70 godina kru{eva~kog pozori{ta (1946-2016)

64
BIQANA OSTOJI] 70 godina Kru{eva~kog pozori{ta (1946-2016) 2017.

Upload: others

Post on 24-Oct-2021

0 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

BIQANA OSTOJI]

70 godinaKru{eva~kog pozori{ta

(1946-2016)

2017.

Izdava~

MUZEJ POZORI[NE UMETNOSTI SRBIJEUSTANOVA KULTURE OD NACIONALNOG ZNA^AJA

11000 Beograd, Gospodar Jevremova 19e-mail: [email protected] www.mpus.org.rs

Glavni i odgovorni urednik

Mom~ilo Kova~evi}, direktor

Autorka kataloga i izlo`beBiqana Ostoji}

Tehni~ki saradnikNenad Jankovi}

Korektura

Izdava~a

Dizajn kataloga i obrada fotografija

Svetozar Stanki}

Fotografije na koricamaAna Vukeli}, Studio ateqe 601, Kru{evac

[tampa:Slu`beni glasnik, Beograd

ISBN

Tira`: 400 primeraka

Realizaciju izlo`be i kataloga omogu}ilo jeMinistarstvo kulture i informisawa Republike Srbije

3

Sadr`aj

Po~etak (1946) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Pauza (1959) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 13

Kontinuitet (1969...) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Re`ije Neboj{e Bradi}a u Kru{eva~kom pozori{tu (1982-1990) . . . . . . . . . . . . . . . 21

Glumci, dominantni akteri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Kritike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 45

Repertoar Kru{eva~kog pozori{ta (1946-2017) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55

4

Kru{evac (2002)

Kru{eva~ko pozori{te

Po~etak (1946)

Pozori{ne i dramske po~etke u Kru{evcu pojedini istra`iva~i i auto-ri povezuju sa razvojem srpske sredwovekovne dr`ave (carski grad i vla-davina Despota Stefana Lazarevi}a) i sa narodnim obi~ajima i obredima(paganskim, slovenskim, hri{}anskim). Me|utim, prvi pisani dokazi o po-stojawu predstava, uslovno re~eno, izve{taji su Na~elstva kru{eva~kogMinistarstvu unutra{weg dela o vidovdanskom pana|uru 1856. Naime, po-red ostaloga, bila su zakupqena ,,dva mesta gde su predstavqenija ~iwena”.Dve pozori{ne trupe zakupile su mesto, za tkz. pana|urska prazni~na pred-stavqenija. Drugi pisani dokument poti~e iz 1892. kada je putuju}e pozo-ri{te Manojla Cuci}a, Beogra|anina sa ^ubure, nekoliko meseci gosto-valo u kafani ,,Joksimovi}”. Publika je tom prilikom najradije gledalapredstavu Pobednici Milorada Popovi}a [ap~anina.1

Pisani i usmeni izvori ukazuju na prili~no saglasne ocene o postojawunesumwive privr`enosti kru{eva~ke publike pozori{tu, glumi, glumcima.,,Putuju}a pozori{ta su ovde prolazila boqe nego u ma kojoj varo{i uSrbiji, jer je na{a publika od vajkada volela pozori{te.”2 Druga zna~ajnaodrednica razli~iti su oblici pozori{nog organizovawa, u kojima su u~e-stvovali amateri iz svih dru{tvenih slojeva, {to je uslovilo stalnu regru-taciju talentovanih glumaca. Do Prvog svetskog rata aktivna su putuju}apozori{ta i trupe ~ije je sedi{te Kru{evac: trupa Mihaila Lazi}a Strica(1897-1905), trupa ,,Car Lazar” ~iji je osniva~ glumac Du{an Kujunyi}(1907), dr`avno Povla{}eno pozori{te ,,Joakim Vuji}” (upravnik je bioKosta Delini, sedi{te Kru{evac od 1912-1916). Sredi{te amaterskog okup-qawa bio je ,,Abra{evi}”.3

U okviru Kru{eva~kog umetni~kog dru{tva, tokom 1925/1926, radila jeDiletantska trupa. Osniva~i su bili profesor Dragoslav Vasiqevi} Figai Raka Milutovac. Trupa je ostala upam}ena kao ,,Figino pozori{te” (obez-bedio je salu za izvo|ewe predstava u hotelu Takovo), bio je upravnik,rediteq, dramaturg i glumac. ^etrdesetak ~lanova pozori{ta bili su mla-di ~inovnici i studenti. Prve predstave scenski su kola`i Knez Ivo od

Semberije i Dva la`ova, zatim Sumwivo lice, Obi~an ~ovek, ^ehovqevo

ve~e, Vojvoda Brana, Pola vina, pola vode, La`a i parala`a i posledwa,sedma premijera Sumwivo lice u sali ,,Gru`a”. Usled nedostatka finan-sijske podr{ke pozori{te je prestalo sa radom 1926. Dinami~na amaterskaaktivnost izme|u dva svetska rata, nije bio dovoqan uslov za osnivawe

5

1 ,,Vedriji dani, ipak” (Z. Azdejko-vi}), BORBA, Beograd 21. 4. 1986.

2 ,,Prvi dani Kru{eva~kog pozori-{ta”, POBEDA, Kru{evac 27. 4. 1956

3 Milanka Milosavqevi}-Milosavqe-vi}, Kru{eva~ko pozori{te 1946-1996.Kru{evac 1996, 15

stalnog pozori{ta. Bila je to (pre)skupa ideja za nerazvijenu i siroma{nudr`avu.

Posle studija u Beogradu u Kru{evac se 1925. vratio profesor BorisavMihailovi}, i taj povratak veoma je va`an za istoriju kru{eva~kog pozo-ri{ta. Bio je prva generacija Gluma~ke {kole pri Narodnom pozori{tu –diplomu mu je potpisao Branislav Nu{i}. Iako je prvenstveno bio pro-fesor nema~kog jezika, odmah je osnovao dramsku sekciju u gimnaziji, azatim je bio aktivan u Pozori{nom odseku tkz. Sokolskom pozori{tu, kojeje od 1924. vodio re`iser i glumac Mija Nauparac. Pohvale za uigranosttrupe stizale su i od zvani~nika i od publike, uprkos nedostatku prostorijaza probe, garderobe, tekstova. U predstavi Golemov gostovala je i @ankaStoki}.

Aktivnosti koje vode osnivawu stalnog pozori{ta nastavqaju se posleoslobo|ewa. Inicijator je Bora Mihailovi}, u to vreme {ef i rediteq pri47. diviziji. Osniva~i prvog profesionalnog pozori{ta u Kru{evcu (KP)bili su: Slobodan Gligorijevi} Ajga, Dobri Dimitrijevi}, Jovan Eri},Ivan Lukomski, Bora Mihailovi} i Mija Nauparac.4 Prva predstava, Rodi-

teqski dom Valentina Katajeva u re`iji Mije Nauparca odigrana je 1. maja1946. u adaptiranoj kafani ,,Kasina”, u okru`ewu prepunom aktuelne ideo-logije i ,,te`we za progresom”. I kru{eva~ka Pobeda o tim danima pi{e uzdozu euforije: ,,Gra|ani i organizacije su se utrkivali u pru`awu pomo}i,

6

Bora Mihailovi}, prvi upravnikKru{eva~kog pozori{ta

4 Borisav Mihailovi}, nav. delo, 91.

tako da je to bio pravi plebiscit za pozori{te, iz koga nije izostao nijedan

gra|anin Kru{evca.”5 Va`nost pozori{ta za grad i mladu dr`avu potvr-|ena je prisustvom vlasti, dru{tvenih organizacija, delegata susednih sre-zova (pozori{te je imalo okru`ni karakter). Drug Kosta ^abri}, kasnijeupravnik, u referatu je podvukao osnovne smernice: ,,Ono mora mnogo boqei dubqe da deluje od diletantskih improvizacija za laku zabavu dokonepublike... Bore}i se protiv starih manira igre i teatralnosti, protivula`nog deklamatorskog patosa i gluma~kog izigravawa i kreveqewa.”6 Od-lukom broj 1701 od 29. marta 1946. Ministarstvo prosvete Srbije – Odeqeweza nauku, umetnost i kulturu – zvani~no je odobrilo predlog Okru`nognarodnog odbora da se osnuje Okru`no narodno pozori{te u Kru{evcu.Ministarstvo je u~estvovalo i u po~etnom finansirawu. Adaptaciju po-zori{ne sale, na lokalnom nivou, pomogli su: Okru`ni front, Gradskikulturno-prosvetni odbor, Okru`ni crveni krst, @itarska zadruga, Sto-~arska zadruga, Gradska nabavqa~ka `elezni~ka zadruga i ,,vredne ruke om-ladinaca”; trebalo je drumsku mehanu pretvoriti u lepu pozori{nu salu. Uautorskom ~lanku, Pobeda prenosi se}awa Borisava Mihailovi}a, va`nogaktera pozori{nih po~etaka: ,,Sa malo sredstava i mnogo dobre voqe stvo-reno je prvo stalno pozori{te u Kru{evcu, profesionalno, koje je ondaimalo samo jedan par profesionalaca – Lazara i Milicu Jovanovi}, ali samnogo ve} oprobanih amatera: Mija Nauparac, Leka Bo{wanac, DobricaNikoli}, Zdravko Luki}, Rada Milenkovi} (Savi}evi}), Qubica Nikoli},Bosa Arsi}, Mara Milivojevi}, Mile \or|evi}, Dragan Stevovi}, VladaMilosavqevi}, Jovan Aritonovi}; mla|i amateri: Vera Naki} (Belogr-li}), Olga Stanisavqevi}, Miroslav Petrovi}, Milan Puzi}, Miodrag Pe-

7

6 Navedeni naslov, POBEDA, Kru{e-vac 1. maj 1955.

5 ,,Godi{wica osnivawa Narodnog po-zori{ta u Kru{evcu”, POBEDA, Kru-{evac 1. maj 1955.

trovi} ^kaqa, Vlastimir \uza Stojiqkovi}, Vladimir Vukmirovi}, kojisu posle mature oti{li u Beograd. Prvu upravu ~inili su: Dobri Dimi-trijevi}, Ivan Lukomski, Jovan Eri}, Dragi{a Dimitrijevi} i Bora Mi-hailovi} (prvi upravnik). Sami smo gradili pozornicu, nabavqali prverekvizite, {ili kostime... Odlazili smo otvorenim kamionom po svakomvremenu u sela, publika je zavolela svoje pozori{te i masovno ga pose-}ivala.”

Rad KP umnogome su odre|ivali posleratni uslovi: masovna i poluama-terska produkcija pozori{nih predstava, stalne fluktuacije u ansamblu –glumci i rediteqi su odlazili i dolazili. Desanka i Sima Krstovi}, ^edo-mir Trajkovi}, Suphija Sadovi}, Kristina Erdeqanovi} i Borjana Proda-novi}, prva profesionalna rediteqka, pridru`ili su se ansamblu 1954/1955.Sezonu kasnije do{li su i {kolovani glumci, i popularni komi~ari Rad-mila Dinulovi} i Pavle Komrakov (oni nisu bili {kolovan). Ve} krajemiste sezone oti{li su: Radmila Savi}evi}, Bo`idar Savi}evi}, BudimirStefanovi}, Zorica Stefanovi}, Vladimir Milosavqevi} i Du{an \or-|evi}. Prve tri posleratne predstave zna~ajne su po debitantskim pojavqi-vawima – kasnije etabliranih srpskih glumaca: Olge Stanisavqevi} i Vla-stimira \uze Stojiqkovi}a u Roditeqskom domu (1. maj 1946), RadmileSavi}evi} u Gospo|i ministarki (15. septembar 1946), Miodraga Petro-vi}a ^kaqe i Milana Puzi}a u Ruskom pitawu (18. jul 1947). Osnovano kaookru`no, KP uspe{no je izvr{avalo svoju misiju. Gostovali su u Trsteniku,Varvarinu, Velikom [iqegovcu, Drenovi, Medve|i, Aleksandrovcu, Vr-wa~koj Bawi (svakog avgusta), Aleksina~kim rudnicima, na gradili{timaAuto-puteva i u selima okru`nih srezova – ra`awskog, temni}kog, trste-ni~kog i `upskog.

Posle deset godina, mali ansambl KP (najvi{e 16 ~lanova), prikazao je78 premijera (ukupno 1.508 predstava), koje je videlo oko 543.426 gledalaca,,,a pozori{te nije imalo ni rotacionu binu, a rotacija je srce qudi kojirade u wemu...”7. Povodom jubileja prire|ena je sve~ana akademija, uz kratkireferat i scene iz 20 najboqih predstava. Desetogodi{wicu je obele`ilojo{ ~etvoro ~lanova pozori{ta: prvi upravnik, rediteq, glumac Bora Mi-hailovi}, Qubica Nikoli}, doajen mladog ansambla, Ana Kulik gardero-berka i kroja~ica, Quba Milosavqevi}, rekviziter. Prva predstava za decuSne`ana i sedam patuqaka Vojina \or|evi}a u re`iji Bore Mihailovi}a usezoni 1951/1952. otvorila je vrata za novu, najmla|u publiku. Kriterijumiza uspe{an rad pozori{ta bili su druga~iji, za lokalne vlasti s jednestrane, i za {tampu i pozori{ta, s druge (broj predstava i poseta). Preciz-niji su bili pokazateqi Saveta za prosvetu i kulturu: utvr|eno je da ula-znice od 300 dinara, prodajom zara|uju 50 dinara. Iako se pozori{te tru-dilo, svaki novi komad bio je nesrazmerno veliki finansijski gubitak. ZaNarodni odbor op{tine, dotacija od 7 miliona dinara 1955. bila je kap koja

8

Borjana Prodanovi} prvaprofesionalna rediteqka

,,Smrt majke Jugovi}a” (1953),Zorica Stefanovi} kao An|elija

7 B. B. Prodanovi}, ,,Deset godina radaNarodnog pozori{ta u Kru{evcu”,POBEDA, Kru{evac 20. 4. 1956.

je prelila ~a{u, te je Savet za prosvetu i kulturu 4. juna 1956. predlo`ioprekid pozori{nih aktivnosti.8 Novac namewen pozori{tu, bi}e preus-meren na amatersku dramsku grupu ,,Abra{evi}”, rad komunalnih slu`bi izdravstvenih ustanova. Ova iznenadna odluka bila je deo {ire dru{tveneakcije – u sezoni 1955/1956. zatvorena su pozori{ta u Pan~evu, Smederevu,Kraqevu, ^a~ku, Vaqevu, Svetozarevu, Prokupqu, Kosovskoj Mitrovici,Pirotu, Vrawu, Sremskoj Mitrovici. KP se, me|utim, nije predavalo bezborbe. Izme|u odluke iz 1956. i datuma o prestanku s radom 1957. te napokonizvr{nog re{ewa o ukidawu Gradskog narodnog pozori{ta Kru{evac, 4.marta 1959. tri godine je KP na razli~ite na~ine poku{avalo da stvoriuslove i unapredi rad. Iz sezone u sezonu, novi upravnik Dragan ]irovi}uvodio je novine i prkosio filozofijom ,,vi{e je vi{e”: iako su smawenabuyetska sredstva i glumci bez ugovora ostali bez posla, on je ve} 1957.zaposlio deset novih ~lanova, ,,{to }e omogu}iti i pripremu dva komadaistovremeno” (ukupno 19); opremqen je gluma~ki kuti} sa radio aparatom i{ah garniturom, postavqene su scenske zavese i nova rampa (indirektnoosvetqewe scene), stolarska radionica za izradu dekora. Na kraju i mag-netofon ,,bez koga se ne mo`e zamisliti ozbiqan rad na akcentuaciji ijezi~koj korekturi”. Cene ulaznica su skupqe, s obrazlo`ewem da uz to ide

9

,,Sne`ana i sedam patuqaka”(1952)

8 ]. Gligorijevi}, ,,Preko 14 ipo mi-lijardi bruto produkta”, POBEDA,Kru{evac 8. 6.1956.

,,Dr.” (1952),Radmila Dinulovi}i Radmila Nikoli}

10

Posle predstave ,,Zajedni~ki stan”(1954),

Pisac Dragutin Dobri~anin,sa buketom, tre}i sleva

i Miodrag Petrovi} ^kaqa (Pepi),sa buketom, tre}i sdesna

Publika na predstavi,,Zajedni~ki stan”

(1954)

i ,,ukusno od{tampan program”.9 S predstavom Nahod Nenad Borisava Mi-hailovi}a, otvorena je 9. maja 1958. Pionirska scena. Po rezultatima anketeo socijalnoj strukturi publike, neredovni posetioci pozori{ta bili su:prosvetni radnici, radnici, oficiri JNA, ~lanovi sindikata – po uprav-niku ]irovi}u, oni ~ine publiku jednog pozori{ta u socijalizmu. Soci-jalisti~ki savez ~iji je zadatak da obuhvati sve slojeve publike, odgovoranje za propuste.10 Tvrdwe upravnika, nisu ostale bez reakcije: ,,Pala mi je uo~i izjava upravnika pozori{ta da su oficiri JNA veoma neredovni po-setioci predstava... Nalazim, na osnovu onoga {to znam iz nevezanog raz-govora sa drugovima, da je jedna ovakva konstatacija upravnika pozori{taprili~no neosnovana i proizvoqna. Mislim da broj posetilaca vojnih lica,ako se procentualno uporedi sa brojem stanovni{tva u na{em gradu, niukomslu~aju nije tako mali, niti zabriwavaju}i da bi se na wega moralo ukazi-vati. Mislim, tako|e, da je jedan od razloga {to je u zimskoj sezoni maweposetilaca i nepostojawe garderobe, radi ~ega se mo`e videti vrlo ru`naslika dr`awa kaputa i {e{ira na krilima. Uprava pozori{ta bi ve} tre-balo da se pobrine da svojim posetiocima stvori uslove za umetni~ko u`i-vawe, uz kulturno pona{awe i prijatno ose}awe”.11 Ipak je su{tinski prob-lem bio na relaciji programski savet-repertoar-publika. Po oceni saveta,,,predstave bez ideje su atraktivna zabava, trebalo je interpretaciju usavr-{iti za publiku s najmawom pozori{nom kulturom”. Kao posledica oveodluke iz 1957. propisana je proporcija – dva prema jedan u korist drame (uzvi{e inostranih komada). Ve} 1958. u~iwen je ustupak, ponovo je repertoarbio prilago|en {irem sloju, ,,na{ ~ovek ima vi{e interesovawa za ko-medije”, te je odnos ovoga puta, dva prema jedan u korist komedija. Komen-tari{u}i predstavu Crveno i plavo u dugi Valtera Bauera u re`iji BorjaneProdanovi}, novinar ,,Pobede” bespomo}no je konstatovao: ,,Trud kolek-tiva Kru{eva~kog pozori{ta da izgradi ukus svoje publike, {ire}i ga pre-ko okvira nacionalnog repertoara ostaje uzaludan.”

Iz sa`etaka dnevnih novina, uo~ene su neke pravilnosti u radu KP: ve}apose}enost se poklapala, odnosno bila je u srazmeri sa ve}om zastupqe-no{}u doma}ih dela na repertoaru. Najve}u posetu ansambl je ostvario usezoni 1952/1953. (76.865 posetilaca), kada je na repertoaru bilo najvi{edoma}ih dela (sedam doma}ih, dva inostrana; sezona je zavr{ena devetompremijerom, odnosno 175. predstavom ^ikina ku}a). Za deset godina najmawaposeta ostvarena je u sezoni 1954/1955 (52.000 posetilaca), i poklapa se save}om zastupqen{}u inostranih pisaca. Ovakvi tokovi se, u izvesnoj meripodudaraju sa dolaskom prve profesionalne rediteqke Borjane Prodano-vi}. Publika jo{ nije bila spremna za inovacije u repertoaru i savremenadramska dela. Bilo je rano za: Staklenu mena`eriju Tenesi Vilijamsa, Blu-

dnicu dostojnu po{tovawa @an-Pol Sartra, @or` Dandena @.B.P. Moli-jera, Su|ewe Meri Dagan, Va{ington skver-16 Henrija Yejmsa, Pisa}u ma-

11

9 ,,Pozori{na ku}a u Kru{evcu u novojsezoni”, POBEDA, Kru{evac 11. 10.1957.

10 ,,Bogata i raznovrsna aktivnost”,POBEDA, Kru{evac 1. 1.1957.

11 ,,Proizvoqna uop{tavawa”, POBE-DA, Kru{evac 20. 12. 1957.

,,Pesma” (1955)

12

,,Va{ington skver” (1957),Kristina Erdeqanovi}

,,Porodica Blo” (1952),Zorica Stefanovi}

,,Crveno i plavo” (1956)

,,Porodica Blo” (1952),Radmila Savi}evi}

,,Pisa}a ma{ina” (1957)

{inu @ana Koktoa (jugoslovenska premijera). Nacionalni repertoar je os-tao najbli`i interesovawu i ukusu publike (najgledanije i najpopularnijepredstave bile su Zajedni~ki stan Dragutin Dobri~anin/Borisav Miahi-lovi} /1954/ i Nikoletina Bursa} Branko ]opi}/Du{an Rodi} /1958/).12 Iveliko interesovawe me{tana iz okolnih sela, bio je deo posleratne pro-svetiteqske misije KP. Na nedeqne predstave dolazili su iz [anca, Bi-voqe i Dedine. Zahvaquju}i kvalitetnim predstavama, KP je u sezoni 1952/1953. imalo najve}u posetu u u`oj Srbiji.13

Uprkos boqim okolnostima i ohrabruju}im pokazateqima u 1958. (10 pre-mijera i 6 obnova), pove}anim bilansom (za {ezdeset procenata), upravo adap-tiranoj sali, Odluka Narodnog odbora Sreza Kru{evac bila je neumoqiva ikona~na – kada likvidaciona komisija zavr{i posao, najkasnije 31. avgusta1959. KP prestaje sa radom.14 Drama Rudari Marije Ivanovne u re`iji LekeBo{wanca 20. aprila 1959. posledwa je premijera. Opro{tajne predstave bilesu Nikoletina Bursa} (6. juna 1959.) i Kod ,,Belog kowa” (7. juna 1959).

Iz rezimea prvih trinaest sezona Kru{eva~kog pozori{ta (KP), uo~qivisu isti problemi srpskog pozori{ta toga vremena: neadekvatna zgrada, uslu~aju KP prvo je bila kafana, potom adaptirana sala Doma trgova~ke omla-dine (1949/1950), nedostatak profesionalnog ansambla i tehni~kog osobqa.Finansijski problemi, uz istovremene zahteve Ministarstva prosvete zasmawewe osobqa i redukciju tro{kova opreme predstava (1949/ 1950). Velikibroj brzo pripremqenih predstava, scenski govor kao veliki problem; reper-toar baziran iskqu~ivo na doma}im i ruskim piscima i narodnim koma-dima/komedijama. Posle nestanka gra|ankog sloja, nova socijalna strukturapublike, uglavnom je seosko stanovni{tvo (sredwi sloj, ,,po{tena inteli-gencija” i radni~ka klasa, bili su jo{ uvek mawina). Prelaz od tradicio-nalno-folklornog do prenagla{eno avangardnog repertoara, bio je previ{eza nepripremqenu publiku. I napokon, ,,baza”, odnosno privreda, bila jenespremna da podr`i ,,nadgradwu”, odnosno kulturu (pozori{te)...

Trinaestogodi{wi bilans KP bio je: 110 premijera, 1934 predstave,preko 685 hiqada posetilaca.15

Pauza (1959)

Desetogodi{wu pauzu (1959–1969), Kru{evqani su iskoristili za pro-mene okolnosti koje su dovele do zatvarawa pozori{ta. Ideja o Kru{evcukao pozori{nom gradu `ivela je kroz socijalisti~ke obrasce kulturnog or-ganizovawa. Prvo, kroz amaterski rad KUD ,,Abra{evi}” (naro~ito LekeBo{wanca, Bore Mihailovi}a i Milorada \orgovi}a). Dejan Mija~, naodslu`ewu vojnog roka u Kru{evcu, re`irao je predstavu Klopka za bes-

13

12 ,,Pre svega nacionalni repertoar”,POBEDA, Kru{evac 2. 9. 1956.

13 ,,Devet premijera Narodnog pozo-ri{ta u Kru{evcu”, BORBA, Beograd25. 6. 1953.

14 ,,Ukinuto Narodno pozori{te uKru{evcu”, POLITIKA, Beograd 14.3. 1959.

15 ,,Bogat bilans”, POBEDA, Kru{e-vac 17. 7. 1959.

Dom Trgova~ke omladine

pomo}nog ~oveka Robera Tomasa (bio je to uspeh za kru{eva~ke amatere).Me|utim, ubrzo je pozori{te pretvoreno u bioskop ,,Jastrebac”. Od 1961.novi prostor za predstave postaje tek osnovana sreska ustanova Kultur-no–propagandni centar. Na`alost, samo sa predstavom Ve~iti studenti

Zorana \or|evi}a u re`iji Aleksandra \or|evi}a. Usledilo je ukidawesreza a sa wim i pozori{ta. Centar za kulturu pri Radni~kom univerzitetubio je slede}a instanca. U rad su se odmah ukqu~ili ve} iskusni glumci:Qiqana Tokovi}, Andreja Zlati}, Milorad \orgovi}, Ana Kulik, MilanKostovi}, Bora Dumbovi} i najzaslu`niji Momir Bradi}, upravnik. Ciqe-vi su ostvarivani temeqno i etapno: pripreme predstava, adaptacija zgradepozori{ta, stvarawe ansambla (koji podrazumeva i minimalan broj stanovaza zaposlene, stipendije za {kolovawe glumaca, stalni, ,,ali dobar redi-teq”). Na sre}u, sazreli su uslovi za realizaciju ovih planova. Kru{evqanisu iskoristili dva resursa: glumce ro|ene u Kru{evcu, sa prigodnom titu-lom ,,zavi~ajni” i u me|uvremenu oja~alu industriju. Adaptirana je starapozori{na dvorana (projekat Predraga Vertov{eka), uz prevashodnu finan-sijsku pomo} privrede i jednim delom Skup{tine op{tine i Fonda za kul-turu. Mecene za jednu od najlep{ih dvorana u u`oj Srbiji bile su: ,,@upskiRubin”, Hemijski kombinat ,,Miloje Zaki}” (redovno su otkupqivali ulaz-nice za premijere), ZZ ,,Jedinstvo”, ,,Remont”, GP ,,Jastrebac”, [umsko--industrijski kombinat ,,Crvena Zastava”, ,,14. Oktobar”, ,,Merima”, Vaspi-tno-popravni dom.16 ,,Zavi~ajni umetnici” su organizovali gostovawa i pri-premali predstave u vlastitoj produkciji. Me|u najanga`ovanijima bio jeKru{evqanin Milan Puzi}. On je inicirao gostovawe predstave Narodnogpozori{ta Qubav Milana \okovi}a, sa atraktivnom podelom, koju su ~i-nili: Mira Stupica, Mira Bobi}, Divna \okovi}, Milan Puzi}, MiroslavPetrovi} i Mihajlo Viktorovi}. Puzi} je re`irao i: Duboko je korewe A.Dekoa i Ki{e profesora Noja M. Ili}a. Zbog izuzetnog anga`mana i sa-radwe ,,zavi~ajnih umetnika”, pozori{te je neformalno dobilo ime ,,Za-vi~ajno”. I Gospo|a ministarka u re`iji Bore Mihailovi}a imala je ,,za-vi~ajnu te`inu”. Ulogu @ivke ostvarila je Radmila Savi}evi}, u alterna-ciji Qubinke Bobi}. Saradwu su prihvatili i Bata Paskaqevi}, MiroslavPetrovi}, Ta{ko Na~i}, \uza Stojiqkovi}, Olga Stanisavqevi}... Nijepostojao zvani~ni repertoar, ali prednost su imali doma}i dramski pisci.Zgrada ,,Zavi~ajnog pozori{ta” (kasnije samostalne ustanove za scensku de-latnost)17, sve~ano je otvorena povodom dana oslobo|ewa, premijerom kome-dije Radivoja Lole \uki}a Bog je umro uzalud, sa popularnim ,,zavi~ajnim”glumcem Miodragom Petrovi}em ^kaqom u dvostrukoj glavnoj ulozi. Noviuslovi i mesta za pozori{nu igru stvoreni su osnivawem Sve~anosti slo-bode na Slobodi{tu, Pozori{nim danima u oktobru, Dramskim studijom zamlade (u gluma~koj profesiji ostali su: @ivko Vukojevi}, Olga Mustafi},Qiqana \okovi}, Zoran Karaji}, Radmila @ivkovi}...)18

14

16 ,,Privreda gradi pozori{te”, EKS-PRES, Beograd 27. 01. 1968.

17 ,,Zavi~ajci otvaraju svoju ku}u!”,POBEDA, Kru{evac 4. 10. 1968.

18 Momir Bradi}, nav. delo, 43.

,,Nikoletina Bursa}” (1958)

Kontinuitet (1969...)

Okru`ni privredni sud u Kragujevcu, 24. januara 1969. doneo je Re{ewe oupisu Kru{eva~kog pozori{ta (KP) u registar ustanova ~ija je osnovnadelatnost pripremawe i izvo|ewe pozori{nih predstava. Prvi direktorbio je profesor Momir Bradi}. [est glumaca i dva rediteqa ~ine po~etniansambl, uz svesrdnu pomo} ,,zavi~ajnih” glumaca. Dve predstave u re`ijeBorisava Mihailovi}a, drugi su po~etak KP: Podvala Milovana Gli{i}a iIzbira~ica Koste Trifkovi}a (gde je ,,pravu meru svoje darovitosti po-kazao Zoran Karaji} kao To{ica”).19 U prvim sezonama ponovnog rada, re-pertoar su kreirali glumci-rediteqi. Milan Puzi}, prvak drame Narodnogpozori{ta u Beogradu, ponovo je bio u ulozi rediteqa u predstavama: Most

na Moravi dome}eg pisca Ivana Pudla, Rat `ena E`ena Skriba i Idem u

lov @or`a Fejdoa, u ~ijoj podeli su, pored Milana Puzi}a bili i SlavkaJerini}, Mihajlo Viktorovi}, Borisav Mihailovi}, Andreja Zlati} i Mi-lorad \orgovi} (Puzi}eva misija u KP zavr{ena je proslavom ~etrdese-togodi{wice umetni~kog rada 1980. i re`ijom predstave Duboko plavo more

T.Ratigana). Mihajlo Viktorovi}, jo{ jedan prvak Narodnog pozori{ta uBeogradu, pomogao je izme|u 1969-1974. gluma~ko-rediteqskim iskustvom upredstavama: Pigmalion (kriti~ari su izdvojili wegovog profesora Hi-ginsa i Qiqanu Tokovi} kao Elizu Dulitl), Dvostruko lice, Kolomba

(Qiqana \okovi} kao Kolomba), Buba u uhu, Hasanaginica (Momir Bradi}kao Hasanaga), Skapenove podvale (Tomislav Trifunovi} kao [andebiz).Uz wegovu podr{ku kru{eva~ki glumci do{li su do prvih velikih festi-valskih nagrada: ,,Na ovogodi{wem festivalu profesionalnih kazali{taSR Srbije ’Joakim Vuji}’, odr`anog ovih dana u Zaje~aru, jo{ jednom jedokazano da i male kazali{ne ku}e svojim repertoarom, talentima i uspje-lim re`ijama posti`u umjetni~ke rezultate. Jedno od takvih kazali{ta je ikru{eva~ko koje je predstavom Kolomba osvojilo kazali{nu publiku nafestivalu. Cijeli gluma~ki sastav bio je na visokom umjetni~kom nivou,ali su posebno odskakale glumice Radmila Dinulovi} i Qiqana Luki}(Tokovi}) koje su dobile najvi{a priznawa...”20 Uspe{ne re`ije imali su iglumci Dragutin Dobri~anin (tako|e i pisac) u komediji Pono}na provala

Miroslava Mitrovi}a i Toma Kuruzovi}, sa popularnom adaptacijom Ni-

koletine Bursa}a Branka ]opi}a (1974). Uz visoke ocene za umetni~koizvo|ewe, predstava je postigla i rekord u gledanosti: za sto dana igrana jepedeset puta i najizvo|enija je u tom periodu. Nikoletina je bio i omiqenauloga Andreje Zlati}a, a pored wega igrali su i Qiqana Luki} (Tokovi}),Tomislav Trifunovi}, Du{an Jovanovi}.21 KP se razlikovalo i po moder-nom poslovawu, uz po{tovawe samoupravnih principa. Pa`wu medija pri-vukla je demokratizacija repertoarske politike. Za predloge repertoara,odnosno za izbor predstava bili su zadu`eni: Umetni~ko ve}e, Zbor gluma-

15

19 ,,Podmladak koji mnogo obe}ava”,BORBA, Beograd 24. 10. 1969.

20 ,,Najve}a priznawa Kru{eva~kompozori{tu” (Andreja Popovi}), SVI-JET, Zagreb 12. 7. 1972.

21 ,,Pedeseti Nikoletina”, BORBA,Beograd 12. 5.1974.

,,Idem u lov” (1969),Milan Puzi}

16

,,Pigmalion” (1971),Qiqana Tokovi} i Mihajlo

Viktorovi}

,,Ko{tana” (1981)

ca, Savet korisnika (publika je imala apsolutni uticaj). Ipak su radnikolektivi imali kona~nu re~ (i {ta }e videti i ,,koliko }e to platiti”).Unapred rasprodate predstave bile su podvig za pozori{te (145 predstava usezoni 1972/1973). Za dobru poziciju me|u teatrima u Srbiji, KP izborilose aktivnim pristupom – publika se nije ~ekala, ve} stvarala. Ovaj statusodr`avan je i Saradwom sa privredom i dobrim poslovnim kontaktima sadrugim gradovima (ugovorima je utvr|eno prikazivawe premijera u Vrwa-~koj Bawi, Ribarskoj Bawi, Trsteniku, Para}inu i Beloj Palanci).22

Ranih sedamdesetih ideologija je bacila senku na, u nekim segmentima,moderna pozori{na postignu}a. Na partijskim proverama bile su re~i izgo-vorene u predstavama. Tekst objavqen u Pobedi, svedo~i o prividu slo-bodnih izbora u kulturi. U ~lanku se direktno prozivaju i pozivaju naodgovornost – institucije, li~nosti, preduze}a. Povod je ,,nacionalisti~kiobojena proslava {est vekova Kru{evca, u toku proslave se gre{ilo, na-ro~ito u nametqivom prezentovawu sredwovekovne istorije, naro~ito srp-ske... Pozivani su gosti ~iji su idejni pogledi suprotni platformi SK...Neke pozori{ne predstave KP, Carica Milica (1971), Smrt majke Jugovi}a

(1970), Car Lazar (1971), bile su nacionalisti~ki obojene a ipak su pri-kazivane u ~itavom kraju! Niko iz pozori{ta nije odgovarao zbog ovakvogrepertoara ni pred jednom organizacijom! Dru{tvena, politi~ka i kri-vi~na odgovornost je neophodna za sve one koji su ~inili prekr{aje, to jezahtev Tita, Pisma i Komunista...”23.

Sredinom sedamdesetih KP anga`uje profesionalne rediteqe: JovanaPutnika, Gradimira Mirkovi}a, Vlastu Radovanovi}a, Marislava Radisav-qevi}a, Aleksandra Glovackog, Qubu Milo{evi}a, Rajka Radojkovi}a, Pri-mo`a Beblera kao stalnog rediteqa.24 Za istoriju KP va`an je dolazakJovana Putnika, rediteqa koji je, po trvrdwama teatrologa, promi{qao i`iveo pozori{te u svim wegovim aspektima. Prvi nastup KP na Slobo-di{tu 1973. ujedno je i prva re`ija Jovana Putnika u Kru{evcu. PredstavaJastra pamti se kao spektakl, upravo zbog ,,ma{tovite re`ije i bezbolnogkori{}ewa slobodnog prostora”.25 Dve dramatizacije romana F.M. Dosto-jevskog, Putnik je u~inio funkcionalnim u pozori{tu: Zlo~in i kazna uslobodnoj inscenaciji – Hronika o Marmeladovima u sezoni 1973/1974. iKoncert za violinu i orkestar odnosno Weto~ka Wezvanova po istoime-nom, nedovr{enom romanu u sezoni 1974/1975. Jedinstveni su bili i kri-ti~ari i publika – nagrade su bile potvrda. Ove predstave su napravilevrednosni pomak u percepciji javnosti. Na Susretima ,,Joakim Vuji}” uNi{u 1974. o Hronici o Marmeladovima kriti~ar je napisao: ,,Igraju}iHroniku o Marmeladovima Fjodora Dostojevskog, Kru{evqani su neumo-qivo i superiorno bacili u zasenak sve {to je do wih na Susretima pri-kazano, baciv{i na kolena i ni{ku publiku koja ih je ispratila frene-ti~nim aplauzom i glasnim povicima odobravawa.” Predstava je dobila

17

22 ,,Savet qubiteqa za smeh”, Ve~erwenovosti, Beograd 10. 3.1973.

23 ,,Vreme akcija a ne – pouka!” (Miro-qub Nicovi}), POBEDA, Kru{evac20. 10. 1972.

24 ,,Pro{iren krug prijateqa”, BOR-BA, Beograd 14. 11. 1975.

25 Milo{ Petrovi}, nav. delo, 48.

,,Pigmalion” (1971),Qiqana Tokovi}

sedam nagrada, izme|u ostalih, Jovan Putnik za re`iju, Milorad \orgovi}~ak tri nagrade za glumu. Pobednik 11. Susreta ,,Joakim Vuji}” u TitovomU`icu 1975. Koncert za violinu i orkestar (Weto~ka Wezvanova) na-gra|ena je u kategorijama: za najboqu predstavu (`irija, grada, publike),Jovan Putnik za re`iju, Radmila \ur|evi} (Weto~ka) za najboqu mladuglumicu. ^lan `irija, Branislav Milo{evi} u obrazlo`ewu je istakao:,,Putnik je svoje vi|ewe Dostojevskog poku{ao da izrazi pomo}u muzike idubinske psihoanalize. Ovakav ga je izbor sredstava odveo u neku vrstupsiholo{kog iluzionizma, u kome se odvajkada ose}ao kao riba u vodi.”26

Napisano u formi eseja, Putnikovo pismo upravi KP sadr`i dragocenarazmi{qawa o koncepciji Male scene, Scene za decu, o pozori{tu, re`iji,glumi: ,,Mala scena treba da bude smelija, avangardnija, ona koja }e da ~ininapore ka novoj fizionomiji KP... Mala scena treba da vaspitava ukuspublike za novim oblicima dramaturgije... Ja sam za Malu scenu-labora-toriju, a ne za malu koja }e biti pile uz koko{ (veliku scenu). Fizionomijujednog pozori{ta, wegov stil uslovqavaju tri komponente: izbor tekstova,sredstva gluma~kog izra`avawa i estetski pristup rediteqa. Rediteq tre-ba da bude darovit, obrazovan i da ume teatarski da misli. U ovom trenutkuKP potrebni su rediteqi imaginativci...”. Uspelom dramatizacijom i re-`ijom Pu{kionove Skaske o ribaru i ribici (1975), Jovan Putnik je tra-sirao budu}u Scenu za decu i zavr{io prvi, za KP koristan anga`man.

Rad KP bio je pod direktnim uticajem samoupravnih odnosa (i dobrih, alivi{e lo{ih). Prakti~no su, kroz javnu diskusiju, od 13 premijernih predstava 6birali OUR-i i Mesne zajednice (100 predstava tokom sezone bilo je rezer-visano za radnike kru{eva~ke industrije)27. Ipak se, izme|u 1977. i 1979. izahvalospevnih novinskih natpisa o pose}enosti (75 hiqada po sezoni), krilafinansijska neodr`ivost. Pre svega, nepovoqna prihodna struktura za glumce– SIZ za kulturu upla}ivao je 65%, ostalo je pozori{te moralo da zaradi. Tonije bio lak zadatak, i u pore|ewu sa ostalim pozori{tima, plate kru{e-va~kih glumaca bile su mawe. Ovakav pritisak, uslovi}e uskoro osipawe,ina~e veoma kvalitetnog ansambla. Glumac Tomislav Trifunovi} je izjav-qivao:”Ne, mi se ne `alimo, samo ka`emo”. Uz izuzetan anga`man 10 glumaca,odigrano je 160 predstava, i zahvaqju}i gostovawima u svim krajevima Srbije,ukqu~uju}i i seoske domove kultura, KP je 1979. prvi put poslovalo sa do-bitkom (bila je to obaveza prema Republi~koj zajednici za kulturu).28 Nelo-gi~nosti samoupravnog sistema najvi{e su osetili glumci KP.

Diplomska predstava ^udo u [arganu Qubomira Simovi}a (1976), redi-teqski je po~etak Primo`a Beblera u KP. Stalni anga`man (1976-1978),bio je prilika za iskorak sa savremenim dramskim delima i piscima upredstavama: Azusa Sema [eparda (jugoslovenska premijera), Radovan III

Du{ana Kova~evi}a, Kamen za pod glavu Milice Novkovi}. Kritika je iz-dvojila uloge Milije Vukovi}a (Novak) i Ane Kri`anec (Simana). Dobar

18

26 Milo{ Petrovi}, nav. delo, 49.

27 ,,Radnici najbrojniji posetiocipredstava”, POLITIKA, Beograd 23.2. 1977.

28 ,,Dobro glume, dobro planiraju”,Politika Ekspres, Beograd 27. 2. 1979.

,,Weto~ka Wezvanova” (1975),Qiqana \okovi}

prijem imale su i adaptacije u predstavama: Lete}a dru`ina Kraqevi}a

Marka i Buna na dahije (1978). Period Primo`a Beblera, tako|e je ostaova`an za razvoj KP.

Dru{tvena, politi~ka i ekonomska kriza po~etkom osamdesetih, utica}ena rad KP. Nestabilno upravqawe podsticalo je lo{u atmosferu u po-zori{tu (do izbora @ivotija @ivanovi}a za upravnika 1983). Ipak je, su-de}i po novinskim tekstovima, KP i daqe imalo dobar status u javnosti:iako je bilo jedino op{tinsko pozori{te s minimalnim prihodima i naj-mawom brojno{}u u Srbiji (11 glumaca, jedan rediteq), imalo je prose~nugodi{wu produkciju od pet premijera i 200 predstava, u uvek punoj sali. Iansambl je bio spreman za sve gluma~ke izazove.29

Drugi put i u pravom trenutku, 1981. do{ao je rediteq Jovan Putnik u KP.Kratko je bio na funkciji upravnika (podneo je ostavku zbog samoupravnihnesporazuma), ali je ostao umetni~ki direktor. Intezivno, raznovrsno, zata-lasano – obele`ja su wegovog rada u samo dve sezone (1981/1982. i 1982/1983).

U predstavi Dom Bernarde Albe F.G. Lorke, zaiskrio je `enski deoansambla. Kao pravi, za ulogu Bernarde, pokazao se izbor Ane Kri`anec.,,Bernarda je wena najboqa uloga u pozori{tu”, napisao je kriti~ar Milo{Petrovi}. Kvalitet ansambla potvrdile si i Qiqana Tokovi}, Qiqana\okovi}, Biqana Simi}, Marina Trifunov, Biqana Joci} i Du{ica Vuko-vi} – u ulogama Bernardinih k}eri. Na kontroverze je nai{la Putnikovainscenacija drame U logoru Miroslava Krle`e. Deo javnosti nije imaorazumevawa za wegovu interpretaciju, odnosno univerzalno vi|ewe stra-hota Prvog i Drugog svetkog rata. Posebno Okrugli sto, posle izvo|ewa na17. Susretima ,,Joakim Vuji}” u Titovom U`icu 1981. Stiglo se ~ak domogu}nosti zabrane predstave, zbog ,,brige” autorske agencije o Krle`inomtekstu. Situaciju je smirio pisac li~no, ne podle`u}i razli~itim nega-tivnim uticajima. Jo{ jednu zapa`enu ulogu ostvario je Milija Vukovi}(kadet Horvat). Putnikov izbor bila je i nacionalna kwi`evnost u pred-stavama: Ko{tana B. Stankovi}a (popularna kod publike), ^inovni~ka ko-

medija (po Nu{i}evim jedno~inkama), Kir Jawa J. S. Popovi}a (rediteq jeKir Jawu video iz malo druga~ije perspektive od stereotipne, te je ovauloga donela nagradu Duki Jovanovi}u na 18. Susretima ,,Joakim Vuji}” uPirotu). Posle re`ije Sne`ane i sedam patuqaka 1981/1982. Scena za decuradi kontinuirano, odnosno postaje stalna. Monodramom Krotka sa Qi-qanom \okovi} u naslovnoj ulozi, jo{ jednom dramatizacijom, wemu omi-qenog Dostojevskog, Jovan Putnik se 14. januara 1983. oprostio od KP. Malascena wemu u ~ast nosi ime ,,Jovan Putnik”.

Zbuwuju}i i neizvestan kontekst politi~ke tranzicije izme|u 1981–1990.negativno je uticao na kulturu. U pozori{tu su posledice bile poja~ane iuveli~ane – s jedne strane finansijski, kadrovski i produkcijski problemi, sdruge sudar recidiva starih vrednosti s brzim dru{tvenim promenama. I u

19

29 ,,Siroma{ni, a bogati”, (Zvonko An-|elkovi}, Anastas Ne{i}), BORBA,Beograd 25. 2. 1984

,,Buna na dahije” (1978),Qiqana \okovi}

Jovan Putnik

20

,,Klopka” (1984),Qiqana Tokovi}, Milija Vukovi}

i Tomislav Trifunovi}

,,Srpski revizor” (1986)

takvim okolnostima, uz nesumwivu vitalnost, s mawe ili vi{e uspeha, (s)na-lazilo se KP. Dovoqno izazova i za rediteqa Neboj{u Bradi}a, kada se poslediplomirawa vratio u Kru{evac 1982. Pre svega, izborom predstava i re`i-jama, postepeno je uvodio repertoarske, estetske i kreativne promene.

Re`ije Neboj{e Bradi}a u KP (1982-1990)

• N. V. Gogoq @enidba (1982), uz dobru podelu: Biqana Joci}, TomislavTrifunovi}, Andreja Zlati}, ostala je dve sezone na repertoaru • C. Kosma~Balada o trubi i oblaku (1982), zanimqiva je i zbog pojavqivawa SergejaTrifunovi}a u ulozi Jankeca • De~ja predstava La`di pa`di (1982) • B.Peki} Obe{ewak (1983), sude}i po naslovima u dnevnim listovima: ,,Obe-

{ewak izbegao om~u”, ,,Ima nade, nema nade”, predstava je postala ,,slu~aj”.Nije nudila ,,filozofiju nade”, po proceni dru{tveno-politi~kih radnika,neophodna su bila poja{wewa i intervencije, koje su dovele do, ,,ipak, opti-misti~nog re{ewa”. Doga|awa su izazvala veliko interesovawe javnosti, teje premijera bila unapred rasprodata. • D. Kova~evi} Balkanski {pijun

(1983) • B. Nu{i} Sumwivo lice (1984) • A. Popovi} Mre{}ewe {arana

(1985), kriti~ar Z. Azdejkovi} je ozna~io kao veliki pomak, ,,posle ovepredstave KP mora da razmisli o svom narednom koraku. Zahvalan tekst,dobra podela, rediteqsko pronicawe u sr`, omogu}ili su nam jednu od neza-boravnih predstava KP. Ansambl od ovoga vi{e ne mo`e... Biqana Joci}kao Mica je pravo iznena|ewe, transformacija od lukave seqan~ice donekonvencionalne gospo|e je jedna od linija koje su nosile predstavu. Ovo jewena najboqa uloga. Ni Duku Jovanovi}a ne pamtimo u boqoj ulozi.”30 • A.Marinkovi} Veselin (1985) • N. Makijaveli Mandragola (1985) • R. Pav-lovi} [ovinisti~ka farsa (1985), ovom premijerom otvorena je, posle re-konstrukcije Mala scena; aktuelna i direktna, predstava je imala 115 izvo-|ewa i ostala je na repertoaru do sezone 1989/1990. (na 22. Susretima ,,Joa-kim Vuji}” u Leskovcu, nagrade su dobili glavni akteri, Milija Vukovi} iMilan \ur|evi}) • Z. Kosti} Srpski revizor (1986), kriti~ari isti~u ulo-gu Andreje Zlati}a, ,,seqa~kog inayiju”, kao jednu od najboqih epizoda nakru{eva~koj sceni. Ovom predstavom obele`eno je 40 godina rada KP (Srp-

ski revizor je bio u u`em izboru Festivala malih eksperimentalnih scenau Sarajevu)31 • D. Aleksi} Najve}i fudbaler na svetu (1987), kabaretski jeprvenac na kru{eva~koj sceni • D. Kova~evi} Klaustrofobi~na komedija

(1988), imala je oko sto izvo|ewa na kru{eva~koj i gostuju}im scenam Sr-bije i Crne Gore. Ansambl predstava, u kojoj je prvu ve}u ulogu ostvarioNeboj{a Vrani} (na 24. Susretima ,,Joakim Vuji}” u Pri{tini, Neboj{a

21

30 ,,Pozori{te koje ne dodijava ne po-stoji”, POBEDA, Kru{evac 1. 2. 1985.

31 ,,Scenom duva novi vetar” (D.Ili}),POBEDA, Kru{evac 6. 3.1987.

Neboj{a Bradi}

22

,,Vojnik od ~okolade” (1984),Qiqana \okovi} i Milija Vukovi}

,,Bogaq” (1993)

Bradi} je dobio nagradu za re`iju). NIN je pisao, ,,da se sve to de{avalo upomalo apsurdnoj situaciji odlaska glumaca zbog malih zarada”.32 • Vukov

testament (28. jun 1987), spektakl-predstava na Slobodi{tu, kasnije je pri-lago|ena pozori{nom izvo|ewu • Z. Kosti} Lazar, veliki knez (29. jun 1989),jo{ jedna spektakl-predstava kru{eva~kog ansambla na Slobodi{tu (izve-dena je u centru kosovskog mita, povodom {estogodi{wice Kosovske bitke).U projektu su u~estvovali: Branislav Ciga Jerini} (Knez Lazar), MihajloViktorovi} (Romil), Maja Dimitrijevi} (Knegiwa Milica), Lepomir Ivko-vi} (Milo{ Obili}), Qiqana Tokovi} (Jefimija), Zoran Karaji} (Bajazit),Milija Vukovi} (Vuk Brankovi}), Bo`idar Savi}evi} (Jug Bogdan), Qiqana\okovi} (Mara Brankovi}). Zahvaquju}i scenografiji Nesima Tahirovi}a ikostimima Qiqane Dragovi}, predstava je imala elemente bajkovitosti.33

(na susretima ,,Joakim Vuji}” 1991. nagra|ena je za re`iju, scenografiju,scenski govor) • N. Bradi} @ivot i prikqu~enija Dositeja Obradovi}a

(1989) • Q. Razumovska Draga Jelena Sergejevna (1990), (na 26. Susretima ,,Joa-kim Vuji}” u [apcu, Bradi} je dobio nagrade stru~nog i `irija grada do-ma}ina. Qiqana Tokovi} je dobila priznawe ,,Mila Stojadinovi}” za na-slovnu ulogu, Angelina Atlagi} za scenografiju).

* * *U me|uvremenu, desila se 1984. na kru{eva~koj sceni jugoslovenska pre-

mijera komada Vojnik od ~okolade (Y. B. [o u originalu Oru`je i ~ovek),beogradskog rediteqa Olivera Viktorovi}a. Uz svesrdnu pomo}, ~ak ~etiriscenografa, studenata Fakulteta primewene umetnosti i prvaka KP, pred-stava je nai{la na pozitivan prijem i publike i kritike. Na 20. Susretima,,Joakim Vuji}” u Zaje~aru, nagradu za re`iju dobio je Oliver Viktorovi},Milija Vukovi} za ulogu [vajcarca, Qiqana \okovi} nagradu ,,3. oktobar”,za ulogu Rajne. Iste godine re`irao je Oliver Viktorovi} i predstavu zadecu Kqu~ od {ume Borke @ivi}. Tradiciju gostovawa Kru{evqana u po-zori{tu, nastavio je i filmski rediteq Miomir Stamenkovi} sa tri pre-dstave: Klopka Ire Levin (1984), Kraj vikenda Mome Kapora (1986), Deveta

ofanziva Stevana Koprivice (1990). Milija Vukovi}, prvak KP, bio jeizbor Miomira Stamenkvi}a za sve tri predstave.

Posle popularne [ovinisti~ke farse, jo{ jedan teskt Radoslava Pav-lovi}a, Bra}a po oru`ju u re`iji Primo`a Beblera (1988), bio je na re-pertoaru KP. Na Susretima ,,Joakim Vuji}” u Ni{u 1989. nagradu za najboquulogu dobio je Milija Vukovi}.

Predstavom Pinokio K. Kolodija (1986), u adaptaciji i re`iji Mime iBranislava Jankovi}a, scena za decu jo{ jednom je napravila kvalitativanpomak. Naime, Pinokio je najdugove~nija i najigranija predstava na kru{e-va~koj sceni (157 izvo|ewa do 1996). Publika se, u me|uvremenu obnavqala,glumci tako|e. U svim izvo|ewima u~estvovali su Qiqana \okovi} (u na-

23

33 ,,Scene kao freske”, Ve~erwe no-vosti, Beograd 2. 7. 1989.

32 ,,Komedija sa be`awem”, NIN, Beo-grad 14. 2. 1988.

24

,,Kidaj od svoje `ene”(1991)

,,Tajna ~arobne muzike”(2000)

slovnoj ulozi) i Dragan Marinkovi} (Arlekin). Opus za decu Mime i Bra-nislava Jankovi}a u KP ~ine i predstave: Kako su postale ru`ne re~i D.Radovi}a (1986), Autobiografija B. Nu{i}a (1988), ^arobwak iz Oza F.L.Bauma (1989). Kasnije je rekord Pinokija oborila predstava Tajna ~arobne

muzike Tode Nikoleti}a u re`iji Miodraga Dinulovi}a 1999. (i posle 18godina, jo{ uvek je na repertoaru Scene za decu KP).

U senci bogate produkcije i nagrada, svojevrstan paradoks bili su, kakoje na sednici CK SKJ istakao glumac Milan \ur|evi}, ,,poreme}eni odnosiu pozori{tu, izuzetno niski li~ni dohoci, izgubqene stalne scene u Tr-steniku, Vrwaq~koj Bawi, Aleksandrovcu, Brusu, ]i}evcu i Varvarinu”.Novinar Pobede ipak je zakqu~io s optimizmom: ,,diskusija komunista KPkrenula je pravim tokom”. Finansijski problemi s kraja sedamdesetih go-dina, izme|u 1984. i 1988. dosti`u vrhunac. Zarade glumaca bile su ispodop{tinskog proseka, najmawe u Srbiji, iako su komunisti aktiva SK ukulturi tvrdili ,,da je KP na tre}em mestu po primawu dru{tvenih sred-stava, a na posledwem po ostvarenom dohotku od prodatih ulaznica”.34 Inaslovi u dnevnim novinama svedo~ili su o problemima glumaca: ,,Pastor~ekulture”, ,,Odlaze glumci”, ,,Prelazni rok za glumce”, ,,Kru{eva~ko pozo-ri{te pred rasulom”. Dominirala je atmosfera prelaznog roka za glumce.Srpska pozori{ta su se utrkivala s ponudama boqih uslova (zarade, sta-novi, ~ak i posao za supruge). Na`alost, jedan od najkvalitetnijih gluma-~kih ansambala, prestao je da postoji u najja~em sastavu (nagrade, kao kri-terijum). Ponude drugih pozori{ta prihvatili su ve} afirmisani glumci:Tomislav Trifunovi}, Ana Kri`anec, Biqana Joci}, Milan \ur|evi}...35.

Od 1986. umetni~ki direktor, probleme je postepeno re{avao Neboj{aBradi}, ,,silom prilika ~elnik teatra 1988”36 (za upravnicu je 1989. iza-brana Milanka Milosavqevi}-Milosavqevi}, ali je ve} 1991. podnela os-tavku, te je Neboj{a Bradi} ponovo bio na toj funkciji). Po izve{tajuPobede, Neboj{a Bradi} je kao umetni~ki direktor ,,1987. povodom okto-barskih sve~anosti, organizovao najboqe Pozori{ne dane do tada (kvalitetpredstava i publika, bili su parametri)”. Pozori{te je ponovo bilo centarkulturnih doga|aja. Ideja je bila i stvarawe novog, mladog ansambla (1986.primqeni su Dragan Marinkovi}, Gordana Petkovi}, Sla|ana Franeta, od1987. Neboj{a Vrani}), organizovawe intezivnijih gostovawa u Beogradu iSrbiji, ponovo otvarawe Male scene ,,Jovan Putnik” (s predstavom Najboqi

fubaler na svetu). I statistika za 1988. bila je ohrabruju}a: {est premi-jernih, 104 predstave na sceni KP, 46 na gostovawima, 39.287 gledalaca. 37

Kompletnom adaptacijom pozori{ne zgrade, po~iwu devedesete u KP.Prvobitna rekonstrukcija sku~ene scene, pretvorila se u opse`nu obnovu,koju je finansirala Skup{tina op{tine Kru{evac. Sve~ana akademija 28.juna 1991. ozna~ila je novi po~etak, u napokon boqim uslovima. Nova sezonai tradicionalni Pozori{ni dani po~eli predstavom za decu Bela bajka

25

34 ,,Pastor~e kulture” (Milan Mihaj-lovi}), POLITIKA, Beograd 18. 12.1986.

35 ,,Otvorena Mala scena”, BORBA,Beograd 27. 12. 1985.

36 ,,Uzmah i nemiri”, BORBA, Beograd26. 1. 1988.

37 ,,Bogastvo stvarala{tva”, POBE-DA, Kru{evac 17. 3. 1989.

Stevana Pe{i}a u re`iji Primo`a Beblera, uz izlo`bu scenografa Alek-sandra Zlatovi}a u renoviranoj Galeriji.38 Tekst Borislava Peki}a Gene-rali ili srodstvo po oru`ju u re`iji Neboj{e Bradi}a, prva je premijerana Ve~erwoj sceni (3. oktobar 1991). Predstavi je prisustvovao pisac, aglavni akteri bili su prvaci srpske glume: Vlastimir \uza Stojiqkovi}(posle 1946. ponovo na sceni KP, povodom 40 godina rada nagra|en je re-plikom Lazarevog prstena iz 14. veka), Milija Vukovi}, uz jo{ jednu prva-kiwu, Qiqanu Tokovi}. Predstava je bila u selekciji Sterijinog pozorja1992. i Pozori{nih susreta Vojvodine. Generali ili srodstvo po oru`juuvr{tena je u anketi kriti~ara u 12 najboqih predstava u sezoni 1991/1992.(isticani su dobro ukonponovan tekst, re`ija, gluma). Kao upravnik, Ne-boj{a Bradi} je imao preciznu programsku i repertoarsku koncepciju: ot-vorenost, dinami~nost, razmenu...

Prvi put je KP bilo doma}in Festivala profesionalnih pozori{ta Sr-bije ,,Joakim Vuji}” 1992. @ak ili pokornost E`ena Joneska u re`iji Ne-boj{e Bradi}a, predstava je kojom su doma}ini otvorili susrete i dobilinagrade za najboqu predstavu, re`iju, glumu (Qiqana Blagojevi} za najboquulogu i Neboj{a Vrani} za najboqeg mladog glumca). Jo{ dve re`ije Neboj{eBradi}a, u dve uzastopne sezone donele su KP presti`ne nagrade na Festi-valu ,,Joakim Vuji}”. \eneral Milan Nedi} Sini{e Kova~evi}a bila je druganajboqa predstava u Pirotu 1993. (za re`iju je nagra|en Neboj{a Bradi}).Nagradu grada doma}ina i priznawe za najboqu ulogu dobio je BranislavCiga Jerini}. Wegovu glumu, kriti~ar Milo{ Petrovi} opisao je kao supe-riorno sigurnu ,,i kada odbija i kada prihvata du`nost predsednika okupa-cione vlade, i u brzim replikama sa nema~kim oficirom, i u emocionalnopunoj sceni sa suprugom @ivkom (Qiqana Tokovi} u jo{ jednoj ulozi ,,koja sepamti”) i slikom poginulog sina... \eneral Nedi} ostaje stamen u svojojuverenosti da je wegov postupak bio znak neminovnosti”.39 ,,Novim ~itawem”klasi~ne komedije Volpone Bena Yonsona, poentiran je ovaj niz nagrada naSusretima ,,Joakim Vuji}” u Kragujevcu 1994. Predstava je dobila pet nagrada:Neboj{a Bradi} za re`iju, Neboj{a Vrani} za ulogu Moske, Velizar Srb-qanovi} za scenografiju, Vawa Popovi} za kostim, ansambl predstave zanegovawe scenskog govora. Monodramom Jefimija Zvonimira Kosti}a u re-`iji Neboj{e Bradi}a sa Qiqanom Tokovi} u naslovnoj ulozi (Mala scena,1991) i popularnom komedijom Reja Kunija Kidaj od svoje `ene u prevodu ire`iji Lilijane Ivanovi} (1991), upotpuwena je repertoarska raznovrsnost.Vodviqski preokreti i brzi ritam zadr`ali su pa`wu publike i u~inili jejednom od najgledanijih predstava KP (stoto izvo|ewe obele`eno je 1997).Zahvaquju}i, izme|u ostaloga, i glumi Neboj{e Vrani}a, Qiqane \okovi},Olivere Viktorovi}, Dragana Marinkovi}a, Mihajla Viktorovi}a, Duke Jo-vanovi}a, Andreje Zlati}a i Zdravka Pavlovi}a.

Prisutnost na celoj teritoriji Srbije, zadr`an standard od pet pre-mijera u sezoni, otvorenost za gostovawa glumaca, rediteqa i ostalih pozo-

26

38 ,,Izlo`ba scenografija Aleksan-dra Zlatovi}a”, POLITIKA, Beo-grad 19. 9. 1991.

39 Milo{ Petrovi}, nav. delo, 67.

,,Dervi{ i smrt” (1995),Milija Vukovi} i Branislav Ciga

Jerini}

,,Najboqi fudbaler na svetu”(1987)

ri{nih profesionalaca, beogradski kriti~ari na premijerama – u mediji-ma su prime}eni kao jedinstveni, u okru`ewu devastiraju}e krize u ostalimpozori{tima. Sveop{ti uspeh Kru{evqana, izdvaja se u novinskim napi-sima: nagrade `irija, pune sale i na reprizama, gostovawa, dobri poslovnirezultati, kao i dve najuspe{nije sezone od 1969. (1991/1992. i 1992/1993).40

Pedesetim izvo|ewem predstave \eneral Milan Nedi}, 14. decembra 1993.krunisana je najproduktivnija sezona u istoriji KP: 180 predstava, pet pre-mijera, 60 hiqada gledalaca na gostovawima i mati~noj sceni.41 U vremekada je {tampawe ulaznica za pozori{te bilo skupqe od prihoda na blagaj-ni (uostalom, 1993. je i novinski papir bio obojen kvalitetom galopiraju}einflacije), kada su pozori{ta u Zaje~aru, U`icu, Pri{tini, [apcu jedvauspevala da odigraju jednu predstavu nedeqno, KP je bilo me|u tri najboqapozori{ta u Srbiji.42 Finansijsku odr`ivost, uz gradske vlasti, pomagalisu sponzori, donatori, privatne firme (~ak i u naturi).

Klasi~na dela svetske kwi`evnosti uz podjednaku zastupqenost doma}ihpisaca, ~inili su repertoar KP do kraja devedesetih: Skapenove podvale

@.B. Molijera u re`iji Aleksandre Kova~evi} (1992), Hvalisavi vojnik

T.M. Plauta u re`iji Du{ana Petrovi}a (1994), ^arlijeva tetka T. Bren-dona u re`iji Lilijane Ivanovi} (1995), Audijencija V. Havela u re`ijiVojina Paunovi}a (Mala scena, 1995), Mirandolina K. Goldonija u re`ijiVladimira Jevtovi}a (1995), Profesionalci: Nemi kelner H. Pintera ure`iji Neboj{e Bradi}a (Mala scena,1996), [umski raj u re`iji Voje Sol-datovi}a (1993); i predstave doma}e produkcije u re`iji Neboj{e Bradi}a:Bogaq i Tajni plamen (obnova, 1996), Lutam jo{ vitak M. Crwanskog,izvo|a~ki zahtevan, uz u~e{}e kompletnog ansambla, projekat je uprili~enpovodom stogodi{wice od ro|ewa Milo{a Crwanskog (premijera na Vu-kovom saboru u Tr{i}u 19. septembra 1993). Wujork, pri~a sa isto~ne stra-

ne N. Rom~evi}a (u~e{}e na Danima komedije u Jagodini 1995). Dervi{ i

smrt M. Selimovi}a (1995), jo{ jedan je roman pretvoren u prepoznatqivuBradi}evu pozori{nu poetiku, uz funkcionalnu scenografiju GeroslavaZari}a i igru Milije Vukovi}a, Vojina ]etkovi}a, Sa{e Petronijevi}a,Branislava Cige Jerini}a, Vlastimira \uze Stojiqkovi}a.

Smisao za prave poteze u pravom trenutku, pokazalo je KP anga`ovawemrediteqa sa ve} prepoznatiqivim biografijama: Qubomira Mucija Dra-{ki}a, Milana Karayi}a, Quboslava Majere i Jago{a Markovi}a. Predsta-ve [uma A.N. Ostrovskog (1995) i Jaje F. Marsoa (1996) u re`iji QubomiraDra{ki}a bile su u selekciji Susreta profesionalnih pozori{ta ,,JoakimVuji}” u Ni{u i Zaje~aru. Branislav Ciga Jerini} (Nesre}kovi}) i Vla-stimir \uza Stojiqkovi} (Sre}kovi}), dobili su Nagrade za plemenitopartnerstvo u predstavi [uma, za koju je Dra{ki} rekao ,,da je oda pozori-{tu i qudima koji su mu posve}eni”. Servantesov Teatar ~udesa (1995), Mo-lijerov Don @uan (1997), Labi{ovo Putovawe gospodina Peri{ona (1998),

27

40 ,,Uspe{ne kru{eva~ke sezone” (Slo-bodan @iki}), POLITIKA, Beograd22. 4. 1993.

41 ,,Za 60 hiqada qudi” (Q. Popovi}),BORBA, Beograd 6. 12. 1993.

42 ,,Kako do~ekati Godoa” (Avdo Muj~i-novi}), POLITIKA EKSPRES, Beo-grad 18. 12. 1993..

,,[uma” (1995),Vlastimir \uza Stojiqkovi}

28

,,]elava peva~ica” (1997),Zinaida Dedakin

,,Don @uan” (1997)

re`ije su Milana Karayi}a u KP. Dramaturg Branislav Nedi} je od ~etiri

Servantesove me|uigre napravio petu, komediju del arte Teatar ~udesa, sa

ansamblom spremnim za igru i improvizaciju koju su predvodili: Dragan

Marinkovi}, Neboj{a Vrani}, Bojan Veqovi}, Sa{a Petronijevi}, uz po-

dr{ku Duke Jovanovi}a, Dragane Zrnzevi}, Nata{e Markovi} i Jovanke

Mandi}. Don @uan je bio u selekciji Susreta ,,Joakim Vuji}” u Zaje~aru

1998. Nagra|eni su Dragana Zrnzevi} za epizodnu ulogu, Zoran Obrenovi} za

muziku, Geroslav Zari} za scenografiju i Bo`ana Jovanovi} za kostim.

Putovawe gospodina Peri{ona prvo je izvo|ewe ovog komada u Srbiji, s

novinskim podnaslovima ,,vodviq za Mimu Karayi}a”, zbog bravure koja je

nosila predstavu. Postavkom Simovi}eve Hasanaginice, rediteq Quboslav

Majera obezbedio je za KP drugo u~e{}e na Sterijinom pozorju (1998) (za

ulogu Hasanaginice nagradu je dobila Sawa Damjanovi}). Predstava je izve-

dena i na 33. Sve~anostima slobode na Slobodi{tu. Napokon, i Joneskova

]elava peva~ica u re`iji Jago{a Markovi}a (1997), progla{ena je za naj-

boqu na Danima komedije u Jagodini 1998. Na istom festivalu nagradu za

re`iju dobio je Jago{ Markovi}, Milena Dravi} za ulogu gospo|e Smit. Sve

ove predstave bile su na brojnim gostovawima u Smederevu, Para}inu, Kra-

gujevcu, Pri{tini, Podgorici, Zrewaninu, Novom Sadu, Kikindi, Beo-

gradu...

Posle visokog standarda koji je kao upravnik postavio Neboj{a Bradi},

na sednici Upravnog odbora 9. jula 1996. za novu upravnicu KP izabrana je

Jelena Ivanovi}.43 U svojim prvim medijskim obra}awima, ,,uz `equ da KP

bude li~na karta grada”, planirala je i princip za zaposlene, ,,jedan ~ovek

vi{e zadu`ewa”, ~esta gostovawa pozori{ta i glumaca iz Beograda, sa-

vremena evropska i srpska drama kao repertoarsko opredeqewe, ~etiri

premijere po sezoni, u~e{}e na svim festivalima, intezivni mese~ni ri-

tam, maksimalno prisustvo u svim pozori{tima Srbije. U tekstovima o KP

novinari su pisali kao ,,umivenom” i ,,pod konac” sre|enom pozori{tu,

apostrofiraju}i da upravnica od 32 zaposlenih tra`i perfekcionizam i

ta~nost (,,razvodnice su u dobro skrojenim kostimima, zaposleni u ele-

gentnim odelima, svi sa beyevima...”).44 Da ovo nisu bile samo puke impre-

sije novinara i prazna obe}awa, pokazali su rezultati: na Pozori{nim

danima u oktobru 1996. i 1997. izvedeno je deset najgledanijih predstava iz

Srbije i hit-predstave iz Beograda (~ime je pokazala ,,nepogre{iv izbor”).

KP je dobilo najzna~ajnije nagrade (i jedinu Sterijinu), i napokon, do-

kumentacija o radu pozori{ta bila je sre|ena (po iskustvima rediteqa

Mikija Stamenkovi}a, koji je snimio film o radu KP, bio je to veliki plus,

ve}ina pozori{ta ne ~uva organizovano plakate, fotografije, dokumen-

ta).45 Sezona 1997/1998. zavr{ena je sa 100 predstava, 55.000 gledalaca i 25

gostovawa.46 Dok su utisci novinara Blica, ,,da se svaki dinar u KP muko-

29

43 ,,Pred odgovornim poslom”, Jedni-stvo, Pri{tina 9. 7. 1996.

44 ,,Trag upravnice” (Mirjana Rado{e-vi}), POLITIKA, Beograd 9. 11. 1997.

45 ,,Vek Talije pod Bagdalom” (MikiStamenkvoi}), POLITIKA, Beograd22. 2. 1999.

46 ,,Rasprodate majske predstave” (Mir-jana Rado{evi}), POLITIKA, Beo-grad 27. 4. 1998.

30

,,Prokleta avlija”(1999)

,,Prokleta avlija” (1999),Neboj{a Dugali}

trpno dobija ube|ivawem nadle`nih i sponzora”,47 Politika pi{e ,,da se

sponzori javqaju sami”.

Kao {to su lepo po~ele, devedesete su se u KP zavr{ile na najboqi

na~in – Sterijinom nagradom za Andri}evu Prokletu avliju u dramati-

zaciji i re`iji Neboj{e Bradi}a. Na 45. Sterijinom pozorju odr`anom u

Novom Sadu od 26. maja do 3. juna 2000. predstava KP bila je apsolutni

pobednik. Nagrade su dodeqene za najboqu predstavu u celini, ukupan au-

torski projekat (re`ija i dramatizacija), Neboj{a Dugali} (Kara|oz), Na-

grada okruglog stola kritike. Pored rediteqa, u realizaciji i uspehu pred-

stave u~estvovali su: Milija Vukovi}, Neboj{a Dugali}, Vojin ]etkovi},

Neboj{a Milovanovi}, Dragan Marinkovi}, Bojan Veqovi}, Neboj{a Vra-

ni}, Sa{a Pilipovi}, Du{an Duka Jovanovi}, Du{an Dule Jovanovi}, Ser-

gej Trifunovi} (Nikola \uri~ko); kostimi Ivanka Jevtovi}, kompozitor-

ka Isisdora @ebeqan, dramaturg Jovan ]irilov, lektor Milo{ Petrovi},

likovnost Nesim Tahirovi}, dizajn svetla Milovoje Buturovi}, asistent

re`ije Branislav Nedi}. Prokleta avlija je u sezoni 1999/2000. imala 39

izvo|ewa i ,,pre{la 20 hiqada kilometara”.48 Na 36. Sve~anostima slobode

u amfiteatru Slobid{ta, predstavu je videlo oko 15.000 gledalaca. Us-

ledila su mnogobrojna putovawa i gostovawa na festivalima {irom zemqe

i regiona: Grad teatar Budva, Barski qetopis, Beograd, Ruma, Novi Sad,

Ni{, Vrwa~ka Bawa, Bawa Luka, Teatar fest Doboj, Herceg Novi, Tivat.

Pozori{ni dani 9. oktobra 2001. otvoreni su stotim izvo|ewem Proklete

avlije. Zanimqivo je da je predstava i posle vi{e godina zadr`ala istu

aktuelnost i interesovawe (gostovala je u Zagrebu, Puli, Rijeci, prvi put

nakon dve decenije).49 Posle {est godina od premijere, Prokleta avlija je

2005. na 4. Festivalu bosanko-hercegova~ke drame u Zenici progla{ena za

najboqu predstavu u celini, Neboj{a Bradi} dobio je nagradu za adaptaciju

i re`iju, Neboj{a Dugali} za najboqu ulogu. U anketi bawalu~kog Repor-

tera, u kojoj su u~estvovali pozori{ni kriti~ari iz zemqe i regiona, KP

progla{eno je za najboqe pozori{te u 1999.50

Neobi~ne okolnosti pratile su 2000. predstavu Laki komad Neboj{e

Rom~evi}a u re`iji Darijana Mihajlovi}a (duhovit naslov u Politici ilu-

strovao je de{avawa – Laki komad – te{ka komedija). Rediteqska sloboda u

interpretaciji teksta Neboj{e Rom~evi}a, pretila je da postane slu~aj,

odnosno spor izme|u pozori{ta i pisca. Na sre}u pri~a ima sre}an kraj:

predstava je dobila Zlatnog }urana za re`iju na Danima komedije u Jagodini

2001. Monodrama Matorci ili ta luckasta stovrewa Dragutina Mini}a u

re`iji Milanke Milosavqevi}, tako|e je 2000. bila u centru medijske pa-

`we. Glavna glumica, ,,kru{eva~ko ~udo od deteta”, dvanaestogodi{wa Vi-

{wa Petrovi} nizala je nagrade za glumu, i imala 200 izvo|ewa na sceni KP

(od premijere 3. februara 2000. do 4. oktobra 2002). Od de~jeg i stru~nog

31

47 ,,Pozori{te je ovde na tu`noj klac-kalici”, BLIC, Beograd 27. 3. 1998.

48 ,,Kult od avlije”, Ve~erwe novosti,Beograd 4. 5. 2000.

49 ,,Kru{eva~ko pozori{te u Hrvat-skoj”, BORBA, Beograd 25. 12. 2004.

50 ,,Kru{evqani najboqi”, NIN, Beo-grad 6. 1. 2000.

32

,,Laki komad”(2000)

,,Koreni”(2001)

`irija, monodrama je dobila prvu nagradu na Me|unarodnom festivalu eko-

lo{kih pozori{ta za decu.51

Odlukom Skup{tine op{tine Kru{evac, 16. decembra 2000. za, u po~etku

v.d. upravnika, imenovan je dramaturg Branislav Nedi}, najmla|i na toj

funkciji od osnivawa pozori{ta. Anga`ovan u KP i pre diplomirawa,

re`irao je de~je predstave Za~arano magarence (1995, adaptacija i re`ija) i

Novogodi{we magarence (1996); bio je dramaturg Servantesovog Teatra ~u-

desa (1995). Diplomirao je 8. maja 1998. predstavom za decu Rokenrol Joca i

super klinci (tekst i re`ija), ,,pravom poslasticom za najmla|e”.52 Bra-

nislav Nedi} profesionalno vodi KP ve} sedamnaest godina, uprkos dugo-

trajnoj dru{tvenoj, politi~koj i ekonomskoj tranziciji (najdu`i mandat u

dosada{woj istoriji KP). Progla{en je 2014. za najboqeg pozori{nog mena-

yera u Srbiji. Nedi}ev anga`man podrazumeva i mnogobrojne re`ije i adap-

tacije u KP. Autor je predstava za decu: Deda Mrazova ko~ija (1998 i 2005 i

2013.), Potraga za Deda Mrazom (1999), Vlade Divac i tim snova (2002),

Qubavne avanture vinogradarskog pu`a \ure (2007, re`ija), Novogodi{we

magarence (2010), Ma~ak u ~izmama (2011), Novogodi{wa bajka (2011), Tri

praseta i deda mraz (2012), Sveti Sava, posledwa no} (2014, re`ija), Sne-

{ko Beli} i paketi}i (2014); dramatizacije: Koreni (2001, sa Neboj{om

Bradi}em), Vaqevska bolnica (2015); scenografija i re`ija: Orden (2005),

re`ija: Kabare ~ekaj, bre (2017).

Izme|u 2001. i 2006. repertoar je `anrovski uravnote`en, uz dve an-

tologijske predstave (Koreni, Sviwski otac). Rediteq Neboj{a Bradi} je

jo{ jedno delo nacionalne kwi`evnosti preto~io je u pozori{nu predstavu

istoimenog naslova Koreni (2001). Adapatciju teksta zajedni~ki potpisuju

Neboj{a Bradi} i Branislav Nedi}. Premijeri je prisustvovao i pisac

Dobrica ]osi} i tom prilikom izjavio da je ,,predstava prevazi{la wegova

o~ekivawa, da su mladi daroviti qudi uspeli da naprave izvanrednu pred-

stavu”.53 U gluma~kom ansamblu su, uz Miliju Vukovi}a u ulozi A}ima Ka-

ti}a, bili Nenad Jezdi}, Pavle Peki} i Vojin ]etkovi}. Premijera je bila

pozori{ni doga|aj godine, sude}i po gostima i interesovawu medija. Pri-

jemom predstave bio je zadovoqan i rediteq Neboj{a Bradi}, ,,vidi se da su

gledaoci osetili dah i duh tog vremena... uspeli smo, da u jednoj sintezi

napravimo most izme|u tri veka.”54 Predstava je za pola sezone 49 puta bila

na sceni KP (2002/2003. bila je i na gostovawima u Srbiji, Crnoj Gori,

Republici Srpskoj). Na predstavi Sviwki otac Aleksandra Popovi}a u

re`iji Egona Savina (2004) u publici i ,,suze i smeh” – dragoceni spoj u

pozori{tu. Na brojnim gostovawima, ,,i nagrade `irija i ovacije u pub-

lici”.55 Bila je to prva re`ija Egona Savina u KP, a istovremeno prva van

Beograda i Novog Sada.56 Za {est meseci predstava je imala 25 izvo|ewa na

sceni KP.

33

51 ,,Kru{eva~ko ~udo od deteta ni`enagrade za glumu”, Ve~erwe novosti,Beograd 2. 9. 2000.

52 ,,Rokenerol Joca i super klinci”,Ve~erwe novosti, Beograd 1. 7. 1998.

53 ,,Saga o moravskoj Srbiji”, BLIC,Beograd 12. 12. 2001.

54 Navedeni naslov.

55 ,,Smeh i suze”, POLITIKA, Beo-grad 23. 4 .2004.

56 Pute{estvija i uspesi ,,Sviwskogoca” (Vladimir Popadi}), LUDUS,Beograd 3. 2005.

34

,,Vlade Divac i tim snova” (2002),Vlade Divac i DejanTon~i}

,,Sviwski otac” (2004),Dubravka Kovjani}, Neboj{a

Milovanovi} i Jelisaveta SekaSabli}

Predstava Sviwski otac dobila je nagrade na brojnim festivalima:

• najboqa na Susretima profesionalnih pozori{ta Srbije ,,Joakim Vu-ji}” u Kragujevcu 2005.

• Dubravka Kovjani} nagra|ena je za ulogu Duke Suji}, Marija Kalabi}za scenografiju.

• ,,Zoranov brk” dobila je Jelisaveta Seka Sabli} za najboqu glumicuve~eri na Danima ,,Zorana Radmilovi}a” u Zaje~aru 2005.

• na devetom Festivalu u U`icu 2005. od osam nagrada predstava je do-bila tri: Jelisaveta Seka Sabli} za glavnu `ensku ulogu, za mladuglumicu Dubravka Kovjani}, za scenografiju Marija Kalabi}.

• najboqa predstava po oceni i `irija i publike bila je i na ,,Teatarfestu” u Doboju 2006.

U ovom periodu na kartu vi{e gledala se komedija U mre`i Reja Kunija ure`iji Vladimira Popadi}a (2002), i u tako|e Popadi}evoj re`iji Zvez-

dana pra{ina Du{ana Kova~evi}a (2005). Predstava za decu Vlade Divac i

tim snova po tekstu i u re`iji Branislava Nedi}a (2002), bila je popularnana sceni KP, ali i na gostovawu u pozori{tu ,,Bo{ko Buha” u Beogradu(2003). Predstava Orden po tekstu Du{ana Mikqe u re`iji BranislavaNedi}a (2005) nagra|ena je na Me|unarodnom festivalu kamernih teatara,,Slavjanski venac” u Moskvi, Specijalnom nagradom za savremeno odigranupredstavu, za sporednu ulogu (Biqana Joci}) i priznawem ruskog Udru`ewaratnih veterana Avganistana za izuzetan pristup ratnoj tematici. Kada sepodvu~e crta, sezona 2004/2005. najtrofejnija je i ,,najblistavija” u {ez-desetogodi{woj istoriji KP. Istovremeno i najbogatija: odr`ano je 259programa, 126 predstava (30 gostuju}ih na sceni KP, 50 gostovawa van Kru-{evca). Na 14 festivala, ,,skupqeno” je 25 nagrada; sa 50 izvo|ewa najgle-danija predstva je Sviwski otac; KP je nagra|eno Vidovdanskom poveqomgrada Kru{evca, ,,na izvanredan prijem nai{la je Prokleta avlija u za-greba~kom ’Kerempuhu’; uz kolegijalnu podr{ku Beogradskog dramskog po-zori{ta i materijalnu Skup{tine op{tine Kru{evac, zavr{ena je sezonaza pam}ewe”.57

Sv. Porfirije krsna je slava KP od 2005. – prvi kola~ar bio je upravnikBranislav Nedi}.58 Bio bi ovo besprekoran period za KP, da glumci, potradiciji, nisu bili zadovoqni platama 2002. (najavqen je {trajk).59

Premijerom predstave La`a i parala`a J. S. Popovi}a u re`iji Pre-draga Stojmenovi}a (2006), zvani~no su po~eli jubileji u KP: 150 godina odsmrti, 200 godina od ro|ewa J.S. Popovi}a i 60 godina rada KP. U jubi-larnoj godini unapre|en je enterijer sale, zgrada je spoqa i iznutra ,,dote-rana”, i po{to se ni{ta ne podrazumeva, KP je dobilo i natpis iznad ulaza.Izlo`bom ,,Pozori{ni plakat i grafi~ko oblikovawe KP 1996-2006”, ko-medijom Reja Kunija i Yona ^epmena Pozovi M radi preqube u re`ijiVladimira Popadi}a (14. oktobar 2006), gostovawem Beogradskog dramskog

35

57 ,,Nagrada za nagradom” (RadmilaStankovi}), POLITIKA, Beograd 5.7. 2005.

58 ,,Proslavqen Sv. Porfirije”, PO-LITIKA, Beograd 29. 9. 2006.

59 ,,Plate prema radu ili {trajk?”BORBA, Beograd 18. 4. 2002.

36

,,Pozovi M radi preqube”(2006)

,,Lepotica i zver” (2008),Biqana Nikoli}

pozori{ta, uz jo{ mnogo prigodnih doga|aja, zavr{ilo se obele`avawe{ezdesetogodi{wice KP.60 Komedija Pozovi M radi preqube u~estvovalaje na festivalima Dani komedije u Jagodini i ,,Joakim Vuji}” 2007. (nagraduje dobio Bojan Veqovi} za ulogu Henrija), te je imala sedamdesetak iz-vo|ewa na mati~noj sceni. Na Festivalu bosanske drame u Zenici 2006.predstava Neboj{e Bradi}a Dervi{ i smrt jo{ jednom je nagra|ena (Vojin]etkovi} za najboqu ulogu i Geroslav Zari} za scenografiju).

Izme|u 2006. i 2016. zadr`an je proveren repertoarski koncept – popu-larne komedije, ,,~udesno dobre predstave za decu”, savremeni tekstovi inovi, koprodukcijski model, kao isplativ na~in umre`avawa srpskih pozo-ri{ta i decentralizacija kulturne ponude. Norway. Today, Igora Bauersima ure`iji Ane Tomovi}, predstava u koprodukciji sa BDP-om, otvorila je se-zonu 2007/2008. po tvrdwama dnevnih novina, ,,kao spektakl, jer to predstavazaslu`uje, od publike je nagra|ena aplauzom i gromoglasnim vriskom, po-sebno gluma Suzane Luki}”.61 Ipak je sezonu, kao ,,kapitalni poduhvat”, obe-le`ila Tvr|ava Me{e Selimovi}a u re`iji Neboj{e Bradi}a 2008. Uvekaktuelna tema odnosa pojedinca i sistema, svest o nemo}i pred silom i strah,na scenu je preneta uz pomo} sjajne scenografije gosta iz Turske NurlulahaTun~era (nagrada za scenografiju na 44. Susretima ,,Joakim Vuji}” 2008. uKru{evcu i u Zenici na Festivalu bosanske drame) i muzike Zorana Eri}a.Podela je jo{ jedan kvalitet predstave: Branislav Trifunovi}, TomislavTrifunovi}, Vuk Kosti} (nagrada na 44. Susretima ,,Joakim Vuji}” 2008. uKru{evcu) i uloga Milije Vukovi}a, za koju je rekao da je ubraja me|u desetnajuspe{nijih, antologijskih (od, do tada 126 odigranih). Tvr|ava je u~e-stvovala na pet festivala (Sterijinom pozorju, Susretima ,,Joakim Vuji}”,specijalna nagrada za dramatizaciju, u Doboju, specijalna nagrada za re`iju...).

Lepotica i zver u adpatciji @eqka Huba~a i re`iji Zorana Lozan~i}a(2008), ve} je od aktera najavqena kao ,,~udo od predstave, sa maskama ilutkarskim simbolima kao praznikom za o~i.”62 Sude}i po odu{evqenimreakcijama publike, bili su u pravu. Lepotica (Biqana Nikoli}) i Zver(Dejan Ton~i}) bili su prava kombinacija. Usledile su nagrade: predstava jebila najboqa na 16. Me|unarodnom festivalu za decu u Kotoru, Dejan Ton-~i} (Zver) bio je najboqi glumac festivala;63 Lepotica i Zver je i na,,Malom Joakimu” 2009. tako|e bila najboqa predstava. Sa 7 premijera, 45gostovawa i organizacijom 44. Susreta ,,Joakim Vuji}”, zavr{ena je sezona2007/2008.

Prvobitno pripremqen za izvo|ewen na Slobodi{tu, Dundo Maroje Ma-rina Dr`i}a u re`iji Kokana Mladenovi}a (26. 06.2009), zbog ki{e je pre-mijerno izveden na sceni KP. Teatrolog Jovan ]irilov ocenio je prvupredstavu Kokana Mladenovi}a u KP, kao ,,umetni~ko i istovremeno popu-larno ostvarewe, metaforu sveop{tih i svevremenskih te`wi za slobo-dom”.64 Inspirisan idejom da podseti na Dunda Maroja u re`iji svoga pro-

37

60 ,,Talija nad Bagdalom” (RadmilaStankovi}), Politika, 28. 4. 2006.

61 ,,Qubav nad ponorom”, Ve~erwe no-vosti, Beograd 18. 9. 2007.

62 ,,Bajka za sve”, Ve~erwe novosti, Be-ograd 18. 4. 2008.

63 ,,Iz Kotora dva lovora”, Ve~erwenovosti, Beograd 12. 7. 2008.

64 ,,Dundo na Slobodi{tu”, Ve~erwenovosti, Beograd 2. 6. 2009.

fesora Miroslava Belovi}a, Kokan Mladenovi} je sve likove (iskqu~ivomu{karce) smestio u Kazneno-popravni zavod u Kru{evcu. Rizik se ispla-tio, predstava je imala preko 60 izvo|ewa, na festivalima je dobila oko 30nagrada, od toga dvadeset prvih:

• apsolutni pobednik na Danima komedije u Jagodini 2010.

• najboqa predstava naTeatar festu u Doboju 2010.

• Festival ,,Joakim Vuji}” u Pirotu 2010. (izme|u ostalih nagra|eni suBoba Stojimirovi} za mladog glumca, Marija Kalabi} za scenogra-fiju, Maja Mirkovi} za kostim, i ansambl za kolektivnu igru...

Dundo Maroje je prvo dobro primqen na aprilskoj turneji 2012. u NovomPazaru i u tkz. regionu: Herceg Novom, Kotoru, Puli, Umagu, Zagrebu, Ko-pru. Prema tekstu Branislave Ili}, Kokan Mladenovi} je 2011. re`irao uKP i predstavu Iza re{etaka (na Festivalu ,,Joakim Vuji}” u Pirotu 2012.nagra|en je za re`iju, Bojan Veqovi} za ulogu Upravnika).65

Tri `anrovski razli~ite predstave, ali i tekstovi tri inspirativnapisca, polazi{te su za premijere u sezoni 2012/2013: Purpurno ostrvo Mi-haila Bulgakova u re`iji Ane \or|evi}, Govorite li australijski? Ugqe-{e [ajtinca u re`iji Sne`ane Udicki, Mi ~ekamo bebu Stevana Kopriviceu re`iji Vladimira Popadi}a. Na Festivalu ,,Joakim Vuji}” u Lazarevcu2013. KP je za Purpurno ostrvo dobilo Specijalnu nagradu za kolektivnuigru ansambla: Dejan Ton~i}, Tomislav Trifunovi}, Branko Jankovi}, Bi-qana Joci}-Savi}, Zorana Karaji}, Nikola Raki}, Jovanka Andri}, DraganMarinkovi}, Sla|ana Nestorovi} Risti}, Du{an Dule Jovanovi}, Milo{\urovi}. Iako je sve po~elo sa nekoliko songova, predstava Mi ~ekamo

bebu, zavr{ila se kao prvi, uspe{ni mjuzikl u KP (12 songova i 12 glumaca,mnogi od wih mladi su glumci rodom iz Kru{evca, na zavr{nim godinamastudija ili tek diplomirani). Tekst Ugqe{e [ajtinca Govorite li aus-

tralijski? po re~ima kriti~arke Ane Tasi} ,,osvaja pa`wu zbog verodo-stojnog odraza stawa na{ih `ivota, jasno ucrtanih nedoumica i konstant-nih trzaja, ali i zbog prodornog humora likova o~ajnika sa kojima se lakomo`emo identifikovati... Mladi par Dejan (Dejan Ton~i}) i Vesna (MarijaGa{i}) koji `ive kao podstanari kod nakin|urene kafanske pevaqke Stane(Biqana Joci}-Savi})... Osim navedenih, treba izdvojiti likove pokojnogdeda Svete koji razbija racionalnost realiteta i u pri~u uvodi fantastiku(Tomislav Trifunovi})...”66

Predstava Lepotica Linejna Martina Makdone u re`iji Milo{a Jago-di}a, u koprodukciji Art teme i KP, premijerno je odigrana 2013. Irskaverzija univerzalnog, su{tinskog i uvek aktuelnog odnosa izme|u domi-nantne majke (Qiqana Stjepanovi}) i neostvarene k}erke (Jelena Staj-kovac), uz uverqive uloge Dejana Ton~i}a i Nikole Raki}a, i posle ~etirigodine na repertoaru je KP, kao i na kontinuiranim gostovawima (50 iz-vo|ewa). Predstava je nagra|ena na 11. Pozori{nom festivalu u Aran|e-

38

65 Dejan Pen~i} Poqanski (prire-dio), 50 GODINA JOAKIMA, Zajed-nica profesionalnih pozori{ta Sr-bije 2015, 70.

66 ,,Turoban `ivot u Srbiji” (Ana Ta-si}), POLITIKA, Beograd 27. 5. 2013

,,Lepotica Linejna” (2013),Jelena Stajkovac i

Qiqana Stjepanovi}

lovcu (2015), na Danima ,,Zorana Radmilovi}a” u Zaje~aru 2014. (,,Zoranovbrk” pripao je Jeleni Stajkovac), na Festivalu ,,Teatar u Tvr|avi” u Smede-revu 2014. Nagrada za mladu nadu festivala pripala je Nikoli Raki}u.

Tri velike koprodukcije KP povezuje pisac Branislav Nu{i}: Put oko

sveta (2010), Devestopetnaesta (2013), Doktor Nu{i} (2014). Povodi surazli~iti, kao i rediteqske estetike.

Predstava Put oko sveta u adaptaciji i re`iji Juga Radivojevi}a (ukoprodukciji sa Festivalom Dani komedije) igrana je 25 puta na mati~nojsceni, na gostovawima 15.

Nagrade:

• nagrade u pet kategorija na Festivalu Dani komedije u Jagodini 2011.(izme|u ostalih: za najboqu predstavu, re`iju, za najboqu mu{ku uloguMilorad Mandi} Manda (,,Zlatni }uran”).

• najboqa predstava prema oceni publike (ocena 4,83) na Festivalu Nu-{i}evi dani u Smedervu.

• ,,Joakimova nagrada” za najboqu ulogu dodeqena je Miloradu Mandi}uMandi za ulogu Jovan~e Mici}a, Joakim fest u Kragujevcu 2011.

• na 47. Festivalu ,,Joakim Vuji}” u Pirotu 2011. nagra|en je MiloradMandi} Manda za ulogu Jovan~e Mici}a, za scenografiju Jelena Sto-ku}a.

Povdom stogodi{wice od po~etka Velikog rata, KP, NP Ni{ i Centarza kulturu ,,Vuk Karayi}” iz Loznice, zajedni~ki su pripremili predstavuDevestopetnesta, prema jednom od prvih, nedovoqno poznatih romana Bra-nislava Nu{i}a (posve}enog sinu, koji je kao vojnik poginuo u Prvom svet-skom ratu), u dramatizaciji Spasoja @. Milovanovi}a. Rediteq Milan Ne-{kovi}, istakao je da je akcenat na ,,tragedijama pojedinaca koji su ~inilinarod u zbegu”.67 Sve~ana pretpremijera odr`ana je na Vidovdan, 28. juna2013. u amfiteatru Slobodi{ta. Predstava je imala 50 izvo|ewa (36 namati~noj sceni, 14 na gostovawima) i dobila 12 nagrada.

Nagrade:

• ,,Zoranov brk” za gluma~ku bravuru ve~eri dobio je Bojan Veqovi} na22. ,,Danima Zorana Radmilovi}a”.

• nagradu za najboqu predstavu prema odluci i `irija i publike naFestivalu praizvedbi u Aleksincu 2013. (specijalno priznawe za re-`iju pripalo je Milanu Ne{kovi}u, nagradu za Glumca ve~eri dobio jeDejan Ton~i}, za epizodnu ulogu Bojan Veqovi}).

• nagrada za najboqu predstavu na Festivalu ,,Teatar u tvr|avi” 2014. inagrada za najboqe gluma~ko ostvarewe Dejanu Ton~i}u.

• nagrada za najboqu predstavu na ,,Bucinim danima” u Aleksandrovcu2015. kao i nagrada za najboqu ulogu Biqani Joci} Savi}.

Tre}a predstava Kokana Mladenovi}a u KP Doktor Nu{i} (u kopro-dukciji sa NP Sombor, 2014), Nu{i} je u novom kqu~u, netradicionalnom.68

39

67 ,,Tragedija naroda u zbegu” (S. Ba-bovi}), Ve~erwe novosti, Beograd 4. 6.2013.

68 Prikaz predstave je u kritikama(primedba B.O)

40

,,Put oko sveta”,(2010),

Milorad Mandi}

,,Devestopetnaesta”(2013)

Predstava je imala 45 izvo|ewa (22 na mati~nim scenama, 23 na gostova-wima).

Nagrade za najboqu predstavu:

• Festival pozori{ne klasike ,,Vr{a~ka pozori{na jesen”, 2014. (i na-grada za re`iju).

• Teatar fest ,,Petar Ko~i}”, Bawa Luka, 2015. (i nagrada za najboqegrediteqa).

• Festival profesionalnih pozori{ta Srbije ,,Joakim Vuji}”, [abac,2015. (nagrada okruglog stola kritike).

• Dani komedije, Jagodina, 2015. (nagrada ,,Mija Aleksi}” za najboqupredstavu u celini).

• Sterijino pozorje, Novi Sad, 2015. (Nagrada Okruglog stola kritikeza najboqu predstavu).

• Festival prvoizvedenih predstava, Aleksinac (i nagrada za re`iju)

• ,,Festival pobednika festivala”, Rakovica 2014.

• najboqa predstava prema oceni publike na Festivalu ,,Teatar u jednomdejstvu” Mladenovac, 2015.

Predstava Vaqevska bolnica, po romanu Dobrice ]osi}a u dramati-zaciji Branislava Nedi}a i re`iji Slavenka Saletovi}a, jo{ jedna je ko-produkcija (KP, Centar za kulturu Loznica, Fakultet umetnosti KosovskaMitrovica) posve}ena stogodi{wici Prvog svetskoga rata (prigodno jeizvedena povodom dana oslobo|wa Kru{evca 14. oktobra 2015). U vi{e-slojnoj pri~i o ratnoj bolnici u Vaqevu u~estvuje ~ak devetnaest glumaca,koje u glavnoj ulozi doktora Mihajla Radi}a, predvodi Kru{evqanin Marko@ivi}.69

Jubilarna godina u KP po~ela je premijerom de~je predstave Aladin udramatizaciji Spasoja @. Milovanovi}a i re`iji Zorana Lozan~i}a (14.marta 2016). Tradicija vrhunskih predstava za decu nastavqena je i ovom,,brodvejskom postavkom”. Prema oceni rediteqa, Aladin je ,,kompleksnabajka, koja se jednako igra i za decu i za odrasle”.70 Gluma~ku podelu ~ine:Dejan Ton~i}, Nikola Raki}, Marija Vidakovi}... Na prole}nim de~jimfestivalima 2017. (Zvezdari{te, Mali Joakim, festival u Zej~aru) oce-wena je sa najvi{im ocenama od najmla|e publike (blizu petice).

Premijerom komedije Buzdovan Kleme Grubi{i}a u re`iji PredragaStojmenovi}a (24. oktobra 2016), Sve~anom akademijom i izlo`bom Muzejapozori{ne umetnosti Srbije o sedamdesetogodi{wem radu, obele`en je jo{jedan ro|endan Kru{eva~kog pozori{ta.

Glumci, dominantni akteri

Jedna od pri~a o Kru{evcu, mogla bi da bude i pri~a o glumcima, trajnomresursu, na radost publike. Po~iwe sa profesorom Borom Mihailovi}em,

41

69 ,,Vaqevska bolnica premijerno uKru{evcu”, POLITIKA, Beograd 14.10. 2015.

70 ,,^arolija duha iz lampe” (S. Ba-bovi}), Ve~erwe novosti, Beograd 14.03. 2016

42

,,Aladin”(2016)

,,Vaqevska bolnica”(2015)

Marko @ivi}

zatim se niz se nastavqa sa wegovim otkri}ima: Mirosalavom Petrovi}em,Radmilom Savi}evi} (od 1946. do 1956 u odigrala je 49 uloga u KP), Mihaj-lom Paskaqevi}em, Bo`idarom Savi}evi}em, Milanom Puzi}em, Vlasti-mirom \uzom Stojiqkovi}em, Olgicom Stanisavqevi}, Ta{kom Na~i}em,Zoricom Stefanovi}, Dragicom Tomas, Vlastom Radovanovi}, Verom Be-logrli}, Vojom Miri}em, Miodragom Petrovi}em ^kaqom (najdra`i |akprofesora Mihailovi}a). I pre wih, glumci iz razli~itih profesija: MijaNauparac, Leka Bo{wanac, Qubica Nikoli}, Milorad \orgovi} (preko3000 hiqade uloga, najdra`a u predstavi Zajedni~ki stan, omiqeni partnerMiodrag Petrovi} ^kaqa).

I na karju prvaci: Milija Vukovi}, Zoran Karaji}, Tomislav Trifu-novi}, Qiqana Tokovi}, Qiqana \okovi}.

Izme|u Milije Vukovi}a i KP stoji znak jednakosti. Glumac sa najvi{epozori{nih festivalskih nagrada u Srbiji, decenije u KP obele`io jenajrazli~itijim ulogama, bio je: Jevrem Proki} u Narodnom poslaniku,[arl Pomel u Viktoru ili deci na vlasti, Novak u Kamenu za pod glavu,Volpone u Volponeu ili liscu, Mitke u Ko{tani, Agaton u O`alo{}enoj

porodici, Raskoqnikov u Zlo~inu i kazni, Beg Pintorovi} u Hasanaginici,dr Mihajlovi} u [ovinisti~koj farsi, Vasa Vu~urevi} u Mre{}ewu {a-

rana, Vojvoda Jezdimir u Ru`ewu naroda, Vosmibratov u [umi, Nemac u\eneralu Milanu Nedi}u, Ahmed Nurudin u Dervi{u i smrti, Jerotije uSumwivom licu...

Prvakiwa KP Qiqana Tokovi}, ,,bez ustupaka i popu{tawa, igrala jerepertoar {irom Srbije, zra~ila je rafinmanom engleske {kolovane glu-mice, a imala je i ne{to vizantijski toplo, melanholi~no... lirska heroina,ispuwavala je ~itavo polustole}e KP u usponu.”71 Po oceni kriti~ara nekeod wenih antologijski uloga bile su: Majka @ak (@ak ili pokornost),Jefimija (Lazar, veliki knez), @ivka Nedi} (General Milan Nedi}, po-sledwa uloga), Eliza Dulitl (Pigmalion), Katarina (Hronika o Marme-

ladovima), Hasanaginica (Hasasanaginica), Aleksandra (Kolomba), Prin-ceza Ana (Hazarski re~nik), slikarka Hester (Duboko plavo more), Jelena(Draga Jelena Sergejevna)...

Glumci sa najvi{e nagrada u KP su: Tomislav Trifunovi}, Zoran Ka-raji}, Andreja Zlati}, Neboj{a Vrani}, Milan \ur|evi}, Du{an Duka Jova-novi}, Du{an Dule Jovanovi}, Dragan Marinkovi}, Bojan Veqovi}, DejanTon~i}, Sa{a Petronijevi}, Nikola Pantovi}, Nikola Raki}, Qiqana To-kovi}, Qiqana \okovi}, Radmila Dinulovi}, Biqana Joci} Savi}, Sla-|ana Nestorovi} Risti}, Dragana Zrnzevi}...

Kru{evqani Vojin ]etkovi} i Marko @ivi}, pored beogradskih kari-jera, stalni su ,,gosti” KP.

Od 2002. grad Kru{evac i KP zajedni~ki rade na realizaciji predloga zaure|ewe partera oko pozori{ne zgrade u centru grada, pod jo{ uvek radnim

43

71 Milosav Mirkovi}, nav. delo, 112--113.

Milija Vukovi}

Qiqana Tokovi}

imenom Trg glumaca. Prvi koraci su u~iweni – na fasadi KP stalna jeizlo`ba fotografija velikog formata ,,Prozori se}awa”, podsetnik naDragoslava Vasiqevi}a Figu, Qubinku Bobi}, Borisava Mihailovi}a,Miodraga Petrovi}a ^kaqu, Radmilu Savi}evi}, Ta{ka Na~i}a, MilanaPuzi}a, Batu Paskaqevi}a, Vlastimira \uzu Stojiqkovi}a. Ukoliko seprojekat do kraja ostvari, Kru{evac }e biti grad sa jedinstvenim trgom uSrbiji – Trgom glumaca.

* * *Sredwovekovna carska prestonica, kosovski mitovi, Bagdala, Slobodi-

{te, Gradska ve}nica sa najlep{im podnim mozaikom (rad Mladena Sibino-vi}a), deo su kru{eva~kih identiteta. Jo{ jedna vrednost i znak prepozna-vawa je i Kru{eva~ko pozori{te. Zasluge za takav status nisu slu~ajne, ve}su posledica upornog rada i borbe za naklonost publike. I to se prepozna-lo, ne samo u kru{eva~kom, ve} i u srpskom kulturnom prostoru. Po mnogimpokazateqima, KP je ve} odavno boqi deo srpske pozori{ne ponude (jedinopozori{te u Srbiji sa pet nagrada ,,Mija Aleksi}” za najboqu predstavu naDanima komedije, u privilegovanoj je grupi pozori{ta s najvi{im pri-znawem – Sterijinom nagradom). Kru{evqani su vrlo rano uveli princip,,otvorenih vrata”, stalnih putovawa, dvosmernih gostovawa, razmene. Se-zona tradicionalno po~iwe u oktobru, Pozori{nim danima (gostovawimanajboqih pozori{nih predstava iz Srbije), premijerom koju prati izlo`ba(galerijski prostor ima ozbiqnu vi{edecenijsku izlo`benu aktivnost), za-vr{ava se na Sve~anostima slobode na Slobodi{tu od 28. juna do. 7 jula. Daima razvijen nagon da opstane, pokazalo je Kru{eva~ko pozori{te trajawempod svim okolnostima ili uprkos wima. I tako sedamdeset godina.

44

Du{an Duka Jovanovi}

Tomislav Trifunovi} Zoran Karaji}

Kritike

• Mirni qudi (1955)

Nepotpisana kritika: Mirni qudi

– Premijera u Narodnom pozori{tu u Kru{evcu –

,,POBEDA”, Kru{evac, 4. 11. 1955.

,,Posle romana ,,Mladi lavovi” ameri~ki pisac Irvin[o predstavio nam se dramom ,,Filip i Jona” (Mirni qudi).Ovom prilikom Irvin [o je zahvatio jedan u`i, ali ne imali problem ameri~kog dru{tva – gangsterstvo... RediteqAleksandar \or|evi}, kao gost postavio je uspe{no komad.Wegova je velika zasluga {to je uspeo da o~uva jedinstvopredstave. Bez uspona i padova predstava je iz slike u slikuizrasla u skladnu celinu. On je uspe{no izgradio tokom~itave predstave poetski {timung... Bora Mihajlovi} kaoJona Gudman i Leka Bo{wanac kao Filip Anagnos sa savr-{enom merom i diskretnom glumom uspe{no su nosili glav-ne role. Psiholo{ki do`ivqeno ostvarili su likove mir-nih ribara. U glasu i pokretima bilo je neke tihe sigurno-sti koju retko sre}emo i kod poznatijih glumaca. Ki}aErdeqanovi} imala je te`ak zadatak tuma~e}i lik Stele,kao jedinstva pro`ivqenog i nedo`ivqenog, grubog isku-stva i romanti~nih snova... Sima Krstovi} svojom pojavom igestovima dao je ubedqiv lik gangstera Gofa mada je biomawe uverqiv u scenama iskrenog pri~awa o svojoj pro{lo-sti. Radmila Dinulovi} unela je svojom pojavom, so~nom re-~enicom, bogatim glasom dosta `ivosti i neposrednosti napozornicu. Qubica Nikoli} sa uspehom je igrala klasi~nilik nervozne i nezadovoqne `ene koju je vreme `ivota obo-rilo. Mile \orgovi} ostvario je sa ubedqivom sigurno{}uprostosrda~nog policajca... Kostimi Ane Kulik solidni.Narodno pozori{te ovom predstavom pokazalo je da je spo-sobno za solidna umetni~ka ostvarewa. Ova premijera nijezaslu`ila da se igra pred polupraznom salom...”

• Nebeski odred (1957)

V. Li~ina: Nesumwivi uspeh

– Povodom premijere ,,NEBESKI ODRED” u Narod-

nom pozori{tu u Kru{evcu, ,,POBEDA”, Kru{evac,

18. 10. 1957.

,,Nebeski odred na sceni Narodnog pozori{ta u Kru-{evcu, u re`iji Borjane Prodanovi}, do`iveo je svoj za-slu`eni trijumf. Ne samo kao realizacija ve} i kao nada da}e ova ku}a ponovo okupiti oko sebe zahvalnu publiku. Ucelini uzeto, re`ija je bila vrlo dobra, a mestimi~no izvr-sna. Ovo se naro~ito odnosi na one scene u kojima se odvijajudve ili tri paralelne radwe. Svaka od wih je odli~no obra-|ena i uklopqena u jednu sjajnu celinu. Mo`emo bez pre-terivawa re}i da je ovo najboqa re`ija Borjane Prodanovi}u na{em pozori{tu. Kolektiv je uspe{no savladao sve te-{ko}e koje mu je postavqao ovaj divni tekst. Pa ipak, mora-mo izdvojiti tri glumca koji su po na{em mi{qewu briqi-rali ove, u svakom pogledu uspele ve~eri. To su: neuporediviM. \orgovi} u ulozi Zelenog (odavno ga nismo videli takoraznovrsnog, tako podjednako dobrog i u scenama strave i su-rovog, crnog humora na ivici smrti), V. Josifovi} kao Mu-zelman (ne zna se kada je boqi: da li u prvom ~inu kada nam jeupravo demonstrirao svoje ne male mogu}nosti ili pri kra-ju, kada je besprekorno odigrao ulogu poludele `rtve) i @.Mitrovi} (upravo on nam je najboqe pokazao kako ~ovek uborbi za goli `ivot postaje podlac).”

• Podvala (1969)

Dragomir Lazi}: \orgovi}ev Vule Pupavac, POBE-DA, Kru{evac, 21. 2. 1969.– Premijere Milovan Gli{i}: ,,Podvala” – rediteqBora Mihajlovi}

,,Sa malim mogu}nostima Kru{eva~ko pozori{te izve-lo je svoju prvu predstavu nadahnuto i smelo – mo`e seslobodno re}i da slabih mesta nije bilo. Ipak, jedna ulogadala je ton celoj ve~eri. Bio je to Vule Pupavac u tuma~ewuzaista izvrsnog Milorada \orgovi}a... Od onog trenutkakad nam se wegov Vule Pupavac predstavi sa plajvazom ikwigom veresije, pa do zavr{ne scene – ne predstaje da nasiznena|uje i pleni jedna do te mere izvr{ena transfor-macija – pred kojom ostajemo tako elementarno odani i is-kreni kao {to je i sam \orgovi}... Ne znam koji su sve\orgovi}evi interesi i kakvi su. Znam da je to vrstan VulePupavac. Mislim, to je onaj pravi Pupavac, onaj Gli{i}ev,i mislim da je od interesa, ne samo za glumca nego i za

45

ostale, ovaj podatak... Jedna istina osta}e uvek neoboriva.Talenat i rad moraju dati pozitivan rezultat. Tu nikadnije bilo spora. A ova kreacija, kao i ~itava predstava ure`iji iskusnog Bore Mihajlovi}a koji je i tuma~io jednuod vode}ih uloga, a i ostalih u~esnika, pokazala je mo-gu}nosti i ostvarewa dostojna na{e pa`we.”

• Carica Milica (1971)

Dragomir Lazi}: Petar Petrovi}-Pecija: CARI-

CA MILICA, POBEDA, Kru{evac, 24. 9. 1971.

,,Povode}i se za ukusom {iroke publike i `ele}i da ina taj na~in obele`i proslavu {est vekova postojawa svogagrada, Kru{eva~ko pozori{te stavilo je na repertoar ko-mad mnogo kritikovanog i osporavanog Petra S. Petrovi}a– Pecija. Ako su ambicije pozori{ta bile opravdane, ondaje ono postiglo pun pogodak. Skoro da nije bilo gledaocakoji, na ovaj ili onaj na~in, nije posle predstave izraziosvoje zadovoqstvo op{tim utiskom i, tim merilima mere-na, ova predstava do`ivela je nesumwivi uspeh. Svakako dasu svemu ovome pogodovale mnoge okolnosti, a me|u wimamo`da najvi{e ona koju je primetio i sam rediteq VlastaRadovanovi} – da je ,,Carica Milica” najzrelije i najsce-ni~nije Pecijino delo. Postavqaju}i ,,Caricu Milicu”Radovanovi} je nastojao da je predstavi na pre svega pri-godan karakter... Oslobo|ena mitskog oreola i patetike,Carica Milica Olgice Stanisavqevi} predstavila se kaopametna, rukovodna `ena koja odmerava svaki svoj potez imisaono, poetski i emotivno valorizuje re~... U vrlo slo-`enoj ulozi Olivere, iako sa nedovoqno scenskog iskustvaali sa iskreno{}u kakvu samo mladost mo`e da ima, pri-jatno je iznenadila Qiqana \okovi}...

• Kolomba (1972)

Dragomir Lazi}: @an Anuj: KOLOMBA, POBEDA,Kru{evac, 7. 4.1972.Premijera u Kru{eva~kom pozori{tu

,,’Kolomba’ nam se predstavqa kao jedna moralna meta-fora na{eg doba su`enog do projekcije povr{nog i zabav-nog ali koja, u masi svog kvaliteta, kona~no ipak dopire ido traumati~nih uzbu|ewa i jetkog cinizma... U shvatawu ipostavqawu Anujevog dela rediteq Viktorovi} se kretaood ~iwenice da ova komedija ima sna`nu, gotovo magi~nuprivla~nost fabule i sasvim jasno izdiferncirane likovekoji, u odre|enim situacijama, deluju, rekli bismo, izra-staju pred nama i neodoqivo se name}u poput atraktivnog

{tiva koje brzo zaboravqamo... U ulozi Kolombe, @ili-jenove `ene, mlada Qiqana \okovi} ostvarila je do sadasvoju najboqu kreaciju... Uro|ena qupkost i {arm, nepo-srednost i lako}a kojom se \okovi}eva kretala po scenikao i weni eksterijerni kvaliteti upravo su doprineliprijatnom utisku o~iglednog napretka ove glumice. I zaTomislava Trifunovi}a mo`emo re}i da je kao @ilijen,posle jednogodi{weg prilago|avawa i tra`ewa mesta uovom teatru, kona~no dao svoju punu meru. Wegov @ilijen jenesumwivo do danas najzna~ajnije ostvarewe ovog glumca.Jo{ jedna uloga zaslu`uje posebnu pa`wu. To je gospo|a@or` (Radmila Dinulovi}) koju nije bez razloga u neko-liko mahova publika primetno prihvatila reaguju}i na we-nu pojavu i postupke kao na ne{to zahva}eno u neposrednojblizini, na izvoru, a time je sve re~eno...”

• Weto~ka Wezvanova (1975)

Kritika: ,,Weto~ka” iz Kru{evca, POLITIKAEKSPRES, Beograd, 17. 11. 1975.Prva predstava ,,POZORI[TA SRBIJE”

,,Nezavr{eni roman Fjodora Dostojevskog, ,,Weto~kaWezvanova” u scenskoj obradi i realizaciji Jovana Put-nika i izvo|ewu Kru{eva~kog pozori{ta – prva je pred-stava u ovoj sezoni ,,Pozori{ta Srbije”. Kru{eva~ka pred-stava stigla je na pozornicu Doma kulture ,,Studentskigrad” oven~ana mnogim priznawima sa posledwih susreta,,Joakim Vuji}” u Titovom U`icu. Nedvosmisleni pobednikovog festivala podjednako se dopao i `iriju publike i`iriju kritike, pa su mu obadva, {to je mala retkost, dode-lila prve nagrade. Svesni, s toga, da }emo biti u mawini,mi bismo ipak izneli svoju primedbu na dramsku celovi-tost i smisaonu dore~enost ovog, i u originalu nedovr-{enog proznog dela... ^ini nam se, naime, da je neke prili-~no o~igledne praznine u radwi i smislu dramatizator irediteq Putnik pre maskirao, zaba{urivao poetskom tea-tralizacijom pokreta i slike, no {to ih je odista popu-wavao... Me|utim, uprkos ovih primedbi, sva priznawa tre-ba odati reditequ i ansamblu koji su, gotovo bez izuzetkapokazali pouzdano ose}awe mere u dimenzionirawu bez-merno velikih i te{ko shvatqivih, pravih ruskih du{ev-nih muka koje trpe junaci ove drame. Civilizovana glu-ma~ka smirenost, dr`awe lika na dobro odmerenoj distan-ci, precizno kretawe u ravni stilizacije – osobine sukojima ponekad ne mogu da se pohvale ni mnogo iskusnijikolektivi od malog kru{eva~kog ansambla. Qiqana \o-kovi} u naslovnoj ulozi, pa Qiqana Luki} i Milija Vu-

46

kovi} u dvostrukim ulogama kao, i svakako, iskusni re-diteq Jovan Putnik – najzaslu`niji su za profesionalninivo na kome se dr`i ova predstava.

• Dom Bernarde Albe (1981)

Milo{ Petrovi}: Dogodilo se pozori{te, POBE-DA, Kru{evac, 20. 3. 1981

,,Privu~en, dakle, Lorkinom poezijom, Jovan Putnik je,po na{em mi{qewu, po{ao od jezi~kog pona{awa Lorkinih`ena u ovoj drami. Kada Bernarda zavodi re`im spu{tenihku}nih kapaka, kada su wene k}eri ne`ne ili sarkasti~ne,sve je to izra`eno ne samo jezikom kao nosiocem sadr`aja,ve} jezikom kao pona{awem, kao merilom odnosa i raspolo-`ewa, jezikom kao pokazateqem situacije... Vrednost Putni-kove re`ije je i u tome {to je dramska zbivawa impregniraoLorkinom poetskom `icom ~udesnog sjaja. Muzika je tako|edoprinosila stvarawu lorkijanske atmosfere... Jovan Put-nik spada u one rediteqe koji mnogo pa`we obra}aju vizuel-noj komponenti predstave... Neke scene su uzorne pozori{nefreske: Bernardine k}eri {iju i vezu; ve~era u jezivoj ti-{ini... Ana Kri`anec je u udovici Bernardi isticala ok-rutnog i prekog porodi~nog stare{inu. ...Bernarda AneKri`anec je sledila tamni glas predaka, ali je ostala beznagove{taja gu{ewa jada, o~ajawa i straha od nepredvidivihpoteza k}eri. Uprkos tome, mi{qewa sam da je lik Bernardenajboqa kreacija Ane Kri`anec na sceni Kru{eva~kog po-zori{ta. Angustija Qiqane Tokovi} delovala je izgubqenou dugim devoja~kim godinama, ali i smirenije, zrelije i sre-|enije od ostalih sestara. Qiqana \okovi} je imala veomate`ak zadatak. Ona je uspela da u|e u srce Martirije kojepuca ,,kao gorak nar”. Gor~ina i otrov te krvi truju celuatmosferu... Da li je, na kraju, potrebna dilema: gledati iline. Gledati, svakako. Dogodilo se pozori{te.

• Krotka (1983)

Mirjana Deqanin: Pri~a svesti i savesti, POBEDA,Kru{evac 21. 01. 1983.

,,Pro{log petka u Kru{eva~kom pozori{tu premijernoje izvedena ,,Krotka”, Fjodora M. Dostojevskog. Prvu pred-stavu u ovoj godini re`irao je Jovan Putnik, naslovnu ulo-gu tuma~i Qiqana \okovi} Simonovi}, glavnu Milija Vu-kovi}... Dramatizacije pripovetke ,,Krotka” prihvatio setako|e Jovan Putnik, rediteq, a wegova je i scenografija.Pri~a, koju kazuje glavni junak, lihvar (tuma~i ga MilijaVukovi}) sadr`i dovoqno dramskog naboja da i bez mnogo

aktera na sceni zadr`i pa`wu publike. Najve}a zasluga zato pripada izvanrednom Miliji Vukovi}u koji se svega pri-se}a... Na taj na~in je rediteq zamislio ~itavu radwu, kojaprakti~no po~iwe zavr{nom slikom, da bi zatim pri~atekla svojim tokom, {to je veoma ~est rediteqski postu-pak... Milija Vukovi} je imao te`ak zadatak. Da nam pred-stavi i do~ara da je sve to pre`iveo i pro`iveo... Za sve tovreme Milija Vukovi} je znala~ki vodio predstavu i u svo-joj gluma~koj karijeri zabele`io verovatno jednu od najbo-qih uloga... U delovima predstave gde pre`ivqeno dobijasvoj tok i gde pri~a govori o Krotki (Qiqana \okovi} –Simonovi}) prisustvovali smo jo{ jednom dobrom gluma-~kom ostvarewu... Sude}i po predstavi ,,Krotka”, Kru{e-v~ko pozori{te, uspe{no je zapo~elo ovu godinu...”

• Bogaq (1993)

Aleksandar Milosavqevi}: Povratak melodrame,POLITIKA, Beograd 08. 12. 1993.– Atila Farago: ,,Bogaq”, re`ija Neboj{a Bradi},Kru{eva~ko pozori{te

,,...Za razliku od rediteqa novosadske verzije Bele Mera,Bradi} ovaj komad ,,~ita” kao ,,~istu” melodramu, rastere}enumnogih naslaga politi~ke provenijencije, fokusiraju}isvoju pa`wu na dvoje mladih hendikepiranih {ti}enikaspecijalizovane bolni~ke institucije za paralizovane pa-cijente... Umesto da od pomenute bolni~ke ustanove na~inimodel represivnog dru{tvenog poretka... rediteq kru{e-va~ke predstave stavqa akcenat na li~nu dramu aktera...Otuda je kru{eva~ka predstava preciznija i ,,~vr{}a” odone kojom se na ovogodi{wem Sterijinom pozorju predsta-vio ansambl novosadskog pozori{ta. Posebnu snagu reali-zaciji ovakve rediteqske koncepcije davao je briqantangluma~ki par kojem su bile poverene nose}e uloge (Ne-boj{a Vrani}, Elizabeta \orevska). Neboj{a Vrani}, zreoglumac, prekaqen najraznovrsnijim ulogama, sada je pleniodoziranom i izuzetno plemenitom vrstom patosa koja je usebi sadr`ala energiju tipi~no mladala~ke pobune... Bi-qana Konstatinovi} je bila stroga Izabela, ne puki prin-cip ve} nesre}na `ena koja svoje li~no nezadovoqstvo pro-jektuje u posao kojim se bavi i odnose prema pacijentima”.

• Don @uan (1997)

Darinka Nikoli}: Ubiti pticu rugalicu, DNEV-NIK, Novi Sad, 18. 2. 1997.

47

,,Iz asocijativnog obiqa scenske sintakse koju, koau-torski, stvaraju rediteq Milan Karayi}, koreograf SowaLapatanov i scenograf Geroslav Zari}, za po~etak izdva-jamo krevet. Ogroman, vanstandardnih dimenzija, zauzima –i zna~ewski i bukvalno – centralno mesto scene/predstaveod po~etka do kraja. Jeste mesto kqu~nih zbivawa u pred-stavi ,,Don @uan” Molijera... Prevashodno proktustovskukonotaciju ovog elementa scenografije, Geroslav Zari} (iMilan Karayi}) }e potom travestirati plejbojskim, hef-nerovskim ki~em, uz pomo} muzi~kog bekgraunda (ZoranObrenovi}) sugerisa}e i antologijsku scenu iz Kopolinog,,Kuma” (onu sa kowskom glavom), da bi, na kraju, taj krevetpostao Haronova la|a koja }e Don @uana odvesti na onajsvet, ne kao ka`wenika ,,uvre|eneog neba” i ,,poga`enihzakona”, ve} kao `rtvu osvete onih koji su licemernom re-torikom na sebe preuzeli uloge ~uvara Neba i Zakona. Akonegde jo{ `ivi Molijerova du{a, ona se sigurno beskrajnoraduje ovoj satisfakciji. Sve ostalo {to smo te ve~erivideli na sceni Kru{eva~kog pozori{ta jeste neverovat-na, opsewuju}a lako}a kojom Milan Karayi} saop{tava inajpretencioznije istine, vrhunski rafinman wegovog, sadve} uveliko prepoznatqivog, scenskog rukopisa i odsustvosujete u timskom ratu... Karayi} elegantno i garsowerskipromovi{e svoje stalne saradnike: Geroslava Zari}a, So-wu Lapatanov, Bo`anu Jovanovi} (kostim), i Tihomira Ma-~kovi}a (tehni~ka realizacija), kao i dramaturga IvanuDimi} i kompozitora Zorana Obrenovi}a. I, naravno,glumce, a pre svih Sa{u Petronijevi}a u naslovnoj ulozi iMarka @ivi}a u ulozi Zganarela. Dva superiorna gluma-~ka ostvarewa... Poletnost, savr{en ritam i tempo, ovapredstava uveliko duguje mladom ansamblu u kojem izdva-jamo jo{ i Milo{a Samolova u ulozi Pjeroa.”

Ivan Medenica: Komi~ni balet, POLITIKA, Beo-grad, 13. 4. 1997.

,,U ,,Don @uanu” Kru{eva~kog pozori{ta bez prestankase igra, peva, ma~uje, prevr}e preko glave, {utira u stra-`wice i, jednom re~ju, sve se radi da bi se izbeglo suo-~avawe sa intelektualnim i eti~kim problemima koje ot-vara ovo Molijerovo remek-delo. Osnovnu, pojednostavqe-nu dilemu koju je razvila istorija scenskog tuma~ewa ,,Don@uana” – Don @uan zavodnik ili Don @uan bogohulnik ipobuwenik – rediteq Milan Karayi} razre{ava oprede-quju}i se za prvu, stariju, konzervativniju, ,,pre`uveovsku”varijantu. Naime, rediteq Karayi} odstrawuje postojanuDon @uanovu raspravu s Bogom, zasnovanu na wegovom ra-cionalisti~kom svetonazoru (ili, pak, odsustvu bilo ka-

kvog svetonazora i refleksije prema svetu)... Po{to serediteqski koncept ne zasniva na opredeqivawu prema jed-noj bitnoj dimenziji vi{eslojnog teksta, ve} na wenom pot-punom odstrawivawu, problemi se javqaju i u konkretnoj,zanatskoj postavci dramskih situacija. Li{ena svepro`i-maju}e, razvijene misli, predstava hramqe od jedne do drugescene, u kojima se uvek iznova razigranim, koreografskimmizanscenom Sowe Lapatanov, punih duhovitih i efektnihgegova, zapravo spoqa pokrivaju kqu~ni sukobni odnosi...Iako, kao {to smo videli, izbegava da odgovori na Mo-lijerove intelektualne dileme, kru{eva~ki ,,Don @uan”je, na izvestan na~in, izrazito molijerovska predstava: svo-di se na svojevrsni savremeni ,,komi~ni balet” (bale – ko-mik), popularni pozori{ni `anr iz 17. veka, u kome je ta-nak komi~ni zaplet samo izgovor za bezbrojne spektaku-larne plesno-muzi~ke me|uigre...”

Miroslav Miki Radowi}: Ve~iti Molijer, NedeqniDNEVNIK, Novi Sad, 18. 4. 1997.

,,Rediteq predstave Milan Karayi} je pa`wu usmeriona, kako to ka`e Ivana Dimi}, dramaturg, ,,mladost, krea-tivnost, magnetizam i neodoqivost Don @uanove pobune, ane wen moralni ili socijalni aspekt”. Karayi} je, dakle,insistirao na problemu pobune, kao odrazu individualnogporiva, koja ne zalazi u sferu dru{tvenog `ivota, nego is-ti~e pojedinca i wegovo nastojawe da opravda svoju `ivotnufilozofiju. Uvo|ewem baletske i akrobatske igre u stilukomedije del arte, rediteq je uspeo u nastojawu da pojedinescene dodatno vizuelno obogati, ali istovremeno i dinami-~ki dinamizuje. Glavni problemi ove predstave vezani su zascenografsko re{ewe Geroslava Zari}a. Naime, u ve}em de-lu prvog ~ina na sceni se nalazi krevet prenagla{enih di-menzija, koji jasno simbolizuje centar Don @uanovog sveta,tako da dubina prazne scene prosto ,,guta” aktere, ~ija seigra uglavnom odvija na proscenijumu, {to bitno uti~e naritam predstave... Iz mladog gluma~kog ansambla ujedna~e-nog kvaliteta ipak treba izdvojiti Sa{u Petronijevi}a,~iji je Don @uan svojom mladala~kom neobuzdano{}u bio uskladu sa rediteqskim konceptom, i Marka @ivi}a, koji jeneposredno{}u, {armom i duhovito{}u pokazao veliki ta-lenat. Predstava Kru{eva~kog pozori{ta zaslu`uje pa`wuna{e pozori{ne publike, jer otkriva jednog novog, origi-nalnog i nadasve zanimqivog ,,Don @uana”.

• Hasanaginica (1997)

Ivan Medenica: Hasanagini~ini kov~ezi, POLITI-KA, Beograd, 18. 5. 1997.

48

,,Vaqda ima jo{ ne{to osim politike?” ^ini se da seova primedba upu}ena jednom od Hasanaginih vojnika na-lazi u osnovi rediteqskog postupka Quboslava Majere upredstavi ,,Hasanaginica” Kru{eva~kog pozori{ta; kao niQubomir Simovi} kada je pre ~etvrt veka pisao dramu,tako ni Majera danas s pravom nije dovodio u aktuelnidru{tveni kontekst univerzalnu pri~u o tragi~noj sudbi-ni qudi koji, nesposobni da do|u do sebe, ne mogu da ostvarekontakt ni sa bli`wima, pa im zato, svesno ili ne, nepre-stano nanose bol. Rediteq je ispravno uo~io da motivacijalikova, zasnovana na dostignu}ima savremene psihologije,ipak nema sredi{we mesto u mitskoj strukturi Simovi}evedrame, tako da predstavu nije gradio u realisti~nom po-stupku, ve} kao niz stilizovanih, ekspresivnih i sna`nihscenskih slika sa ubojitim metafori~kim zna~ewem. Sva-ki od scenskih prizora karakterisala je besprekorna li-kovnost, znakovna preciznost i promi{qenost i emotivnaubedqivost.... U ovoj izrazito rediteqskoj predstavi, glu-ma~ka ostvarewa su ve}im delom zasnovana na unapred fik-siranim rediteqskim re{ewima: od znakovno preciznogizbora glumaca (krupni i robusni Hasanaga Miodraga Kri-vokapi}a, sitna i krhka Hasanaginica Sowe Damjanovi},izrazito mladi beg Pinterovi} Sa{e Petronijevi}a) dostriktno utvr|enog mizanscena sa preciznim metafor~kimzna~ewem. Na ovaj na~in, rediteq je inteligentno isko-ristio sve prednosti ansambla i prikrio ve}inu wegovihslabosti... Ambicioznost i agresivnost bega Pinterovi}a,dolazile su iz wegove de~a~ke ko~opernosti; wegova mla-dost je potencirala i te`inu dru{tvene uloge koja mu jenametnuta. Miodrag Krivokapi} je gradio Hasanagu kao si-rovog, grubog, ali nekako nespretnog ratnika, koji je u svo-joj neprilago|enosti delovao podjednako tu`no i sme{no.U zavr{noj sceni, on je li~io na neko naglo izraslo dete,koje u neprijateqskom svetu odraslih postaje ujedno i `rt-va i yelat... Ovim gluma~ko-rediteqskim re{ewem sjajno jepoentirana ova pametna i uzbudqiva predstava o qudimakoji ,,~ine}i zlo drugima, ~ine to samima sebi”.

Ma{a Jeremi}: Kap maj~inog mleka, DEMOKRATI-JA, Beograd, 20. 5. 1997.

,,Na `alost, Quboslav Majera nije uspeo da uspostavipravu meru izme|u Hasanaginice ,,sazdane od snova” i gru-bog cinizma bu~nog vojnika Hasanage (Miodrag Krivoka-pi}), savetnika Efendije Jusufa (Milija Vukovi}) i BegaPintorovi}a (Sa{a Petronijevi}). Patwe ove mlade `ene(Sowa Damjanovi}), `al za oduzetim detetom, deluje pro-fano i mawe sna`no od beskompromisnog, licemernog ipoliti~arski lukavog stava da iskrenost i ~istota ne po-

stoje... Hasanaginica je `rtva od po~etka do kraja, a pravona izbor svodi se na politi~ke odluke i ve}u korist ilidobit. Samim time, gledalac je stavqen pred dilemu – da lije centralno pitawe ,,Hasanaginice” – kojim }e sve mukama`rtvu moriti, ili dokle mo`e da ide beskrupuloznost. No,rediteqski pristup Simovi}evom tekstu, ubedqiva glumaod iskrene rastrzanosti i ludila od bola kod Sowe Damja-novi} do podsme{qivog cinizma Krivokapi}a, Vukovi}a iPetronijevi}a, ~ine ,,Hasanaginicu” jednom od najzanim-qivijih predstava u sezoni.”

• Prokleta avlija (1999)

@eqko Jovanovi}: Bez slabosti, BLIC, Beograd 2.10.1999.

,,Strpqivo osvajaju}i geometriju andri}evskog kruga,rediteq Neboj{a Bradi} pri~u o ]amilu zagledanom uYemsultanovu sudbinu, ili Fra Petru posmatra~u i sve-doku istorije, Kara|ozu, tom tamni~aru oja|ene du{e, ili oHaimu iz Smirne, velikom brbqivcu si}u{ne naravi, idrugim znanim i neznanim brodolomcima, ovoga ili nekogdrugog vremena, neopozivo dovodi do kulminacije i obave-zuju}eg re{ewa.”... Potmule tonove avlije, rediteq strp-qivo, znala~ki, na granici avangardnog izraza, (uz velikupomo} kompozitora Isidore @ebeqan) neprekidno pratisve do samog kraja, znaju}i da }e se tako wen ,,suludi zvuk”preliti daleko izvan, ograni~enog, scenskog prostora iodre|enog vremena. Bilo Kara|ozovog ili ovog na{eg.Ipak, posebna prednost ovog projekta Kru{eva~kog pozo-ri{ta jeste gluma~ka ekipa sa kojom nije bilo mogu}e zabe-le`iti slabo mesto. Jer, znali smo i do sada da SergejTrifunovi} svojim re{ewima iznena|uje uvek i na nov na-~in, moglo se o~ekivati da }e Milija Vukovi}, glumac nakome po~iva pozori{te ju`no od Beograda, biti standard-no odmeren i efektan, moglo se pretpostaviti i da }e os-tali ~lanovi ansambla (Neboj{a Vrani}) biti ,,na visini”.Ono {to je novo, i {to raduje jeste novo lice Vojina ]et-kovi}a u ulozi Yem-sultana koji pleni svojom sposobno{}uistrajnog ispoqavawa najtawih ose}awa, ili talenat mla-dog Neboj{e Milovanovi}a koji je iz borbe sa prete{kimmonologom o Spasiocu iza{ao kao pobednik. Ipak, svojomulogom Kara|oza, Neboj{a Dugali} ubedqivo potvr|ujesvoj neosporan gluma~ki dar i sposobnost, da na malom pro-storu besprekorno iznijansira najudaqenija ose}awa kojajedan lik kakav je Kra|ozov, mo`e imati. Ova predstava se,ukoliko je u va{oj blizini, ne bi smela propustiti.”

@eqko Huba~: Totalno pozori{te, DANAS, Beo-grad, 4. 10. 1999.

49

,,Naizgled, i dramatizacija Neboj{e Bradi}a hrama us-led hroni~nog nedostatka dramske radwe. Ali, rediteqskikoncept, izuzetno saglasan sa Andri}evom poetikom, vodipredstavu u drugi, stvarno uzbudqiv smer. Naime, Bradi-}evo jednostavno scenografsko re{ewe u koloritu sivila,teskobi o{trih ivica i skoro sterilnoj re{etkasatoj ko-sini, pokazuje se kao izuzetan medij za savr{eno toplu igrusvetla koja kulminira na samom kraju kroz nadnaravan beliton na ]amilovoj figuri... Dramska radwa, ustvari, izra-sta iz svakog segmenta rediteqskog postupka ispuwenogsvakovrsnim kontrastima, a podr`ana izuzetnom gluma-~kom ekipom, poprima razmere totalnog pozori{ta. Izu-zetno uzbudqiv kontrast spoqa{weg mira i unutra{wegnemira ]amilovog, Vojin ]etkovi} uzdi`e na nivo Hamle-tovske strasti. Ose}aj duhovnog nemira pleni u duoscenamaMilije Vukovi}a i Sergeja Trifunovi}a, ~iji Fra Petar iHaim srastaju u jedno bi}e iz nespojivih razlika... ali ono{to je, kao Kara|oz, podario Neboj{a Dugali}, kroz geste ipreciznost gluma~ke radwe ({to spada u domen lekcije{kole scenskog ume}a) do neverovatne snage transforma-cije, dr`i u konstantnoj napetosti gledaoca, treba vredno-vati kao redak, izuzetan i potpuno katarzi~an teatarski~in. Ose}aj savr{enog sklada nosi i odli~na muzika Isi-dore @ebeqan, koja je, ne razmi{qaju}i previ{e o formive} o atmosferi, pokazala kako se autorski sledi redi-teqska ideja, a zasluge za komplimente o likovnosti trebapriznati i Nesimu Tahirovi}u, te kostimografu IvankiJevtovi}.”

Aleksandar Milosavqevi}: Politi~ki triler,

Glas Javnosti, Beograd, 5. 10. 1999.

,,Andri}evu prozu Bradi} prepoznaje kao kafkijanskumetaforu sveta na koji smo osu|eni, sliku stvarnosti u kojojnema nevinih, ali i politi~ki triler ~ija je centralna fi-gura intelektualac koji ne uvi|a granicu izme|u povestipretvorene u fikciju i politizovane stvarnosti koja se na-me}e kao gra|a za istoriju, a pri~a o politi~kim smutwamakoje unose nemir odre|uju}i kontekst dr`avne represije sa-mo potvr|uje aktuelnost dela. Namerno usporenog ritma ig-re {to se lagano vaqa kao zatvorski `ivot, rediteq uspevada odsustvo drame u romanu pa i u dramatizaciji, nadomestinapeto{}u koja izbija iz fizi~ke akcije glumaca, iz atmo-sfere koja pulsira s pozornice. Dinamiku su predstavi da-rivali i sjajni glumci: Milija Vukovi} (prividni mir ~o-veka koji gubi razboritost), Sergej Trifunovi} (ustrepta-lost slomqene du{e), Vojin ]etkovi} (plemenitost sudbinekoja ne pristaje na privid), Neboj{a Milovanovi} (o~aj iz-

manipulisanog), Neboj{a Vrani}, Sa{a Pilipovi}, DraganMarinkovi}, Duka Jovanovi}, Bojan Veqovi} i Dule Jova-novi}.”

Darinka Nikoli}: Prizori iz pakla, DNEVNIK,Novi Sad, 5. 10. 1999.

Predstava ,,Prokleta avlija” Kru{eva~kog pozori{ta,premijerno izvedena 30. septembra, jeste, u svim elemen-tima, u samom vrhu doma}e teatarske produkcije u minulihnekoliko godina. Wena aktuelnost, likovna sofisticira-nost, dramati~ni muzi~ki-zvu~ni bekgraund, doslednosprovedena stilizacija u gluma~koj igri, ta~no i preciznodozirana emocija, optimalna gluma~ka podela, jesu atri-buti ovog autorskog projekta Neboj{e Bradi}a, koji pred-stavu potpisuje kao dramatizator (istoimene Andri}evenovele), kao rediteq i kao scenograf. .. A potom: rukeNeboj{e Dugali}a. Ruke kojima naprosto hipnoti{e gle-dali{te: bele, pokretqive, sa prstewem (po turskom obi-~aju). Ruke s kojih taj Dugali}ev Kara|oz, poput Ledi Mak-bet, neprestano poku{ava da spere krv, a potom ih, gowenzlom u sebi i oko sebe, ponovo u krv urawa. Ruke inteli-gentne, kadre da jednim gestom defini{u situaciju, misao,stawe. A potom: glas Neboj{e Dugali}a, u rasponu od {a-pata do dioniske grmqavine. A potom: hod, stav tela, po-lo`aj glave, pogled – Neboj{e Dugali}a. Wegov Kara|oz,najpre voqom dramatizatora, a potom i snagom gluma~kekreacije, centralni lik ove ,,Proklete avlije” nije jedno-dimenzionalan ve} kompleksan lik u kojem ima racija iiracionalnog, britke inteligencije i bolesnog uma, pa-ranoje i realnog zakqu~ivawa, lik u bliskom srodstvu saMefistom ili sa Ri~ardom Tre}im... Jedna od zna~ajnih di-menzija likovnosti predstave jeste i svetlo koje je dizaj-nirao Milivoje Buturovi}. Svi komplimenti upu}eni dra-maturgiji ove predstave pripadaju i Jovanu ]irilovu, kaowenom dramaturgu.”

Milutin Mi{i}: I nadaqe nedosegnuti Andri},BORBA, Beograd, 5. 10. 1999.

,,Andri}eva ’Prokleta avlija’, u dramatizaciji i re-`iji Neboj{e Bradi}a, interpretacija ansambla Kru{e-va~kog pozori{ta je evidentno preduga i po malo monotonapredstava... Problemi ove postavke ,,Proklete avlije” suponajpre u ~iwenici da je Bradi} u svojoj dramatizacijiprevodio du`e prozne pasuse u dijaloge i monologe, a dani{ta nije intervenisao u wihovo prozno tkivo i ritam,odnosno ne prestruktuiraju}i ih u dramsko tkivo sa uzbud-qivijim scenskim {picevima. Nije li to i glavni razlog

50

{to jedna vrsna ekipa probranih glumaca, posebno u mono-lo{kim partijama, ipak se svodi na kazivawe Andri}a, neuspevaju}i do ovih jedinstvenih likova dosegne dubqe, iz-nutra pokrivene, ~udesne karaktere... Neboj{a Dugali} jebio na tragu ideje da cini~na surovost Kara|oza u stvaripredstvqa perverzni u`itak najmo}nijeg me|u privr`eni-cima zla, velikim prestupnicima i malim kriminalcima,sladostrasnu igru ma~ke i mi{a u kojoj su Kara|ozovi uloziveliki i neobi~ni, ali uvek pobedonosni. Nedostajalo je tutek malo rafinmana u kontrastima, rasko{ni u kontrapunk-tima. Milija Vukovi} je diskretno, upe~atqivo i {to jenajva`nije, scenski veoma funkcionalno doneo svog fra Pe-tra, kao lik koji objediwuje sve ostale sudbine u jedinstvenumetni~ki iskaz. [to se ti~e muzike Isidore @ebeqan ni-smo primetili neki konkretan doprinos ovoj predstavi.”

Branka Krilovi}: Muke po Kara|ozu, POLITIKA,Beograd, 9. 10. 1999.

,,U rediteqskom pristupu Neboj{e Bradi}a ima ne~egod onog elitnog, dobro kontrolisanog, andri}evskog dr`a-wa koje kao da sugeri{e: sve }e biti kad bude, kako bitimora, ni br`e ni druga~ije... U najnovijoj verziji ’Pro-klete avlije’ metaforika Andri}evog dela razla`e se inanovo strukturi{e se kroz nekoliko planova, najpre sce-nografski: u Avliju se dolazi i iz we izlazi kroz procep atlo pod nogama je od re{etaka te je svaki korak zvu~nipodsetnik na to gde si i koji mrak preti... Muzika Isidore@ebeqan uspostavqa vibrantno poqe u kojem se poznataliteratura pretapa u sazvu~ja kombinovana od ti{ina kojecvile i zvowave za uzbunu. Kqu~na snaga predstave su wenigluma~ki dometi. Pre svega, uo~ava se neverovatna har-monija ’snaga’ s obzirom na to da je re~ o mu{koj predstavisa velikim hijerarhijskim dijapazonom kako u pogledu va-`nosti likova, tako i u pogledu ve} ostvarenog gluma~kogrejtinga i `ivotnog iskustva. ^lanovi pozori{ta iz Kru-{evca veteran Milija Vukovi}, zatim Neboj{a Vrani}, Du-{an Jovanovi}, Dragan Marinkovi}, Sa{a Pilipovi}, Bo-jan Veqovi} i Dule Jovanovi}, pokazali su spremnost zanajve}e zadatke i bez star-groznice stvorili prostor ’zve-zdama’ projekta da se razmahnu i vinu jo{ vi{e. Besedni~kauzvi{enost i glas Milije Vukovi}a jesu sveta spona izme|umudre andri}evske uti{anosti i usijanih glava Avlije.Andri} bi se iznenadio kad bi video da cela kwiga mo`estati u jednog ~oveka, da se jednim likom mogu sa`eti svazla i bolesti mno`ine. Jer, Kara|oz Neboj{e Dugali}a toje, na momente, cela Avlija... Zato~enik samog sebe, omra-`en u Avliji, omra`en i u sopstvenom telu koje je tesno za

wegov bolesni um i degeneri~nu taktiku. Borba Kara|ozasa zatvorenicima ni{ta je u odnosu na borbu sa vlastitimgresima i krivicama... Bar neko vreme, gluma~ki dometi nana{im scenama meri}e se Dugali}evim Kara|ozom...”

Ivan Medenica: Gospodari tu|ih sudbina, POLITI-KA, Beograd, 22. 10. 1999.

,,Osnovno re{ewe Bradi}eve dramatizacije sastoji se uizdvajawu tamni~kog upravnika Kara|oza, kao otelovqewazlokobnog duha Avlije, kao demonskog gospodara koji vladatu|im sudbinama, kao cini~nog rediteqa koji se igra qu-dima. Me|utim, ovo izdvajawe nije bilo dovoqno da bi serazvila ~vrsta dramatur{ka osnova za metafori~ku nad-gradwu, jer lik Kara|oza ostaje dramski izolovan, sredi-{wi sukobni odnos sa ]amilom nerazvijen, a celokupnadramska pri~a nedovoqno fokusirana. Tako se `eqeno zna-~ewe artikuli{e tek na kraju, kad metafora po~ne da ’ra-di’ sama za sebe. Iz problema dramatizacije proizilazi iproblem ravnog ritma predstave. Kao rediteq, Neboj{aBradi} je jo{ jednom pokazao svoju, hvale vrednu, sklonostka estetizovanom i stilskom decentnom pozori{nom iz-razu... Dramski najzaokru`eniji lik doneo je odli~ni Ser-gej Trifunovi} u originalno postavqenoj ulozi Haima.Wegov Haim bio je obazriv, sumwi~av i nervozan, ali jedelovao kao neko ko, za razliku od Andri}evog Haima, imapuno opravdawe za svoje pona{awe; u Trifunovi}evom tu-ma~ewu, on je neko ko zna vi{e od drugih. U ]amilovojvelikoj ispovednoj sceni, Vojin ]etkovi} je ubedqivo gra-dio emotivni luk od neutralnog pripovedawa do sna`nogu`ivqavawa u nesre}nu sudbinu sultana Yema. Na krajujo{ treba ista}i da predstava ’Prokleta avlija’ predstav-qa ozbiqan umetni~ki projekat koji se isti~e svojom te-`wom ka gra|ewu jednog druga~ijeg i suptilnijeg scenskogjezika, ali u kojoj dramatur{ki propusti ~ine da globalnametafora ostaje nekako lelujava, pa utoliko i mawe ubo-jita.”

Vladimir Stamenkovi}: Zavi~aj patwe, NIN, Beo-grad, 18. 11. 1999.

,,Smeo i originalan u pristupu Andri}u, Neboj{a Bra-di}, koji je, osim rediteqskog, obavio i scenografski deoposla, realizovao je, po svojoj dramatizaciji ’Proklete av-lije’, jednu u svakom pogledu uspelu, ~ak odli~nu predsta-vu... On je, opisuju}i situaciju u paklu u koji nas je Andri}uveo, pokazao da svet nije samo zatvor nego i zavi~aj patwegde je ~ovek ba~en i protiv svoje voqe, osu|en da unapredbude kriv, da strahuje od kazne, da ose}a metafizi~ku tes-

51

52

kobu. Zatim, dok je i daqe dopu{tao Andri}u da s pozornicesmireno, mudro, objektivno govori o `ivotu, Neboj{a Bra-di} je na dva na~ina u predstavu unosio i neophodnu dra-mati~nost. Jedan od wih se svodio na davwe izuzetnog zna-~aja scenama u kojima dva ~oveka, Haim, u interpretacijiSergeja Trifunovi}a i ]amil, u tuma~ewu Vojina ]etko-vi}a, do`ivqavaju dramati~nu dezintegraciju svojih li~no-sti, prvi pod pritiskom nepodno{qive du{evne zebwe, adrugi jer se identifikuje s jednim licem iz pro{losti, zato{to fikciju pretvara u stvarnost... Ipak, mada je rediteqsve u~inio da pozori{na ma{inerija besprekorno funkcio-ni{e, ove predstave jednostavno ne bilo bez Neboj{e Duga-li}a. Taj glumac, ~ije lice i telo imaju fascinatnu ekspre-sivnost, pa i ~etvrtu, metafizi~ku dimenziju, koji u iskazunikad nije bukvalan, jednozna~an, majstorski je posredovaoizme|u rediteqskih zamisli i onoga {to publika odista do-`ivqava... [teta je {to Neboj{a Dugali}, ~ija je uloga u’Prokletoj avliji” naprosto briqantna, do sada nije bio uprilici da igra, recimo, u nekoj od [ekspirovih istorij-skih hronika, da bude jedan od wegovih Ri~arda, da doka`e daje u tome dobar koliko i engleski glumci.”

• Laki komad (2000)

@eqko Jovanovi}: Totalna intervencija, BLIC,Beograd, 8. 5. 2000.

,,Laki komad Neboj{e Rom~evi}a, jedan od igranijih sa-vremenih doma}ih dramskih tekstova, vi{e ne}e mo}i bitiizvo|en kao do sada. Jer, na~in na koji je mladi rediteqDarijan Mihajlovi} postupio sa Rom~evi}evim tekstom unajkra}em se mo`e imenovati terminom totalna interven-cija koja, osim {to obavezuje, objavquje da je novo pozo-ri{no doba neopozivo tu pa ko pre`ivi. .. Me|utim, iakopisac ovog komada s pravom, mo`e biti qut na rediteqa, sobzirom da je u ovoj inscenaciji ,,Lakog komada” pre`ivelasamo wegova kontura, zna~aj Mihajlovi}eve re`ije se sa-stoji upravo u tome. Preuzimaju}i naime, samo nekolikoosnovnih situacija iz ovog komada, dovoqnih za wegovuidentifikaciju, rediteq jo{ jedanput proverava dokazanikoncept Torpedo trupe, koji se sastoji u ispitivawu mo-gu}nosti primene razli~itih `anrova u scenskom ~itawudramskog teksta. ... Istovremeno, zahvquju}i ~iwenici daje u ansamblu imao za~udno raspolo`enog Milana LanetaGutovi}a, glumca koji je lik \or|a re{io u skladu sa pred-ube|ewem koje se vezuje za wega, stvarala~kom mrzovoqom,rediteq je s lako}om sproveo svoju osnovnu zamisao. Na-ime, zahvaquju}i Lanetu Gutovi}u, kao i ostalim ~lano-

vima ansambla, pre svega Marku @ivi}u, Milo{u Samolo-vu i Bojanu Veqovi}u, bez opasnosti je bilo mogu}e ratfamilije oko profita postaviti kao opersko nadmetawe,ili mafija{ki obra~un voditi u lakim vodama mjuzikla.Autorski time predstave ’Laki komad’ posti`e veliki us-peh upravo izbegavaju}i realisti~ku instalaciju savreme-nog doma}eg komada, ~ijim posledicama zapravo mo`e dabude najzadovoqniji pisac.”

• Koreni (2001)

Milutin Mi{i}: Koreni tragike, BORBA, Beograd25. 01. 2002.– Koreni Dobrice ]osi}a u dramatizaciji Neboj{eBradi}a i Branislava Nedi}a i re`iji Neboj{e Bra-di}a; premijera na sceni Kru{eva~kog pozori{ta

,,Ostaviv{i za sobom dramatizacije i scenske postavketri velika romaneskna dela, Selimovi}evog Dervi{a i

smrti, Andri}eve Proklete avlije i Peki}evog Zlatnog

runa, Neboj{a Bradi} sti`e do svog najzrelijeg, najkom-pletnijeg scenskog poduhvata, dramatizacije i re`ije ]o-si}evih Korena, predstave u kojoj ponire do samih korenastvarala{tva ovog velikog pisca... Bradi} i Nedi} u svojojdramatizaciji nalaze pravo re{ewe: gustu poetsku simbo-liku i retoriku svode u okvire porodi~ne drame. Tamnatragika u ~ijem okru`ju se ra|aju, stasavaju i ginu Kati}i iDa~i}i da se naslutiti iz muklog muzi~kog fona i jo{muklijih dijaloga iz kojih se tek naslu}uje potisnuta dra-matika.... Bradi}eva rediteqska postavka je tako|e sloje-vita a precizna, naoko svedena a bogata. Tako|e i sceno-grafsko re{ewe sa tri portala, tri scene. No kruna svegaje gluma~ka podela. A}im Kati} Milije Vukovi}a u sebisjediwuje neprikosnoven patrijarhalni autoritet i nera-zumno podavawe politici. Vuka{in Pavla Peki}a proro-~ki nagove{tava beg od prerovskih oranica ka gra|anskojklasi i opozicionoj politi~koj opciji, Tola Da~i} Vojina]etkovi}a je vizuelni odraz seoskog |ilko{a, dok je SimkaBiqane Nikoli} an|eoski bela sen u krvavom kolopletuKati}a. U drugi plan je potisnuta wena rasna `enstvenost,ali je zato \or|e Nenada Jezdi}a dobio ako ne sna`nijumu`evnost onda tragi~niju li~nost. Nije to vi{e `goqavitrgov~i}, seoski zelena{ i jalovac, nego okosnica ove dra-me i tragi~nog usuda Kati}a... Sve u svemu predstava pre-cizne ekspozicije, sna`ne i mukle dramatike, sigurno vo-|enih tempova, a to se sve sliva i vodi ka jasno izvu~enojideji.

53

• Sviwski otac (2004)

@eqko Jovanovi}: Taj na{ mali zlo~inac, BLIC,Beograd 19. 05. 2004.– Aleksandar Popovi}, Sviwski otac, re`ija EgonSavin, Kru{eva~ko pozori{te

,,... Samu pri~u o nesre}noj `eni rediteq Egon Savinprevodi u neku vrstu ,,hronike najavqenog zlo~ina”, ~imeubrzava razvoj doga|aja, i istovremeno u prvi plan izvla~isam kontekst u kome nezreli sin jedinac, zahteva od svoje`ene da se otarasi wihovog deteta jer je, kako spletkariwegova majka, sumwivo za~eto. I tada na scenu stupaju tina{i, poslovi~no simpati~ni ’mali qudi’ i wihovo drugolice... Ansabl Kru{eva~kog pozori{ta, umnogome poja~angostima iz Beograda, suvereno je interpretirao ovu pri~u onama sada i ovde. Odavno nije ’vest’ da je Jelisaveta-SekaSabli}, vi{e nego ubedqivo odigrala svoju ulogu, u ovomslu~aju simpati~ne `ene sa stra{nim licem zlo~ina, nitisu iznena|ewe uspe{ne uloge u ovoj predstavi koje su ostva-rili Neboj{a Milovanovi}, Neboj{a Vrani} i Biqana Jo-ci} – Savi}. Glavno je da je igra mlade Dubravke Kovijani},u ulozi upropa{}ene `ene uop{te, mogla biti dovoqanrazlog za postojawe ove predstave, taman da ni~ega drugognije bilo.”

• Doktor Nu{i} (2014)

Dragana Bo{kovi}: Koka ili jaje, Ve~erwe novosti,Beograd, 7. 11. 2014.–Branislav Nu{i}: Doktor Nu{i}, re`ija KokanMladenovi}, Kru{eva~ko pozori{te i Narodno po-zori{te Sombor

,,Doktor Nu{i}, sa uvek intrigantnim Mar~elovimsongovima je najdaqe oti{ao u `anru bufo komedije. Do

kraja travestirana, ova predstava je pokazala mo} glumaca,koji su u stawu da igraju ,,iz kontre”, bez sopstvenog lica ipomo}u stilizovanog gesta. Sa{a Torlakovi}, Biqana Kes-kenovi}, Branislav Trifunovi}, Milica Janevski. Dva od-li~na ansambla izvela su ovu bufoneriju savr{eno efekt-no. A, da li je bilo i svrhovito? E, to je pitawe koje sepostavqa i za druge dve /Nu{i}eve/ predstave.”

Igor Buri}: @ivot tata-mata, Dnevnik, Novi Sad29. 4. 2014.– Branislav Nu{i}: Doktor Nu{i}, re`ija KokanMladenovi}, Kru{eva~ko pozori{te i Narodno po-zori{te Sombor

,,...Kokan Mladenovi} pravi izrazito mra~an crnohu-moran kabare ne bi li nas, vaqda, dodatno upla{io i zgadionad stvarno{}u... Problem je {to opredeqeni stil, adap-tirani po~eci, sredi{wice i krajevi, ne donose ni{ta no-vo, gube}i ono staro, dobro Nu{i}evsko kalamburewe.Umetnuti songovi (Marko [eli} Mar~elo) udvostru~avajuporuku, aktuelizuju aktuelno. Izo{travaju}i krupni ka-dar, usporavaju}i snimak, slikaju}i dovitqivo detaqe, iz-gubio se fokus sa Nu{i}evih va`nih komi~kih odlika(realisti~ni dijalozi, situacije) i dramskih odluka – tipaone da nije sve tako crno, da nije prora~unatost jedinimotiv dela... Svaku repliku, grimasu i gest, {aqe direktnou publiku. Odluka da se igra frontalno, dodatno je ote-`alo posao glumcima, ne otvaraju}i dovoqno jasno zna~eweovog postupka. Vizuelno (scenografija Marije Kalabi} ikostimi Dragice Lau{evi}), bilo je u redu. Sem {to Nu{i-}eva maska, kopija gru~omarksovske, nagove{tava fabri-kovawe i svega ostalog. Ba{ je taj princip – nema tu ni{tasu{tinski zajedni~ko – olako prihva}en svuda u predstavi.Stalno nadigravawe, u~inilo je doktora i od rediteqa.Ali, doktora Frankenstajna, ako smemo i mi malo da sena{alimo.”

54

Repertoar Kru{eva~kog pozori{ta(1946-2017)

1946/1947.

1. Roditeqski dom, Valentin Katajev/Miodrag Nauparac, 1. maj1946.

2. Sumwivo lice, Branislav Nu{i}/Lazar Jovanovi}, 2. maj 1946.

3. Narodni poslanik, Branislav Nu{i}/Lazar Jovanovi}, 18. maj1946.

4. @enidba, N.V.Gogoq/Borisav Mihailovi}, 30. maj 1946.

5. Tvrdica, @. B. P. Molijer/Borisav Mihailovi}, 30. jun 1946.

6. Zona Zamfirova, Stevan Sremac/Miroslav Petrovi}, 18. jul1946.

7. Gospo|a ministarka, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi},15. septembar1946.

8. Vasa @eleznova, Maksim Gorki/Borisav Mihailovi}, 12. ok-tobar 1946.

9. Ma{ewka, Aleksandar Afinogenov/Miodrag Nauparac, 7. no-vembar 1946.

10. Topaz, Marsel Pawol/Zdravko Luki}, 16. novembar 1946.

11. Kola mudrosti, dvoja ludosti, A.N.Ostrovski/Ivan Lukom-ski, 15. decembar 1946.

12. Pokojnik, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi}, 19. januar1947.

13. Tu|e dete, Vasilije [varkin/Miodrag Nauparac, 2. februar1947.

14. O`alo{}ena porodica, Branislav Nu{i}/Jovan Eri}, 15. fe-bruar 1947.

15. \ido, Janko Veselinovi}/Jovan Aritonovi}, 21. februar 1947.

16. Tartif, @.B.P.Molijer/Borivoje Popovi}, 29. mart 1947.

17. Podvala, Milovan Gli{i}/Borisav Mihailovi}, 20. april 1947.

18. @ita klasaju, Jurij Mokrov/Borisav Mihailovi}, 1. maj 1947.

19. Ko{tana, Borisav Stankovi}/Zdravko Luki}, 24. maj 1947.

20. Ve{tica, prosidba, medved, A.P.^ehov/Borisav Mihailovi},15. jun 1947.

21. Hajduk Stanko, Janko Veselinovi}/Zdravko Luki}, 29. jun 1947.

22. Rusko pitawe, Konstantin Simonov/Miroslav Petrovi}, 29.jul 1947.

1947/1948.

23. Pokondirena tikva, J. S. Popovi}/Borisav Mihailovi}, 28.septembar 1947.

24. Ma{ewka, A. Afinogenov/Miodrag Nauparac, 30. oktobar 1947.

25. Oluja, A.N. Ostrovski/Borisav Mihailovi}, 18. Decembar 1947.

26. Kir Jawa, J.S.Popovi}/Miodrag Nauparac, 31. decembar 1947.

27. Sumwivo lice, Branislav Nu{i}/Miodrag Nauparac, 7. januar1948.

28. Ko{tana, Borisav Stankovi}/Borisav Mihailovi}, 13. januar1948.

29. Gospo|a ministarka, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi},29. januar 1948.

30. Rusko pitawe, Konstantin Simonov/Miroslav Petrovi}, 7.februar 1948.

31. @enidba, N.V.Gogoq/Borisav Mihailovi}, 15. februar 1948.

32. Zona Zamfirova, Stevan Sremac/Miroslav Petrovi}, 14.mart 1948.

33. Srebrna kutija, Yon Golsforti/Borisav Mihailovi}, 27.mart 1948.

34. Uobra`eni bolesnik, @.B.P.Molijer/Borisav Mihailovi},21. maj 1948.

35. Vasa @eleznova, Maksim Gorki/Borisav Mihailovi}, 17. jun1948.

36. Tvrdica, @.B.P. Molijer/Borisav Mihailovi}, 27. jun 1948.

1948/1949.

37. Zona Zamfirova, Stevan Sremac/Miodrag Nauparac, 11. sep-tembar 1948.

38. Duboko korewe, Arno d’Iso, Yems Gou/Milan Puzi}, 22. ok-tobar 1948.

39. Dve sirotice, D.Eneri/Du{an @ivoti}, 1. novembar 1948.

40. Narodni poslanik, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi},28. novembar 1948.

41. Kir Jawa, J.S. Popovi}/Miodrag Nauparac, 25. decembar 1948.

42. Dva cvancika, Milovan Gli{i}/Borisav Mihailovi}, 30. de-cembar 1948.

43. Pokondirena tikva, J.S. Popovi}/Borisav Mihailovi}, 7. ja-nuar 1949.

44. Hajduk Stanko, Janko Veselinovi}/Leka Bo{wanac, 21. januar1949.

45. Prst pred nosom, Jo`a Horvat/Borisav Mihailovi}, 17. mart1949.

46. Devojka bez miraza, A.N. Ostrovski/Borisav Mihailovi}, 15.april 1949.

47. Voda sa planine, R.Plaovi}, M. \okovi}/Borisav Mihailo-vi}, 1. maj 1949.

48. Obi~an ~ovek, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi}, 24. maj1949.

55

1949/1950.

49. Ko{tana, Borisav Stankovi}/Borisav Mihailovi}, 8. okto-bar 1949.

50. Tvrdica, @.B.P.Molijer/Borisav Mihailovi}, 9. oktobar 1949.

51. Protekcija, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi}, 14. ok-tobar 1949.

52. Zona Zamfirova, Stevan Sremac/Borisav Mihailovi}, 27. ok-tobar 1949.

53. Podvala, Milovan Gli{i}/Borisav Mihailovi}, 12. novembar1949.

54. Gospo|a ministarka, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi},6. decembar 1949.

55. Pokojnik, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi}, 29. novem-bar 1949.

56. Sumwivo lice, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi}, 1. ja-nuar 1950.

57. @ivot u citadeli, August Jakobson/Borisav Mihailovi}, 23.februar 1950.

58. Pokondirena tikva, J.S.Popovi}/Borisav Mihailovi}, 6. ap-ril 1950.

59. Izbira~ica, Kosta Trifkovi}/Borisav Mihailovi}, 12. maj1950.

1950/1951.

60. Zasjede, Rasim Filipovi}/Borisav Mihailovi}, 24. novembar1950.

61. O`alo{}ena porodica, Branislav Nu{i}/Jovan Eri}, 23. de-cembar 1950.

62. Zla `ena, J.S.Popovi}/Borisav Mihailovi}, 30. januar 1951.

63. Devojka bez miraza, A.N.Ostrovski/Borisav Mihailovi}, 15.februar 1951.

64. Seoska u~iteqica, Svetolik Rankovi}/Milan Popovi}, 27.mart 1951.

65. Pop ]ira i pop Spira, Stevan Sremac/Borisav Mihailovi},1. maj 1951.

1951/1952.

66. Zulum}ar, Svetozar ]orovi}/Neboj{a ]osi}, 19. oktobar 1951.

67. Dor}olska posla, Ilija Stanojevi}/Borisav Mihailovi}, 5.decembar 1951.

68. Ivkova slava, Stevan Sremac/Borisav Mihailovi}, 27. decem-bar 1951.

69. Seoska lola, Ede Tot/Leka Bo{wanac, 30. januar 1952.

70. Zona Zamfirova, Stevan Sremac/Borisav Mihailovi}, 24. fe-bruar 1952.

71. Uobra`eni bolesnik, @. B. P. Molijer/Borisav Mihailovi},16. mart 1952.

72. Svi moji sinovi, Artur Miler/Milenko Misailovi}, 22. mart1952.

73. @enidba, N.V. Gogoq/Borisav Mihailovi}, 30. mart 1952.

74. Sne`ana i sedam patuqaka, Vojin \or|evi}/Borisav Mihai-lovi}, 24. april 1952.

1952/1953.

75. Porodica Blo, Qubinka Bobi}/Borisav Mihailovi}, 26. av-gust 1952.

76. Dva narednika, Nikola \urkovi}/Borisav Mihailovi}, 9. sep-tembar 1952.

77. Dr, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi}, 6. novembar 1952.

78. Dukat na glavu, Janko Veselinovi}/Miodrag Nauparac, 29. no-vembar 1952.

79. Ivica i Marica, Bra}a Grim/Borisav Mihailovi}, 30. decem-bar 1952.

80. Vitez ~udesa, Lope de Vega/Milan Puzi}, 26. januar 1953.

81. Devojka bez miraza, A.N. Ostrovski/Borisav Mihailovi}, 29.januar 1953.

82. Hasanaginica, Milan Ogrizovi}/Milan Popovi}, 21. mart 1953.

83. Smrt majke Jugovi}a, Ivo Vojnovi}/Milan Popovi}, 1. maj1953.

84. ^ikina ku}a, J. Mjasnicki/Leka Bo{wanac, 11. jun 1953.

1953/1954.

85. Svet, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi}, 1. oktobar 1953.

86. Qudi bez vida, Josip Kulunyi}/Pavle Vugrinac, 14. oktobar1953.

87. Mrtvi ne pla}aju porez, Nikola Mancari/Du{an @ivoti}, 12.novembar 1953.

88. Skapenove |avolije, @.B.P. Molijer/Miroslav Petrovi}, 29.decembar 1953.

89. Zvonar bogorodi~ne crkve, Viktor Igo/Pavle Vugrinac, 14.januar 1954.

90. Stanoje Glava{, \ura Jak{i}/Borisav Mihailovi}, 25. fe-bruar 1954.

91. Zajedni~ki stan, Dragutin Dobri~anin/Borisav Mihailovi},25. mart 1954.

92. Pe~albari, Anton Panov/Anton Panov, 27. april 1954.

93. ^vor, P.P. Petrovi}/Borisav Mihailovi}, 17. jun 1954.

1954/1955.

94. Me}ava, Pero Budak/Borisav Mihailovi}, 23. septembar 1954.

95. Qubav je svemu kriva, Jovan Kowovi}/Borjana Prodanovi}, 14.oktobar 1954.

96. @enidba i udadba, J.S.Popovi}/Borisav Mihailovi}, 29. no-vembar 1954.

97. Staklena mena`erija, Tenesi Vilijams/Borjana Prodanovi},23. decembar 1954.

98. Bludnica dostojna po{tovawa, @. P. Sartr/Borjna Proda-novi}, 29. januar 1955.

99. Lukrecija Boryija, Viktor Igo/Aleksandar \or|evi}, 14.mart 1955.

100. @or` Danden, @.B.P. Molijer/Borjana Prodanovi}, 7. maj 1955.

56

1955/1956.

101. Pesma, Oskar Davi~o/Borjana Prodanovi}, 14. oktobar 1955.

102. Mirni qudi, Irvin [o/Aleksandar \or|evi}, 27. oktobar1955.

103. Klupko, Pero Budak/Borisav Mihailovi}, 10. novembar 1955.

104. Put oko sveta, Branislav Nu{i}/Du{an @ivoti}, 10. decem-bar 1955.

105. Kad nai|u deca, Andre Rusen/Du{an @ivoti}, 29. decembar1955.

106. Crveno i plavo u dugi, Valter Bauer/Borjana Prodanovi}, 10.februar 1956.

107. La`a i parala`a, J.S. Popovi}/Borisav Mihailovi}, 1. mart1956.

108. Sudska reporta`a Bajarda Vilera sa su|ewa Meri Dagan, Ba-jard Viler/Borjana Prodanovi}, 2. maj 1956.

109. Tvrdica, @.B.P. Molijer/Borisav Mihailovi}, 4. maj 1956.

110. Ko{tana, Borisav Stankovi}/Borisav Mihailovi}, 5. maja 1956.

1956/1957.

111. Va{ington skver–16, Henri Yejms/Borjana Prodanovi}, 23.septembar 1956.

112. Karlova tetka, Tomas Brendon/Borisav Mihailovi}, 4. ok-tobar 1956.

113. Sumwivo lice, Branislav Nu{i}/Borisav Mihailovi}, 1. no-vembar 1956.

114. Uli~ni svira~i, Paul [urek/Leka Bo{wanac, 29. novembar1956.

115. Pisa}a ma{ina, @an Kokto/Borjana Prodanovi}, 3. februar1957.

116. Hajduk Stanko, Janko Veselinovi}/Leka Bo{wanac, 14. mart1957.

117. Izgubqeni me|u zvezdama, Grin, Vilijems, Edmonds/BorjanaProdanovi}, 25. april 1957,

1957/1958.

118. Nebeski odred, \. Lebovi}/A. Obrenovi}/Borjana Prodano-vi}, 14. oktobar 1957.

119. Kir Jawa, J.S. Popovi}/Borisav Mihailovi}, 29. oktobar 1957.

120. Mladost otaca, Boris Gorbatov/Borjana Prodanovi}, 7. no-vembar 1957.

121. ^ovek s Marsa, Dragutin Dobri~anin/Borjana Prodanovi}, 30.novembar 1957.

122. Bez krivice krivi, A.N. Ostrovski/Du{an Dobrovi}, 24. de-cembar 1957.

123. Provodayika, Torton Vajdler/Du{an Dobrovi}, 11. januar 1958.

124. Gospo|a ministarka, Branislav Nu{i}/Zdravko Luki}, 11.februar 1958.

125. Drve}e umire uspravno, Aleksandar Kasone/Du{an Rodi}, 6.mart 1958.

126. Hajduk Stanko, Janko Veselinovi}/Leka Bo{wanac, 10. april1958.

127. Nahod Nenad, Borisav Mihailovi}/Borisav Mihailovi}, 3.maj 1958.

128. Put oko sveta, Branislav Nu{i}/Du{an @ivoti}, 15. jun 1958.

1958/1959.

129. Nikoletina Bursa}, Branko ]opi}/Du{an Rodi}, 14. oktobar1958.

130. Siroto moje pametno dete, @ak Konfino/Du{an Rodi}, 19.oktobar 1958.

131. Dve sirotice, D. Eneri/Du{an @ivoti}, 1. novembar 1958.

132. Kod ,,Belog kowa”, O. Blumental, G. Kodelburg/Du{an @ivo-ti}, 13. novembar 1958.

133. Zajedni~ki stan, D. Dobri~anin/Milorad \orgovi}, 7. decem-bar 1958.

134 Bajka o caru i pastiru, Bo{ko Trifunovi}/Borisav Mihai-lovi}, 8. decembar 1958.

135. Matura, Ladislav Fodor/Rajko Radojkovi}, 29. decembar 1958.

136. Rudari, Marija Ivanovna/Leka Bo{wanac, 20. april 1959.

1969/1970.

137. Podvala, Milovan Gli{i}/Borisav Mihailovi}, 8. februar1969.

138. Rat `ena, E`en Skrib/Milan Puzi}, 9. sepetmabr 1969.

139. Izbira~ica, Kosta Trifkovi}/Borisav Mihailovi}, 23. ok-tobar 1969.

140. Pono}na provala, Miroslav Mitrovi}/Dragutin Dobri~anin,25. oktobar 1969.

141. Idem u lov, @or` Fejdo/Milan Puzi}, 6. novembar 1969.

142. Most na Moravi, Ivan Pudlo/Milan Puzi}, 1969.

143. Smrt majke Jugovi}a, Ivo Vojnovi}/Vlasta Radovanovi}, 10.mart 1970.

144. Visoko sija zvezda, scenski prikaz Besede o slobodi/adapta-cija i re`ija Momir Bradi}

145. Hleb, qubav i ostalo, Skarni~i i Tarabuzi/Gradimir Mir-kovi}

1970/1971.

146. Pigmalion, Y.B. [o/Mihajlo Viktorovi}, 30. mart 1971.

147. Olivera (Carica Milica), P.P. Petrovi}/Vlasta Radovano-vi}, 18. april 1971.

148. O`alo{}ena porodica, Branislav Nu{i}/Milo{ Petrovi},

149. Oskar, Klod Manije/Gradimir Mirkovi}

1971/1972.

150. Knez Lazar, Zvonimir Kosti}/Vlasta Radovanovi}, 21. novem-bar 1971.

151. Dvostruko lice, R. Makdugal, Ted Alan/Mihajlo Viktorovi},30. januar 1972.

57

152. Kolomba, @an Anuj/Mihajlo Viktorovi}, 6. april 1972.

153. Da li }e sloboda umeti da peva kao {to su su`wi pevali o

woj, Branko Miqkovi}, adaptacija @ivadin Luki}/Quba Mi-lo{evi}

154. Predstava Hamleta u Selu Mrdu{a Dowa, Ivo Bre{an/QubaMilo{evi}, 19. oktobar 1972.

1972/1973.

155. Pono}na provala, Miroslav Mitrovi}/Dragutin Dobri~anin,1972.

156. Jastra, Dragoslav [auli}/Jovan Putnik, 1973.

157. Autobiografija, Branislav Nu{i}/Aleksandar Glovacki, 19.april 1973.

158. Dejstvo gama zraka na sablasne nevene, Pol Zindel/Rajko Ra-dojkovi}, 1973.

159. Jelisavetini qubavni jadi zbog molera, Milan Jeli}/MomirBradi}, 1973.

160. Zona Zamfirova, Stevan Sremac/Viktorija Pi`moht, 1973.

161. Crna dama (Katarina), Mihajlo Viktorovi}, 1973.

1973/1974.

162. Hronika o Marmeladovima, F.M. Dostojevski/Jovan Putnik,19. decembar 1974.

163. Legenda o Bo{ku Buhi, M. Belovi}, S. Pe{i}/Milorad \or-govi}

164. Nikoletina Bursa}, Branko ]opi}/Toma Kuruzovi}, 25. ja-nuar 1974.

165. Buba u uhu, @or` Fejdo/Mihajlo Viktorovi}, 20. mart 1974.

166. Takav je polo`aj `ivota, po anketi ~asopisa ,,Delo”, adap-tacija Milosav Mirkovi}/Mihajlo Viktorovi}, 30. jun 1974.

1974/1975.

167. Hasanaginica, Qubomir Simovi}/Mihajlo Viktorovi}, 4. ok-tobar 1974.

168. U agoniji, Miroslav Krle`a/Marislav Radisavqevi}, 30. ja-nuar 1975.

169. Su|ewe Svetozaru Markovi}u, Rastko Tadi}/Momir Bradi},10. mart 1975.

170. Koncert za orkestar i violinu (Weto~ka Wezvanova), F.M.Dostojevski/Jovan Putnik, 29. april 1975.

1975/1976.

171. Ivkova slava, Stevan Sremac/Momir Bradi}, 3. oktobar 1975.

172. Skaska o ribaru i ribici, A.S. Pu{kin/Jovan Putnik, 22. de-cembar 1975.

173. Obi~an ~ovek, Branislav Nu{i}/Dragoqub Petrovi}, 27. fe-bruar 1976.

174. Tramvaj zvani `eqa, Tenesi Vilijams/Lidija Veqanova, 15. maj1976.

1976/1977.

175. ^udo u [arganu, Qubomir Simovi}/Primo` Bebler, 16. ok-tobar 1976.

176. Azusa, Sem [epard/Primo` Bebler, 21. oktobar 1976.

177. La`a i parala`a, J.S. Popovi}/Rajko Radojkovi}, 1. februar1977.

178. Radovan III, Du{an Kova~evi}/Primo` Bebler, 7. april 1977.

1977/1978.

179. Lete}a dru`ina Kraqevi}a Marka, adaptacija Primo` Beb-ler/Primo` Bebler, 25. oktobar 1977.

180. Jazavac pred sudom, Petar Ko~i}/Rajko Radojkovi}, 12. decem-bar 1977.

181. Kraq Betajnove, Ivan Cankar/Goran Cvetkovi}, 24. februar1978.

182. Kamen za pod glavu, Milica Novkovi}/Primo` Bebler, 16. maj1978.

183. Tamo iza zelene stene, Ivan Pudlo/Primo` Bebler, 6. jun 1978.

1978/1979.

184. Dundo Maroje, Marin Dr`i}/Rajko Radojkovi}, 21. oktobar 1978.

185. Buna na dahije, adaptacija, Primo` Bebler/Primo` Bebler,28. decembar 1978.

186. Pokojnik, Branislav Nu{i}/Goran Cvetkovi}, 12. mart 1979.

187. Arsenik i stare ~ipke, Yozef Keserling/Dragoslav Todoro-vi}, 5. maj 1979.

188. Barske dame, Ivan Pudlo/Dragoqub Petrovi}, 1. jun 1979.

1979/1980.

189. Kad se sunce ra|a nad Bagdalom, Du{an Jovanovi}, 13. oktobar1979.

190. Igre i nadigravawa, Mali{a Vu~i}evi}/Dragan Petrovi}, 19.oktobar 1979.

191. Sud, Kole ^a{ule, 25. januar 1980.

192. Duboko plavo more, Terens Ratigan/Milan Puzi}, 14. mart 1980.

193. Sabqa dimiskija, Aleksandar Popovi}/Dragoslav Todorovi},27. maj 1980.

1980/1981.

194. Sirotice, Milivoje Majstorovi}/Du{an Jovanovi}, 23. sep-tembar 1980.

195. Sporting Life, Vojin Kajgani}, Bratislav Petkovi}/Jovan Gli-gorijevi}, 20. novembar 1980.

196. U Topoli va{ar, Dobrica Eri}/Du{an Duka Joavnovi}, 23. ja-nuar 1981.

197. Dom Bernarde Albe, F.G. Lorka/Jovan Putnik, 12. mart 1981.

198. U logoru, Miroslav Krle`a/Jovan Putnik, 21. april 1981.

199. Crvenkapa, Jakob i Vilhelm Grin, 4. Jun 1981.

1981/1982.

200. Ko{tana, Borisav Stankovi}/Jovan Putnik, 20. oktobar 1981.

58

201. Sne`ana i sedam patuqaka, dramatizacija Slavenka Milova-novi}/Jovan Putnik, 5. decembar 1981.

202. @enidba, N.V. Gogoq/Neboj{a Bradi}, 18. februar 1982.

203. Kir Jawa, J.S. Popovi}/Jovan Putnik, 20. april 1982.

204. Balada o trubi i oblaku, Ciril Kosma~/Neboj{a Bradi}, 7.jul 1982.

1982/1983.

205. ^inovni~ka komedija (Analfabeta-Mu{ica-Kirija), Brani-slav Nu{i}/Jovan Putnik, 23. novembar 1982.

206. @enidba, N.V. Gogoq/Neboj{a Bradi}, 18. decembar 1982.

207. La`di pa`di, J.J. Zmaj/Neboj{a Bradi}, 25. decembar 1982.

208. Krotka, F.M. Dostojevski/Jovan Putnik, 14. januar 1983.

209. Obe{ewak ili dovi|ewa, dru`e, dovi|ewa, Borislav Peki}/Neboj{a Bradi}, 15. april 1983.

210. Pokondirena tikva, J.S. Popovi}/Dragoslav Todorovi}, 7. maj1983.

211. Taoci, Antonije Marinkovi}/Kolektivna re`ija, 28. jun 1983.

1983/1984.

212. Balkanski {pijun, Du{an Kova~evi}/Neboj{a Bradi}, 28. ok-tobar 1983.

213. Idem u lov, @or` Fejdo/Dragomir Petrovi}, 20. decembar1983.

214. Vojnik od ~okolade, Y.B. [o/Oliver Viktorovi}, 24. april1984.

215. Kqu~ od {ume, Borka @ivi}/Oliver Viktorovi}, 28. maj 1984.

1984/1985.

216. Sumwivo lice, Branislav Nu{i}/Neboj{a Bradi}, 18. septem-bar 1984.

217. Klopka, Ira Levin/Miomir Stamenkovi}, 17. novembar 1984.

218. Mre{}ewe {arana, Aleksandar Popovi}/Neboj{a Bradi}, 29.januar 1985.

219. Podvala, Milovan Gli{i}/Jovan Bulaji}, 16. april 1985.

220. Lepotica i zver, Franti{ek Hrubin/Jovan Bulaji}, 26. april1985.

222. Veselin, Antonije Marinkovi}/Neboj{a Bradi}, 28. jun 1985.

1985/1986.

222. Mandragola, Nikolo Makijaveli/Neboj{a Bradi}, 15. okto-bar 1985.

223. [ovinisti~ka farsa, Radoslav Pavlovi}/Neboj{a Bradi},14. decembar 1985.

224. Zoolo{ka pri~a, Edvard Olbi/Du{an Duka Jovanovi}, 20. fe-bruar 1986.

225. O`alo{}ena porodica, Branislav Nu{i}/Dragan Jakovqe-vi}, 15. april 1986.

226. Kraj vikenda, Momo Kapor/Miomir Stamenkovi}, 19. jun 1986.

227. Pinokio, Karlo Kolodi/Mima i Branislav Jankovi}, 12. fe-bruar 1986.

1986/1987.

228. Srpski revizor, Zvonimir Kosti}/Neboj{a Bradi}, 28. fe-bruar 1986.

229. Kako su postale ru`ne re~i, Du{an Radovi}/Mima i BaneJankovi}, 6. decembar 1986.

230. Najve}i fudbaler na svetu, Dragan Aleksi}, adaptacija Ne-boj{a Bradi}/Neboj{a Bradi}, 21. februar 1987.

231. Hej Sloveni kuda }ete, Milovan Vitezovi}/Vladimir Putnik,26. maj 1987.

232. Vukov testament, Neboj{a Bradi}, Milan Obrenovi}/Ne-boj{a Bradi}, 28. jun 1987.

1987/1988.

233. Klaustrofobi~na komedija, Du{an Kova~evi}/Neboj{a Bra-di}, 12. januar 1988.

234. Predstava ,,Hamleta” u selu Mrdu{a Dowa, Ivo Bre{an/Vlasta Radovanovi}, 15. mart 1988.

235. Kazivawe kule Lazarice, Zvonimir Kosti}, adaptacija Neboj-{a Bradi}/Neboj{a Bradi}, 30. jun 1988.

1988/1989.

236. Autobiografija, Branislav Nu{i}/Mima Jankovi}, 4. okto-bar 1988.

237. Bra}a po oru`ju, Radoslav Pavlovi}/Primo` Bebler, 22. de-cembar 1988.

238. Lazar, veliki knez, Zvonimir Kosti}/Neboj{a Bradi}, 29. jun1989.

239. ^arobwak iz Oza, Liman Frank Baum/Mima Jankovi}, 4. mart1989.

1989/1990.

240. Siroti mali hr~ki, Gordan Mihi}/Dragoqub Petrovi}, 20.oktobar 1989.

241. @ivot i prikqu~enija Dositeja Obradovi}a, Neboj{a Bra-di}/Neboj{a Bradi}, 14. novembar 1989.

242. Qubavi Yorya Va{ingtona, Miro Gavran/Branislava Stefa-novi}, 15. novembar 1989.

243. Deveta defanziva, Stevan Koprivica/Miki Stamenkovi}, 29.mart 1990.

244. Draga Jelena Sergejevna, Qudmila Razumovska/Neboj{a Bra-di}, 3. april 1990.

1990/1991.

245. @ivot u pozori{tu, Dejvid Memet/Nikita Milivojevi}, 20.novembar 1990.

1991/1992.

246. Bela bajka, Stevan Pe{i}/Primo` Bebler, 23. septembar 1991.

247. Generali ili srodstvo po oru`ju, Borislav Peki}/Neboj{aBradi}, 3. oktobar 1991.

248. Jefimija, Zvonimir Kosti}/Neboj{a Bradi}, 10. novembar 1991.

59

249. Kidaj od svoje `ene, Rej Kuni/Lilijana Ivanovi} Arsenov, 29.novembar 1991.

250. @ak ili pokornost, E`en Jonesko/Neboj{a Bradi}, 27. fe-bruar 1992.

251. Vrti} kod stare koze, Polanca Kova~/Lilijana Ivanovi}Arsenov, 20. april 1992.

252. Skapenove podvale, @.B.P. Molijer/Aleksandra Kova~evi},14. jul 1992.

1992/1993.

253. \eneral Milan \. Nedi}, Sini{a Kova~evi}/Neboj{a Bra-di}, 14. novembar 1992.

254. Scene iz komedija i @or` Danden, FDU-Kru{eva~ko pozo-ri{te, @.B.P. Molijer/Vladimir Jevtovi}

255. Pozori{tarije, Qubivoje R{umovi}/Voja Soldatovi}

256. [umski raj, Zoran Bo`ovi}/Voja Soldatovi}, premijera naFestivalu ,,Dani komedije”, 27. mart 1993.

257. Bogaq, Atila Farago/Neboj{a Bradi}, 13. jul 1993.

1993/1994.

258. Lutam jo{ vitak, Milo{ Crwanski/Neboj{a Bradi}, pre-mijera na Vukovom saboru, Tr{i}, 19. septembar 1993.

259. Ba{ ~elik, Milivoje Mla|enovi}/Du{an Petrovi}, 26. no-vembar 1993.

260. Volpone ili lisac, Ben Yonson/Neboj{a Bradi}, 18. maj 1994.

1994/1995.

261. Hvalisavi vojnik, Tit Makcije Plaut/Du{an Petrovi}, 30.septembar 1994.

262. Wujork, pri~a sa isto~ne strane, Neboj{a Rom~evi}/Neboj-{a Bradi}, 10. decembar 1994.

263. Ivica i Marica, Milivoje Mla|enovi}/Neboj{a Bradi}, 14.novembar 1994.

264. [uma, A.N. Ostrovski/Qubomir Dra{ki}, 19. februar 1995.

265. ^arlijeva tetka, Tomas Brendon/Lilijana Ivanovi}, 29. ap-ril 1995.

266. Audijencija, Vaclav Havel/Vojin Paunovi}, 6. maj 1995.

267. Za~arano magarence, Erik Vos/Branislav Nedi}, 19. maj 1995.

268. Mirandolina, Karlo Goldoni/Vladimir Jevtovi}, 26. jun 1995.

1995/1996.

269. Teatar ~udesa, M. Servantes, Branislav Nedi}/Milan Kara-yi}, 20. oktobar 1995.

270. Dervi{ i smrt, Me{a Selimovi}/Neboj{a Bradi}, 22, 24. de-cembar 1995.

271. Tajni plamen, Atila Farago/Neboj{a Bradi}, 30. januar 1996.

272. Profesionalci, Harold Pinter/Neboj{a Bradi}, 19. februar1996.

273. Jaje, Felisjen Marso/Qubomir Dra{ki}, 26. mart 1996.

1996/1997.

274. Protekcija, Branislav Nu{i}/Darijan Mihajlovi}, 21. no-vembar 1996.

275. Don @uan, @. B. P. Molijer/Milan Karayi}, 14. februar 1997.

276. Hasanaginica, Qubomir Simovi}/Quboslav Majera, 14. maj 1997.

277. Hajde da se igramo, Lilijana Ivanovi}, 20. decembar 1996.

278. Novogodi{we magarence, autor Branislav Nedi}, 27. decem-bar 1996.

279. Najboqi tim na svetu, Stevan Koprivica/Ivana Risti}, 14.jun 1997.

1997/1998.

280. ]elava peva~ica, E`en Jonesko/Jago{ Markovi}, 5. decembar1997.

281. Putovawe gospodina Peri{ona, E`en Labi{/Milan Kara-yi}, 19. februar 1998.

282. [est i po ~uda, Radoslav Savi}/ 26. februar 1998.

283. Novogodi{wa predstava, Lilijana Ivanovi}, 26. decembar 1997.

284. Rokenrol Joca i super klinci, Branislav Nedi}/BranislavNedi}, 8. maj 1998.

1998/1999.

285. Otmica i vaznesenije Julijane K., @eqko Huba~/QuboslavMajera, 26. februar 1999.

286. Vilinska ko~ija, Aleksandra Glovacki/David Putnik, 12. de-cembar 1998.

287. Deda Mrazova ko~ija, Branislav Nedi}/Branislav Nedi}, 20.decembar 1998.

1999/2000.

288. Prokleta avlija, Ivo Andri}/Neboj{a Bradi}, 30. septembar1999.

289. Kad neko zazvoni, Andre Pol Antoan/Lilijana Ivanovi}, 6.oktobar 1999.

290. Kidaj od svoje `ene, Rej Kuni/Lilijana Ivanovi}, 14. oktobar1999.

291. Tajna ~arobne muzike, Tode Nikoleti}/Miodrag Dinulovi},17. decembar 1999.

292. Potraga za Deda Mrazom, Branislav Nedi}/Branislav Nedi},25. decembar 1999.

293. Matorci ili ta luckasta stvorewa, Dragutin Karlo Mi-ni}/Milanka Milosavqevi}, 3. februar 2000.

294. Laki komad, Neboj{a Rom~evi}/Darijan Mihajlovi}, 5. maj 2000.

2000/2001.

295. Pacolovac, Marija Stojanovi}/Darijan Mihajlovi}, 22. april2001.

296. Qubavnik, Harold Pinter/Vladimir Popadi}, 14. jun 2001.(diplomska predstava)

60

2001/2002.

297. Kad delfini odlete, Noel Kauard/Qubomir Dra{ki}, 14. ok-tobar 2001. (koprodukcija Udru`ewe dramskih umetnika Sr-bije)

298. Jastu~e za igle, Milanka Milosavqevi}/Milanka Milosav-qevi}, 19. oktobar 2001.

299. Qubavne avanture vinogradarskog pu`a \ure, Milanka Mi-losavqevi}-Milosavqevi}, 4. decembar 2001.

300. Koreni, Dobrica ]osi}/Neboj{a Bradi}, 10. decembar 2001.

301. Lekcija, E`en Jonesko/Predrag Stojmenovi}, 9. februar 2002.

2002/2003.

302. Vlade Divac & tim snova, Branislav Nedi}/Branislav Nedi},22. novembar 2002.

303. U mre`i, Rej Kuni/Vladimir Popadi}, 11. decembar2002.

304. Klopka za bespomo}nog ~oveka, Rober Toma/Bojan Milosav-qevi}, 12. april 2003.

2003/2004.

305. Dervi{ i smrt, Me{a Selimovi}/Neboj{a Bradi}, 3. oktobar2003.

306. Terorizam, Vladimir Preswakov, Oleg Preswakov/VladimirPopadi}, 24. oktobar 2003.

307. Sviwski otac, Aleksandar Popovi}/Egon Savin, 21. april2004.

308. Vernisa`, Vaclav Havel/Milovan ]etkovi}, 7. april 2004.

2004/2005.

390. Sumwivo lice, Branislav Nu{i}/Stefan Sabli}, 12. oktobar2004.

310. Nemu{ti jezik, Miodrag Stanisavqevi}/Bojan Milosavqe-vi}, 27. decembar 2004.

311. Orden, Du{an Mikqa/Branislav Nedi}, 19. mart 2005.

312. Daj mi svoju `enu, Majkl Stjuart/Miodrag Dinulovi}, 17. maj2005.

313. Zvezdana pra{ina, Du{an Kova~evi}/Vladimir Popadi}, 22.maj 2005.

2005/2006.

314. I mi trku za kowa imamo, Miodrag Stanisavqevi}/Bojan Mi-losavqevi}, 18. decembar 2005.

315. Deda Mrazova ko~ija, Branislav Nedi}/Branislav Nedi}, 24.decembar 2005.

316. La`a i parala`a, Jovan Sterija Popovi}/Predrag Stojmeno-vi},14. februar 2006.

317. Svet zna ko je Tesla, Momir Bradi}/Momir Bradi}, 18. maj2006.

2006/2007.

318. Pozovi M radi preqube, Rej Kuni, Yon ^epmen/Vladimir Po-padi}, 14. oktobar 2006.

319. ^arobwak iz Oza, Frank Baum/Miodrag Dinulovi}, 10. mart2007.

2007/2008.

320. Norway. Today, Igor Bauersima/Ana Tomovi}, 28. septembar2007. (Koprodukcija Kru{eva~kog pozori{ta i Beogradskogdramskog pozori{ta).

321. Mu{karci... Du{an Radovi}/Tomislav Trifunovi}, 7. novem-bar 2007.

322. Qubavne avanture vinogradarskog pu`a \ure, Milanka Mi-losavqevi}/Branislav Nedi}, 15. decembar 2007.

323. Art, Jasmina Reza/Vladimir Popadi}, 18. decembar 2007.

324. Sne{ko Beli} i paketi}i, Branislav Nedi}, decembar 2007.

325. Tvr|ava, Me{a Selimovi}/Neboj{a Bradi}, 19. januar 2008.

326. Lepotica i zver, @eqko Huba~/Zoran Lozan~i}, 15. april 2008.

2008/2009.

327. Svet, Branislav Nu{i}/Vladimir Popadi}, 10. decembar 2008.

328. Tri praseta, Hans Kristijan Andersen/Zoran Lozan~i}, 17.mart 2009.

329. Knegiwa Jelena Bal{i}, Qubi{a \idi}/Branislava Stefa-novi}, 15. maj 2009.

330. Dundo Maroje, Marin Dr`i}/Kokan Mladenovi}, 26. jun 2009.

2009/2010.

331. Zape~ati}emo vas, Muza Konstatinova Pavlova/VladimirPopadi}, 5. decembar 2009.

332. Mocart, Zoran Lozan~i}/Zoran Lozan~i}, 19. februar 2010.

2010/2011.

333. Put oko sveta, Branislav Nu{i}/Jug Radivojevi}, 30. okto-bar 2010. (Koprodukcija Kru{eva~kog pozori{ta i Festivala,,Dani komedije”, Jagodina).

334. Gvozdena devica, Rona Munro/Vladimir Popadi}, 11. novembar2010.

335. Novogodi{we magarance, Branislav Nedi}/Branislav Nedi},24. decembar 2010.

336. Pri~a o Svetom Savi, @eqko Petrovi}/Miodrag Dinulovi},26. januar 2011. (Koprodukcija Kru{eva~kog pozori{ta i Kul-turnog centra, Kru{evac).

337. Ma~ak u ~izmama, [arl Pero/Branislav Nedi}, 30. april 2011.

2011/2012.

338. Iza re{etaka, Branislava Ili}, Kokan Mladenovi}/KokanMladenovi}, 14. oktobar 2011.

339. Ludilo udvoje, E`en Jonesko/Vladimir Popadi}, 12. mart 2012.

340. Fantasti~an du}an igra~aka, Spasoje @. Milovanovi}/Iza-bela Bo{kovi}, 30. mart 2012.

61

341. La Linea, Tarik Markovi}/Tarik Markovi}, 13. maj 2012.

342. Novogodi{wa bajka, Branislav Nedi}/Branislav Nedi}, 26.decembar 2011.

343. Pinokio, Karlo Kolodi/Zoran Lozan~i}, 31. maj 2012.

2012/2013.

344. Purpurno ostrvo, Mihail Afanasijevi~ Bulgakov/Ana \or-|evi}, 2. oktobar 2012.

345. Govorite li australijanski? Ugqe{a [ajtinac/Sne`anaUdicki, 15. decembar 2012.

346. Mi ~ekamo bebu, Stevan Koprivica/Vladimir Popadi}, 6.mart 2013.

347. Tri praseta i Deda Mraz, Branislav Nedi}/Branislav Nedi},22. decembar 2012.

348. Nemu{ti jezik, Miodrag Stanisavqevi}/Bojan Milosavqe-vi}, 30. mart 2013. (obnova).

349. Vlade Divac i tim snova, Branislav Nedi}/Branislav Nedi},30. april 2013.(obnova)

350. Uspavana lepotica, Dejan Andreji}/Izabela Bo{kovi}, DejanTon~i}, 16. maj 2013.

2013/2014.

351. Kako je Nikola dobio brata (obnova), Irena Todorovi}/Dra-gan Marinkovi}, 12. oktobar 2013.

352. Devestopetnaesta, Branislav Nu{i}, Spasoje @. Milovano-vi}/Milan Ne{kovi}, 15. oktobar 2013. premijera u Ni{u (Ko-produkcija Narodnog pozori{ta Ni{, Kru{eva~kog pozori-{ta, Kru{evac, Centra za kulturu ,,Vuk Karayi}”, Loznica).

353. Lepotica Linejna, Martin Makdona/Milo{ Jagodi}, 17. de-cembar 2013. (Koprodukcija Kru{eva~kog pozori{ta i agen-cije Art tema, Beograd).

354. Deda Mrazova ko~ija (obnova), Branislav Nedi}/BranislavNedi}, 22. decembar 2013.

355. Nemu{ti jezik, Miodrag Stanisavqevi}/Bojan Milosavqei},14. januar 2014. (Obnova)

356. Ja kao gola (Mala scena), Jovana \ori}/Jovana \ori}, 28. fe-bruar 2014.

357. Doktor Nu{i}, Branislav Nu{i}/adaptacija i re`ija KokanMladenovi}, 4. maj 2014. (Koprodukcija Kru{eva~ko pozori-{te i Narodno pozori{te Sombor)

358. Ru`no pa~e (obnova), Nata{a Ili}/Zoran Lozan~i}, 22. jun2014.

359. Sveti Sava, posledwa no} (Mala scena), Stamen Milovano-vi}/Branislav Nedi}, 25. jun 2014.

2014/2015.

360. Vernisa`, Vaclav Havel/Vladimir Popadi}, 10. oktobar 2014.(Koprodukcija Kru{eva~kog pozori{ta i Kulturnog centraPara}in).

361. Sne{ko Beli} i pakteti}i, Branislav Nedi}/Branislav Ne-di}, 25. decembar 2014. (Koprodukcija Kru{eva~kog pozori-{ta i Lenkart Beograd).

362. Uplakana Katarina, Zoran ]osi}/Bojan Veqovi}, 22. april2015. (Koprodukcija Kru{eva~kog pozori{ta i Lenkart, Beo-grad).

2015/2016.

363. Vaqevska bolnica, Dobrica ]osi}, Branislav Nedi} (drama-tizacija)/Slavenko Saletovi}, 14. oktobar 2015. (Koproduk-cija Centar za kulturu Loznica i FDU Pri{tina – Zve~an)

364. Pozovi M radi preqube, Rej Kuni/Vladimir Popadi}, 14. de-cembar 2015. (obnova)

365. Aladin, Spasoje @. Milovanovi}/Zoran Lozan~i}, 14. mart2016.

2016/2017.

366. Buzdovan, Kleme Grubi{i}/Predrag Stojmenovi}, 24. oktobar2016.

367. De`a Vi, Semir Gici}/Andrea Lazi}, 28. oktobar 2016.(Koprodukcija Kru{eva~ko pozori{te, [aba~ko pozori{te,Regionalno pozori{te, Novi Pazar)

368. Tamo daleko na Ostrvu spasa, Jelena Popadi} Sumi}/ Vladi-mir Popadi}, 7. mart 2017. (Koprodukcija Kru{eva~ko pozo-ri{te i Udru`ewe gra|ana Fast Forward)

369. ^arobwak iz Oza, Frank Baum/Zoran Lozan~i}, 23. april 2017.

370. Kabare ~ekaj, bre, Mom~ilo Stanojevi}/Branislav Nedi}, 11.maj 2017.

62

63

Konferencija za {tampu povodom proslave 70 godina Kru{eva~kog pozori{ta ipovodom premijere komada ,,Buzdovan“, 24. 10. 2016.

Upravnik pozori{ta Branislav Nedi} (stoji)

64

CIP – Katalogizacija u publikacijiNarodna biblioteka Srbije, Beograd

OSTOJI], Biqana, 1966–70 godina Kru{eva~kog pozori{ta (1946-2016)/ [autor kataloga i izlo`be] Biqana Ostoji}. –

Beograd : Muzej pozori{ne umetnosti Srbije, 2017 (Beograd : Slu`beni glasnik). – 64 str. : ilustr.; 23 cm

Tira` 400. – Napomene i bibliografske reference uz tekst.

ISBN