Boja............................................................................................14
Ton.............................................................................................18
Tekstura....................................................................................20
Nasoka ......................................................................................22
Golemina...................................................................................24
Forma-volumen.........................................................................26
Prostor......................................................................................28
Kontrast....................................................................................30
Ritam-povtoruvawe.................................................................32
Harmonija..................................................................................34
Ramnote`a................................................................................36
Gradacija..................................................................................38
Proporcija................................................................................40
Edinstvo....................................................................................42
Kompozicija..............................................................................44
Motiv.........................................................................................46
LIKOVNI PODRA^JA...........................................................54
CRTAWE...................................................................................56
Tekstura....................................................................................58
Forma........................................................................................59
Prostor.....................................................................................60
Kontrast...............................................................................61
Kompozicija.............................................................................62
Tu{...........................................................................................63
6
SODR@INA
7SLIKAWE.................................................................................64
Boja.............................................................................................66
Tekstura..................................................................................68
Prostor......................................................................................69
Akvarel.....................................................................................70
Voso~enpastel.........................................................................71
OBLIKUVAWE..........................................................................72
Forma...................................................................................76
Kontrast...............................................................................77
Proporcija................................................................................78
Glina..........................................................................................79
DIZAJNI VIZUELNIKOMUNIKACII...............................80
GRAFIKA..................................................................................84
Potpi{uvawe vo grafika......................................................86
Linija.............................................................................87
Tekstura........................................................................88
Forma...............................................................................89
ESTETSKOPROCENUVAWE....................................................90
RE^NIKNAPOIMI...............................................................96
TEST1........................................................................................99
TEST2......................................................................................101
LIKOVNA UMETNOST
Znaeme deka lu|eto se zanimavaat so naj-raznovidnidejnostiizanaetizadasigiolesnatirazubavatsekojdnevniot`ivotiopstanok.Umetnicitesozdavaatdelasokoigorazubavu-
vaatna{etoslobodnovremeinèpravatsre}niihumani.Postojatpove}evidoviumetnostikako{tosemuzikata, teatarot, baletot, kni`evnosta, fotografijata,aserazbirailikovnata umetnost eednaodniv.Muzi~kata umetnost e nedeliva od na{eto
sekojdnevieigoispolnuvasekojmomentodna{iot`ivot.Teatarskata umetnost e posebno do`ivuvawe
zasekoj~ovekso{tosezbogatuvana{iot`ivotsou`ivawevoglumata,dvi`eweto,dejstvietoigovorotnaglumciteizvedeninascenata.Sekoj od nas koj posetil baletska pretstava
znae deka baletot kako umetnost pretstavuvaposebnodo`ivuvawevoubavinatanamuzikataiprekrasnitedvi`ewaiigranabaletskiteumet-nici.
LIKOVNA UMETNOST
01
FILM
FOTOGRAFIJA
TEATARBALETMUZIKA
8
LIKOVNA UMETNOST
Preku televizijata ili koga odime vo kinoznaeme deka filmskata umetnost e sekojdnevnoprisutnavona{etoslobodnovreme,so{tonèza-bavuvaiodmora.Sekoj~oveksakada~itaubavaknigakojavosekoj
moment e negov najdobar prijatel. Kni`evnostakakoumetnostgozbogatuvana{iot ivotina~inotnaizrazuvaweinèpravipobogatiiporazli~nioddrugite.Denesumetnostanafotografijatanèzapozna-
vasoubavinitenasèona{tonèopkru`uva.Prekufotografijatasezapoznavamesovol{ebnostaispecifi~nostanaprirodata,gradovite,`ivototnadrugitelu|e,aistovremenoniprenesuvainèinformirazaslu~uvawatavosvetot.Likovnata umetnost se izrazuva preku crte`,
slika, grafika,skulpturaidizajnso{togora-zubavuvana{iotsekojdneven`ivotsovol{ebnilikovnidela.
LIKOVNA UMETNOST
01
CRTE@
SKULPTURA
DIZAJN
GRAFIKA
FRESKA
SLIKA
9
DA ZAPOMNIME:
Umetnostite se delat na: likovna, muzi~ka, baletska, tea-tarska, kni`evna i umetnost na fotografijata.
LIKOVNEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
L I N I J ALinijata spa|a vo elementi inea ja prepoznavame kako tra-ga na podlogata koga crtame ipi{uvame.
G O L E M I N AGoleminata e element koj nika`uvadekane{tataokolunassepomaliilipogolemi.
F O R M AFormata ve}e ja znaeme. Sitepredmeti, pa i nie samite,imame forma i spored nea seprepoznavame.
Site umetnosti gi prepoznavame spored nekoja specifi~nost, muzikata spored zvukot imelodijata,kni`evnostaiteatarotsporedzborot,baletotsporedigrata,afilmotsporeddejstvoto.Siteumetnostiseizrazuvaatsone{tospecifi~no,patakailikovnataumet-nost.Izrazotnalikovnataumetnostgovikamelikovenjazik.Likovniotjazikemnogulesenzasovladuvawe.Tojsedelinalikovnielementiilikovniprincipi.Nievou~ebnikov}esezapoznaemepoedine~nososekojodniv,aprekucrtawe,slikaweivajawe}egipret-stavimena{itelikovnitvorbi.Likovniteelementiiprincipisemnoguednostavnizarazbirawe,amnogu}enipomognatlikovnodaseizrazuvame,kakoidajarazberemelikov-nataumetnost.Likovnielementinalikovniotjazikse:linija,boja,ton,tekstura,nasoka,golemina, forma (volumen) i prostor. Likovni principi se: kontrast, ritam, harmonija,ramnote`a,gradacija,proporcija,edinstvoikompozicija.
B O J ABojata ja sre}avame sekadeokolu nas i taa gi obojuva voprekrasni boi site ne{ta{togi gledame i {to nè opkru`u-vaat.
T O N Tonot zna~i posvetli ipotemni boi od edna istaboja.Tojsedobivamnogules-no, so me{awe na bojata socrnaibela.
T E K S T U R ATeksturata e prika`uvawenarapaviimaznipovr{ininanekoipredmeti.
P R O S T O RProstorot se pretstavuva naslikata.Kakoprostorseimenu-vasetoonanizkoesedvi`i-me nie, pticite, vozilata...Rastenijata rastat slobod-no.
N A S O K ANasokaepravecnagledawenaedencrte`,slika,skulp-turailigrafika.
10
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI PRINCIPI
02
K O N T R A S TKontrastot e likoven prin-cip. Toj zna~i ne{to spro-tivno, kako svetlo-temno,golemo-malo, nisko-visoko,toplo-ladnoitn.
G R A D A C I J AGradacijata e mo`ebi novzbor, no sonego u~imekakovo likovnata tvorba poste-peno se menuvaat bojata,linijata,tonotidrugiteele-menti.
E D I N S T V OEdinstvotokakoprincip gosreduva likovnoto delo vomirnacelina.
P R O P O R C I J AProporcijata e kako da ginapravime skladni raznitegolemini vo tvorbata kakocelina.
R A M N O T E @ ARamnote`ata kako princip}enipoka`ekakotvorbatadabideodmerena,araspore-dotvonearamnomeren.
H A R M O N I J AHarmonijazna~ikakolikov-natatvorbadajanapravimedabideskladnaiubava
K O M P O Z I C I J AKompozicijata e krajniotprincipkojnèu~ikakodagirasporedimeliniite,boite,tonovitevona{atalikovnatvorba.
R I T A M Povtoruvawetoiliritamotgosre}avamesekade,vomu-zikata tonovite imaat ri-tam.Denotino}tasepovto-ruvaat, nedelite, meseciteigodiniteistotakaitn.
11
DA ZAPOMNIME:Likovniot jazik se deli na likovni elementi i likovni prin-cipi. Likovni elementi se: linija, boja, ton, tekstura, nasoka, golemina, forma i prostor. Likovni principi se: kontrast, ri-tam, harmonija, ramnote`a, gradacija, proporcija, edinstvo i kompozicija.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Linijata e osnovniot element od likovniotjaziksokojseizrazuvaumetnikot,noielementkojeprisutensekadeokolunas,vosèona{tonèopkru`uva,vopredmetite,prirodataipojavite.^ovekot linijata ja upotrebuva sekojdnevno
zanegovitepotrebi,soneapi{uva,pretstavuvarazniformi,informira,gibele`isvoiteidei,odnosnokomunicirasookolinata.Dasepotsetimedekaliniitesedelatnakrivi
i pravi,amo`atdabidatdebeli i tenki, kusiidolgi.Ako vo na{eto likovno izrazuvawe so edna
linija go opi{uvamenadvore{niotlik, odnosnoformatanaona{togoprika`uvame-taalinijajaimenuvamekakokonturna.Soteksturnata linijaja pretstavuvame raznovidnosta na materijalotnapovr{inatanane{tatakoimo`atdabidatra-paviilimazni,grubiiline`niitn.
LINIJA
Linijatavoprirodata
Linijatavoprirodata
Linijatavosekojdnevniot`ivot
Linijataokolunas
12
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Predistoriskicrte`,pe{teraLasko
Konturnalinija
Konturnalinija
Teksturnalinija
VaskoTa{kovski:Ostrov,tu{,perce(teksturnalinija)
Crte`,jaglen(linija)
13
DA ZAPOMNIME:Linijata e likoven ele-ment. Razlikuvame krivi, pravi, konturni i tekstur-ni linii.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
BOJA
Sè okolu nas {to nè opkru`uva: prirodata,lu|eto,rastenijata,`iviotsvet,predmetite, sèona{togogledamekogaimasvetlosteoboenosoboja.Bezsvetlina,ve{ta~kailiprirodnanesegle-
dabojata,odnosnonemaboja.Bojatajasre}avamesekadeokolunasisè{to
postoi na svetot ima svoja boja. Bojata se gledasamokogaimasvetlina,bez svetlinanemaboja.Soprekr{uvawenazracitesedobivaatboitenaspektarot,atoase:crvenata,portokalovata, ol-tata, zelenata, sinata i violetovata. Vo priro-dataovieboisejavuvaatpodo`dot,ataapojavajavikamevino`ito.Bojata vo likovniot jazik se deli na pove}e
na~ini,aprvatapodelbaenaprimarniisekun-darni boi. Primarni boi se crvenata, sinata i`oltata.Odnivsekojodnasmo`e,some|usebnome{awe, da dobie sekundarni boi. Sekundarniboise:zelenata, portokalovataivioletovata.
Bojavoprirodata
Bojavoprirodata
Bojavoprirodata
Prekr{uvawenasvetlinatanizopti~kaprizma
14
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Umetniciterazlikuvaatmnoguvidoviprimarniisekundarniboi,nonietrebadaznaemepove}ezacrvenataizasinataboja.Crvenatabojajaimamekakocinober i karmin,asinatakakoultramarin i parisko sina.Ovatrebadagoznaeme bidej}iakosakamedadobiemevioletovabojamoradagime{amekarmincrvenaiultramarinsina.Bojanagr~kisevikahroma iodtojzborsite
boinaspektarotginarekuvamehromatski boi.Volikovniotjazikbelataicrnatanesesmetaatzaboitukuozna~uvaatsvetlinailitemnina{tosedodavanadrugiboi.Crnataibelataginareku-vameahromatski boi.Boiteimaatsvojintenzitet,asotoanekoidejs-
tvuvaatposvetloanekoipotemno.Taka{toboitesedelatnaposvetli ipotemni.@ivotot na ~ovekot ne mo`e da se zamisli
bez postoewe na bojata. Taa gi boi predmetite,oblekata, hranata, znacite za komunikacija i sèdrugo.Bojatavlijaenapsihatana~ovekot,~estopatiasociraj}inane{to,nasre}a,radost,taga.
CinoberKarmin
UltramarinPariskosina
Hromatskiboi
Ahromatskiboi
Spektarnaboi(vino`ito)
15
^ovekot~uvstvuvatoploistudenovodopirsonekoipojaviilipredmeti.Boitemo`atdadejst-vuvaatna~ovekotidaasociraat~uvstvonatoploistudeno.Sporedovavlijanieboitesedelatnatopliistudeni.Nastudenodejstvuvaat`olto - zelenata, zelenata, zeleno - sinata, sinata, sino - violetovata i violetovata. Toplo dejstvuvaat`oltata, `olto - portokalovata, portokalovata, crvenataicrveno - violetovata.Volikovnatatvorbaboitesekombiniraatnaj-
raznovidno, kakosli~ni ikakokontrastni.Akovoednatvorbaslikamesoboikoisesli~ni,kakonaprimer:`olta,portokalovaicrvenailisina,violetovaicrvenaili`olta,zelenaisina,ve-limedekatieboiseharmoni~ni.Akosakamedaslikamesoboikoisesprotivni,
toga{velimedekaslikamekontrastno.Kajboiterazlikuvameraznikontrastime|u koinajpoznat
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Iluzijanaprostorsoboja
Ladniitopliboi(u~eni~katvorba)
Komplementarniboi
Komplementarniboi
KomplementarniboiLadniboi
(u~eni~katvorba)Topliboi
(u~eni~katvorba)
16
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
e komplementarniot kontrast. Vo ovoj kontrastboiteme|usebnosezajaknuvaatistanuvaatpouba-vi.Komplementarniboisecrvenata i zelenata,sinata i portokalovata, `oltata i violetovata.Soboitemo`edasedobieiluzijanadalekui
blisku, odnosnoda sedobie iluzija na prostor.Svetliteitopliteboidejstvuvaatblisku,atem-niteiladniteboidejstvuvaatdalekuvolikov-natatvorba.
Komplementarenkontrast
VinsentvanGog:Selski sokak vo Avers,maslonaplatno(komplementarenkontrast)
17
DA ZAPOMNIME:
Imame primarni i sekundarni boi. Primarni boi se: sina, `olta i crvena. Sekundarni boi se: violetova, portokalova i zelena. Primarnite i sekundarnite boi se hromatski, a crnata i belata se ahromatski. Boite se delat i na temni i svetli i topli i ladni.Me|usebno komplementarni boi se: crvena i zelena, sina i portokalova, `olta i viole-tova.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
TON
Nasekade okolu nas kade {to ima svetlinase gleda i boja. Vo temnina bojata ne se gleda.Zabele`uvamedekanekoiodboiteseposvetli,anekoipotemni.Akovobojataimapove}esvetli-na,taabojaizgledaposvetloiobratno,bojataepotemna ako vo nea ima pomalku svetlina. Kogabojata e posvetla ili potemna velime deka taabojaimaposvetolilipotementon.Akozamislimedekabelatabojaesvetlinaijadodademenadru-ga boja, }edobiemeposvetol ton odistata boja.Ako,pak,crnataboja ja zamislimekakotemninai jadodademenadrugaboja,}edobiemepotementon.Tonot ozna~uva koli~estvo svetlina vo edna boja.
@or`Sera:Crta~,jaglen(ahromatskitonovi)
PolKle:Amrt i ogan,tempera(ahromatskitonovi)
Hromatskitonovi
HromatskatonskaskalaAhromatskatonskaskala
18
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Postojatdvavidanatonovi,ahromatskiihro-matski.Akoahromatskiteboi(belataicrnata)giizme{ameme|usebno,}edobiemeahromatskitono-viodsiva.Akopove}eodovietonovipodredimeedendodrugsopostepenoosvetluvaweizatem-nuvawe,}edobiemeahromatska tonska skala.Ahromatskata tonska skala se sostoi od mnogusivitonovipome|ucrnataibelataboja.Tonosven some{awenacrnatai belataboja
sedobivaisopomo{nalinii.Akosakamedado-bieme posvetli tonovi, liniite se nanesuvaatporetko.Zapotemnitonoviliniitesenanesuvaatpogusto.Nanesuvawetonaliniitemo`edabideparalelno,vkrstenoilivoraznipravci.Voednalikovnatvorbamo`emedaupotrebime
i svetli i temni ahromatski tonovi. Ako upo-trebime mnogu svetli i mnogu temni tonovi, do-bivamekontrastnasvetlo-temno.
Tonotvoprirodata(fotografija)
N.B.Kica:Zaminuvawe na dervi{ot,maslonaplatno(ton)
SvetoManev:Slika 3,crte`(ton)
TomasGinzboro:Portret na devojki,maslonaplatno(ton)
19
DA ZAPOMNIME:
Tonot e koli~estvo na svetlina vo edna boja. Razlikuvame hromatski i ahromatski tonovi. Hromatski tonovi se dobivaat so me{awe na belata ili crnata so nekoja primarna ili sekundarna boja. Ahromatski tonovi se dobivaat so me|usebno me{awe na crnata i belata.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
TEKSTURA
Sè{toenapravenoodnekojmaterijalokolunasimapovr{ina.Povr{inatamo`emedajavidimesookoilidajapo~uvstvuvamesodopir.Sogledaweilisodopirawezabele`uvamedalipovr{initeserapavi,mazni,prijatni,neprijatni,meki,tvr-di,vla`niilisuvi.Ako jacrtame,slikameilivajamepovr{inatananekojamaterija,rezultatotgonarekuvametekstura.Site predmeti imaat tekstura. Predmetite
mo`at da bidat sozdadeni od prirodata ili od~ovekot.Teksturatanapredmetite{togisozdalaprirodatavelimedekaeodprirodno poteklo.^ovekot proizveduva mnogu predmeti od
raznovidni materijali. Prvin proizveduva ma-terijali, pa od niv pravi predmeti, a potoa napredmetiteimpravirazniteksturi,rapavi,maz-ni,meki,tvrdiimnogudrugi.Nivginarekuvameteksturiodve{ta~ko poteklo.
Prirodnatekstura
Prirodnateksturanakamen
Prirodnatekstura
Dan~oKal’~ev:Idoli,maslonadrvo
(teksturavoslikarstvoto)
20
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Umetnicitenasvoitecrte`ipravatteksturisopomo{nalinii.Zadapretstavatraznovidniteksturiupotrebuvaatdebeli,tenki,dolgi,kusi,praviikrivilinii.Liniitegicrtaatnaraznina~ini,poretkiilipogusti,podebeliilipotenkiidobivaatiluzija na tekstura.Zataacelseupo-trebuvaatnajraznovidnimaterijalizacrtawe.Za pretstavuvawe na tekstura so linijata se
kombiniraito~kata.Soraznigoleminiigusti-nanananesuvawetonato~kitemo`edasedobieiluzijanarapavoimazno.Ivajaritevoskulpturataimitiraattekstura.
Tieteksturata jadobivaatsoostavawetragivomaterijalot,sodlabeweigrebewevoglinata,ka-menot,drvotoilimetalot.
Teksturasoto~ki
Teksturasolinija
RistoKal~evski:Pesok i kamen,maslonaplatno
(teksturavoslikarstvoto)
Teksturasoboja
VasilVasilev:Ana,drvo(teksturavoskulptura)
Huskovi}:Prizor,maslonaplatno(tekstura)
OrdanPetlevski:Izgoruvawe,maslonaplatno(tekstura)
21
DA ZAPOMNIME:
Tekstura e prika`uvawe na materijalot na nekoja povr{ina vo likovnoto delo. Imame teksturi od prirodno i ve{ta~ko poteklo, i tekstura vo liko-vnite tvorbi.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
NASOKA
Nasokataelikovenelementkakodelodliko-vniot jazik. Vo likovnata umetnost ima formikoidejstvuvaatnana{etookokakodasedvi`ivoodredenpravec.Odredeniformiimaatvizu-elna sila koi go dvi`at na{eto oko vo odreden pravec.Pravecotnadvi`ewezavisiodizgledotna formata ili postavenosta na pove}e formizaedno.Naprimer:kogaimamepretstavenoednodrvo,na{etookosedvi`inagore-nadolu,zna~ivertikalno.Akoimamepretstavenoredicadrva,ednidodrugi,na{etooko}esedvi`ilevo-des-no,odnosnohorizontalno.Kako}egledamezavisiodtoakakoumetnikot
gipostavilliniiteipovr{initevodeloto.Raz-likuvame horizontalna, vertikalna ikosa naso-ka,kakoidela bez nasoka.
@anDibife:Vrl vrlina,maslonaplatno(beznasoka)
Vertikalnanasoka
Horizontalnanasoka
Beznasoka
Vertikalnanasoka
22
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Horizontalna nasoka imame koga liniite ipovr{initeoddeloto gonaso~uvaatna{etookodagledalevoidesno,odnosnohorizontalno.Nanekoidelana{etookosedvi`igore-dolu,
odnosnovertikalno.Akoetaka,zaklu~uvamedekatvorbataimavertikalnanasoka.Akona{etookovonekojaforma,ilivonekoe
delosedvi`ikoso,velimedekaimamekosana-soka.Vonekoiformiokotomiruvainesedvi`iso
{tovelimedekataaformaebeznasoka.Bezna-sokamo`edabideicelatatvorbaakoliniiteiformitesepostavenitaka{tovizuelnatasilane go dvi`i okoto nitu horizontalno, nitu ver-tikalno,nitukoso.
Kosanasoka
Beznasoka
Hundertvaser:Gradina,maslonaplatno(tvorbabeznasoka)
Kontrastnanasoka
EdgarDega:Devojka,crte`somoliv(kosanasoka)
AlfredSisle:Regata vo Hampton,maslonaplatno(horizontalnanasoka)
23
DA ZAPOMNIME:
Nasoka e vizuelna sila koja go dvi`i okoto vo odreden pravec vo liko-vnoto delo. Razlikuvame horizontalna, vertikalna i kosa nasoka. Imame for-mi i dela bez nasoka.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
GOLEMINA
Sè{togledameokolunasimaboja,raznovidnaforma,noiodredena golemina.Nekoine{tasepomali, a nekoi se pogolemi.Predmetite se po-maliipogolemivozavisnostkojpredmetsokojsesporeduva.Velosipedotepomalodavtomobilotkojepogolem,noavtomobilotepomalodkombetokoeepogolemo,noikombetoepomaloodavtobusotkojepogolemitn.Zna~idaline{to e pomalo ili pogolemo zavisi od toa so {to go sporeduvame.Sitelikovnidelasekombiniraniodpomali
ipogolemigolemininalinii,povr{ini,tonovi,oboenipovr{ini,teksturi,nasoki,formiivolu-men.
Malo
Golemo
Pogolemo
NajgolemoTvorbasoistigolemini
24
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Umetnicite vo istorijata se trudele da naj-datidealnakombinacijanagoleminite,toa{togo slikaat ili vajaat da bide poubavo. Odno-sot na razli~ni golemini go vikameproporcija.Proporciitesemnoguva`nipripretstavuvawetona~ovekotinegovototelo,kakoivoarhitektu-rata.Proporciite se bitni i vo povtoruvaweto na
goleminite,odnosnovoritamot.Akopovtoruvameedenistelement,toga{delotoizgledamonotono,dodekaakopovtoruvameraznovidnielementi,de-lotoizgledapointeresnoipoubavozagledawe.
AnriMatis:Sina golotija IV,rabotanahartija(golemina)
LevitSol:Mo`ni kombinacii so pravi linii i ~etiri nasoki
IaneliArkan`elo:Bez naslov,sinakompozicija
(proporcija)
FiqodeFreitas:O`ivuvawe 1962 (proporcija)
25
DA ZAPOMNIME:
Goleminata e relativen poim i ozna~uva kombinirawe na razni golemini vo edna tvorba. Me|usebniot odnos na goleminite go narekuvame proporcija.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
FORMA
Znaeme dekaformata e nadvore{niot izgled na sè ona {to nè opkru`uva,kakoinaona{tosepretstavuvavolikovnataumetnost.Dasepotsetimedekaimamedvodimenzionalni
itrodimenzionalniformi.Sodvodimenzionalniformiumetnicitecrtaat,slikaatipravatgrafi-ka, a so trodimenzionalni formi skulptorite,odnosnovajaritegioblikuvaatsvoiteumetni~kidela.Formatapooblikmo`edabideotvorena, zat-
vorenailiperforirana.Otvorenaformaekogaprostorot{to jaopkru`uvamo`edanavlezevovnatre{nosta(~a{a,vaza,{i{e,grne,kapa).
Dvodimenzionalnaforma
Dinami~niformi
Sigatikiformi(kompjuterskatvorba)VencislavRihter:H-1,aluminium(perforiranaforma)
26
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Formite vrz okoto na ~ovekot dejstvuvaatstati~no idinami~no,odnosnostati~niteformikogagigledamedejstvuvaatmirnoinegodvi`atpogledotvonekojpravec.
Dinami~nite formi vo sebe imaat vizuel-na sila koja go dvi`i okoto vo odreden pravec,odnosnoformitenesestati~ni.Trodimenzionalnataformakojazafa}adelod
prostorot se vika volumen. Skulptorite svoitedelagirealiziraatsovolumenizrabotenodraz-ni vidovi materijali. Volumenot mo`e da bideaglestilival~est, ispaknat ili vdlabnat.
Perforiranaforma
Stati~niformi
Dinami~niformi
JordanGrabulovski:Prostorni belezi,cement(trodimenzionalnaforma)
27
DA ZAPOMNIME:
Forma e nadvore{niot izgled na sè ona {to nè opkru`uva. Imame dvodimenzionalni i trodimenzionalni formi. Formite mo`at da bidat: otvoreni, zatvoreni i per-forirani. Razlikuvame u{te i stati~ni i dinami~ni formi.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
PROSTOR
Sèona{tonèopkru`uvaokolunaseprostor.Voprostorotsedvi`ime,rabotimeisezabavu-vame.Ulicata,u~ili{teto,stanot,sobata,gradot,neboto, kosmosot, seloto, poleto... sè e prostor.Ovojprostorgovikamerealenzatoa{topostoiiniesedvi`imevonego.Umetnicitenasvoitedelaseobiduvaatdago
prika`atprostorotodpredistorijatadodenes.Prika`uvawetonaprostorotvoumetni~kotodeloeiluzija na prostor.Iluzijanaprostorotmo`edasedobiesosvet-
liisotemni boi.Svetliteboisekoga{izgledaatpodale~no,atemnitepoblisku.Iluzijanaprostorotmo`edasepretstaviiso
pogolemiisopomali formi.Golemiteformiiz-gledaatpoblisku,apomalitepodale~no.Najrealnotoprika`uvawenaprostorotumetni-
citegodostignalesoupotrebatanaperspektivata.Perspektivata go prika`uva prostorot kako
{tona{etookogogledavorealnosta.
Realenotvorenprostor
Grad,otvorenprostor,fotografija
Priroda,realennadvore{enprostor,fotografija
Zatvorenvnatre{enprostor,fotografija
KamijPisaro:Bulevarot Monmartr nave~er,maslonaplatno(iluzijananadvore{enprostor)
28
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Na primer: ako zastaneme na sredinata na`elezni~kataprugailiulica,nienavisinanana{iteo~iimamevidikova linijavokojasespo-juvahorizontot,odnosnonebotoizemjata.Nataavidikovalinija,odnosnohorizontotimavidiko-va to~kavokojasespojuvasè{togledame,sespo-juvaatliniitekoiizgledaatsèpotesniipotesni,iakonese.Votaato~kasespojuvaatistolbovitekoisedoliniite.Pri upotrebata na perspektivata imame edna
vidikovalinija,amo`edaimamedvevidikovito~ki,levoidesno.Soperspektivamo`edasepretstavisèona{togogledamevovnatre{niotivonadvore{niotprostor,ulicisozgradi,ob-jekti,vozilailu|e,ivnatre{nostanaprostorotsositepredmeti.Perspektivatajaupotrebuvaatlikovniteumet-
nici,anajmnoguarhitektitevosvoiteproekti.Perspektivasohorizontiednavidlivato~ka
Perspektiva
AlfredSisle:Pat,maslonaplatno(perspektiva)
Perspektivasohorizontidvevidikovito~ki
Arhitektonskaskicasoperspektiva
29
DA ZAPOMNIME:
Prostor e sè ona {to nè opkru`uva. Razlikuvame realen prostor i iluzija na prostor. Prostorot se prika`uva so svetli i temni boi i so pomali i pogolemi formi. Najre-alno prika`uvawe se postignuva so perspektiva.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
KONTRAST
Kontrastot e likoven princip koj mo`eda seprimeni so site likovni elementi. Kontrastotzna~isprotivnost na razli~ni vrednosti vo edna tvorba.Kontrastotmo`edabidesoposlabisopojakintenzitet.Tonovite {to se dvi`at od crna do bela vo
likovnotodelomo`atdasekombiniraatvokon-trastnakompozicija.Kontrastot mo`e da se dobie so upotreba na
linijata,akovoednatvorbaseupotrebatpraviikrivi, debeliitenki, kusiidolgi linii.Kontrastot~estopatiseprimenuvasoupotreba
natemnii svetliboivoednatvorba.Svetlotoitemnotopravatgolemkontrast.Kontrastotmo`edasezabele`iipome|uprimarniteisekundar-niteboi.
Kontrastnalinija
OrdanPetlevski:Crte`,tu{,perce(kontrastnalinija)
AndrijanaPulemi:Slika,maslonaplatno(kontrastna
topliiladniboi)
Kontrastnagoleminaiboja(u~eni~katvorba)
DimitarKi~evski-Mi~o:Ciklus Feniks,maslona
platno(kontrastnanasoka)
30
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Mnogu efektni likovni tvorbi se napraveniso primena na komplementarniot kontrast. Priovojkontrastsedobivaatinteresniizvu~niboinalikovnotodelo.Soovojkontrastsezasiluvame|usebniotintenzitetnaboite.Golemi i mali golemini na linija, povr{ina
ilidrugiformimnogu~estosekombiniraatkon-trastnovoednatvorba.
Kontrastnasvetloitemno
MarijaKostoj~inovska:Erik,maslonaplatno
(kontrastnasvetlo-temno)
NikolaMartinovski:Majka so dete,maslonaplatno(kontrastnatopliiladniboi)
MiroslavMasin:Bakne`i,maslonaplatno(kontrastnagoleminaiboja)
31
DA ZAPOMNIME:
Kontrast e upotreba na sprotivni vrednosti vo edna liko-vna tvorba. Kontrastot se dobiva so site likovni elemen-ti.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
RITAM
Ritamot ili povtoruvaweto e likoven prin-cipkojseprimenuvavoodredenilikovnitvorbi.Ritamekoganekojlikovenelementse povtoruva edno po drugo pove}e pati vo edna tvorba.Povtoruvaweto ~esto se sre}ava kaj narod-
nite rakotvorbi od predistorijata do denes, vodezenot,kakoivoarhitekturata.
Povtoruvawavoarhitekturata
Povtoruvawavoarhitekturata
Povtoruvawavoprirodata
Ornament(ritamnaformaiboja)
Dezen(ritamnaformaiboja)Makedonskinarodenvez(ritamnaformaiboja)
32
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Razlikuvamedva vida ritam,regularen ial-ternativen.Regularenritamekogaedenistele-ment voop{to ne se menuva pri povtoruvaweto.Zna~i, toj se povtoruva pove}e pati. Povtoru-vaweto mo`e da bide horizontalno, vertikalnoilivositenasoki.
Alternativniot ritam e pointeresen so toa{tokajnegomo`atdasemenuvaatdvailipove}evidovielementirazli~nipoforma,boja,toniligolemina.
Regularenritam
Alternativenritam(kompjuterskatvorba)
Alternativenritam
TomeMi{ev:Dijalog,maslonaplatno(slobodenritam)
UmbertoBo~oni:Edinstveni formi na kontinuitetot na pros-torot,bronza(slobodenritam)
33
DA ZAPOMNIME:
Povtoruvaweto na likovnite elementi edno po drugo go narekuvame ritam. Razlikuvame regularen i alternativ-en ritam.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
HARMONIJA
Znaeme deka harmonijata e likoven principso koj gi kombinirame likovnite elementi vome|usebni harmoni~ni kombinacii. I crte`ot islikata, skulpturata i dizajnot go primenuvaatovojprincipzadadobijatharmonijavotvorbata.Harmonija vo edno likovno delo mo`eme da
postignemeakojaizvedemesosli~nilinii,boi,tonovi,teksturiisodrugielementi.Vakvatahar-monijasosli~nostisevikaharmonija po analogi-ja.
Harmonijasoahromatskitonovi
Harmonijasoton
VeqoTa{ovski:Prostor II,kombiniranatehnika(harmonijasoton)
VaskoTa{kovski:Krajbre`no drvo,tu{,perce
(harmonijasolinija)
Harmonijasolinija,forma,tekstura,goleminairitam
34
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Harmonija postignuvame ako vo edna tvorbaupotrebime sli~ni krivi, sli~nidebeli, tenki,dolgiilikusilinii.Akoupotrebimesli~nipo-svetliilipotemnitonoviilisli~nigolemini.Sobojatamo`emedapostignemeharmonijaako
upotrebimesli~niboivoednatvorba.Naprimer:sina,zelena,zeleno-sinai`olta;crvena,por-tokalovai`olta;sina,violetovaicrvenaitn.
PabloPikaso:Son,maslonaplatno(harmonijasoforma)
StentonMekdonaldVrajt:Organizacija 5,maslonaplatno(harmonijasoforma)
AnriRuso:Son,maslonaplatno(harmonijasoformaiboja)
RubensKorubin:Vo moeto atelje,akrilik(harmonijasoton)
IlijaKo~ovski:Predel,drvorez(harmonijasolinijai
golemina)
35
DA ZAPOMNIME:
So kombinirawe na sli~ni vrednosti dobivame harmonija. Ovoj na~in go narekuvame harmonija po analogija.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
RAMNOTE@A
Ramnote`ata e likoven princip i del od li-kovniot jaziksokojsezapoznavmeprethodno,nosekoga{ e prisuten vo na{eto likovno izrazu-vawe.Ramnote`ataeodlikanasitenasinaona{to
nèopkru`uva.^ovekotsestremikonumstvenaifizi~ka ramnote`a, prirodata za da se so~uvapostignuva ramnote`a. Ovoj princip vo sekoj-dnevnoto `iveewe e va`en za za~uvuvawe nacelinatana`ivototiopstanokot.Ramnote`ata vo edna likovna tvorba se
postignuva so na~inot na kombinirawe na li-kovnite elementi vo edna celina. Simetrijavoprirodata
Simetrija
Ornament(simetrija)PabloPikaso:Gospo|ici od Aviwon,maslonaplatno
(asimetrija)
36
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Na~inot na dobivawe ramnote`a go postignu-vamesosreduvawepopatnasimetrijailiasime-trija. Spored toa, razlikuvame simetri~na iasimetri~naramnote`a.Dasepotsetimedekasimetrijasedobivakoga
nadvepoloviniodtvorbata,nalevataidesnata,postavuvameednakvivrednostinaistomesto,soidenti~enraspored.Vo likovniot jazik principot ramnote`a ima
zada~adajaregulirataavrednostvolikovnatatvorba,vocrte`ot,slikata,grafikata,skulptu-ratailidizajnot.
Asimetrija
Simetrija(kompjuterskatvorba)
DimitarKondovski:Bez naslov,maslonadrvo(asimetrija)
Dan~oKal’~ev:Slika 1323,maslonadrvo(asimetrija)
37
DA ZAPOMNIME:
Ramnote`a e kombinirawe na likovnite elementi vo edna celina po pat na simetrija i asimetrija.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
GRADACIJA
Vo likovniot jazik postoi likoven principnare~en gradacija. Ovoj princip ni poka`uvadekasekojlikovenelementmo`epostepeno da se promeni od edna vrednost vo druga.Tonotmo`edasepromeniodsvetolkonpotemenpostepeno,bojataod`oltadapreminepolekakonzelena,pasina,potoakonvioletovasèdocrvena.Gradacijanabojatanajdobromo`edasezabele`ikajspek-tarotnaboite.
Gradacijasoboja
Gradacijasoton
Gradacijasolinijainasoka
GradacijasoteksturaTeodor@eriko:Portret na starica,maslonaplatno
(gradacijasoton)
38
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Iformatamo`edagopromenisvojotlikpopatnagradacijataka{toodtriagolnik,sopostepenapromena,mo`edasetransformiravokrug.Vo arhitekturata ~esto se primenuva princi-
potnagradacijapri{toprostorotpostepenosenamaluva.
Gradacijasogolemina
Gradacijasogolemina Gradacijasoforma
M.Kraqevi}:Devojka so modri ~orapi,maslonaplatno(gradacijasoton)
JanVermer:Devojka,maslonaplatno(gradacijasoton)
PabloPikaso:@ena koja pegla,maslonaplatno(gradacijasoton)
39
DA ZAPOMNIME:Gradacija e postepeno preminuvawe na likovnite elemen-ti od edna vrednost vo druga.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
PROPORCIJA
Likovniot umetniksekoga{se stremikontoada ja pretstavi ubavinata na ne{tata koi nèopkru`uvaat.Vocrte`ot,slikata,grafikataivoskulptura-
tasekombiniraatraznigoleminivoednacelinasoceldasedobieidealnaubavina.Odnosot na goleminite vo edna celina se vika proporcija.Umetnicitesekoga{sestremelekontoada ja
iznajdatidealnataproporcijana~ove~kototeloso{tobijapretstavileubavinatana~ovekot. Proporcijana~ove~kototelo
Makedonskaku}a(proporcija)
40
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Za ubavinata na proporciite na site ne{ta,na objektite od arhitekturata i na likovnitedela ~ovekot na{ol re{enie. Gr~kite arhitek-ti svoite hramoviidrugi objekti gi gradelepoproporcija.Gr~kiteskulptori~ove~kototelogovajalesporedodredeniproporciizakoismetaledeka seidealnizapretstavuvawena ubavinatana~ove~kototelo.
Instrument(proporcija)
PitMondrijan:Tablo II,maslonaplatno ^ove~kilik(proporcija)
Gaudi:Katedralata vo Barselona,(proporcijavoarhitekturata)Vitruvuje:[ema na ~ovek,
crte`(proporcija)
41
DA ZAPOMNIME:Proporcija e me|usebniot odnos na goleminite vo edna umetni~ka tvorba.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
EDINSTVO
Edinstvotoelikovenprincipkojesli~ensoharmonijata.Negovacelevolikovnatatvorbadagi soedini site delovi vo edna celina.Ovojprincipsepostignuvasoupotrebanaed-
nakviilisli~nilinii,tekstura,ton,boja,for-ma,volumen,golemini,nasokailiprostor. MihalLarinov:Slika,maslo
naplatno(edinstvososli~nivrednosti)
Du{anXamowa:Metalna skulptura 3,(edinstvoso
tekstura)
AmadeoModiljani:Madam Pampadur,maslonaplatno
(edinstvosoboja)
PetarLubarda:Kosovska bitka,maslonaplatno(edinstvosoformaisoboja)
Edinstvosoboja
42
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
AnriMatis:Rasprskuvawe na listovi,gva{(edinstvoso
formaisogolemina)
PolGogen:Mrtva priroda,maslonaplatno(edinstvosotonisoboja)
KlodMone:Pejza`,maslonaplatno(edinstvosoboja)
Edinstvosoforma
JanArp:Planina, sidro, pa-pok,maslonaplatno(edinstvo
soforma)
43
DA ZAPOMNIME:
So upotreba na sli~ni vrednosti na likovnite elementi se postignuva edinstvo vo likovnoto delo.
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
KOMPOZICIJA
Vokompozicijatakakolikovenprincip,liko-vniotumetnikseobiduvalikovnodagiraspore-di elementite vo edna umetni~ka celina. Vokompozicijata se rasporeduvaat liniite, boite,tonovite,formite,volumenot,teksturatasoceldasedobiecelinakojaimaumetni~kavrednost.Istokakoikajdrugiteumetnosti,kompozici-
jatasestremidanapravirasporednazborovitevoedenumetni~kitekst,avomuzikatakompozi-torot girasporeduva,odnosnokomponiranotitevo melodija koja slu{atelot so zadovolstvo jaslu{aiu`ivavonejzinataubavina. Hristossedr`itel,ikona,
Ohrid(vertikalnakompozicija)
VasilVasilev:Vertikalna asocijativna forma 5,drvo(vertikalnakompozicija)
AfrimSpahiu:Pejza`,fotografija(horizontalnakompozicija)
@anPerson:Prosti mi,maslonaplatno
(horizontalnakompozicija)
ElGreko:Portret na Sv. An-drea,maslonaplatno
(dijagonalnakompozicija)
44
LIKOVEN JAZIKLIKOVNI ELEMENTI
02
Kompozicijatasedobivasorasporednaboite,primarni,sekundarni,ladniitopli,natonovite,liniiteidrugitelikovnivrednosti.Kompozicijata vo likovnata tvorba mo`e da
bide horizontalna, vertikalna ilidijagonalna,vozavisnostodtoakakosedvi`ina{etookoprigledawenalikovnotodelo.Ako kompozicijata e dolgo horizontalna i vo
neaseredatvoritampove}eformiigolemini,toagonarekuvamefriz.
FernandLe`e:Polihromi nurka~i,maslonaplatno(zatvorenakompozicija)
HansSebalt:Adam i Eva,bak-ropis(vertikalnakompozicija)
KonstantinKa~ev:Lihnida,maslonaplatno(vertikalna
kompozijcija)
Otvorenakompozicija
Q.Wer{:Torzo,maslonaplatno(vertikalnakompozicija)
AmadeoModiljani:Akt so ogrlica,maslonaplatno(dijagonalnakompozicija)
Lovnabikovi,friz,Bagdad(horizontalnakompozicija)
45
DA ZAPOMNIME:Kompozicija e raspored na likovnite elementi vo edna celina. Razlikuvame horizontalna, vertikalna i dijagonalna kompozicija.
MOTIVLIKOVNA UMETNOST
03
PORTRETSo motivot vo likovnata umetnost se zapoz-navme vo prethodnoto oddelenie. Vidovme dekalikovnata umetnost gi zadovoluva duhovnitepotrebi na ~ovekot. ^uvstvuvame zadovolstvo iubavinakogagledameedencrte`,slika,vajarskodeloiligrafika.Sodr`inata na likovnoto delomo`eda bide
prepoznatliva, odnosno vo nea da prepoznaemenekojlik,predmetilidejstvo,nomo`edabideidelokoeesostavenoodubavikombiniranilinii,boi,tonovi,povr{ini,volumenvokoina{etookoiniesamiteu`ivameiseodmorame.Ako vo likovnote delo prepoznavame lik na
~ovek, predmet, del od prirodata ili ne{todrugo,velimedekatoadeloimamotiv.Motivotmo`edabideportret, avtoportret, karikatura, figura, akt,`anr,`ivotni, enterier, pejza`ilimrtva priroda.Akopakvolikovnotodeloimamesamokombi-
nacija na linii, boi, tekstura, tonovi, volumen,formi i sl. velime deka toa delo e bez motiv,odnosnodekaeapstraktno.
Koga na likovnotodelo e pretstaven likna ~ovek, toj motiv gonarekuvame portret.Umetnicitemnogu~estoniz istorijata i denesprika`uvale portretinalu|e,vladeteli,vid-niizaslu`nilu|eiliobi~ni lu|e so razniprofesii. Umetnicitevo izrabotkata na por-tretot se stremat dagoprika`atfizi~kiotizgled na ~ovekot, novo isto vreme da gipretstavat i negovatapsiholo{kakarakteris-tika i izrazot na li-ceto.
MarkRotko:Bela i zelena vo sina,maslonaplatno
(apstraktno)LeonardodaVin~i:Mona Liza,maslonaplatno(somotiv)
EndiVorhold:Portret na Mik Xeger,grafika
46
MOTIVLIKOVNA UMETNOST
03
AVTOPORTRET
Avtoportret e kogaavtorot go pretstavuvasvojot lik na likovno-to delo. Imame tvorbivo koi se prika`uvasamolikot na avtorot,a mnogu ~esto niz is-torijata slikarot kogaslika grupna scena somnogu likovi vo nekoedejstvo,nanekojlikodgrupata go slika svojotavtoportret. Taka seslu~uvavoscenisois-torisko, biblisko ilimitolo{kodejstvo.
EndiVorhold:Portret na Ingrid Bergman,sito-pe~at
BlagojaNikolovski:Portret na starica,maslonaplatno
OgistRenoar:Portret na Viktor ^oku,maslonaplatno
PolSezan:Avtoportret,maslonaplatno
MiroslavKraqevi}:Avtoportret so ku~e,maslonaplatno
AntoanVato:Avtoportret,maslonaplatno
KamijPisaro:Avtoportret,maslonaplatno
47
MOTIVLIKOVNA UMETNOST
03
KARIKATURA FIGURA
Karikaturata especifi~enmotivvokojumetnikot japotencirapsiholo{kata karak-teristika na ~ovekot,negovata nesekojdnev-na, sme{na, neprijatnailine~ove~naosobina,odnosno negativniteosobinikajlu|eto.
Samoto ime na mo-tivot ni objasnuvadeka delata vo koi eprisuten ovoj motiv niprika`uvaatfiguranalu|e.Ovojmotivemnoguzna~aen za nas zatoa{to ni go prika`uvaat~ovekot i negovatakarakteristi~na oble-kanizistorijatabidej-}i vo ovoj period nepostoela fotografi-jata kako dokument navremeto.Preku ovoj motiv
se zapoznavame kakobile oble~eni lu|etovo damne{ni vremiwa,vo Egipet, Rim, Grcija,vo razni istoriski pe-riodi, a vo niv pre-poznavame vladeteli,sve{tenici, vojnici,zanaet~ii, razni pro-fesiiiobi~nilu|e.
OnoreDomie:Konte, bronza
OnoreDomie:Karikatura,litografija
OnoreDomie:Voobrazeniot bolen, litografija
OnoreDomie:Advokat, lavirantu{OnoreDomie:Krispen i Skapen, maslonaplatno
48
MOTIVLIKOVNA UMETNOST
03
AKT
Ako na likovnotodeloprepoznavamegolo~ove~ko telo, na ma`ili na `ena, velimedekatojmotiveakt.Aktot bil motiv na
umetnikotu{teodpred-istorijata do denes.Preku ovoj motiv umet-nikotnijapretstavuvaubavinataiskladnostana ~ove~koto telo bezobleka.Mnoguumetnicivo svoeto tvore{tvoimaat napraveni delasoovojmotiv.
KonstantinKa~ev:Lihnida,maslonaplatno
OgistRoden:Bakne`,mermer
IvanMe{terovi}:Se}avawe,mermer
PolGogen:Tahi}anka,maslonaplatno
AmadeoModiljani:Gola `ena,maslonaplatno
Angeliko:Sv. Katerina,tempera
OgistRenoar:Na pro{etka,maslonaplatno
49
MOTIVLIKOVNA UMETNOST
03
@ANR @IVOTNI
Umetnicitegocrtaatigoslikaatona{togodo`ivuvaat, gledaat,odnosno ona {to giopkru`uva vo `ivotot.Mnogu ~esto na svoitedela prika`uvaat sce-ni od sekojdnevniot`ivot, lu|e, sobiri,obi~ai, razni dejstva.Ovoj motiv go nareku-vame`anr-sceni.Preku ovie dela na
koisepretstaveni anr-sceni, nie, dene{nitelu|e,sezapoznavameso`ivotot na lu|eto nizistorijata.Osoznavamekakotie
se oblekuvale, kako`iveele, so koi alat-ki se slu`ele, kakoizgledalanivnataoko-lina,`iveali{tata. Iovoj motiv e dokumentzavremetovokoebilesozdadenidelata.
@ivotnite sekoga{biledelod`ivototna~ovekot, kako doma{niili `ivotni vo priro-data. Nekoi od niv mupomagale da opstane,daseprehrani,anekoimu slu`ele so nivnataubavina ili za zabava.Vo istorijata nekoicivilizacii i narodigo zemale likot na ne-koe`ivotnokakonivnisimbol na ubavina ilimo}, kako {to e likotnakow,sokol,bik,lav,orelisl.I likovnite umet-
nicina svoitedela giprika`uvale `ivot-nitesakaj}idajapret-stavatnivnataubavinaisila.Pretstavuvawe-to na `ivotnite kakomotiv go narekuvameanimalizam.
EdgarDega:^a{a pelinkovec,maslonaplatno
JanVermer:Pijanistki,maslonaplatno
EduardMone:Pojadok na treva,maslonaplatno
DiegoVelaskez:Kova~nica,maslonaplatno
Predistoriskicrte`odLasko
50
MOTIVLIKOVNA UMETNOST
03
ENTERIER
Enterieremotivkogaumetnikotgoprika`uvavnatre{niotprostornadomotilidrugiprosto-rii vo koi `ivee iliraboti. Kako i drugitemotivi, i ovoj motiv edokument za vremetovokoeenapravenode-loto.
Crvensadvoobliknagovedo,terakota,Teheran
LeonardodaVin~i:Studija na kow,crte`
Reljef
PabloPikaso:Koza,bronza
Vermer:Soba,maslonaplatno
TuluzLotrek:Crn igra~ vo bar,crte`
VinsentvanGog:No}na kafeana,maslonaplatno
Velaskez:Mali dvorski dami,maslonaplatno
51
MOTIVLIKOVNA UMETNOST
03
PEJZA@
Site nie sakame daodimevoprirodazadau`ivame vo nejzinataubavina. I likovniteumetnici prika`uvaj-}i jaubavinatanapla-ninite, {umite, ezera-ta, poliwata, rekite,neboto, selata i gra-dovite ni ja prenesu-vaat taa ubavina vona{itedomovi,galeriiilivoprostorotvokojsedvi`ime.Ovojmotivsenarekuvapejza`.
VaskoTa{kovsi:Pla`a na dinosaurusi,maslonaplatno
PiterBrojgel:Lovci na snegot,maslonaplatno
PolSezan:Zaliv L’stewa,maslonaplatno
AdemKastrati:Zimski pejza`,maslonaplatno
RubensKorubin:Gradina,akrilik
NikolaMartinovski:Pejza` od Zapre{i~,maslonaplatno
52
MOTIVLIKOVNA UMETNOST
03
MRTVA PRIRODA
Umetnikotgizabele-`uva site ne{taokolusebe i gi odbira kakosodr`ina za svoitedela. Ako na delotoprepoznavame raznipredmeti, rastenija,ilimrtvi`ivotni,ve-lime deka vo delotokakomotivepretstave-namrtva priroda.
Dan~oKal’~ev:Mrtva priroda,maslonaplatno
EduardMone:Cve}e,maslonaplatno
EugenDelakroa:Mrtva priroda,maslonaplatno
PolSezan:Mrtva priroda,maslonaplatno
PabloPikaso:Zelena mrtva priroda,maslonaplatno
DraganNajdenovski:Mrtva priroda,maslonaplatno
53
LIKOVNI PODRA^JALIKOVNA UMETNOST
04
Vo prethodnoto oddelenie se zapoznavme solikovnata umetnost i likovnite podra~ja. Ve}eznaemedeka imamecrtawe, slikawe, skulptura, grafikaivizuelni komunikacii i dizajn.Ako umetnikot upotrebuva nekoj materijal so
kojprekulinija,teksturailidrugiformiseiz-razuvasocrtawe,velimedekatoadelospa|avopodra~jetocrtawe.Vo likovnoto podra~je slikawe, umetnikot
pravislikivokoiseizrazuvasobojaioboenipovr{ini. Ova podra~je sekoga{ bilo najmnoguprisutnovolikovnataumetnost.Koga likovnoto delo se izrabotuva po pat na
pe~atewe,so{tosedobivaatpove}eistilikov-nitvorbi,velimedekatoapodra~jeegrafika.
Crte`
Rembrant:Pletenki,lavirantu{
KlodMone:Katedralata vo Ruen,detaq
KolioKaranfilov:Glava crvena,terakota
RubensKorubin:Pejza` pod mese~ina,akrilik
54
LIKOVNI PODRA^JALIKOVNA UMETNOST
04
Zarazlikaodcrte`ot,slikatailigrafikata,umetniciteskulptoriizrabotuvaatdelavopros-torot.Toaseskulpturiilireljefinapraveniodraznimaterijali,kako{tose:kamenot,metalot,drvotoiliplastikata.Osven {to imame umetnici koi izrabotuvaat
umetni~kidela,postojati umetnicikoi giime-nuvame kako dizajneri. Toa se umetnici koi gokreiraatizgledotnapredmetitezasekojdnevnaupotreba.Ovieumetnicigorazubavuvaatna{etosekojdenevieipredmetite{togiupotrebuvame.Dizajnerite go osmisluvaat izgledot na kori-
citeiilustraciitezau~ebniciteiknigitekoigi ~itame, vesnicite i spisanijata, plakatite,reklamite, bilbordite, ambala`ata na proiz-vodite{togikupuvamevoprodavnica,oblekata,igra~kite, predmetite za doma}instvo, mebelot,avtomobilite i sè ona {to go sre}avame okolunas.
Dizajnnaspisanie
Crte`,tu{,jaglen
Keramika,terakota
Dizajnnanakit Carskapovorka,friz,reljef,mermer
Dizajnnaenterier
55
DA ZAPOMNIME:
Likovnata umetnost se deli na slednite likovni podra~ja: crtawe, slikawe, skulptura, grafika i vi-zuelni komunikacii i di-zajn.
CRTAWELIKOVNO PODRA^JE
05
Kakovoprethodnoto,takaivoovaoddelenie}ecrtame,avoistovreme}egorazvivamena{etolikovnoizrazuvaweprekucrte`.
Crte`ot e likovna tvorba so koja se izrazu-vale i se izrazuvaat likovnite umetnici bezrazlika dali se slikari, grafi~ari, skulptoriilidizajneri.Voumetnostacrte`otslu`ikakopo~etok vo sozdavaweto na novo likovno delo,zabele`uvawenapo~etnataidejaiponatamo{narazrabotkakakotoadelo}eizgleda.Zabele`uvaweto na po~etnata ideja se pravi
soskicailikroki-crte`.Skicailikrokiebrzcrte`nane{to{togogledameilinanekojaidejakojavomomentotsmejazamislile.Skicatasepra-visobrziiednostavnipotezibezprika`uvawenadetali.Zarazlikaodskicata,socrte`otsepravati
studiinaona{to}eseslika,modelirailidizaj-nira.Studijavolikovnataumetnostetvorbavokojaumetnikotvodetali giprika`uvane{tata.Toasepravipodolgovremeiseposvetuvaposeb-novnimanie.Znaemedekamo`eda se crta so sitemateri-
jalikoinahartijataostavaattragi.
Dan~oOrdev:Akt,kroki,tu{,drvce
EdgarDega:Balerina,crte`Rembrant:Skica za slika,crte`
56
CRTAWELIKOVNO PODRA^JE
05
LeonardodaVin~i:Studija za posledna ve~era,crte`
Brzaskicana~ovek
VaskoTa{kovski:Drvo na periferija,tu{,perce
Du{anXamowa:Skica za spomenik,tu{,perce
Du{anXamowa:Skica za skulptura,tu{,perce
EdgarDega:Crte`, jaglen
Studijasomoliv
57
DA ZAPOMNIME:Vo crtaweto likovno se izrazuvame so crte`. Skica ili kroki e brz crte`, a studija e detalen crte`.
CRTAWELIKOVNO PODRA^JE
05
Volikovnataumetnostsecrtasèona{tomo`edasevidiokolunasisèona{tomo`emedasigozamislimevona{atafantazija.Setotoa{togogledameizamisluvamegoprika`uvamesolinija.Kako vo prirodata, taka i vo crte`ot seko-
ja forma ima svoja karakteristi~na povr{ina.Povr{inite ne se isti, nekoja e rapava, nekojamazna,grubailine`na.Ve}eznaemedekaprets-tavuvawetonakarakterotnapovr{initeprets-tavenisocrtawegonarekuvametekstura.Teksturata vo crte`ot ja prika`uvame so
raznovidni linii, no mo`e i so to~ki. Ako upo-trebimeto~ki,nietrebadaizmislimeraznivi-dovi,golemi,mali,voraznikombinacii,pove}eipomalkugustonaneseni.Istotova`iizalini-itekoitrebadabidatraznovidni,debeli,ten-ki,dolgi,kusi,kriviipraviinanesenivoraznikombinacii.Akonana{iotcrte`mo`emedagirazlikuvame
nacrtaniteformisporedraznovidnostanatek-sturata,niesmeuspealedagoprika`ememateri-jalotnacrte`ot.
TEKSTURA
Teksturasolinijaito~ki
Teksturasolinija
VinsentvanGog:Pejza`,tu{,perce(tekstura)
Tekstura
OrdanPetleski:Raspukuvawe,tu{(tekstura)
KamijPisaro:Saem na sviwi,tu{iperce(teksturasoto~ki)
58
DA ZAPOMNIME:
Teksturata vo crte`ot ja dobivame so upotreba na raznovidni linii i kombi-nacija na to~ki.
CRTAWELIKOVNO PODRA^JE
05
FORMA
Volikovniot jazik se zapoznavmesoformatakakolikovenelement.Sèona{tosakamedagona-crtameimaforma,atoaelikotnaona{togogle-dameilizamisluvame.Vocrtawetoseizrazuvamesodvodimenzionalniformikoigiprika`uvamesolinija.Koga gledame eden crte`, toj mo`e da izgle-
da smirenoilinemirno, vo zavisnostod toa sokakviliniiiformienacrtan.Sekojaformavosebe sodr`i vizuelna sila koja go dvi`i okotovoodredenpravecso{tonekoiformiizgledaatsmireno,odnosnovelimedekasestati~ni.Onieformi koi izgledaat nemirno gi narekuvamedinami~ni.Ako vo crte`ot upotrebime pove}e stati~ni
formi, crte`ot }e izgleda smireno, a ako upo-trebimepove}edinami~niformiisamiotcrte`}e izgleda nemirno, odnosno dinami~no. Koi ikakviformiiliniiupotrebuvamenaj~estozavi-siodnas,odna{iotkarakteriodli~nosta.
Dinami~niformi
Crte`,moliv
AmadeoModiljani:^ovek so brada,tu{
Skica,crte`,tu{ Stati~niformi
59
DA ZAPOMNIME:
Formite vo crte`ot mo`at da izgledaat stati~no i dinami~no.
CRTAWELIKOVNO PODRA^JE
05
PROSTOR
Znaemedekavolikovnataumetnostprika`uvameiluzijanaprostor,odnosnorealniotprostor{tonèopkru`uvagoprika`uvamesolinija,boja,tonilisodruglikovenelement.Vo crtaweto e va`no da dobieme iluzija na
bliskuidaleku.Akonacrtamepomaliipogolemiformi,pomaliteizgledaatkakodasepodaleku,apogolemitepoblisku.Naprimer,pomalaipogole-mafigurana~ovek,vocrte`otpomalataizgledakakodaepodalekuiobratno.Vo crte`ot ~esto upotrebuvame prostor so
pomo{naperspektiva.Voperspektivataimamehorizont,odnosnovi-
dikova linija i vidikova to~kavokojasespojuvaatsiteliniiodona{togogledame.Naprimer,akozastanemenasredinatanaulicatasiteparalelniliniiokolunas,odtrotoarite,zgradite,drvore-dotsedvi`atkonhorizontot,sesmaluvaatisespojuvaatvovidikovatato~ka.Ovamo`emedagovidimenaprimeritevou~ebnikov.
Realenprostorsogolemo-malo
Perspektiva,crte`
Perspektivasovidikovato~ka
Perspektivasohorizontidvevidikovito~ki
60
DA ZAPOMNIME:
Iluzija na prostor se prika`uva i vo crte`ot so pomo{ na golemi i mali formi i so perspektiva.
CRTAWELIKOVNO PODRA^JE
05
KONTRAST
Likovniot element kontrast ~esto e prisutenvo crtaweto. Kontrast dobivame so upotreba naraznovidenintenzitetnaliniite,podebeliipo-tenki, dolgiikusi, praviikrivi.Soraznovid-nostanaintenzitetotnalinijatadobivamecrte`sobogatstvonaraznovidnilinii.
Kontrastnalinija
Kontrastnalinija(detskatvorba) Kontrastnalinija
VinsentvanGog:@olta ku}a,tu{,perce(kontrastnalinijaitekstura)
EdvardMunk:Vrisok,tu{(kontrastnalinija)
61
DA ZAPOMNIME:
So upotreba na raznovidni linii dobivame kontrast vo crte`ot.
CRTAWELIKOVNO PODRA^JE
05
KOMPOZICIJA
Svesnoilinesvesnosekoj{tocrtapravikom-pozicijanapovr{inatanakojacrta.Niegiredimeformiteiliniitevoedenrasporedzakojmis-limedekaenajdobarso{togradimekompozicijapona{a `elbaizamisla.Kompozicijapravimeodslobodniiligeometris-
kitelailiformi,linii, to~ki, tekstura.Kogacrtamemrtvaprirodasoovo{jeilidrugiplodo-vi, nie gi komponirame taka{to crte`ot da nibidesoubavakompozicija,zna~inegirasporedu-vame slu~ajno po celata povr{ina, bez cel ilibez~uvstvo.
Mrtvapriroda,moliv Mrtvapriroda,moliv
Mrtvapriroda,pastel Mrtvapriroda,pastel Crte`,pastel
Crte`,moliv
62
DA ZAPOMNIME:
I vo crte`ot gradime interesna kompozicija na likovnite elementi po na{a `elba i zamisla.
CRTAWELIKOVNO PODRA^JE
05
TU[
Kako u~enici, naj~esto crtame so crn tu{, nomo`emedarabotimeisotu{evi vo boja.Posto-jattu{evisomnoguinteresniboizacrtawe.Sonivmo`emedacrtamesometalno perce so ostar vrv,sodrvceiliso~etkakojaimavrv.Tu{evitevobojaseinteresnizatoa{toniovozmo`uvaatdanapravimecrte`bogatsoraznobojniliniiipovr{ini,oboensoraznovidniboi.Sotu{evitevobojasecrtanaistna~inkakoi
socrniottu{.Secrtanamaznapodloga,anajdo-broenahamer-hartija.Pokrajtoa{tomo`emedacrtame,koga}egozavr{imecrte`ot,niemo`emetu{otdagorazredimeso~etkaivodaidanapra-vime laviran crte`. Toa zna~i deka formite,odnosno ne{tata {to sme gi nacrtale mo`emedagipominemeso~etkatakakodagislikame,sorazniboiilisoednaboja,soposvetliipotemnitonovi.Kakviliniiikakvaboja}eupotrebimezavisi
odna{ataidejakojasmejazamislilekakoavto-ri.
VaskoTa{kovski:Ku}a vo staro Skopje,tu{,drvce
AnriMatis:Akt vo studio,tu{,perce
Difi:Svira~,tu{,perce
Bonard:Petel,tu{,~etka
Lavirancrte`sotu{i~etka
63
DA ZAPOMNIME:
Tu{ot e crta~ka tehnika. Crtame so perce, drvce ili ~etka na maznata stra-na na hartijata. Ako go raz-redime tu{ot so voda, do-bivame laviran crte`.
SLIKARSTVOLIKOVNO PODRA^JE
06
Vo prethodnite oddelenija se zapoznavme soslikarstvotokakolikovnopodra~jeodlikovnataumetnost.Voovapodra~jesorazniboiilioboe-nimaterijalisepravilikovnatvorbanare~enaslika.Slikatasepravisoboja.Bojatasedobivaod
prirodnoiodve{ta~kopoteklo.Prvatasostojbanabojataevooblikna sitenpravkoj goimenu-vamekakopigment.Ovojpigmentponatamuseme{asonekoevrznosredstvoisedobivaakvarel, tem-pera, maslena boja, polikoloriliakrilikkoisete~nitehnikiza slikawe.Odpigmentot sepra-vatitehnikikoisevokrutasostojbakako{tosepastelot, voso~niot pastel, molivot vobojaidr.Osven{toimameboisokoidirektnoslikame,
voslikarstvotoimameitehnikivokoisogotovioboenimaterijalipravimeslika.Vo ovie tehniki spa|aat kola`ot, mozaikot,
vitra`ot itapiserijata.Vo tapiserijata imame volnica vo razni boi
so koi se tkae tapiserijata. Vo vitra`ot sosta-vuvame tvorba so raznovidno oboeni stakla koime|usebnosespojuvaatsoolovo.Mozaikoteteh-nikavokojaseupotrebuvaatraznovidnikam~iwakoisostavenivoednacelinajagradattvorbatakojanaj~estoepostavenanayidnapovr{ina.
Podenmozaikodgolematabazilika,Heraklea
MikicaTrujkanovi}:Tvojot den,kombiniranatehnika
Pigment
Izrabotkanabojaodpigment
64
SLIKARSTVOLIKOVNO PODRA^JE
06
Zanasnajdostapenekola`ot{tove}esmegoupotrebile vo slikaweto. Vo ovaa tehnika, sopomo{ na oboeni povr{ini od hartija, vesnici,spisanijailiodtekstil,sose~eweikinewenaraznovidniformi,pravimeslikarskatvorbapona{azamisla.Sokrutiteboiseslikadirektnonapodlogata,
a te~nite senanesuvaat so~etkaili slikarski{pahli. Te~nite boi prvo mora da se razredatso sredstvo koe go narekuvame medium. Mediumzaakvarelot,temperata,gva{otipolikolorotevodata,a zamasleniteboiselenenotomasloiterpentinot.Sopomo{nava{iotnastavnikpolikovno}e
nau~ite kako podobro se koristi i se rakuva so~etkataisotehnikitezaslikawezadadobietenajdobri likovni rezultati. Naj~esto se slikasoednatehnika,noponekoga{tehnikitesekom-biniraat so{tosedobivaslikarskatvorbavokombinirana tehnika.
Freskavocrkva,VoznesenieHristovo,Male{evo
Litiskaikona,Ohrid
PetarMazev:Kurban,maslonaplatno
RadaPetrova-Malki}:Bez naslov,tapiserija
HunderVaser:Gra|anin,kombiniranatehnika
Gitara,akvarel
MikicaTrujkanovi}:Parodija Viktori,kombiniranatehnika
65
DA ZAPOMNIME:
Slikarstvoto e likovno podra~je. Pigment e boja vo prav. Slikarski teh-niki se: akvarel, tempera, masleni boi, polikolor, akrilik, pastel, voso~en pastel, kola`, mozaik, vi-tra` i tapiserija.
SLIKARSTVOLIKOVNO PODRA^JE
06
BOJA
Voprethodnitesodr`inividovmedekabezbo-jata~ovekotnemo`edagozamislisvojot`ivot.Istotakaislikarstvotonemo`edasezamislibez upotreba na boite, hromatski ili ahromat-ski, primarni ili sekundarni, ladni i topli, kontrastni iharmoni~ni.Sèona{tonèopkru`uvaisetoona{to}ego
odberemezadaseprika`enana{itetvorbiimaboja.Nekoipredmeti,pojaviilidrugine{taseoboe-
nivorazniboi,nonekoisekoga{gisre}avamevoistaboja.Naprimer:nebotosekoga{gozamislu-vame sino, trevata i lisjata sekoga{ se zeleni,bananatailimonotsekoga{seoboeniso`olto,portokalotesoportokalovaboja,domatotecr-ven,lubenicataizelkatasezeleniitn.Site ne{ta za koi znaeme deka se oboeni vo
nekojaodredenabojavelimedekaimaatlokalna boja.Sporedtoamo`emedazaklu~imedekalokal-nabojaebojatavokojaseoboeninekoipredmeti,pojaviilirastenijakoigipoznavamekakotakvi.Ona{toimalokalnabojanemo`emedagozamis-limevodrugaosvenvonegovatalokalnaboja.Naprimer:bananatanemo`emedajazamislimekakovioletovailicrna,portokalotsinilivioletov,lubenicatasinaitn.Za razlika od prethodnoto, predmetite koi
nemaatlokalnabojamo`emedagizamislimevositeboikako{tose:avtomobilot,velosipedot,mebelot,oblekata,igra~kite,penkalata,torbiteitn.
LokalnabojaKomplementarenkontrast
66
SLIKARSTVOLIKOVNO PODRA^JE
06
Lokalnaboja,u~eni~katvorba
Lokalnabojanajagoda
Lokalnabojanaovo{je
Lokalnabojanaportokalijagoda
Lokalnaboja,u~eni~kitvorbi
67
DA ZAPOMNIME:
Vo slikarstvoto osnovno sredstvo e bojata. Razli-kuvame hromatski i ahro-matski boi, primarni i sekundarni, ladni i topli, kontrastni i harmoni~ni. Lokalna boja e prepoznatli-vata oboenost na ne{tata {to nè opkru`uvaat.
SLIKARSTVOLIKOVNO PODRA^JE
06
TEKSTURA
Poznato ni e deka slikata se gradi so raznipovr{ini oboeni so boja, so ton, so linija, no isoupotrebanaraznovidnatekstura.Teksturasobojasedobivakoganapovr{inatasakamedaimi-tiramenekojamaterija,rapavailimazna.Sotoaslikatastanuvapointeresnaipobogata.Teksturanaslikatadobivamesoistra`uvawe,
upotreba na materijalite za boewe na raznina~ini,vozavisnostodna{atafantazija.Mo`emedajadobiemesonanesuvawenaporet-
kaipogusta boja,bojavrzboja,crtawevrzbojata,soprskawenabojavrzboja,sogrebewenasuvatailivodenabojasonekojpredmetinasekojdrugna~innakoj}esesetime,aceltaedasedobieiluzijanatekstura.Teksturata mo`e da nè asocira na nekoj star
yid,nakoraoddrvo,nastarahartija,nakamenilinadrugainteresnapovr{ina.
Slikarskatekstura
Slikarskatekstura
Tekstura
Slikarskatekstura
Slikarskatekstura
TawaBalak:Na kamenot,maslonaplatno(tekstura)
68
DA ZAPOMNIME:
Slikarska tekstura e koga so eksperimenti-rawe i razli~ni na~ini na rabota so bojata dobivame raznovidni slikarski povr{ini.
SLIKARSTVOLIKOVNO PODRA^JE
06
PROSTOR
^ovekotsedvi`i, iveeirabotivoprostorot.@ivotnite,rastenijataipredmetiteseprisutniistotakavoprostorot.Toagonarekuvamerealenprostor.Prostorot obi~no go delime na vnatre{en i
nadvore{en. Nadvore{niot prostor e otvoreni niz nego mo`eme da se dvi`ime bez nikakviprepreki. Vnatre{niot prostor e zatvoren i vonego`iveeme, rabotime, kupuvame, u~imeili sezabavuvame za{titeni od toplo ili ladno, odsneg,do`d,veterilidruginepogodi.Umetnicitevosvoitedelaseobiduvaatdapret-
stavat iluzija na prostor, odnosno crte`ot ilislikatadadobieiluzijanabliskuilidaleku.Prostorot sedobiva so upotreba napomali i
pogolemiformi, so topli iladni boi, soprek-lopuvawe isoperspektiva.
Realenprostor
Iluzijanaprostorsobojaiperspektiva
Perspektivanasoba
JakopoTintoreto,maslonaplatno(perspektiva)
LeonardodaVin~i:Poslednata ve~era, freska
69
VinsentvanGog:No}na kafeana,maslonaplatno(perspektiva)
DA ZAPOMNIME:Vo slikarstvoto iluzija na prostor dobivame so pogolemi i pomali formi, so topli i ladni boi, so preklopuvawe i so perspektiva.
SLIKARSTVOLIKOVNO PODRA^JE
06
AKVAREL
Akvarelot e vodena slikarska tehnika so kojaslikaatiumetniciteiu~enicite.Bojataserazreduvasoobi~navodaisopomo{na~etkatasenanesuvanarapavatastranaodharti-jata.Soakvarelotsedobivaatne`ni,lesniiproyir-ninanosinaboja, zarazlikaodtemperata.Prislikawetotrebadaseupotrebuvapove}evodaso{tosedobivaproyirnostnaboite.Zarabotanisepotrebniblokzacrtawe,akva-relni boi~ki i meki ~etki so ostri vrvovi.Se slika so vrvot i sredniot del od ~etkatasoles-noibrzonanesuvawenabojata.Preddapo~nemeda slikame na rabotnata povr{ina postavuvamevesnikarskahartija,apotrebniniseidvagole-misadazavoda(odjogurtiliodkiselomleko)zamiewena~etkite,odnosnoedenza~ista,edenzane~istavoda.Vodatavokan~iwatatreba po~esto da ja menuvamesonovazadamo`emedadobiemetvorbasopoubaviipo~istiboi.So akvarelot najdobro e da slikame direktnoso~etkata,bezdacrtamesomoliv,serabotiodlevokondesnoiodgorekondolu.
PolSezan:Avtoportret,akvarel
Priborzaakvarel
Akvarel
Akvarel
70
DA ZAPOMNIME:Akvarel e slikarska teh-nika. Bojata se razreduva so voda, se slika na rapava hartija so ~etka.
SLIKARSTVOLIKOVNO PODRA^JE
06
VOSO^EN PASTEL
Voso~enpastelematerijalsokojmo`edasecrtaidaseslika.Tojevotvrdasostojba,imaformanakredai
direktnoserabotinapodlogatazaslikawe.Kakopodloganislu`iblago rapavahartija.Zadasedobijatinteresniefektiprislikaweto,mo`emedaupotrebimeihartijavoboja.Somaterijalotslikamedirektnonahartijata
voedensloj,amo`emedapokrivamebojavrzbojavopove}esloevi.Ponanesuvawetonapove}esloja,tvorbatamo`emedajagrebemesoostraalatkaso{tosedobivaatinteresniefektiikombinacii.
U~eni~katvorba,voso~enpastel
U~eni~katvorba,voso~enpastel
U~eni~katvorba,voso~enpastel
U~eni~katvorba,voso~enpastel
U~eni~katvorba,voso~enpastel
U~eni~katvorba,voso~enpastel
U~eni~katvorba,voso~enpastel
U~eni~katvorba,voso~enpastel
71
OBIKUVAWE VO PROSTOROT-MODELIRAWE
LIKOVNO PODRA^JE
07
Voprethodniteoddelenijave}esezapoznavmesoskulpturatakakoednoodlikovnitepodra~javo koe likovnite tvorbi zafa}aat del od pros-torot,odnosnosetrodimenzionalni.Zarazlikaodskulpturata,crte`ot,slikataigrafikatasedvodimenzionalni.Znaemedekatvorbitevoovapodra~jesedelat
napolna plastikaireljef.Polnaplastikaese-koedelokoeepostavenoi stoivootvorenilizatvorenprostorimo`edasegledaodsitestra-ni.Oviedelasestati~ni,aimaipolnaplasti-kakojanemiruvaikojagomenuvasvojotizgled.Skulpturatakojaneestati~najanarekuvamemo-bil.Reljefot e delo koe e sekoga{ postaveno na
nekojayidnapovr{inakakodekoracijanajavniireprezentativniobjektiilidrugispomenici.Razlikuvame dlabok, visok i plitok reljef
(bareljef).
Frla~nadisk,Rim,mermer(polnaplastika)
PortretnaAmenHotep,Egipet(dlabokreljef)
Bratotnapo~inatiot,Egipet(plitokreljef)
Detaqodikonostas,crkvaSv.Spas
LukadelaRobija:detaq od reljef, visok reljef
72
OBIKUVAWE VO PROSTOROT-MODELIRAWE
LIKOVNO PODRA^JE
07
Plitokreljefekogaimamemaliispaknuvawavoprika`uvawetonaformite.Zadlabokreljefvelime deka e koga formite se prika`ani sodlabewevoreljefnataplo~a,akopakimamepret-staveniispaknatiskulpturikoisamosoedendelsepovrzanisoplo~atavelimedekaetoavisokreljef.Akose{etamevona{iotilivodrugigradovi
vosvetot,~esto}esesretnemesolikovnidelaod skulpturata. Tie se postaveni da pretstavatnekoedejstvo,daodbele`atnekojnastanilidagoovekove~atlikotnanekojazaslu`nali~nostodistorijatailidene{nicata.Ako vakvoto delo go pretstavuva samo por-
tretotna~ovekotsodelodgorniotdelnatelo-to,toadelogonarekuvamebista.Toasespomeni-cinazaslu`nilu|ekoigipametimeponivnitezaslugi.Imamebistinanarodniheroi,narevo-lucioneri, nau~nici, pisateli, umetnici, a i naobi~nigra|ani.
AleksndarKalder:Akusti~en tavan,mobil
KetiKolvic:Avtoportret,bronza
Du{anXamowa:Memorijalen spomenik na Kozara,beton
BoroMitri}eski:Kiril i Metodij,bronzaZmiskabo`ica,Krit,terakota:
73
DA ZAPOMNIME:Skulpturata e likovno podra~je. Se deli na polna plastika i reljef. Mobil e podvi`na skulptura. Ra-zlikuvame dlabok, visok i plitok reljef. Bista e skulptura koja pretstavuva portret na ~ovek.
OBIKUVAWE VO PROSTOROT-MODELIRAWE
LIKOVNO PODRA^JE
Naplo{tadiinajavnimesta~estopatisre}a-vameskulpturikoipretstavuvaatnekoeistoriskodejstvo ili nekoja poznata li~nost vo prirodnagoleminailipogolemi.Ovieobjektiginarekuvamespomenici.Soniv
gi ~estvuvame va`nite nastani i zaslu`niteli~nosti.Naj~esto spomenicite se napraveni vo kamen
iliizlienivobronzaso{tonivnotovremetra-eweeneograni~eno.Skulptorskitedelaseizveduvaatodmateri-
jalikoisestabilniiotporninavlijanietonavremenskiteuslovi.Naj~estodelatasenaprave-ni od terakota, kamen, drvo, bronza i metal, amo`edaseizrabotatiodraznaplastika, hartija stiropor,paiodrazniotpadni materijali.
07
StefanManevski:Mig na vremeto,metal
Tutankamon,Egipet,oboenaskulptura
M.Aristid:Sputana akcija,bronza
@arkoBa{evski:Spomenik na Aleksandar Makedonski,bronza
PetreNikolovski:Objekt HHHIII 92,instalacija
74
OBIKUVAWE VO PROSTOROT-MODELIRAWE
LIKOVNO PODRA^JE
07
Na~inot na gradewe na skulptorskoto delo enajrazli~envozavisnostod`elbitenaavtorotiodnegoviotizbornamaterijalot.So glinasemodelirasododavaweiodzemawe,sodrvoika-mensodlabeweiodzemawe,sometalibronzasolieweilisogradewepopatnakombiniraweido-davawenarazniformikoime|usebnosesostavu-vaatizavaruvaat.Soplastika,hartijaistiroporsegradiskulpturapopatnasostavuvawe, previt-kuvawe, se~ewe, perforiraweilepewe.So otpadni materijali se gradi asambla`,
odnosnogrupnaskulpturavokojasekombiniraatraznimaterijalivoednacelinasporedidejatanaavtorot.Voskulpturatanemaograni~uvawezaupotreba-
ta na materijalite. Nekoi avtori se izrazuvaatkombiniraj}iirazniplodovi, granki, kamewa, ko-rewaidrugmaterijalposvojizbor.
MarijetaSidovska:J’am loking for a men in a miror,kom.teh.
Detskatvorbasohartija
Intervencijavoprostor
VladimirAvram~ev:Predel VIII,keramika
RobertSmitson:Zatvorawe na ulicata,kombiniranatehnika
07
75
DA ZAPOMNIME:
Spomenik e skulptura koja odbele`uva va`ni li~nosti od razni oblasti ili istoriski slu~uvawa. Skulptorskite dela se izrabotuvaat od: terakota, kamen, drvo, bronza, metal, a mo`e i od plastika, hartija, stiropor i drugi ma-terijali.
FORMA
Formataeglavniotizrazvoskulpturatabidej}igopotenciratrodimenzionalniotobliknadeloto.Ve}e znaemedeka skulpturata zafa}adel od
prostorot i toj zafaten prostor go narekuvamevolumen.Volumenotposvojotizgledmo`edabideaglest,
val~estili trkalezen, ispaknatilivdlabnat.Voodnosnaprostorotformatamo`edabide
zatvorena, otvorena iliperforirana.Zatvorena e onaaforma koja e polna i pros-
torot ne navleguva vo nea, na primer: topka, ja-bolko,kamen,kockaitn.Otvorenaformaeonaavokojaprostorotdelumnovleguvavovolumenot,naprimer:~a{a,vazna,grne,kapa,tenxereisl.Perforirana forma ja narekuvame onaa formailivolumenvokojapostojatpomaliilipogole-mi otvori, na primer: re{eto, prsten, sinxir,narakvicaisl.
OBIKUVAWE VO PROSTOROT-MODELIRAWE
LIKOVNO PODRA^JE
07
StankoPavlevski:Skulptura, metal
BrankoVeli~kovski:Torzo, terakota
VencislavRihter:Centralna forma, metalAlbertoXakometi:Paleta od `ica, `ica
76
DA ZAPOMNIME:Formata mo`e da bide otvorena, zatvorena i perforirana. Volumen e prostorot {to go zafa}a odredena skulptura. Razlikuvame val~est, aglest, trkalezen, ispaknat i vdlab-nat reljef.
OBIKUVAWE VO PROSTOROT-MODELIRAWE
LIKOVNO PODRA^JE
07
KONTRAST
Kontrastot kako princip vo likovniot jazik~esto se primenuva zada go razubavidelotonaumetnikot.Kontrastotseupotrebuvavocrte`ot,slikata,grafikataivoskulpturata.Vo skulpturata pri modeliraweto i komponi-
rawetonapove}edelovivoednacelinanamernoseupotrebuvaatgolemiimali,val~estiiagles-tiformi,mazniirapaviteksturi.Sokontrastotumetnikotjazbogatuvalikovnatavrednostnade-lotoido`ivuvawetonagleda~ot.
07
Du{anXamowa:Skulptura 45,
HansArp:Glava, belmermer
HainStenbak:Bez naslov, kombiniranatehnika
HenriMur:Semejstvo, bronza
77
DA ZAPOMNIME:Likovniot princip kontrast se primenuva vo skulpturata so upotreba na vdlabnati i ispaknati, golemi i mali, val~esti i aglesti formi, kako i so mazna i rapava tekstura.
OBIKUVAWE VO PROSTOROT-MODELIRAWE
LIKOVNO PODRA^JE
07
PROPORCIJA
So proporcija se zapoznavme vo likovniotjazik. Vo skulpturata naj~esto e izrazena `el-batadaseiznajdeidealnata ubavinanaona{tose prika`uva, a taa prete`no se donesuva na~ove~kiot lik i teloto na ~ovekot. Ubavinatapretstavuvame|usebniidealniproporciinasitedelovi na ~ovekot. Sekoj umetnik koj se stremikonubavinatagoprimenuvaovojprincip,ave}eznaemedekaovojproblemgore{avaleiskulpto-ritevostaraGrcija,avoponovovremeiLeonar-dodaVin~i. Mikelanxelo:David,mermer
Mikelanxelo:Mojsie,mermer
Kanonzaproporcijana~ovek,Grcija
78
DA ZAPOMNIME:Vo skulpturata se postignu-va idealna proporcija na delovite vo edna celina. Primeri se gr~kite skulp-turi.
OBIKUVAWE VO PROSTOROT-MODELIRAWE
LIKOVNO PODRA^JE
07
GLINAGlinata e materijal so koj sekoj skulptor ja
zapo~nuvasvojatarabota.Soneamo`edaseobli-kuvasekakvaformaiidejanaumetnikot.Semode-lirasolesnododavaweiodzemaweisolepewenamaterijalot.Serabotisoraceilisoupotrebanaraznialatkinare~eni{pahtli.Skulpturata izrabotena vo glina ne mo`e da
ostane vo ovoj materijal zasekoga{ zatoa {to}e po~ne da se roni pod vlijanie na vlagata vovozduhot.Akosepaksakamedagoso~uvamedelotovogli-
na,glinatasepe~epodvisokatemperaturaso{tosepretvoravo terakota,pe~enaglina.Terakotataesli~nanagrn~arskiteproizvodi.Vo praktikata umetnicite naj~esto od deloto
vo glina pravat kalap od koj se lijat edna ilipove}eidenti~niskulpturivobronzailivodrugmetal.
Alatkazamodelirawesoglina
Rabotasoglina
Grn~arskipredmeti
AnetaSvetieva:Kapa~ka,terakota
Portretvoglina
Terakota
SarkofagotodCerveteri,oboenaterakota
79
DA ZAPOMNIME:
Glinata e skulptorski materijal so koj se mode-liraat likovnite dela. Se raboti so prsti i {pahtli. Pe~enata glina se nareku-va terakota.
DIZAJN I VIZUELNI KOMUNIKACII
LIKOVNO PODRA^JE
08
Ve}e se zapoznavme so dizajnot kako likovnopodra~je vo koe likovnite umetnici go pravatizgledotnapredmetitezasekojdnevnaupotreba.Izgledotnapredmetitezasekojdnevnaupotrebagopravatumetnici-dizajneri.Votoa,pokrajsèdrugospa|ainakitotkakoirazniukrasnipred-meti.Denes okolu nas se slu~uvaat mnogu ne{ta za
koisakamedadoznaemekogaikadeseslu~uvaat,dabidemeinformiranizadagoizberemeona{tonèinteresira.Toagopostignuvamesosredstvatazavizuelna komunikacija.Sè{to nè informiraso boja ili so forma e vizuelna komunikacija,na primer: soobra}ajni znaci, plakati, posteri, flaeri, bilbordi, spisanija, vesnici, za{titni znakovi isl.
Ma{inazapi{uvawe
Dizajnnastrujnalamba
Televizor
FoteljaDizajnnadetskaigra~ka
80
DIZAJN I VIZUELNI KOMUNIKACII
LIKOVNO PODRA^JE
08
AvtomobilNakit
Nakit
Gitara Koricanaspisaniezadeca
81
08
LIKOVNO PODRA^JE
DIZAJN I VIZUELNI KOMUNIKACII
Preku koricite na knigite ja prepoznavame iodbirame sodr`inata {to sakame da ja ~itame.So ~estitkite komunicirame i si gi ~estitameraznite praznici i ubavi slu~uvawa vo na{iot`ivot.Kako i vo sekoe likovno podra~je, likovnite
umetnici {to gi dizajniraat vizuelnite komu-nikaciidobrogopoznavaatlikovniot jazikigoprimenuvaatvosvojataumetni~karabota.Seupo-trebuvaatformata,linijata,tonotibojatakakoelementinaprivlekuvawena~ovekot.Harmonijata, kontrastot, proporcijata i kom-
pozicijataseprisutnivosekojdizajn.
Plakat
Ilustracija
Ilustracija
Ilustracija,CrvenkapaDizajnnaCD
82
08
LIKOVNO PODRA^JE
DIZAJN I VIZUELNI KOMUNIKACII
ZnamenaRepublikaMakedonija
Plakatza100godinimakedonskanezavisnost
Bilbord
InicijalizabukvataO
Koricazakniga
Koricazaspisaniezadeca
83
DA ZAPOMNIME:
Izgledot na predmetite za upotreba go pravat umetnici nare~eni dizajneri. Site sredstva so koi se informirame za ona {to se slu~uva okolu nas se narekuva vizuelna ko-munikacija.
GRAFIKALIKOVNO PODRA^JE
09
Ve}eznaemedekagrafikatasedobivapopatnaotpe~atuvawe.Vocrtaweto,slikawetoiskulptu-ratadobivamesamoednatvorbasodirektnaizved-ba.Voovapodra~jesoposebenprocesnarabotamo`eme da otpe~atime isti grafiki vo pove}e primeroci.Za da napravime grafika, prvo mora da iz-
beremepodlogakoja}ejapodgotvimezape~atewe.Podlogatakoja jaobrabotuvamepretstavuvamat-ricailikli{e sokoesepe~atigrafikata.Zamatricamo`edaupotrebimekarton,plo~a
odlinoleum, gips, drvo, kamenilimetal,voza-visnostodtoavokojatehnikasakamedarabotime.Namatricatazape~atewe jaiscrtuvamena{ataidejazagrafika.Akozapodlogaimamelinoleum,gips ili drvo, prvo go crtame crte`ot so crnaboja.Kogacrte`ot}ebidegotov,sospecijalnialat-
kizadlabewe(dleta)givadimebelitepovr{iniod crte`ot, a crnite ostanuvaat ispaknati napovr{inata. So toa matricata e podgotvena zape~atewe.
Dlabewenamatricaodlinoleum
Nanesuvawebojanamatrica
Pe~atewenagrafika
VadewenagrafikataGrafi~kama{inazape~atewe
84
GRAFIKALIKOVNO PODRA^JE
09
Vtora etapa e procesot na pe~atewe nagrafi~kiot list. Na edna plasti~na, staklenailimetalnapovr{inastavamepe~atarskaboja,amo`eitempera,isovaljakjananesuvamenama-tricata.Koga }e nanesemeboja, nakli{eto vni-matelno stavame hartija koja odozgora ne`no japritiskamesodlankailisonekojval~estpred-met(la`icailivaljak).Koga}ezaklu~imedekahartijatadobronaleg-
nalanapovr{inata,javpilabojataodmatricata,poleka ja odlepuvameodnego.Soovaapostapkana{atagrafikaeotpe~atena.Naovojna~inmo`emedaotpe~atimegrafi~ki
listovikolkusakame.
Matricaiotpe~atokodlinorez
Rembrant:Portret na Jan Lutie Postariot,bakropis
AlbrehtDirer:Sv. Toma,gravura
M.Aristid:Ov~ar~eto Koridon,drvorez
85
DA ZAPOMNIME:Grafikata e likovno podra~je. Likovnite tvorbi vo grafikata se dobivaat so otpe~atuvawe na pove}e isti grafiki. Matrica ili kli{e e podlogata so koja se pe~ati. Dleta ili dlaba~i se alatki za obrabotka na matricata.
GRAFIKALIKOVNO PODRA^JE
09
POTPI[UVAWE NA GRAFIKA
Grafikata kako likovna tvorba ima vred-nostsamoakoepotpi{anaodavtorot.Listotsepotpi{uva na dolnata horizontalna strana odotpe~atokot,odlevonadesno.Prvosestavared-niot broj naotpe~atenatagrafikaivkupniotbrojnaotpe~atenigrafiki.Naprimer:akografikata{to sme ja otpe~atile e treta po red, a vkupnoimame devet isti grafiki brojkata }e bide 3/9.Vedna{ po brojot se naveduva tehnikata vo kojae otpe~atena tvorbata, na primer: karton-pe~at,gipsorez, linorez i sl. vedna{ po tehnikata senaveduva godinata kogaeotpe~atena grafikata,naprimer:2010.Vo sredinata na dolnata ivica se pi{uva
naslovot na grafikata, naprimer:drvo; pejza`;portretisl.,avodesniotagolsestavapotpisotnaavtorotkojjakreiralgrafikata.Sopotpi{uvawetonagrafikatastanuvatvor-
banaavtorotisezdobivasoumetni~kavrednost.Avtorotsekoga{trebadagipotpi{uvagrafikitenaovojna~in.
3/9,sito-pe~at,1990AlfaIIDan~oOrdev
86
DA ZAPOMNIME:
Sekoja grafika se odbele`uva od strana na avtorot. So potpi{uvaweto grafikata sta-nuva originalno likovno delo.
GRAFIKALIKOVNO PODRA^JE
09
LINIJALinijata posebno vo grafikata, kako i vo
crte`ot,eosnovenelementzaizrazuvawe.Bogat-stvotona grafikatagodobivamesoupotrebanaraznovidni debeli, tenki, dolgi, kusi, pravi ikrivilinii.Solinijatagoizrazuvameona{tosakamedago
prika`emezaednosoformiteprekukoi gipre-poznavameprika`anitene{ta.
MilanSokol:Glava I,linorez
Kru`en pat,drvorez,nepoznatavtor
Dim~eNikolov:Predel HHI,bakropis
Linijavografikata
PabloPikaso:Slikar so model koj plete,bakrorez
IlijaKo~ovski:Zapisi,drvorez
87
DA ZAPOMNIME:Grafikata naj~esto se izrazuva preku bogatstvoto i raznovidnosta na linijata.
GRAFIKALIKOVNO PODRA^JE
09
TEKSTURADrug likoven element koj e isto taka va`en
kako i linijata e teksturata. So teksturata giodreduvame karakteristikite na razniteformiipovr{inivome|usebniteprepoznavawa.Teksturata jadobivamesodlabeweire`ewe
namatricatasoraznividoviteksturakojajado-bivameprekuraznitevidoviliniiito~ki,niv-natagustinairazli~nitepravci na nanesuvawe.Akoanaliziramenekojaodprika`anitegrafi-
kiiteksturivou~ebnikov,}evidimedekanaprvpogled}egivoo~imerazlikiteme|uformitesopomo{nanivnatatekstura.
OrdanPetlevski:Memento,drvorez
DraganBikov:Jadro,kombiniranatehnika
PiterBrojgel:Vo lov,bakropis
BurhanAhmeti:Esenski fragment,akvatinta
88
DA ZAPOMNIME:Teksturata e osnovno izrazno sredstvo vo sekoja grafika.
GRAFIKALIKOVNO PODRA^JE
09
FORMA
Setoona{toseprika`uvanagrafi~katatvor-bamo`eda go prepoznaeme preku negovatafor-ma.Formatajaprika`uvamesopomo{nalinijata,
teksturata,aponekoga{isobojata.Vo grafikata, kako i vo drugite likovni
podra~jasoubavinatanaformitegiizrazuvamena{ataidejai`elbazaona{tosakamedagoiz-razime.
Sito-pe~at
Sito-pe~at
Sito-pe~at
T.Kauzari}:Kvadrat D,sito-pe~at
BasraMekoli:Kreirawe na `ivotot,digitalnagrafika
89
DA ZAPOMNIME:
Vo grafikata formata se definira so linijata, bojata i raznovidnosta na teksturata.
ESTETSKO PROCENUVAWE1
0
90
LIKOVNA UMETNOST
Na ~asovite po likovno, del po del, go sovladuvame likovniot jazik so negovite karakteristi~ni likovni elementi i principi. Vo prakti~nata rabota se trudime likovniot jazik da go primenime vo na{ite tvorbi, a vo isto vreme istite da gi prepoznaeme vo delata na svetskite i makedonskite likovni umetnici.
Izrazuvaj}i se likovno i gledaj}i vredni i poznati likovni dela, nie se zdobivame so sposobnost da ocenime {to e dobro, a {to ne.
Estetikata e nauka za ubavoto. So pra{aweto na ubavoto se zanimavale mnogu filozofi, umetnici i
esteti~ari so cel da dojdat do su{tinata na vrednostite vo umetni~koto delo od oblasta na site umetnosti.
So pomo{ na va{iot nastavnik po likovno, preku razgovori za va{ite tvorbi, za likovnite dela, vie istovremeno steknuvate sposobnost da pro-cenite {to e vredno a {to ne e vo edna likovna umetni~ka tvorba.
Estetsko procenuvawe mo`e da napravite na sekoja tvorba od sekoe liko-vno podra~je, na crte`, slika, skulptura, grafika ili dizajn.
Gledaj}i edno likovno delo sekoj od nas go gleda kako likovna vrednost koja sekoga{ pobuduva vo nas odredeni pozitivni ~uvstva i zadovolstvo, vizuelno, mislovno i emotivno. Pokraj likovnata vrednost i tehni~kata izvedba, na na{ite ~uvstva i do`ivuvawe vlijae kombinacijata na boite, tonot, liniite, svetlo - temnoto, formite ili sodr`inata, odnosno motivot. Do`ivuvaweto mo`e da bide individualno vo zavisnost od li~nosta koja go gleda.
ESTETSKO PROCENUVAWE
10
PRIMER 1 91
CRTAWE
Vinsent van Gog: @olta ku}a, tu{, perce
Gledaj}i go crte`ot na Van Gog, mo`eme da gi zabele`ime slednive kvaliteti na crte`ot:
- Na crte`ot zabele`uvame upotreba na bogatstvo od raznovidni linii i to~ki, vo razni golemini i gustini.
- Formite vo crte`ot, ku}ata, patot, neboto, drvoto jasno i ~isto se odvoe-ni edni od drugi so toa {to umetnikot za sekoja od niv upotrebil raznovidni linii, odnosno raznovidna karakteristi~na tekstura. U{te na prv pogled site formi jasno se prepoznavaat.
- Tehni~ki, crte`ot izgleda ~isto, jasno, ednostavno i precizno.- Sekoj od nas emotivno razli~no mo`e da ja do`ivee atmosferata na
crte`ot. Nekoj }e ja do`ivee kako mirna ulica vo prikve~erina, samo {to ne se zapalile svetilkite, nekoj mo`e da ja do`ivee kako rano nautro samo {to lu|eto izleguvaat od svoite domovi itn.
Vinsent van Gog: @olta ku}a, tu{, perce
10
92 PRIMER 2
ESTETSKO PROCENUVAWESLIKAWE
Ordan Petleski: Sogoreno podra~je, maslo na platno
Analiziraj}i ja slikata na Ordan Petleski, mo`eme da go zabele`ime slednovo: -Umetnikot na svojata slika se izrazil so ubavinata na slikarskata tek-stura na bojata. So razni postapki dobil raznovidna i bogata tekstura. Zabele`uvame deka upotrebil sli~ni boi i kontrast na svetlo-temno na oddelni mesta so {to gi potenciral formite. -Oblikot na formite e zaoblen i kombiniran so raznovidni golemini. -Upotrebil sli~ni boi so {to slikata izgleda smireno i harmoni~no. -Iako na slikata nema prepoznatliv motiv, nie mo`eme so zadovolstvo neograni~eno vreme da ja gledame i da u`ivame vo slikata.
Ordan Petleski: Sogoreno podra~je, maslo na platno
10
PRIMER 3 93
ESTETSKO PROCENUVAWEGRAFIKA
Piter Brojgel: Vo lov, bakropis, grafika
Gledaj}i ja grafikata na Piter Brojgel, gi voo~uvame slednive vrednos-ti:
- Umetnikot upotrebil bogatstvo od kombinacija na raznovidni linii, to~ki i teksturi. Grafikata izgleda ~isto, jasno, ednostavno i precizno.
- Pretstavenite formi na motivot, ku}ite, drvoto i lu|eto vizuelno se oddeleni so raznovidna tekstura i temno - svetlo edni od drugi.
- So pomali i pogolemi formi na drvjata i ku}ite i so potemni i posvetli povr{ini na teksturata go ~uvstvuvame prostorot, odnosno imame iluzija na daleku i blisku.
- Tehni~ki zabele`uvame deka otpe~atokot e ~ist i jasen.- Ako grafikata ja pogledneme vnimatelno, del po del, sekoj od nas mo`e
da pronajde sodr`ini so koi mo`e da se raska`e cela prikazna.
Piter Brojgel: Vo lov, bakropis, grafika
10
94 PRIMER 4
ESTETSKO PROCENUVAWESKULPTURA
Mikelanxelo - Roden: skulptura
Analiziraj}i ja skulpturata na Umberto Bo~oni, mo`eme da go zabele`ime slednovo:
- Umetnikot ja izrabotil skulpturata so volumen so sli~ni golemini i sli~ni trkalezno-val~esti formi.
- Formata na skulturata e moderna, no sepak asocira na ~ove~ka figura koja se dvi`i, iako ne e realisti~ki prika`ana.
- Asocijacijata na figura vo dvi`ewe e postignata so formite koi se
dinami~ni i sami po sebe ni asociraat ritam vo prostorot. Gledaj}i gi formite, tie vizuel-no ni sugeriraat kako celata figura da se dvi`i napred.
- Celata skulptu-ra e harmoni~na i ja do`ivuvame kako edin-stvo na volumenot.
- Umetnikot izgleda deka ja izrabotil vo bronza i vo `olta boja za da pridonese {to pove}e na ~uvstvoto za dinami~nost i ritam. Dali so druga boja bi go donele ova ~uvstvo?
Mikelanxelo - Roden: Skulptura
10
PRIMER 5 95
ESTETSKO PROCENUVAWEDIZAJN I VIZUELNI KOMUNIKACII
Plakat za 100 godini makedonska nezavisnost, dizajn
Ovoj plakat R Makedonija go izdade po povod 100 godini od Ilindenskoto vostanie. Plakatot treba da ja pretstavi na{ata borba za nezavisna Make-donija.
Plakatot na lu|eto treba da im ja prika`e sodr`inata na porakata za koja e napraven. Od ovoj plakat mo`eme da go razbereme slednovo:
- Glavniot simbol, na{eto zname, e pretstaven na plakatot so {to vedna{ zabele`uvame deka plakatot prenesuva poraka za dr`avata.
- Plakatot e ispolnet so simboli.- Vo centarot magli~esto e pretstaven spomenikot Makedonium, mestoto
kade {to se rodilo Ilindenskoto vostanie. Zamaglenosta ja pretstavuva dale~nosta od 100 godini. Zad Makedonium se pojavuva sonceto kako simbol na svetlosta i slobodata, a od centarot niz celiot plakat se branuva make-donskoto zname.
- Celiot plakat e oboen so nacionalnite boi na Makedonija.- Osven porakata koja vizuelno ni se pretstavuva, imame i tekst koj tek-
stualno ni objasnuva po koj povod e izdaden plakatot.
Plakat za 100 godini makedonska nezavisnost, dizajn
RE^NIK NA POIMI1
1
AAmater - qubitel na umet-nosta koj ima druga svojaprofesija, a se zanimavaso likovno tvore{tvo odqubov,aneprofesionalno.Animalist - likoven umet-nikkojosobenosezanimavasoprika`uvawe,odnosnosocrtaweilivajawena`ivot-ni.Antika - naziv na staritekulturi,osobenonarimska-tainagr~kata.Apstraktna umetnost -pravec vo modernata ume-tnost koj go napu{taprika`uvawetonarealniotsvet i tvori so slobodniformi.Arabeska - ornament voarapski stil koj se sostoiodstiliziranigeometriskiirastitelnielementi.Atelje - rabotilnica, ra-botnaprostorijanalikovenumetnikilinalicazakrea-tivniprofesii.Ambala`a - likovno dizaj-nirawe na materijalot vokoj se pakuva i se prodavaproizvodot.
BBareljef-mnogunizok,pli-tokreljefvoskulpturata.Bienale - izlo`ba koja seodr`uva sekoja vtora godi-na.Bista - prika`uvawe naglavata i gorniot del od~ove~kototelovovajarstv-oto.
VValer-soodvetenfrancus-kizborzaton.Viweta-malcrte`ilisli-ka{toslu`ikakoukrasnanekojtekst.Vitra`-prozorecilistak-lena povr{ina, izrabotenaili ukrasena so par~iwaraznobojnostaklo.
GGalerija-prostorizgradensonamenazaizlo`uvawenaumetni~kidela.Gva{ -tehnikazacrtawesovodeniboiisobelatemper-na.Grafi~ki list-otpe~atenagrafi~kalikovnatvorba.Galeriska skulptura -skulpturakojaposvojatago-leminamo`edaseizlo`uvavo galerija (realna imini-jaturnagolemina).
DDekoracija - ukrasenost,odnosnoukrasuvawenapros-torot,kakoinapoedine~niforminaukrasuvawe.Dizajn - crte` namenet zaoblikuvawenaproizvodizaindustriskoproizvodstvo.Dizajner - umetnik, spe-cijalist za estetsko obli-kuvawe na predmeti ilipovr{ini za industriskoproizvodstvo.
@@anr -prika`uvawenasli-ki od sekojdnevniot `ivotprekulikovnatvorba.
IIlustracija - slika ilicrte`povrzansodejstvoodpi{uvantekst.Istorija na umetnost -nau-kazapojavatairazvojotnaumetni~kite pravci, niv-nata vrednost i istoriskozna~ewe.Iluzija - iluzija vo sli-karstvoto e pretstavuvaweprostor, ton, perspektivaitn.Industriski dizajn - li-kovno oblikuvawe na pred-metizasekojdnevnaupotre-bakoi{toseproizveduvaatindustriski.
KKatalog -publikacijavokojase popi{ani site izlo`enidelanamuzejot, galerijata,izlo`batailitvore{tvotonaumetnikot.Ki~ -neumetni~kazanaetskaili umetni~ka produkcija.Ki~ e delo koe nastanuvaporadi evtina `elba zadopa|awe, zna~i dopadlivonadomestuvawe za umetnos-ta,asepojavuvakakorezul-tatnanerazvienaumetni~kasredina.Kolorit - oboenost, svoj-stvo, izraz, efekt naumetni~koto delo postig-natosoboja.Kroki - brz i lesen crte`soednostavniliniiimalkudetali.
96
RE^NIK NA POIMI
11
LLazurna boja - providnonanesuvawenabojanizkojamo`edasevidipodlogata.Likovna umetnost - zaed-ni~ki imenitel za arhitek-tura,slikarstvo,vajarstvoigrafika,tvorbikoi~ovekotkreativnogisozdava.Linearno - karakteristikana slikarsko, skulptorskoili grafi~ko delo na koeglavnoizraznosredstvoimelinijata.
MMarina - umetni~ko prika-`uvawenamorskipejza`.Minijatura - slika iliskulptura vo izrazito malformat.Mozaik - umetni~ka tvor-ba koja se izrabotuva sosostavuvawe na raznobojnikocki~ki od staklo, kamenisl.Monografija-knigavokojaiscrpnoseprika`ani`ivo-tot i tvore{tvoto na nekojumetnik.Monohromija - slikarskodelo izraboteno samo soednaboja.
NNaturalizam - nastojuva-wenaumetnosta,pojaviteipredmetite da se prika`atpovistinskiiporealni.
OOrnament - geometriski,rastitelni ili zoomorfnistiliziraniformisokoie
ukrasena nekoja povr{ina,koimo`atdasepovtoruvaatilivariraat.Obvivka - likovno obliku-vawe, dizajnirawe na kori-ca za kniga ili za drug re-klamenmaterijal.
PPaleta - povr{ina na kojaslikarotgime{aboitepreddaginanesenadeloto.Panorama - prika`uvawena prirodata so {iroki idale~nividici.Pejza` - slika na koja seprika`uvapriroda.Primeneta umetnost-nazivna umetni~ko oblikuvanipredmeti za upotreblivanamena.Profil -izglednalikilina predmet gledani otstra-na.
RRamen pe~at -grafi~kateh-nika bez dlabewe na pod-logata(sito-pe~at,monotip-ija,litografija).Reproduktivna grafika- kopija ilidela koi ne sera~nope~ateni,tukusoof-set-industriskipe~at.
SSignatura - svoera~en pot-pisnaumetnikotnaslikata,grafikata ili skulpturata{tojaizrabotil.
Skica - provizorna, nafr-lana i nedoterana slika,crte`, skulptura ili grad-ba.Stilizacija - uprostuvawe,sveduvawe na formite odprirodata na ednostavni iosnovnioblici.
TTapiserija - op{tnazivnaumetni~ko delo izrabotenoodtekstilenmaterijal.Terakota - op{t naziv zaproizvodi od glina koi sezacvrstenisope~ewe.Triptih - likovno delosostavenoodtridela.
FFaktura - povr{ina naumetni~koto delo voslikarstvoto so koja se do-bivaatnekoiosobenostinapovr{inata.Figurativnost - karak-teristika na likovnotodelo koga na nego mo`e daseprepoznaekonkretenlik,sodr`inailimotiv.
CCrte` - likovno delo napovr{ina, ostvareno solinija kako glavno izraznosredstvo.
[[tafelaj - slikarski sta-lak - nosa~, nogalki na koiumetnikot ja postavuvaslikataprirabota.
97
?TEST
98
Drag u~eniku,
Koga}edojde{doovietestovi,ve}esisezapoznalsopogolemiotbrojnasodr`iniodu~ebnikov.Dodenessigurnosinau~ildostanepoznatiraboti,anekoitiseve}epoznati.Ovietestovisesamoproverkanatvoiteznaewa.Nekoideloviodtestotsesoodgovorinaposta-venitepra{awa,anekoisere{avaatsocrtawe.Senadevamdekatestovitenesete{kiidekabezpogolemnapor}egire{i{.Testovite}egipopolnuva{vovremekoga}ere{inastavnikotpolikovno,prviotprikrajotnapr-voto,avtoriotprikrajotnavtorotopolugodie.Odgovoritenasekoepra{awe}eseocenuvaatsobodovikoi}egiopredelinastavnikotpolikov-no.Ti po`eluvam uspe{no re{avawe na testovite,dobriocenkiizadovolstvoprirabotata.
TEST 1
99IME I PREZIME________________________________________________________
ODDELENIE____________________________________________________________
U^ILI[TE _____________________________________________________________
DATUM_____________________
1.Nabrojgilikovniteelementi:-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________
2.Nabrojgilikovniteprincipi:-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________
3.Nabrojgilikovnitepodra~ja:-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________-________________________________
4.Nacrtajtekstura.soliniisoto~ki
5.Nacrtajgislednivevidoviformi: zatvorena otvorena perforirana
TEST 1
1006.Obojgipredmetitesolokalnaboja.bananalubenicalimonportokal
7.Odredinakojanasokaipripa|asledniovcrte`:kosahorizontalnavertikalna
8.Nacrtajformibeznasoka.
9.Nacrtajstati~niformi. 10. Nacrtaj iluzija na prostor sopreklopuvawe.
TEST 2
101IME I PREZIME________________________________________________________
ODDELENIE____________________________________________________________
U^ILI[TE _____________________________________________________________
DATUM_____________________
1.Koeodoviedelatisedopa|apove}e?
2.Nacrtajtvorbasosimetrija. 3.Pretstavigradacijanaforma.
OrdanPetlevski:Izgoruvawe,maslonaplatno
Dan~oKal~ev:Mrtva priroda,maslonaplatno
somotiv apstraktno
TEST 2
1024.Nacrtajregularenritam.
5.Nacrtajalternativenritam.
6.Nacrtajtvorbasomotivpotvojizbor.
7.Nacrtajtvorbabezmotiv.
8.Naveditriprimerinadizajn.
-______________________________
-______________________________
-______________________________
9.Naveditriprimerinavizuelnakomunikacija.
-______________________________
-______________________________
-______________________________
ZABELE[KI
103
ZABELE[KI
104
__________________________
LIKOVNOOBRAZOVANIEZAVODDELENIE
Jazi~enlektor___________________________
Grafi~kidizajn___________________________
Kompjuterskapodgotovka___________________________
Podgotovkazape~at___________________________
Pe~ati_________________
Tira`________
CIP-KatalogizacijavopublikacijaNacionalnaiuniverzitetskabibliotekaSv.KlimentOhridskiSkopje
105