7/200820. veljaèe 2008.

Papa imenovao novog nuncija u RH

Novi nuncij je nadbiskup Mario Roberto Cassari

Preminuo umirovljeni zadarski nadbiskup

Marijan Oblak

Opraštamo se od posljednjeg našeg koncilskog oca, od

biskupa Stepinèeva doba koji je službu obavljao u

teškim povijesnim vremenima i koji je doživio

beatifikaciju svoga uzora kardinala Alojzija; od

nadbiskupa koji je pod predsjedanjem kardinala

Kuhariæa zajedno s drugim hrvatskim biskupima

predvodio narod u velikom jubileju kršæanstva u

Hrvata. Mons. Marijan Oblak posljednji je iz

generacije velikih hrvatskih biskupa iz teških godina

komunistièkoga režima. Zahvaljujemo Bogu za te

slavne pastire koji su našoj Crkvi i narodu bili ponos, a

nama ostaju uzori, istaknuo je kardinal Bozaniæ u

katedrali Sv. Stošije

Zajednièko zasjedanje BK BiH i HBK

Razgovaralo se o hrvatskim katolièkim misijama,

Papinskom hrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu,

akciji Tjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i

ljudima u BiH

Papina poruka za Svjetski dan društvenih

komunikacija

Donosimo cjelovit tekst poruke Benedikta XVI.

"Sredstva društvene komunikacije: na raskrižju izmeðu

protagonizma i služenja. Tražiti istinu da bi ju se

dijelilo"

Domovinske vijesti

Pripreme za kongres u Lurdu

Hvar: U svaku obitelj Kompendij Katekizma Katolièke Crkve

Korizmeni susret redovnica otoka Braèa

Korizmena akcija osjeèkog Caritasa

Korizmeno pismo nadbiskupa Prenðe

Kardinal Bozaniæ blagoslovio nove prostorije KS-a

Kardinal Karliæ u Splitu

Godišnja skupština Hrvatskog društva crkvenih glazbenika

Kardinal Karliæ predvodio misno slavlje u Grižanama

Kardinal Karliæ posjetio kardinala Bozaniæa

Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupije

Crkva u Hrvata

Nuncij D'Errico u posjetu Crkvi i vlastima u Banjoj Luci

"Put svjetla" u Domu hrvatskih hodoèasnika

Regionalne sjednice pastoralnih i socijalnih djelatnika iz Njemaèke

Inozemne vijesti

Religija ne opravdava diskriminaciju žena

Lurd: Više od 120.000 hodoèasnika na slavlju jubileja

Kardinal Kasper o molitvi za Židove

Zapoèinje postupak za proglašenje blaženom treæe vidjelice iz Fatime

Crkva protiv trgovine ljudima

Sveta Stolica o Kosovu

U Vatikanu predstavljen naputak o kauzama svetaca

Umro je nadbiskup Franc Perko

Prilog dokumenti

U nadi preobraženi

Sveti Augustin živi po svojim djelima

Prilog prikazi

Intervju s nuncijem Lozanom

Domovinske vijesti

Biskup Mrzljak predvodio središnje slavlje u Stepinèevojžupi u KoprivniciKoprivnica, 10.2.2008. (IKA) - Desetodnevna duhovnaobnova u župi bl. Alojzija Stepinca u Koprivnici zakljuèenaje u nedjelju 10. veljaèe, kada je središnje misno slavlje nažupni blagdan predvodio varaždinski biskup Josip Mrzljak.Suslavili su sveæenici Koprivnièkog dekanata na èelu sdekanom preè. Blažom Horvatom i mons. LeonardomMarkaèem, župnikom iz Moèila. U prepunoj dvoranipastoralnog centra u slavlju su sudjelovali i Josip Frišèiæ,potpredsjednik Hrvatskog sabora, i Darko Koren, županKoprivnièko-križevaèke županije. Liturgijsko pjevanjepredvodili su zborovi župe bl. Alojzija Stepinca poddirigentskom palicom Ivane Jaklin. Prije mise mons. Mrzljakpredao je župniku Krunoslavu Paèalatu nesvakidašnji dar:purifikatorij-kaležnjak (rupèiæ) kojim se svojedobno služioblaženi Alojzije Stepinac, ujedno krizmani kum i roðakvaraždinskog biskupa. U propovijedi se biskup Mrzljakosvrnuo na èitanja prve korizmene nedjelje, i to od prvogèitanja Knjige Postanka gdje Bog stvara èovjeka i usaðujemu slobodu da se opredijeli za dobro ili zlo (drvo spoznaje)preko Pavlove poslanice Rimljanima do Evanðelja gdje je isam Isus bio kušan i napastovan. "Kao i prvi ljudi, tako i midanas imamo slobodu da izaberemo ili odbacimo dobro ilizlo", poruèio je biskup, podsjetivši na kušnju i pustinjublaženog Alojzija Stepinca dok se nalazio pred svojimsucima i optužiteljima, te u zatvoru. "Blaženi Alojzije trebaose samo odreæi Rima i Pape i to bi za njega bio kraj mukamakoje su ga èekale do kraja njegova života. No, Stepinac seodluèio za nešto drugo i odbacio takvu "ponudu". To je inama putokaz da se i mi opredijelimo za pravu stranu",poruèio je biskup. Po završetku mise župnik Paèalat zahvalioje biskupu što je svojom nazoènošæu uzvelièao euharistijskoslavlje, a tom je prigodom biskupu darovana slikapodravskog slikara Zvonka Sigetiæa. Istoga dana upastoralnom centru održana je pobožnost križnog puta, kao izavršna veèer festivala duhovne glazbe "Stepinèeve note" nakojoj su nastupili djeèji zborovi. Desetodnevna duhovnaobnova u pastoralnom centru na Lenišæu za vjernike domaæei susjednih župa zapoèela je 1. veljaèe trodnevnim duhovnimprogramom fra Zvjezdana Liniæa, koji je obuhvaæaoizlaganja i slavljenje euharistija s klanjanjem i molitvom zaozdravljenje. Program trodnevnice pratili su domaæi zbor"Stepinèeva mladež" i zbor mladih župe Gospe Fatimske.Molitvena zajednica "Novo svitanje" iz splitske župe BlatineŠkrape na kraju duhovne obnove održala je prigodnimolitveni koncert. Èetvrtog dana duhovne obnove misu jepredvodio Milan Lonèariæ, župnik iz Virja, petog dana fraIvan Široki, župnik iz Kloštra Podravskog, a šestog dana vlè.Josip Vidoviæ, župnik iz Reke. Sedmi dan misu je predvodiovlè. Krunoslav Detiæ, župnik iz Rovišæa, a u liturgijskompjevanju sudjelovali su èlanovi mješovitih župnih zborova -sudionika prve veèeri festivala "Stepinèeve note". Osmogdana misu je predvodio vlè. Damjan Koren, predstojnikUreda za pastoral mladih Varaždinske biskupije. Pjesmom jeslavlje obogatio Zbor mladih Varaždinske biskupije, apridružili su se i èlanovi drugih zborova mladih koji su bilisudionici druge festivalske veèeri. U predveèerje Stepinèeva,devetog dana duhovne obnove, misu je predvodio vlè.Domagoj Matoševiæ, povjerenik za pastoral mladihZagrebaèke nadbiskupije, uz sudjelovanje sastava, skupina iglazbenika koji su bili sudionici treæe veèeri festivala.

Svjetski dan bolesnika u požeškoj bolniciPožega, 11.2.2008. (IKA) - Na Svjetski dan bolesnika 11.veljaèe požeški biskup Antun Škvorèeviæ u koncelebraciji sbolnièkim dušobrižnikom o. Zvonkom Šeremetom,katedralnim župnikom preè. Markom Pišoniæem ikancelarom Ivicom Žuljeviæem predvodio je misno slavlje ukapelici Opæe županijske bolnice u Požegi. U uvodnomslavlju biskup je podsjetio kako se ove godine slavi 150.obljetnica ukazanja Gospe Lurdske te da je taj dogaðaj usrcima ljudi pokrenuo novi pristup èovjeku. To se osjetilo i uPožegi gdje je ubrzo nakon ukazanja Gospe zapoèelapobožnost Gospi Lurdskoj, osobito kada je krajem 19.stoljeæa nabavljen njezin kip u crkvi Sv. Terezije, današnjojkatedrali. "Želimo biti molitelji za èovjeka, pogotovo onogkoji je pogoðen bolešæu, ali i za sve vas koji nastojite služititom èovjeku u izvanrednim okolnostima. Uvjereni smo da jeza razumijevanje èovjeka pogotovo za njegovo stanje bolestii smrti potrebno imati neko posebno svjetlo kojega minemamo dovoljno nego nam je za to potrebno Božjesvjetlo", istaknuo je požeški biskup. Lurd, dodao je biskup,nije ništa drugo nego veliki podsjetnik Boga i neba èovjekuda svoj život ne gradi na temelju neke vlastite smišljenemjere i raèuna. Pravi raèun života je onaj koji je izveo Bog.Na takav raèun podsjeæaju poruke Gospe Lurdske, ali iporuke iz Evanðelja. Takva je poruka koja je iz Evanðeljaupuæena i na Svjetski dan bolesnika, u kojoj Isus poruèuje:Bio sam bolestan, a niste me pohodili. Isus smatra, objasnioje biskup, da su bolesni zavrijedili ne samo da ih se lijeèinego da ih se pohodi jer je to jedan od najboljih lijekova zabolesnoga. Biskup upozorava da se bolest ne može izlijeèitiako se gleda samo bolest, a ne i bolesnik. Èovjek pa tako ibolesnik je cjelovito biæe, a ne samo ono što ga boli.Èovjeku je tijekom cijelog života potreban netko, a osobito uizvanrednim okolnostima kao što je bolest. Kada èovjek ubolesti ima nekoga tko je kraj njega to je, istièe biskup, nekisilan lijek. Biološki i tjelesno mi ne možemo izlijeèiti sve, alivažno je èovjeku pristupiti u njegovoj osobnosti,neponovljivosti i jedinstvenosti najboljim lijekom –ljubavlju. Na taj naèin lijeèe se mnoge rane srca i duše kojeèovjeka najviše bole. "Takvom èovjeku plemenitost, dobrotai ljubav drugog èovjeka koja ulazi u srce i dušu je najbolji inajveæi lijek. U Lurdu susreæemo baš tu situaciju. Tamonema nekih posebnih lijekova. Postoji ona voda koja je posebi prirodna voda, ali ona podsjeæa bolesnike koji ulaze unju na majèinsku brižnost Marije kojom je ona pristupilasvakom èovjeku onda kada je Bogu rekla: Neka mi budekako ti hoæeš", poruèio je biskup Škvorèeviæ. Govoreæi onašoj prisutnosti u bolesnièkoj sobi, biskup je napomenuo dase Isus poistovjetio sa svakim bolesnikom kroz svojuporuku: Tko je pohodio bolesnog, mene je pohodio. IsusKrist je taj koji je prihvatio naše boli i patnje, koji trpi snama i za nas do kraja, do u smrt. Isus Krist je Bog prisutanu našim patnjama. Onaj tko ne vjeruje Isusu Kristu taj imasamo onoga tko je kraj njega, onaj tko ima Isusa Krista krajsebe koji je za nas umro taj kraj sebe ima ljubav koja je jaèaod smrti. "Ta Isusova prisutnost u nama osobito za vrijemebolesti je silno važna u našim situacijama otajstvenogdogaðanja jer ne znamo kako i što se s nama zbiva. Tuprisutnost Božje ljubavi s nama dobivamo i kroz molitvu nakoju posebno potièe Gospa u Lurdu. Drago mi je što se uovoj bolnici potièu bolesnici da se mole. Kada nekomekažete da se moli, zapravo mu kažete nemojte ostati sami",poruèio je biskup Škvorèeviæ.

Domovinske vijesti ika

2 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Pripreme za kongres u LurduRedovita sjednica Vijeæa Hrvatskoga mariološkog institutaKatolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta u ZagrebuZagreb, 12.2.2008. (IKA) - Redovita sjednica VijeæaHrvatskoga mariološkog instituta Katolièkoga bogoslovnogfakulteta Sveuèilišta u Zagrebu (HMI) održana je 12. veljaèeu Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, pod predsjedanjembiskupa Vlade Košiæa. Glavni povod susretu bio je sudjelovanje Hrvatske jeziènesekcije HMI na XXII. meðunarodnomu mariološko-marijanskom kongresu koji æe se od 4. do 8. rujna održati ujužnofrancuskomu marijanskom svetištu Lurdu, a raspravljatæe o temi "Ukazanja bl. Djevice Marije: izmeðu povijesti,vjere i teologije", èemu je povod slavlje jubileja 150.obljetnice Gospinih ukazanja maloj Bernardici u Lurdu.Time kongres želi pripomoæi u odreðenom smislu naposeban naèin crkvenim pastirima kako æe postupati prirasuðivanju u sliènim situacijama kojih je, èini se, u novijedoba sve više. U Hrvatskoj jeziènoj sekciji nastupit æe ne samo teolozi negoi struènjaci za povijest, glazbu, etnologiju, likovnu umjetnosti književnost, i to s 13 predavanja. Zakljuèeno je da æezajedno poæi iz Zagreba 3. rujna, a vratiti se po završetkukongresa na blagdan Male Gospe. Buduæi da organizatorosigurava smještaj i hranu jedino za petero predavaèa,Vijeæe HMI nada se da æe dobrotvori, posebno crkveni iredovnièki poglavari te upravitelji svetišta, velikodušnopripomoæi svojim darovima u podmirenju troškova kao štosu to i dosad èinili, a vodstvo Instituta s tom æe nakanomuputiti i molbu za novèanu pomoæ i nekim relevantnimustanovama. Vijeænici oèekuju da æe se za kongresno slavlje u Lurdu naæii koja skupina hrvatskih hodoèasnika iz domovine i tuðine,kao što je to bivalo i za dosadašnje kongrese, pa agencijamapreporuèuju i organiziranje hodoèašæa u lurdsko svetište u tedane. Razgovaralo se zatim o radovima s nacionalnogaznanstvenoga mariološkog skupa u Dubrovniku 27. i 28.travnja 2007. o štovanju Bogorodice na dubrovaèkompodruèju. Uglavnom su svi radovi prispjeli, pa su trenutaènona recenziji i lekturi, a predavaèi koji svoje radove još nisupriredili za tisak zamoljeni su da ih što prije dogotove kakobi zbornik mogao na vrijeme biti objavljen. Predloženo je dase ubuduæe uz tiskane zbornike priredi i po nekolikozasebnih otisaka pojedinog rada iz njih. Postavljeno je i pitanje što je s radovima hrvatskih predavaèas kongresa u Rimu g. 2000. i 2004. koji su trebali bitiobjavljeni u izdanju Papinske meðunarodne marijanskeakademije u Rimu na jednomu od stranih jezika. Predloženoje da se to pitanje postavi i izdavaèu. Osim toga, bilo je irijeèi o usklaðivanju statuta KBF-a i HMI, jer je nastalopitanje odobrenja izbora novih èlanova. Buduæi da statutiKBF još nisu u potpunosti završeni, nemoguæe jepreureðivati druge, pa æe se HMI ravnati premadosadašnjima, a pojedine teškoæe rješavati u hodu. Vijeæe jeu Institut primilo i novoga èlana, znanstvenika dominikancamr. Zvonka Džankiæa, i razmatralo prijedlog uprave svetištaGospe Sinjske, da se iduæi nacionalni znanstveni skup 2010.godine održi u franjevaèkom samostanu u Sinju, što jenaèelno i prihvaæeno, ali æe se o tome odluèivati nakonkongresa u Lurdu.

.

Zagreb: Proslavljen 16. svjetski dan bolesnikaZagreb, 12.2.2008. (IKA) – Hrvatska udruga medicinskihsestara organizirala je u srijedu 12. veljaèe proslavu 16.svjetskog dana bolesnika. Misno slavlje u crkvi Sv. VinkaPaulskog u Zagrebu predvodio je dr. Stjepan Baloban.Istaknuo je da je Svjetski dan bolesnika, koji se u KatolièkojCrkvi slavi od 1993. godine, poziv na ozbiljan ispit savjesti obrizi jednoga društva, pa tako i našega hrvatskog društva, zabolesnike i za sve one kojima je potrebna medicinskapomoæ. U homiliji se dr. Baloban osvrnuo i na poruku papeBenedikta XVI. za 16. svjetski dan bolesnika u kojoj je,izmeðu ostaloga stavio naglasak na odnos prema ljudskojpatnji i boli, odnosno na "spasenjsku vrijednost patnje"."Postoji li lijek ili sredstvo protiv patnje i boli? Zahvaljujuæisuvremenoj medicini odreðeni oblici patnje i boli mogu seumanjiti. No, unatoè velikih uspjeha i nastojanja ostajuodreðene patnje i boli kojima ne može pomoæi suvremenamedicina. Patnja i bol se sve èešæe pretvaraju u trpljenjekojemu se u suvremenom naèinu života ne vidi smisao. I tudolazimo do onih iskonskih pitanja: zašto èovjek trpi, koji jesmisao patnje? Zašto je ova ili ona osoba ili obitelj doživjelatragediju ili mora trajno trpjeti", istaknuo je dr. Baloban,poruèivši da odgovore na ta i slièna pitanja kršæani mogupotražiti jedino u istinskoj i iskrenoj vjeri u Isusa Krista,Boga koji je postao èovjekom i iskusio ljudsku patnju i bol.Unatoè tome što se dogaða s današnjim èovjekom idruštvom u kojem živimo, Bog je uvijek tu, negdje u našojblizini: za bolesnog èovjeka u onome èlanu obitelji ili nekomnepoznatom koji mu pomaže; u medicinskoj sestri ililijeèniku koji su si uzeli vremena i unatoè brojnih obvezasaslušali onu ženu, muškarca ili dijete koji trebaju upravonjihovu rijeè ohrabrenja ili upute kako promijeniti svoj životna bolje; u onom poznatom lijeèniku koji je zastao natrenutak i uputio rijeè ohrabrenja ili možda utjehe bolesnikukoji æe taj i takav susret pamtiti cijeli život, rekao je dr.Baloban. Osvrnuvši se na smisao žrtve bolesnika, ali imedicinskog osoblja, dr. Baloban zapitao je "koji je smisaoodreæi se vlastitog slobodnog vremena, odreðenihmaterijalnih koristi da bih pomogao èovjeku kojega prvi putavidim ili u meni kao lijeèniku ili medicinskoj sestri vidiosobu koja mu može pomoæi"? Gledajuæi iz èisto ljudskeperspektive teško da mogu pronaæi odgovarajuæi motiv kojibi me potaknuo na takav naèin života. Kao kršæanin poticaj imotiv mogu pronaæi u svojoj vjeri koja postaje sastavnimdijelom moga cjelodnevnog života, zakljuèio je dr. Baloban.

Korizmena duhovna obnova mladih sveæenikaZagrebaèke nadbiskupijeSamobor, 12.2.2008. (IKA) - Korizmena duhovna obnovaza sveæenike zareðene posljednjih sedam godina i ðakoneZagrebaèke nadbiskupije održana je 11. i 12. veljaèe u Kuæisusreta "Tabor" u Samoboru, u sklopu programa trajneformacije. Duhovnu obnovu vodio je studentski kapelan uZagrebu don Damir Stojiæ. Èetrdeset sudionika sudjelovaloje prvoga dana obnove u pobožnosti križnoga puta, nakonèega je Stojiæ svakome sudioniku predao osobna pismastudenata i studentica upuæenih upravo mladim sveæenicima. Drugoga dana obnove Stojiæ je govorio o blaženstvima kaoputu sveæenika do svetosti, a u govoru se osvrnuo i na pismamladih vjernika. Duhovna obnova zakljuèena jeeuharistijskim slavljem koje je predvodio zagrebaèkipomoæni biskup Valentin Pozaiæ.

.

Domovinske vijestiika

320. veljaèe 2008. broj 7/2008

Zadar: Predstavljeno nadbiskupijsko hodoèašæe u LurdOdržat æe se od 21. do 27. rujna u prigodi 150. obljetniceukazanja BDMZadar, 13.2.2008. (IKA) - Hodoèašæe u Lurd vjernikaZadarske nadbiskupije predstavili su na konferenciji zanovinare u utorak 12. veljaèe u Ordinarijatu u Zadru zadarskinadbiskup Ivan Prenða, generalni vikar nadbiskupije mons.Ivan Mustaæ i Nataša Buliæ, voditeljica putnièke agencijeIchtis travel, specijalizirane za kršæanska hodoèašæa. "Hodoèašæe je suvremeni naèin katehizacije i evangelizacijedanašnjeg svijeta i društva", rekao je mons. Mustaæ.Hodoèašæe se organizira u povodu 150. obljetnice odukazanja Gospe u Lurdu. Održat æe se od 21. do 27. rujna.Cijena iznosi 3000 kn uz moguænost plaæanja u šest obroka.Zainteresirani se mogu prijaviti u župama do 17. ožujka."Lurd je marijanska povijest koja traje. To je hodoèasnièkomjesto gdje se jaèa vjera i duhovnost svakog koji dolazi,silno ispunja èovjeka i daje mu novo duhovno iskustvo.Špilja ukazanja je susret neba i zemlje po Mariji. Svatko odtamo odlazi neèim obdaren", istaknuo je mons. Prenða,izražavajuæi zadovoljstvo da æe 500 vjernika hodoèastiti kaoduhovna obitelj. Na putu do Lurda hodoèasnici æe posjetiti isvetište Antuna Padovanskog i grob svetog LeopoldaBogdana Mandiæa u Padovi. Svakog dana hodoèasnici æe seokupljati u zajedništvu misnog slavlja koje æe predvoditinadbiskup Prenða. Nadbiskup je govorio o lurdskom dogaðaju 1858., kad seGospa ukazala Bernardici Soubirous 18 puta. "Obraæenje jeput ka punini života u Bogu. Zato su došle rijeèi pokora imolitva. Tri kljuène rijeèi su obraæenje, pokora i molitva zagrešnika èovjeka", pojasnio je nadbiskup. U 150 godina 67ozdravljenja priznata su kao neobjašnjiva s lijeènièkogstajališta. Crkva je priznala autentiènost ukazanja i životaBernardice. Izgraðena je velika bazilika Kraljice svetekrunice. Lurd je postao mjesto molitve i hodoèašæenja sasvih strana svijeta gdje svake godine doðe 6 milijunahodoèasnika, meðu kojima je bio i papa Ivan Pavao II.Lurdsko ukazanje je povezano i s proglašenjem dogme oBezgrešnom zaèeæu Marijinom, spomenuo je nadbiskup.Godine 1854. papa Pio IX. proglasio je tu kršæansku istinu, aèetiri godine kasnije, na pitanje Bernardice 'Bijela gospoða'se predstavila rijeèima "Ja sam Bezgrešno zaèeæe". "Lurduhrle brojni potrebni zdravlja i podrške. Svi koji doðu tvrdeda se vrate duhovno zdravi, utvrðeni u srcu i ojaèani u vjeri",napomenuo je mons. Prenða, i sam posjetitelj Lurda tri puta.Voditeljica agencije rekla je da je hodoèašæe dio vjerskeprakse katolika, to putovanje ima drugaèiju narav negoliuobièajeno putovanje. Agencija Ichtis travel veæ u svomenazivu i simbolu sadrži opredjeljenje zbog èega se Zadarskanadbiskupija odluèila za takvu vrst organizacije. Agencijavještinom i znanjem na podruèju teologije i organizacijeorganizira takva hodoèašæa imajuæi u vidu ne samosmještajne i putnièke rezervacije nego i rezervacijuobavljanja cjelokupne liturgije vezane uz taj dogaðaj kojegprati velika logistika. Na putu za Lurd postaje su Padova,Nica i Avignon. U Lurdu æe se boraviti dva cijela dana,sudjelovati u zajednièkim susretima s drugimhodoèasnicima, uz osobnu pobožnost i molitvu. Na povratkuæe se posjetiti Torino i Milano.

.

Varaždinski župnici na tribini o življenom kršæanstvu usvom graduVaraždin, 13.2.2008. (IKA) - Tradicionalne korizmenetribine srijedom u dvorani "Božjeg naroda" u kapucinskomsamostanu u župi sv. Vida u Varaždinu zapoèele su u srijedu13. veljaèe temom "Življeno kršæanstvo u našemu gradu -zapažanja i problemi" o kojoj su kroz otvoreni razgovorgovorili župnici s užeg podruèja grada. Tribinu je vodio fraGoran Rukavina, kapucin i kateheta, koji je pozdraviodomaæeg župnika fra Zvonimira Bonu Šagija, župnikanajstarije župe sv. Nikole biskupa Stjepana Najmana, težupnike mlaðih župa sv. Josipa Ivana Žmegaèa i sv. Fabijanai Sebastijana preè. Miju Horvata, ujedno dekanaDonjovaraždinskog dekanata. Kao sveæenik koji veæ 47godina djeluje u gradu Varaždinu, Bono Šagi je kazao da æegovoriti iz osobnog iskustva i zapažanja kroz proteklihdesetljeæa u postkoncilsko vrijeme, kada su upravo iosnovane tri nove župe, a sam grad se dinamièno razvijao iširio. Na podruèju tih župa nedjeljom se služi èak 28 misa teda na njima sudjeluje doista velik broj vjernika, možda upostotku koji je meðu najveæima u Hrvatskoj. Predstavljajuæisvoju župu sv. Vida, župnik Šagi podsjetio je da je prilikomosnivanja 1961. župa imala 4000 stanovnika te 200 krštenih i60 umrlih godišnje, no od 1990. godine do danas, unatoèznatnom porastu broja stanovnika, više je umrlih negokrštenih. Dodao je da danas župa ima oko 14.000stanovnika, a godišnje se krsti oko 130 djece. Naglasio jekako središnje gradske èetvrti stare, dok se mlaðe obiteljinaseljavaju u predgraða i time je tamo omjer povoljniji.Govoreæi o broju vjerouèenika, polaznika župne kateheze,istaknuo je kako je broj gotovo porazan u odnosu na vrijemekada u školi nije bilo vjeronauka. Predstavljajuæi župu sv. Josipa, osnovanu 1974., župnikŽmegaè kazao je kako na podruèju župe živi oko 6200stanovnika, odnosno 2200 obitelji, od kojih njih 1500 primablagoslov obitelji. Napomenuo je da je u toj župi svakegodine više krštenih, nego umrlih. Govoreæi o mladima,istaknuo je da nedjeljom u misi sudjeluje polovica djece spodruèja župe. U župi sv. Fabijana i Sebastijana, osnovanoj1979. godine, živi više od 5000 stanovnika, kazao je župnikHorvat, dodavši da župa ima pozitivan omjer krštenih iumrlih te izuzetno visok postotak vjerouèenika u osnovnojškoli. U srednjim školama na podruèju svih župa brojvjerouèenika daleko je u postotku manji nego u osnovnim.Vlè. Najman kazao je kako je u župi sv. Nikole najstarijastruktura stanovnika, kojih je danas oko 12.000, dok od 4000obitelji njih 1677 prima blagoslov. Kao poražavajuæu,upozoravajuæu i gotovo šokantnu èinjenicu iznio je podatakda svake godine umre dvostruko više župljana nego ih sekrsti, te da se broj župljana time smanjuje za 50 iz godine ugodinu. Zabrinjava i podatak da polovica župljana umire bezsakramenta ili godišnje ispovijedi, te što se petina roditeljakrštene djece ne može crkveno vjenèati, a time ni živjetisakramentalan život. Istaknuli su slab odaziv mladih naokupljanja u župi, dok župsku katehezu pohaða samopolovica vjerouèenika osnovnoškolaca. Odgovarajuæi napitanje o istupanju vjernika iz Katolièke Crkve i odlasku udruge zajednice i Crkve, naglasili su kako je rijeè o malombroju sporadiènih sluèajeva, no daleko više zabrinjavajuuglavnom mladi koji su skloni istoènjaèkim religijama, aneki èak i sotonizmu, èije su skupine aktivne u Varaždinu. Uraspravi je potaknuto razmišljanje o tome što mogu Crkva ižupe uèiniti da bi mladima kršæanstvo bilo privlaènije te dabi, u vrijeme svojih mladenaèkih traženja i èežnje za Bogom,duhovnost pronalazili upravo u Kristu. Takoðer je upozorenoi na traženje kršæanskog ukopa nekrštene odrasle osobe, štopovrðuje važnost društvene dimenzije kršæanstva.

Domovinske vijesti ika

4 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Voditelj tribine Rukavina primijetio je kako se premaiznesenom vide razne kontradiktornosti u življenomkršæanstvu, od toga da su svi vjernici dok se ne ispišu izKatolièke Crkve i toga da više od 90 posto djece polazivjeronauk u osnovnoj školi, do toga da se mnogi mladikasnije okreæu drugim duhovnostima, dok roditeljiprakticiraju razne metode koje nisu prihvatljive kršæanstvu.U raspravi je istaknuto kako je važno poraditi na tome da seublaži pad broja vjerouèenika u srednjoj školi nakonosnovne škole, i to kroz župne aktivnosti u kojima svojdoprinos trebaju dati župni suradnici, animatori, a ne samožupnik od kojeg svi oèekuju da poduzima korake dalekoiznad svojih realnih moguænosti. Takoðer je istaknuto kakonatalitetna politika ne može riješiti poveæanje broja vjernika,i to onih vjernika koji istinski žive i svjedoèe svoju vjeru,odnosno koji vjeruju i djeluju po toj vjeri. Fra Bono Šagiporuèio je kako vjera traži opredjeljenje, stoga je potrebno uljudima buditi želju za Bogom i nuditi susretanje s Bogom uCrkvi. Zakljuèeno je kako je prva održana tribina o tojaktualnoj temi iznjedrila niz pitanja, zapažanja i prijedloga okojima valja razmisliti i nastaviti razgovarati, ali i djelovati.

Hvar: U svaku obitelj Kompendij Katekizma KatolièkeCrkveHvar, 13.2.2008. (IKA) - Prema pastoralnom planu Hvarsko-braèko-viške biskupije svaka æe obitelj u toj biskupiji dobitiKompendij Katekizma Katolièke Crkve koji su objavilesplitska izdavaèka kuæa Vebum i Crkva u svijetu. SveæeniciHvarskog dekanata o tome su, uz ostalo razgovarali i nasastanku u Vrboskoj 13. veljaèe. Tom prigodom generalnivikar i župnik župe Jelsa don Stanko Jerèiæ župnicima jepodijelio prvih tisuæu primjeraka Kompendija koji je odVerbuma i Crkve u svijetu dobio po povoljnoj cijeni, tako daæe obitelji i pojedinci Kompendij dobiti ili na dar ili za samodvanaestak kuna, jer treæinu troškova podmirit æe Hvarsko-braèko-viška biskupija, a drugu svaka župa. Na sastanku seèulo da je zanimanje za Kompendij veliko. Može se nabavitii u pošti u Hvaru, premda je hvarski župnik don MiliPlenkoviæ obavijestio nazoène da je sa svojim Pastoralnimvijeæem dogovorio da se u župi Hvar podijeli 600Kompendija.

Korizmeni susret redovnica otoka BraèaSelca, 14.2.2008. (IKA) – U organizaciji povjerenika zaredovnice otoka Braèa i župnika župe sv. Petra u SupetruAndre Ursiæa održana je 14. veljaèe korizmena duhovnaobnova za redovnice, u sklopu Dana posveæenoga života. Korizmeni susret braèkih redovnica uprilièen je u starojžupnoj crkvi Gospe Karmelske u istoimenoj župi u Selcimana Braèu. Okupljene redovnice, njih 25 iz svih samostana naotoku, pozdravio je vlè. Ursiæ, zaželjevši im punoduhovnoga bogatstva i žara u brizi za bližnjega kroz razlièiteoblike njihova poslanja i djelovanja u braèkim župama. Posebno je pozdravio fra Milana Jašiæa iz franjevaèkogasamostana u Sumartinu, koji je kroz razmatranje o trimakušnjama, sestre potaknuo na borbu protiv napasti, zla igrijeha. Nakon duhovnoga nagovora, sestre su imalemoguænost za sakrament pomirenja. Susret braèkihredovnica nastavljen je zajednièkim druženjem i zakuskomkoju su pripremile domaæe redovnice, sestre milosrdnice sv.Vinka Paulskog u Domu za starice. Župnik Selaca JakšaRubiniæ primio je redovice u svoj ured i upoznao ih spastoralnim radom u župi.

Papa imenovao novog nuncija u Republici HrvatskojNovi nuncij je nadbiskup Mario Roberto CassariZagreb, 14.2.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI. imenovaoje mons. Marija Roberta Cassarija, naslovnog nadbiskupaTronta, za novog apostolskog nuncija u Republici Hrvatskoj,priopæila je 14. veljaèe Apostolska nuncijatura u RepubliciHrvatskoj. Mons. Cassari roðen je 27. kolovoza 1943. godine u Ghilarzi(Oristano – Sardinija, Italija). Za sveæenika je zareðen 27.prosinca 1969. godine, a za biskupa 16. listopada 1999.godine. U diplomatsku službu Svete Stolice stupio je 1977.godine i službovao je u apostolskim nuncijaturama uPakistanu, Ekvadoru, Sudanu, Južnoj Africi, Japanu,Austriji, Litvi, Jugoslaviji te u Bosni i Hercegovini.Apostolskim nuncijem u Kongu i Gabonu imenovan je 3.kolovoza 1999. godine, a 31. srpnja 2004. godineapostolskim nuncijem u Obali Bjelokosti, Burkini Faso iNigeru. Osim talijanskoga govori engleski, francuski i španjolskijezik.

Korizmena akcija osjeèkog CaritasaI ove godine osjeèki Caritas pokrenuo akciju "Blaženije jedavati nego primati"Osijek, 14.2.2008. (IKA/BTU) – Caritas Osijek u korizmi jepokrenuo projekt "Blaženije je davati nego primati"animiranjem javnosti da se sjeti i pomogne siromašnimOsjeèanima, odnosno korisnicima Puèke kuhinje i Centra zaprihvat beskuænika kako bi i oni dostojanstveno doèekaliuskrsne blagdane. Prikupljenim financijskim sredstvimaprovedbom projekta "Blaženije je davati nego primati" želise privremeno riješiti problem nedostatka namirnica zaPotrebe Puèke kuhinje, kupiti trodijelnu komoru zazamrzavanje od 2100 litara i dvodijelnu komoru za hlaðenjeod 1400 litara. Prikupljanje se organizira na naèin da župniCaritasi lobiraju na podruèju Osjeèkoga istoènog iOsjeèkoga zapadnog te Èepinskog dekanata, animiraju sedonatori, a novèana sredstva mogu se uplatiti na žiroraèunCaritasa Osijek: Slavonska banka Osijek 2393000-1102039593 i Privredna banka Zagreb 2340009-1100158725te osobnom uplatom u blagajnu Caritasa Osijek. Voditeljiceprojekta su Mirjana Blagus i Olivera Balatinac. Caritas Osijek skrbi o socijalno ugroženim graðanima ugradu Osijeku u vidu Puèke kuhinje i Centra za prihvatbeskuænika. U Puèku kuhinju svakodnevno po kuhani obrokdolazi 170 korisnika, od kojih 68 ima uputnicu Grada, kojinavedeni obrok sufinancira iz gradskog proraèuna premavlastitim kriterijima, dok su ostali Caritasovi korisniciobitelji s dvoje i više djece, èiji su roditelji nezaposleni, stari,nemoæni i invalidi. Caritas Osijek kuha kvalitetno, ponormativu te u gradu jedini besplatno dijeli tople obrokesvojim korisnicima. Mjeseèni izdaci za pripremu toplihobroka iznose oko 29.000 kuna. Kapacitet smještaja korisnika u Centru za prihvat beskuænikau Osijeku je 20 korisnika, od kojih su 80 posto gradskibeskuænici koji redovito traže prenoæište, a 20 posto supovremeni korisnici sa širega podruèja Osjeèko-baranjskežupanije. Kako bi se u Centru održali odgovarajuæihigijenski uvjeti, osim redovnoga uèestalog pranjaposteljine, pere se i odjeæa korisnika, a prostorije sesvakodnevno èiste i dezinficiraju. Centar je blagdanom inedjeljom otvoren cijeli dan, a trenutaèno je u prihvatilištu12 korisnika. Mjeseèni troškovi zbrinjavanja beskuænikaiznose oko 35.000 kuna.

Domovinske vijestiika

520. veljaèe 2008. broj 7/2008

Korizmeno pismo nadbiskupa PrenðeNedolièno vladanje u našim crkvama postaje sve ozbiljnijiproblem. Ugrožen je red i mir crkava. Nekada je ugrožena isama služba Božja. Crkve su meðutim po svojoj namjeniprostori Svetoga. Odreðene su za susret èovjeka i BogaZadar, 14.2.2008. (IKA) - Zadarski nadbiskup Ivan Prenðauputio je vjernicima korizmeno pismo "Živa Crkva i crkvagraðevina znak su Božji meðu ljudima". U obraæanju kleru ilaicima mons. Prenða uvodno podsjeæa na Pavlovu rijeèKorinæanima "Zar ne znate, hram ste Božji i Duh Božjiprebiva u vama" te Isusovu opomenu iz Matejeva Evanðelja"Dom moj zvat æe se dom molitve, a vi od njega èinitepeæinu razbojnièku". Korizma je vrijeme dubljeg poniranja u otajstvo KristaOtkupitelja i u znakove Božje nazoènosti meðu nama, pišemons. Prenða, razlažuæi temu pisma u pet poticajnihrazmišljanja: Živa Crkva znak je Božji meðu ljudima,Kameni hram - crkva, znak Božje prisutnosti meðu ljudima iposveæeni prostor, Potrebna je svijest o svetosti crkava,Razlozi slabljenja osjeæaja za svetost naših crkava, te Kakospasiti /saèuvati/ svetost crkava?Nadbiskup Prenða u pismu upozorava na potrebu svijesti osvetosti crkava. "Ta svijest nije uvijek vidljiva u vjernièkomponašanju u našim crkvama. Vladanje vjernika èešæe nalièina ono o kojem nas izvještavaju evanðelisti koje je zatekaoIsus došavši u jeruzalemski hram: "U Hramu naðe prodavaèevolova, ovaca, golubova i mjenjaèe gdje sjede. I naèini bièod užeta, te ih sve istjera iz hrama, zajedno s ovcama ivolovima. Mjenjaèima rasu novac, stolove isprevrta, aprodavaèima golubova reèe: Nosite se odavde, ne èinite odkuæe Oca mojega kuæu trgovaèku". Tri evanðelistazavršavaju izvještaj o tom dogaðaju: "Dom moj zvat æe sedom molitve, a vi od njega naèiniste peæinu razbojnièku". Nadbiskup kaže da je Isus i starozavjetni hram smatraoOèevom kuæom dostojnom poštovanja i sabranosti, premdaje bio samo znak-sjena buduæeg kršæanskog hrama koji æeuistinu biti boravište Božje jer je u njemu po svimsakramentima, a osobito po Euharistiji, prisutan živi Bog."Kristove rijeèi, izreèene u èasu nereda dok je bio ujeruzalemskom hramu, obuzimaju nas na osobit naèin usadašnjem trenutku slabljenja osjeæaja za svetost našihcrkava. Poznata je èinjenica da nedolièno vladanje u našimcrkvama postaje sve više ozbiljan problem. Ugrožen je red imir crkava. Nekada je ugrožena i sama služba Božja. Crkvesu meðutim po svojoj namjeni prostori Svetoga. Odreðene suza susret èovjeka i Boga. To su mjesta liturgijskih slavlja.Izabrana su to mjesta za sabranost i molitve. Zbog svegatoga su mjesta tišine", piše zadarski nadbiskup,upozoravajuæi da je zato potrebno razmišljati o uzrocimatakvog stanja u crkvama, tražiti nove korake u uklanjanjunereda te poboljšanju reda i mira u njima. Više razloga ugrožava svetost crkava, a temeljni je slabljenjeosjeæaja za poziv na svetost žive Crkve u vjernicima.Zaboravlja se veza izmeðu Boga, izvora svetosti i nas. Bognas je blagoslovio duhovnim blagoslovom u Kristu i u njemunas izabrao da budemo sveti. Mnogi kršæani zaboravljaju tajpoziv na svetost. Posljedica toga je da se zaboravlja i vezaizmeðu Boga i crkve graðevine posveæene njemu na èast,upozorava mons. Prenða, dodavši da je razlog slabljenjaosjeæaja za svetost crkava i baština iz nedavne prošlosti. Tadje kršæanska zajednica, lišena svih objekata, imala samocrkve za sva dogaðanja u župi. U njoj se održavaovjeronauk, priredbe, razna zborovanja, sastanci, sveèanosti ifilmske projekcije, što ne spada u crkveni prostor. To suvjernici doživljavali postupno kao i svaki drugi prostor ukome se razgovara, uzvikuje, dovikuje, plješæe. Nekim dogaðajima je mjesto u crkvi, poput vjenèanja, no

nisu primjerena samom slavlju jer nisu po crkvenimpropisima pa stvaraju nered koji crkvi ne prilièi. Novi razloziza slabljene svetosti crkava su i glazbena zbivanja ilikoncerti za koje se traži izvoðenje u crkvi. "Crkva tražiodreðene, ozbiljne uvjete za koncerte u crkvama, ali ih jeteško ostvarivati. Tako se stvara mentalitet ponašanja kao dasu slušatelji u bilo kojoj dvorani a ne u crkvi. Posjeti brojnihturista razlièitih kultura i religija, kojima je bitanarhitektonsko-umjetnièki vid crkve, a ne poznaju ilizanemaruju odnosno zaboravljaju sakralni znaèaj crkve,jedan su od daljnjih izvora nereda u crkvama. Njima neznaèi mnogo ni samo bogoslužje. Oni ulaze u svako doba itime ometaju misu, ugrožavaju sabranost i mir svetogprostora i svetog dogaðaja. Turizam je, posebno ljeti, doniojoš jednu pojavu koja je nespojiva sa svetošæu crkava, a to jeoskudno i nedolièno odijevanje. Vrlo je teško zaštititi tihiprostor crkava kraj tolikih buènih tumaèa i posjetitelja",upozorava mons. Prenða. Smatra da je potrebno djelovati u dva smjera kako bi sesaèuvala svetost crkava: treba odgajati vjernike u pristupucrkvama, ali i iskljuèiti neka dogaðanja u crkvama. "Vjernicisu prvi pozvani poštivati i èuvati svetost crkava. Crkve sunastale iz potrebe da se kršæani sastaju i da zajedno slaveBoga u molitvi, da slušaju njegovu rijeè i slave svetaOtajstva vjere. Odgoj u vjeri, u obitelji, župi i školi trebaposvetiti veliku pozornost tom znaèenju crkava. U tomodgoju posebno mjesto ima župnik, pastir župe. Njegova jezadaæa da u katehezama svih uzrasta pouèava, ohrabruje itraži da se poštuje kuæa Božja. Da se spase crkve potrebno jei ukloniti sve dogaðaje koji nisu povezani sa svetošæu iciljem crkve kao što su priredbe, sastanci, projekcije; svakioblik graðanskih dogaðanja. U crkvu spada misa, SlužbeRijeèi, Èasoslov, pobožnosti kao što su euharistijskoklanjanje, krunica, križni put. Kada se dopuste koncerti ucrkvama treba se držati propisa koji su iz Rima odreðeni zasve crkve po svijetu", piše mons. Prenða. Zakljuèno istièe da je najvažniji stav sveæenika i župljaninaprema vlastitoj crkvi. "Taj brižljivi i odluèni stav premasvetosti crkve treba se oèitovati u neprestanom truduvjernika da dolaze u nju sa sviješæu da su oni živi hram Božjii da je crkva uistinu kuæa Božja i mjesto slavljenja Boga;mjesto osobne i zajednièke molitve, mjesto koje, poputmajke, prima svoju djecu od krštenja, krizme, ispovijedi iprièesti, do sveèanog slavlja sakramenta ženidbe iovozemaljske smrti", piše zadarski nadbiskup. Nadbiskupizražava nadu da æe se, dok se izgraðuju kao živa Crkva,vjernici potruditi da i kamene kuæe, crkve, budu dostojnamjesta susreta vjernika s Bogom.

Biskup Srakiæ primio maðarskog veleposlanikaÐakovo, 14.2.2008. (IKA/BTU) - Ðakovaèki i srijemskibiskup Marin Srakiæ primio je 14. veljaèe u Biskupskomdomu u Ðakovu u neslužbeni posjet Petera Gyöerkösa,veleposlanika Republike Maðarske u Republici Hrvatskoj.Tom je prigodom biskup Srakiæ rekao kako u Ðakovaèkoj iSrijemskoj biskupiji živi oko 16.000 Maðara od kojih su11.000 katolici. Podsjetio je kako se godišnje sastajuhrvatski i maðarski biskupi, a sa svojim je gostomrazgovarao o gospodarskim, politièkim i kulturnimodnosima izmeðu dviju republika. Prijemu je nazoèio i mons. Gejza Varga, biskupski vikar zaMaðare u Ðakovaèkoj i Srijemskoj biskupiji.

.

Domovinske vijesti ika

6 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Kardinal Bozaniæ blagoslovio nove prostorije KS-aZagrebaèki nadbiskup zahvalio svim djelatnicima Kršæanskesadašnjosti za doprinos koji su u tijeku èetiri desetljeæa dalinašoj Crkvi i domoviniZagreb, 14.2.2008. (IKA) - "Rado dolazim u ove noveprostore Kršæanske sadašnjosti, osobito u prigodi 40.obljetnice njezinog osnutka. Kršæanska sadašnjost jezaslužna i važna ustanova Katolièke Crkve", rekao je napoèetku obreda blagoslova novih prostorija Kršæanskesadašnjosti u èetvrtak 14. veljaèe kardinal Josip Bozaniæ.Pritom je zagrebaèki nadbiskup izrazio zahvalnost svimdjelatnicima KS-a za doprinos kojeg su u tijeku èetiridesetljeæa dali našoj Crkvi i domovini, a posebno jespomenuo njezine utemeljitelje kardinala Franju Šepera,kardinala Franju Kuhariæa, dr. Josipa Turèinoviæa, dr.Tomislava Janka Šagi-Buniæa i dr. Vjekoslava Bajsiæa.Ujedno je podsjetio kako je svaki jubilej pa tako i KS-ovneka vrsta bilance, što ukljuèuje vjernost izvorima, kajanjaza propuste i pogled prema naprijed. Istaknuo je kako iKršæanska sadašnjost treba biti otvorena novim inicijativamai pothvatima te je kuæi u cjelini i svim djelatnicima poželiopuno uspjeha. Kardinala Bozaniæa uime okupljenih djelatnika pozdravio jedirektor KS-a dr. Adalbert Rebiæ, koji mu je u kratkimcrtama predstavio ostvarenja, rad i okolnosti u kojima sadadjeluje ta izdavaèka kuæa. Kardinal je obišao sve prostorijena jedanaestom i na petom katu te podrumske prostorijeskladišta knjiga Chromosova tornja, u kojima su ga doèekalizaposlenici s kojima se zadržao u srdaènom razgovoru, ukojem su izmijenjene sugestije, dobre želje i oèekivanja.Tom prigodom kardinalu Bozaniæu uruèena je upravo izišlasvojevrsna trilogija utemeljitelja KS-a Turèinoviæa, Bajsiæa iŠagi-Buniæa "Istrgnute misli za nezaborav". Blagoslovu su bili nazoèni gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ, èlanovi skupštine KS-a na èelu s predsjednikom o.Bonom Zvonimirom Šagijem, župnik sv. Terezije VjekoMeštriæ, na èijem se podruèju nalaze nove prostorije, i ostaliprijatelji KS-a.Kršæanska sadašnjost naša je najveæa katolièka izdavaèkakuæa koja ove godine od 20. do 22. veljaèe slavi 40.obljetnicu svoga osnutka. U èetrdesetak biblioteka i šestrazlièitih periodiènih izdanja KS je najpoznatija poizdanjima zagrebaèke Biblije, liturgijskih knjiga, katehetskihpriruènika, a osobita je njezina zasluga što je ozbiljnu itemeljitu teološku misao sustavno približavala našoj publici.K tome KS izdaje knjige i publikacije iz podruèja pastorala,popularno duhovno štivo, povijesnu graðu, ali i izdanja zadjecu te audiovizualna izdanja i pomagala. Ima svojeknjižare u Zagrebu, Splitu i Osijeku, a upravo godiniproslave za koji æe tjedan otvoriti knjižare i u Rijeci iKarlovcu.U pripravnoj godini na proslavu 40. obljetnice KS je u tijekuprotekloga ljeta preselila u nove vlastite prostorije u kojimaje prvi put od svoga osnutka pod jednim krovom smjestilasve svoje urede i službe, ukljuèujuæi i skladište knjiga.Sjedište KS-a i dalje je na staroj adresi, Maruliæev trg 14 uZagrebu, a nove radne prostorije nalaze se u Ulici gradaVukovara 271.

.

Tribina dr. Batelje o bl. StepincuSveti Ðurð Ludbreški, 15.2.2008. (IKA) - U župnojvjeronauènoj dvorani u Svetom Ðurðu Ludbreškom održanaje 15. veljaèe tribina na kojoj je o temi "Suvremeni èovjekpred Alojzijem Stepincom" govorio mons. dr. Juraj Batelja,postulator kauze bl. Alojzija Stepinca. Gosta tribine i svenazoène uime organizatora, župe sv. Jurja u Svetom ÐurðuLudbreškom, pozdravili su župnik Vlado Borak i dr.Zdravko Prepolec iz Hrvatskoga katolièkog lijeènièkogdruštva, koji je podsjetio da je 2008. upravo godinakardinala Alojzija Stepinca, s obzirom da se ove godineproslavlja 110. obljetnica njegova roðenja i 10. obljetnicabeatifikacije u Mariji Bistrici. Izrazio je zadovoljstvo što æeo toj temi progovoriti najbolji poznavatelj Stepinèeva djela,koji se tom tematikom bavi tri desetljeæa. U svom izlaganju mons. Batelja kazao je kako je nadbiskupStepinac ovom kraju, koji je nekad pripadao Zagrebaèkojnadbiskupiji, posvetio velik dio svoje pastoralne djelatnosti,u sklopu koje na tom podruèju održao i velike euharistijskekongrese 1935. u Èakovcu, 1937. u Koprivnici i 1938.godine u Varaždinu, a osobito znaèajnim nadbiskup jesmatrao svetište Predragocjene Krvi Isusove u Ludbregu.Dodao je da su i tadašnje svjetovne novine u velikoj mjeripratile njegove èeste pohode sjeverozapadnoj Hrvatskoj,osobito Podravini. Istaknuo je da ne èude njegovi èestidolasci jer su u podravskim župama cvala razna katolièkadruštva i udruženja u koja je Crkva ukljuèivala vjernike odnajmlaðe do najstarije dobi te raznih staleža. Pritom jeistaknuo kako se u tadašnje vrijeme vjersko opredjeljenježivjelo na izrazitiji naèin nego danas, primijetivši da ni danasCrkva vjerojatno nema takvu važnost u društvu kakvu jeimala u Stepinèevo vrijeme. U nastavku je govorio ostožernim krijepostima Stepinca, èiji je životni primjerizazov i poziv svakom kršæaninu da si posvjesti kako je odkrštenja pozvan biti èlanom Crkve. Poruèio je da je Stepinackao èovjek žive vjere izazov èovjeku današnjeg doba.Unatoè svim iskušenjima, bio je èovjek èvrste i postojanenade ukorijenjene u Bogu, te nadasve èovjek djelatneljubavi. Osobito se u izlaganju osvrnuo na Stepinèev osjeæajza pravednost, ljubav prema domovini i svom narodu, tekrijepost njegove vjere u Boga, poruèivši da èovjekdanašnjice treba iz njegova primjera povuæi za svoj životnekoliko odrednica, a to su: ne stidjeti se svoje vjere nego jejavno, zauzeto i radosno ispovijedati; znati se osloniti spouzdanjem i vjerom na Boga i Krista iz kojeg proizlazispasenje i otkupljenje; te znati ljubiti ljubavlju kakvom nasje Bog ljubio preko svoga jedinoroðenoga Sina. Podsjetio jeda je upravo Stepinac znao reæi da je od Golgote douskrsnuæa tek jedan korak, te zaželio okupljenima da im tajput bude blagoslovljen. Na kraju tribine svoje svjedoèanstvo iznijelo je trojenazoènih koje je nadbiskup Stepinac krizmao, meðu kojima is. Irena Klimpak koja je 1945. godine krizmana u Visokom,župi koju je nadbiskup rado pohodio. Mons. Bateljapotaknuo je župljane na štovanje bl. Alojzija Stepinca te damole za njegov zagovor, ne samo radi Stepinèevaproglašenja svetim, nego da se sami posveæuju i ustraju upozivu na svetost života. Stepinèev primjer napose je staviokao uzor mladima, kazavši kako je nadbiskup Stepinac biosvjestan važnosti mladih i opasnosti koje im prijete, što sepotvrðuje i danas kada mnogi mladi žive odvojeni od Crkve i"kao da Boga nema". Podsjetio je da je blaženi Alojzije usakramentu euharistije osobito molio za mlade, te je pozvaookupljene da po njegovu primjeru budu zauzeti u slavljenjueuharistije i govoru o tom svetom sakramentu kako bi se unjima pobudila èežnja za Isusom kakvu je u svom srcu nosiokardinal Stepinac.

Domovinske vijestiika

720. veljaèe 2008. broj 7/2008

Kardinal Karliæ u SplituSplit, 15.2.2008. (IKA) - Kardinal Estanislao Esteban Karliæ(Karlich), umirovljeni argentinski nadbiskup hrvatskogapodrijetla, na poziv splitsko-makarskoga nadbiskupa MarinaBarišiæa pohodio je 15. veljaèe Split i održao predavanje uNadbiskupskom sjemeništu. Više stotina okupljenihgimnazijalaca i studenata KBF-a te profesora i odgojitelja,redovnica i vjernika pozdravilo je kardinala velikimpljeskom. Ravnatelj sjemeništa dr. don Mladen Parlovprevodio je kardinalov govor s talijanskoga na hrvatski jezik.Nadbiskup Barišiæ izrazio je veliko osobno zadovoljstvo štokao pastir splitske Crkve može pozdraviti jednog od triživuæa kardinala Hrvata. Nadbiskup je predstavio kardinalakao osobu koja je imala istaknutu ulogu u nastankuKatekizma Katolièke Crkve te je u dva mandata obnašaoslužbu predsjednika Argentinske BK. Potom se je nazoènimaobratio kardinal Karliæ koji je zapoèeo svoj govor o èovjekukao djetetu Božjem. Izrazivši zahvalnost zbog susreta,kardinal se posebno htio obratiti mladeži, rekavši da im želigovoriti o izazovima i problemima pred kojima se nalazisuvremeni èovjek. Svako doba nosi svoje probleme pa tako idanašnje. Kao kršæani živimo u ovom svijetu u kojemimamo poslanje, a u biti ono je dati razlog nade i vjere kojenose u sebi. Problemi koji pogaðaju suvremeni svijetistodobno pogaðaju i svakoga èovjeka. Nije rijeè o nekojzasebnoj, parcijalnoj krizi nego o sveopæoj krizi tako da semože reæi da je sam èovjek u krizi. Izlaz iz krize kardinalvidi u èovjekovu radu i traženju rješenja, a ne u bijegu odproblema. Spomenuo je misao sv. Augustina kako je Bogstvorio èovjeka bez èovjeka a neæe ga spasiti bez njegasamoga. Èovjekova "problematiènost" proizlazi iz samenjegove naravi, buduæi da je biæe koje teži višemu, koje jeprotegnuto svome cilju, koji se nalazi na putu kaohodoèasnik vremena. Kršæaninov život je hodoèašæe poputKristova, dakle hodoèašæe èiji je cilj suživot s Ocemnebeskim. Na tom hodoèašæu Bog pruža svu potrebnupomoæ te nitko nije sam na putu, nitko nije bez Boga, osimonoga tko svojevoljno odbaci Boga iz svoga života. Putovatiznaèi otkrivati svoj kršæanski identitet, a u konaènici to jesam Isus Krist. Kardinal se iznova poziva na misao sv.Augustina po kojoj su kršæani "drugi Kristi". U nastavku jekardinal govorio o temeljnoj opciji kršæanskoga života,naglasivši da je u biti rijeè o vjernosti vlastitom èovještvu."Istina se o èovjeku ne nalazi u stvarima i ne dolazi nampreko propagande nego puninu istine o èovjeku otkrivamo uosobi Isusa Krista, Boga postala èovjekom". Govor otemeljnoj opciji u biti je govor o ljudskoj slobodi, odnosno omoralnosti ljudskih èina. Svatko je u svojoj najdubljoj bitipozvan slijediti temeljni moralni zakon: "èiniti dobro,izbjegavati zlo". U konkretnoj situaciji osoba izabire dobrokad slijedi glas svoje ispravne savjesti i tada se nalazi naputu milosti, u protivnom djeluje protiv milosti. U konaènicipoziv na život prema ispravnoj savjesti je poziv na ljubav.Ljubiti znaèi èiniti dobro. Kardinal je istaknuo da osobavrijedi onoliko koliko ljubi, odnosno da je ljubav mjeraèovještva te da ljubav nema granice, buduæi da uvire u Boga-Ljubav. No, isto je tako upozorio da ni mržnja ni zlo po sebinemaju granice; njima granicu stavlja ljudska dobrota imilosrdna ljubav. Kardinal je podsjetio kako je konkretnaljubav sv. Franje Asiškoga djelom obnovila društvosrednjega vijeka te da æemo tek u nebu uvidjeti koliko jeljubav kardinala Stepinca znaèila za njegovo vrijeme. Nakraju je kardinal zahvalio za darovani mu susret te pozvaomlade da svojom dobrotom i ljubavlju grade novi svijet.Uslijedio je kratki razgovor s nazoènima.

Preminuo umirovljeni zadarski nadbiskup MarijanOblakZadar, 15.2.2008. (IKA) – Umirovljeni zadarski nadbiskupMarijan Oblak, okrijepljen Otajstvima vjere, preminuo je upetak 15. veljaèe u 8.10 sati u Nadbiskupskom domu uZadru, u 89. godini života, 63. godini sveæeništva i 50.godini biskupstva. Mons. Oblak roðen je 8. prosinca 1919.godine u Velom ratu na Dugom otoku. Osnovnu školuzavršio je u rodnom mjestu, klasiènu gimnaziju u Šibeniku,teologiju u Splitu i Ðakovu. Šibenski biskup dr. JerolimMileta zaredio ga je za sveæenika u Šibeniku, 5. kolovoza1945. godine i povjerio mu službu odgojitelja u sjemeništu ivjerouèitelja na državnoj gimnaziji u Šibeniku. Kad jeujedinjena Zadarska nadbiskupija pozvan je u Zadar;imenovan je odgojiteljem u sjemeništu "Zmajeviæ" inastavnikom na njegovoj školi. Ujedno upisuje romanistiku shrvatskim jezikom i književnosti na Filozofskom fakultetu uZagrebu gdje je te kolegije diplomirao 1955. godine. NaNadbiskupskoj srednjoj školi u Sjemeništu predaje francuskijezik i hrvatsku književnost i obnaša službu zamjenikaravnatelja Sjemeništa. Papa Pio XII. imenuje ga pomoænim biskupom zadarskomnadbiskupu Mati Garkoviæu. Za biskupa je posveæen ukatedrali Sv. Stošije u Zadru 6. srpnja 1958. godine. Njegovebiskupske službe su: generalni vikar, ravnatelj Sjemeništa,nadzornik Nadbiskupske klasiène gimnazije, ravnateljBogoslovnog sjemeništa, kapitularni vikar i apostolskiadministrator Zadarske nadbiskupije poslije smrtinadbiskupa Mate Garkoviæa. Od jeseni 1969. godinezadarski je nadbiskup. Sudjelovao je na II. vatikanskomsaboru od 1962. do 1965. godine. Biskupsku službu obavljaoje u teškim povijesnim vremenima. U prijašnjoj, Biskupskojkonferenciji Jugoslavije bio je predsjednik Odbora zapastoral turista i èlan Hrvatsko liturgijske komisije. Doustanovljenja Hrvatske biskupske konferencije, u tranzitnomrazdoblju od 1990. do 1992. godine bio je èlan trojkebiskupa za razgovore s hrvatskom državom. Unovoosnovanoj Hrvatskoj biskupskoj konferenciji vodio jeVijeæe za pastoral iseljenika, selilaca i apostolat pomoraca.

Susret biskupa Škvorèeviæa s požeškim gimnazijalcimaPožega, 15.2.2008. (IKA) - Požeški biskup AntunŠkvorèeviæ primio je 15. veljaèe u Biskupskom domuuèenike prvih razreda novoutemeljene Katolièke klasiènegimnazije u Požegi. U pozdravu je istaknuo da je sposebnošæu Katolièke klasiène gimnazije povezano inastojanje oko upoznavanja baštine vjere, koja je snažnozasvjedoèena u Požegi i okolici te da on osobno želipripomoæi njihovoj što široj opæoj naobrazbi i duhovnojizgradnji kroz povremena liturgijska okupljanja, pohodommjestima povijesno kulturne baštine te susretima dijaloga opojedinim znaèajnijim pitanjima njihova osobnog idruštvenog života. Biskup je gimnazijalcima protumaèiopovijesnu i kulturnu baštinu srednjovjekovne crkve Sv.Lovre u sastavu Biskupskog doma, pohodio s njima spomenkriptu književnika Antuna Kanižliæa, poveo ih u Povijesnuknjižnicu i arhiv Požeške biskupije gdje im je pokazaonajvrjednije tiskane i pisane primjerke koje ona èuva:inkunabule, rukopisne pavlinske pjesmarice, tragove tiskaneisusovaèke požeške baštine, posebno djela Antuna Kanižliæa,Požežanina, dijelove biblioteke požeškog Subalternogkonzistorija i Orfanotrofija. Uèenici su sa zadovoljstvom izanimanjem sudjelovali u programu. Dogovoren je skorikorizmeni biskupov susret s gimnazijalcima za koji æeuèenici pripraviti pitanja.

Domovinske vijesti ika

8 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Brzojavi suæuti Vlade RHZadar, 15.2.2008. (IKA) – U povodu smrti umirovljenogzadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka, zadarskomnadbiskupu Ivanu Prenði i vjernicima Zadarske nadbiskupijebrzojave suæuti uputili su predsjednik Vlade RH dr. IvoSanader i mr. Božo Biškupiæ, ministar kulture i predsjednikVladine Komisije za odnose s vjerskim zajednicama. "Kao sveæenik i nadbiskup bio je s nama u svako vrijeme,stajao je uz svoje, uèeæi samo jednu, evanðeosku istinu.Obnašajuæi dužnosti biskupa u najdramatiènijim trenucimaza život naše Crkve i hrvatskog naroda, bio je siguran,neumoran i gorljiv graditelj njegove duhovne i moralnevertikale. Ostat æe zato meðu nama, meðu vjernicima cijeleNadbiskupije i šire, kao svijetao znak sinovske odanostisvojoj vjeri i svome hrvatskom narodu. Neka ga Gospodinobdari rajem", istaknuo je premijer Sanader.U osobno i ime vladine Komisije za odnose s vjerskimzajednicama, mr. Biškupiæ izrazio je suæut mons. Prenði icijeloj Nadbiskupiji rijeèima: "Svojim sveæenièkimpozivom, pastirskim služenjem Crkvi u Hrvata i sveopæojCrkvi, ostat æe meðu nama kao jedan od vrlih graditelja našepovijesti. Oèinskom zauzetošæu i brigom neumorno jenavještao univerzalne evanðeoske istine, te je kao zadarskinadbiskup stajao uz svoje vjernike, uz svoj hrvatski narod,vodeæi Crkvu kroz najdramatiènije trenutke naše povijesti. Unjemu su vjernici, kao i ostali graðani Republike Hrvatske,uvijek prepoznavali siguran znak svojih najuzvišenijihnacionalnih, moralnih i duhovnih vrijednosti. Svojimodlaskom zadužio nas je svetom vjernošæu pradjedovskomzavjetu vjere i odanosti svome narodu. U spomen na ovajsvijetli lik naše Crkve i našeg naroda primite moje najdubljeizraze suæuti i poštovanja".

Pazin: Drugi susret teèaja za župne animatorePazin, 16.2.2008. (IKA) – U Pazinskom kolegiju održan je16. veljaèe drugi susret teèaja za župne animatore, kojiorganizira Katehetski ured Poreèko-pulske biskupije. Susretje zapoèeo molitvom uz prigodnu prezentaciju koju jepripremila vjerouèiteljica Nela Peteh. Tema susreta bila je"Potvrðenièka katehetska skupina" o èemu je u predavanju"Pastoralno-katehetska promišljanja o izvedbi jednogodišnjepriprave kandidata za sakrament potvrde" govorio dr. JosipŠimunoviæ, sveæenik Zagrebaèke nadbiskupije i docent naKatolièkom bogoslovnom fakultetu Sveuèilišta u Zagrebu.Razmotrio je obilježja župne kateheze kao oblika pastoralneskrbi za potvrðenike u župnoj zajednici. Istaknuo je važnostžupne kateheze u pripravi za sakrament potvrde jer upravožupna kateheza bitno pridonosi razvoju osobne vjere kroziskustvo u župnoj zajednici. Župna kateheza omoguæujepraktièno iskustvo vjere jer odgaja za zajedništvo, potièe naangažman u župnoj zajednici i odgaja za iskustvoeuharistijskog slavlja. U koreferatu mr. Anton Peraniæ prikazao je metodologijupristupa i rada u fazama sa skupinom potvrðenika, ali injihovim roditeljima i kumovima, koji imaju bitnu ulogu upripravi kandidata za primanje tog sakramenta. Uslijedile suradionice na kojima su polaznici bili podijeljeni u èetiriskupine: u dvije se, uz moderiranje s. Branke Matika ivjerouèitelja Kazimira Brljavca, razmišljalo o radu sapotvrðenicima prema planu i programu župne kateheze i ponaèelu "Celebratio Catehetica", a radionice na temu rada sroditeljima i kumovima potvrðenika vodili su mr. Peraniæ iDajna Jogan Liniæ. Uslijedila si izvješæa po skupinama, asusret je završio najavom teme za sljedeæu subotu kada okatehetskoj skupini odraslih govori dr. Josip Grbac s Rijeèketeologije, sveæenik Poreèko-pulske biskupije.

Požega: Duhovna obnova za zdravstvene djelatnikePožega, 16.2.2008. (IKA) - U dvorani bl. Alojzija Stepincau Biskupskom domu u Požegi prof. dr. Tomislav Ivanèiæodržao je 16. veljaèe korizmeni duhovni seminar za èlanoveHrvatske katolièke udruge medicinskih sestara i tehnièara uPožeškoj biskupiji (HKUMSiT), èlanove Hrvatskogakatolièkog lijeènièkog društva (HKLD-a) i èlanoveKatolièke udruge prosvjetnih djelatnika u Požeškoj biskupiji(KUPD-a). U uvodnom dijelu nazoènima se obratio biskupAntun Škvorèeviæ koji je podsjetio da je korizma vrijemekada treba naæi vremena za sebe, za pogled u unutrašnjostsvoga srca te kroz molitvu, post i èinjenje dobrih djeladopustiti da Bog bude što prisutniji u nama. To znaèi, dodaoje biskup, da je korizma zapravo radosno vrijeme u kojoj senastoji vježbati vlastita duhovna sloboda pred sobom i predBogom. Dr. Ivanèiæ na poèetku seminara kazao je da èovjeknije samo psiha i tijelo, ali nije ni samo duh. Èovjek jecjelina duha, duše i tijela. Isto tako i neuroznanstveniciiznose da je èovjek otjelovljeni duh ili oduhovljeno tijelo.Èovjek je, zakljuèuje dr. Ivanèiæ, ponajprije po duhu èovjek.Èovjek ne samo što još nije našao odgovor na pitanje što jeto život nego isto tako nije našao ni odgovor na pitanje što jeto bolest. Bolest je tajna, ali i izraz zla. Ne znamo, kaže dr.Ivanèiæ, zašto postoje fizièke, psihièke i duhovne bolesti nizašto èovjek može biti zao i mrziti. "U Svetom pismu stojida zlo potjeèe od toga što smo se odvojili od Boga. Ali istotako moramo znati da bolest i pakao nisu kazna jer Bognikoga ne kažnjava paklom. Isus nije došao na zemlju dasudi nego da spasi. On je bio prvi lijeènik. Logoterapija kažeda èovjek može sve podnijeti ako ima odgovor na ono"zašto", odnosno ako ima zašto živjeti podnijet æe najgorebolesti. Ona govori o prkosu duha koji je u biti sloboda.Životinja je predana instinktu, a èovjek slobodi jer se onmože izdignuti iznad svega i ni jedna bolest ga ne možeubiti", objasnio je dr. Ivanèiæ. Èovjekov duh ima vrhunskesposobnosti koje dolaze od Boga. Dovoljno je da èovjeksamo vjeruje Bogu jer onom koji vjeruje sve je moguæe. Isusje govorio: "Tvoja te vjera spasila!" Vjera je vjerovanje dame Isus voli i da æe mi pomoæi. Najvažnije je u životu bitiIsusov prijatelj. Vjerovati znaèi oèekivati samo dobro jer odBoga se ne može oèekivati zlo, poruèio je dr. Ivanèiæ.Duhovni seminar završio je pokornièkim bogoslužjem iispovjedi.

Sastanak struènog vijeæa vjerouèitelja DubrovaèkebiskupijeDubrovnik, 16.2.2008. (IKA) - Sastanak struènog vijeæavjerouèitelja Dubrovaèke biskupije održan je u subotu 16.veljaèe u dubrovaèkom Biskupskom sjemeništu.Vjerouèitelje i goste pozdravile su v.d. predstojnicadubrovaèkog Katehetskog ureda s. Marija Jovanoviæ iravnateljica splitske podružnice Agencije za odgoj iobrazovanje Vesna Maroviæ. O temi susreta "Teologijasimbola u vjeronauènoj nastavi" govorio je profesor na KBF-u Sveuèilišta u Splitu dr. Ante Mateljan. Podsjetio je nauporabu simbola u svakodnevnom životu, razlikovanjeznakova i simbola, te produbio shvaæanje funkcije simbolakao i njihovu ulogu u teologiji. Istaknuo je kako je i molitvasimbolièko iskustvo i aktivnost te kako je potrebno postatisvjestan gesta u molitvi i dopustiti im da govore.Vjerouèitelji su, nakon predavanja, nastavili rad uradionicama. Struènom skupu, koji je organizirao Katehetskiured Dubrovaèke biskupije u suradnji s Agencijom za odgoji obrazovanje, bila je nazoèna i viša savjetnica za vjeronaukSabina Marunèiæ.

Domovinske vijestiika

920. veljaèe 2008. broj 7/2008

Nadbiskup Oblak - sudionik Koncila i nositelj zbirke"Biblija Zadarske nadbiskupije"Nadbiskupsko geslo mons. Oblaka bilo je "Cum Maria" - sMarijomZadar, 16.2.2008. (IKA) - Na obavijest o preminuæuumirovljenog zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka upetak 15. veljaèe oglasila su se zvona u crkvama i župamadiljem Zadarske nadbiskupije kojom je upravljao 27 godina.Zadarski nadbiskup Ivan Prenða potaknuo je sve sveæenikeda u župama nadbiskupije u osmini po pokopu nadbiskupaOblaka služe za njega misu zadušnicu. Nadbiskupsko geslomons. Oblaka bilo je "Cum Maria" - s Marijom, kojoj secijelog života utjecao i na èiju je svetkovinu Bezgrešnogzaèeæa i roðen. Mons. Oblak nositelj je projekta jedinstvene crkvene zbirke"Biblija Zadarske nadbiskupije". U 20 godina prikupio jeviše od 1100 primjeraka Biblije na 400 jezika iz cijelogsvijeta. U svibnju 2007., kad je predstavljen njen 1000.primjerak, dar pape Benedikta XVI., mons. Oblak rekao je:"Moje sabiranje Biblija nije hobi. Nisam kolekcionar. Vodilisu me teološka misao i svjedoèanstvo vjere koliko je Božjarijeè ukorijenjena u narode svijeta prijevodom Biblije,cjelovite ili djelomiène, na jezik pojedinog naroda. Nikadnisam smatrao da je ijedna Biblija moje vlasništvo. Odpoèetka utemeljenja Zbirke smatram da svaka Biblijapripada nadbiskupiji zadarskoj. Zato je na svaki primjerakupisano Zbirka Biblija Zadarske nadbiskupije". To je njenavelika vrednota, ali i Crkve u Hrvata i hrvatskog naroda,rekao je mons. Oblak. Zalagao se i sveæenike poticao nadjelo nove evangelizacije. "Bog je djelatan i prisutan i udanašnjim teškim prilikama, osobito preko vjernika kojishvaæaju vrijeme, stavljaju se na raspolaganje u suradnji sažupnicima, žele doživjeti susret s Bogom preko osobnemolitve, dubljeg poznavanja Sv. pisma i euharistije. Tomepridonose molitvene zajednice i pokreti koje Bog budi uCrkvi. Bogu hvala da su prisutni u zadarskoj Crkvi i u Crkviu Hrvata", tako je mislio mons. Oblak, koji je takvu potporucrkvenim pokretima zasigurno baštinio i kao sudionikDrugoga vatikanskog koncila, na kojem je sudjelovao kaopredstavnik BK Jugoslavije. "Drugi Vatikanski sabor za svakog od nas, osobito zabiskupe iz komunistièkog Istoènog bloka, bio je otvaranje,otkriæe, doživjeti Crkvu u njenoj univerzalnosti. To jedogaðaj Duha Svetog da to možemo jedva procijeniti", rekaoje. Tada je bio u radnoj skupini s krakovskim nadbiskupomKarolom Wojtylom, otkad ih veže osobno prijateljstvo.Dolazak pape Ivana Pavla II. smatrao je neizrecivomBožjom milošæu za koju je uvijek zahvaljivao, za sve što jeuèinio Hrvatskoj i BiH. Mons. Oblak rekao je da je upravozadarski prijedlog na Saboru èinjenica da molitvu Oèenaša,nakon Koncila, zajedno mole i pjevaju sveæenik i puk.Smatra to zadarskim doprinosom sveopæoj Crkvi, što jezabilježeno i u Saborskim dokumentima. No, i prigodomsveæenièkog dijamantnog jubileja osjeæao je da èovjek morabiti samo skromniji i ponizniji: "Sve je Božji dar i milost,èovjek se prepoznajuæi svoje slabosti i propuste mora sveviše kajati".

.

Iz života zadarskog nadbiskupa Marijana OblakaZadar, 16.2.2008. (IKA) - Blagopokojni zadarski nadbiskupMarijan Oblak mnogo je trpio za Zadarsku nadbiskupiju, uposljednje vrijeme podnoseæi i tjelesne boli, rekao jezadarski nadbiskup Ivan Prenða. Sveæenièka služba mons.Oblaka poèela je u teškom poslijeratnom razdoblju. "Bog mestavio u teško vrijeme, nesklono Crkvi, no osjeæao sam kaoda me netko nosi na krilima. Bez straha i kompleksa predikim vršio sam svoju dužnost", rekao je mons. Oblak uprigodi proslave 60. obljetnice svoga sveæeništva, koju jeproslavio u rodnom Velom ratu godine 2005. Osjeæao jevjernost i blizinu puka, pripadnost Crkvi unatoè svemu. "Unašoj dugoj povijesti, suoèeni s dogaðajima od kojih senestaje, nestali nismo!" rekao je jednom prigodomnadbiskup Oblak. Neumorni erudit, poliglot, èovjek iznimnekarizme, èuvar duhovnog i vremenitog blaga, obnovitelj -tako je opisana osobnost mons. Oblaka kad mu je 2005.Zadarska županija dodijelila nagradu za životno djelo. Zanjegova upravljanja i njegovim zalaganjem utemeljena jedragocjena zbirka, nacionalno kulturno blago "Stalna izložbacrkvene umjetnosti u Zadru". Kao mjesni ordinarij izgradioje više desetaka crkava i pastoralnih centara. Osobita radostbila mu je uspjeh obnove samostana benediktinki sv. Marije."Briga da se samostan obnovi, da se saèuva blago za kojimsu drugi gramzili na razne naèine, sve je ostalo u našimrukama, a pristupaèno domaæoj i stranoj javnosti. Trebalo je20 godina borbe s ondašnjim mjesnim i republièkim vlastimada se to postigne. Svaka izgraðena crkva èudo je Božjeprovidnosti. U vremenu kad Crkva nije imala stalnih prihodaBog je uvijek providio moguænost izgradnje i sredstva danikad nismo bili dužni radnicima", rekao je mons. Oblak,glagoljaš, iznimni ljubitelj i poštovatelj liturgije, što jebaštinio iz djetinjstva. Bio je ponosan na liturgijsko pjevanjeu rodnoj župi u kojoj je crkvu uvijek doživljavao kao"mjesto gdje se spaja Božje i ljudsko, njegova velièajnost iljepota, osobito u liturgijskom pjevanju". Cijeli je sveæenièkiživot liturgiju želio slaviti sveto, dostojanstveno i za to sezalagao. Djed mu je bio dugogodišnji sakristan, s ljubavlju jei pažnjom èistio svijeænjake, ureðivao crkvu, te je "izgledalakao zaruènica ukrašena za svog zaruènika", rekao je mons.Oblak. I njegovo sveæenièko geslo glasi: "Zavolio samkrasotu doma tvojega i mjesto gdje boravi slava tvoja". Uranoj je dobi osjetio poziv kojeg su roditelji rado prihvatili,no bilo je materijalnih poteškoæa za školovanje. Potporuobitelji izrazio je profesor pastoralnog bogoslovlja na VTKŠu Splitu Mate Garkoviæ, kasniji zadarski nadbiskup. "Ako jeBožja volja neka ide, a Bog æe se pobrinuti", rekao je, te jenakon druge molbe, jer je prvi put broj bio popunjen,primljen u Sjemenište. Nadbiskup Oblak zalagao se zanacionalno jedinstvo, oèuvanje jezika i vjere, posvjedoèeno ina proslavi Branimirove godine u Ninu 1979.; spomen 13stoljeæa kršæanstva u Hrvata kad se okupilo tisuæe vjernika.Mons. Oblak slavio je Boga zadivljen i njegovimstvaralaštvom prirode. Jako je volio šetati. Ekološkiosviješten 2006. godine javno se zauzeo za zaštitupomorskog dobra u rodnom Velom ratu, apelirajuæiministarstvu i nadležnima da sprijeèe ekološki neredbespravnom gradnjom nautièke luke. Mons. Oblak autor ješest knjiga: "Služitelj rijeèi - izbor propovijedi", "Sakramentiu crkvenoj godini, TV i radio kateheze", "Vjerujem, TV iradio kateheze o kršæanskom vjerovanju", "U ime Oca i Sinai Duha Svetoga - Prema treæem tisuæljeæu - Sabranarazmišljanja o Bogu Ocu u Objavi Starog i Novog zavjeta","Karizme-crkveni pokreti-laici" te "Paul Claudel -obraæenik, diplomat, književnik". Do posljednjih trenutakasvoje tjelesne snage pripremao je knjigu o Europskoj uniji ikršæanskom svjetonazoru na kojem je utemeljena.

Domovinske vijesti ika

10 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Izborna skupština Obiteljske udruge Centar "Nazaret"Sveti Petar u Šumi, 16.2.2008. (IKA) – U pavlinskomsamostanu u Svetom Petru u Šumi održana je 16. veljaèeredovita dvogodišnja izborna skupština Obiteljske udrugeCentar "Nazaret". Susret je zapoèeo molitvom koju jeprevodio o. Krzysztof Rodak, prior pavlinskog samostana,koji je ujedno i duhovnik udruge; te duhovnom obnovomkoju je održao vlè. Bernard Jurjeviæ. Bitno je prepoznatipostojanje poteškoæa u realnim životnim situacijamadanašnjih obitelji, priznati te poteškoæe kao i postojanjenapasti te prionuti rješavanju potpomognuti snagom kojaproizlazi iz èovjekova iskrenog odnosa s Bogom krozmolitvu. Osvrnuo se na neke izuzetno zabrinjavajuæerealnosti u odreðenim europskim sredinama gdje priznavanjeistospolnih braènih zajednica dovodi do izvrtanja temeljnihmoralnih normi i prirodnih znaèajki odgojnog procesa uobrazovnim ustanovama. Predavaè je zatim dao kratkipovijesni prikaz o tome kako su pojedini pape tretiraliproblematiku obitelji kroz pisane dokumente i konkretnadjela. Tako je papa Pio XII. u prvim poratnim vremenimaproglasio 1947. godinu obitelji, svjestan važnosti togtemeljnog entiteta ljudskog društva u teškom procesuposlijeratnog oporavka. Istaknuta je nadalje bitna uloga kojudanas imaju razne udruge i pokreti u promicanju svijesti ovažnosti obitelji i njezine objektivne ugroženosti mnogimsuvremenim tendencijama koje promièu ideje suprotnetemeljnim moralnim vrijednostima društva. Vlè. Jurjeviæ jena kraju zahvalio nazoènima na zalaganju u promicanjuobiteljskih vrednota u svojim sredinama i u društvu te ihpozvao na suradnju sa sveæenicima kroz iskreni, prijateljskiodnos koji æe i prezbiterima biti pomoæ u što uspješnijempastoralnom djelovanju na dobrobit župljana. Na poèetku drugog dijela susreta proèitano je pismo koje jeza ovu prigodu udruzi uputio poreèko-pulski biskup IvanMilovan, u kojem je izražena zahvalnost èlanovima napromicanju obiteljskog pastorala na podruèju biskupije.Zatim je dosadašnji predsjednik udruge Tomislav Milohaniæpredstavio operativno izvješæe, projekte ostvarene odskupštine održane u sijeènju, meðu kojima je istaknutoobilježavanje Dana života predavanjem profesora Kunsteljana temu "Ljubitelji života - graditelji buduænosti",sudjelovanje na Svjetskom kongresu obitelji u Varšavi usvibnju, održavanje Obiteljske nedjelje u Pazinu skatehezom dr. Josipa Šimunoviæa u rujnu, hodoèašæe uPoljsku u listopadu, sudjelovanje na 5. metropolijskojobiteljskoj školi u Omišlju u studenome, zajednièki doèekNove godine u Novigradu te drugi susreti i programiedukativnog, umjetnièkog i karitativnog karaktera. O.Krzysztof istaknuo je zadovoljstvo zbog sudjelovanjapredstavnika iz svih dijelova Hrvatske na Svjetskomkongresu obitelji u Varšavi. Predstavljen je operativni ifinancijski plan za tekuæu godinu. Jedan od planova jeaktivno sudjelovanje u pokretanju obiteljskih savjetovališta uviše gradova diljem biskupije. Iznesene su mnoge ideje ikonkretni prijedlozi za poboljšanje djelovanja udruge, uzostalo i prijedlog imenovanja glasnogovornika u ciljuuspješnije medijske promidžbe djelovanja društva ali iredovite prisutnosti udruge putem oèitovanja u javnimraspravama o aktualnostima iz njihove domene, pa je stogaglasnogovornikom imenovan Davor Terziæ. Na kraju jeprovedeno tajno glasovanje za izbor novog upravnog inadzornog odbora te konstituiranje istih. Za predsjednika jepotvrðen dosadašnji èelnik udruge Tomislav Milohaniæ, zadopredsjednika je potvrðen duhovnik udruge o. Krzysztof,administrativna tajnica ostaje Danijela Salomon, a vlè.Milivoj Koren i dalje æe obnašati dužnost predsjednikanadzornog odbora.

Seminar za crkvenu glazbu u RijeciRijeka, 16.2.2008. (IKA) - Povjerenstvo za crkvenu glazbuRijeèke nadbiskupije, koje vodi mr. Andrejka Srdoè,organiziralo je 16. veljaèe u Dvorani nadbiskupijskog domau Rijeci treæi liturgijsko glazbeni susret za glazbeneanimatore iz župa Rijeèke nadbiskupije. Predavanje"Glazbeno oblikovanje liturgijskog slavlja" održao je vlè.Ivo Andriæ, dirigent, skladatelj i profesor na Biskupijskojglazbenoj školi u Ðakovu. Prof. Andriæ pedesetorici okupljenih voditelja zborova,orguljaša i pjevaèa pojasnio je kriterije za izbor pjesama uliturgijskom slavlju, s obzirom na danas obilje ponuðenogglazbenog materijala, istièuæi izbor teksta i melodije uskladu s dokumentom II. vatikanskog koncila "SacrosanctumConcilium" i poglavlja o Svetoj glazbi u kojem stoji: "Svetaæe glazba biti to svetija što se tješnje poveže s liturgijskimèinom bilo da ugodnije izrazi molitvu, bilo da promièejednodušnost, bilo da svete obrede obogati veæomsveèanošæu". Tako tekst liturgijske pjesme treba biti biblijskinadahnut, vjerodostojnog sadržaja, objektivan u izražavanjusadržaja, mora zadovoljavati književne i umjetnièke norme imora biti uklopljen u slavlje ili obred koji prati ali i odabranprema onima koji æe pjevati - zboru ili puku. Melodijaliturgijske pjesme treba biti takva da promièe jednodušnostzajednice, izražava sveèanost slavlja, bude u službi teksta iplod umjetnosti a takoðer odabrana prema moguænostimaonih koji æe pjevati. Mr. Andriæ preporuèio je liturgijskepjesme iz liturgijske pjesmarice "Pjevajte Gospodu pjesmunovu".

Godišnja skupština Hrvatskog društva crkvenihglazbenikaZagreb, 16.2.2008. (IKA) - Na Institutu za crkvenu glazbu"Albe Vidakoviæ" u Zagrebu održana je 16. veljaèe godišnjaSkupština Hrvatskog društva crkvenih glazbenika (HDCG).Dosadašnja predsjednica HDCG Katarina Jengiæ podsjetilaje kako je društvo rad usmjerilo na rješavanje statusa u Crkvii društvu. Posebno treba istaknuti pitanje stalnog zaposlenjacrkvenih glazbenika, kao i vrednovanje glazbene struke.Primijeæen je pomak na podruèju liturgijske glazbe i to nesamo u broju glazbenih dogaðanja veæ i oko nastojanja ukvaliteti liturgijskih slavlja te u sve veæoj potrebi vjernika zaaktivnim sudjelovanjem u župnim zborovima. To je poticajza još djelotvorniji rad HDCG, koje je u 2007. godini imalo108 èlanova. U tijeku godine 2007. društvo je objavilo CD studenataInstituta crkvene glazbe "Psallite Deo nostro", te djelo s.Domagoje Ljubièiæ "Psalmodija u euharistijskom slavlju ièasoslovu". Urednica Internet-stranice HDCG MarušaBartoliæ rekla je da je dnevno prosjeèno zabilježeno 187posjeta, od kojih najviše iz Hrvatske. Od jeseni proteklegodine uvedene su nove rubrike: gregorijansko pjevanje(urednik mo. Miroslav Martinjak), rijeè liturgièara (urednikdr. Ante Crnèeviæ), te crkvena glazba u Europi (urednik vlè.Antun Peæar). Takoðer se na stranici nalazi kutak sobavijestima, bilten za èlanove, a u planu je postavljanje iforuma takoðer namijenjenog èlanovima. Internet-stranica jeu arhivskom djelu zaokružila liturgijski ciklus A, B, C sprijedlozima za pjesme za nedjelje, blagdane i svetkovine.Damir Jankoviæ, proèelnik zagrebaèke podružnice, izvijestioje o djelatnosti te jedine za sada podružnice HDCG. Istaknuoje pitanja o kojima se raspravljalo: potreba otvaranja uredaza podružnice, moguænosti zapošljavanja na Institutu, teovjera cjenika. Istaknuo je kako je postignut naèelnidogovor, da ured podružnice bude u župi sv. LeopoldaMandiæa u zagrebaèkoj Dubravi.

Domovinske vijestiika

1120. veljaèe 2008. broj 7/2008

U raspravi je dotaknuo niz goruæih pitanja vezanih uz samudjelatnost HDCG, od kojih je jedno od najhitnijih poraditi napriznanju statusa HDCG od stane HBK, te osnivanjepodružnica i u drugim gradovima. U tijeku skupštineizglasane su izmjene i dopune Statuta HDCG. Tako æe noviupravni odbor od sada imati 7, umjesto dosadašnjih 11èlanova, a prema dopuni trebat æe se sastajati najmanje šestputa godišnje. Da bi se zaštitio dignitet samog HDCG,odluèeno je da predsjednik HDCG mora biti diplomiranicrkveni glazbenik. Tajnim glasovanjem, od dvadesetpredloženih, èlanovi skupštine izabrali su sedam èlanovaUpravnog odbora u sljedeæem èetverogodišnjem razdoblju:Biserka Horvat, mo. Miroslav Martinjak, Damir Jankoviæ,Maruša Bartoliæ, Tihomir Prša, s. Katarina Koprek i BožidarLjubenko. U planovima za 2008. godinu obrazložena je tema BiltenaHDCG prièesne pjesme, kojim se želi potaknuti na skladanjenovih pjesama. HDCG æe i u 2008. godini nastavitirealizaciju zapoèetih projekata, organiziranje struènihseminara, poticati osnivanje podružnica i biskupijskih ureda.Tu je posebno istaknuta potreba za formiranjem ureda zacrkvenu glazbu na razini Zagrebaèke nadbiskupije, a onda isamog ureda na razini HBK. Takoðer je istaknuta želja zaaktivnim sudjelovanjem u organizaciji sveèanih liturgijskihslavlja poput euharistijskih kongresa i slièno. ÈlanoviHDCG iskazali su zanimanje i spremnost ponuditi glazbenupomoæ Komisiji HBK za odobrenje liturgijskih pjesama, a otoj temi æe razgovarati i na Danima crkvene glazbe. Više o Hrvatskom društvu crkvenih glazbenika, kao i osamoj crkvenoj glazbi može se saznati na Internet-stranici:www.crkvena-glazba.hr.

Molitveni susret roditelja gimnazijalaca splitskeNadbiskupijske klasiène gimnazijeMisno slavlje u Gospinu svetištu u Vepricu predvodio jenadbiskup BarišiæSplit, 16.2.2008. (IKA) - Nadbiskupijska klasièna gimnazija"Don Frane Buliæ" u Splitu priredila je u subotu 16. veljaèepokornièki duhovno-molitveni susret za roditeljegimnazijalaca u Gospinu svetištu Vepric kod Makarske.Stotinjak sudionika, roditelja i razrednika svih odjeljenjaškole pod vodstvom nekoliko sveæenika okupilo se uGospinoj špilji da bi zahvalili Majci za zagovor. Rijeèpozdrava uputio je ravnatelj gimnazije dr. don Mile Vidoviæ,upoznavši nazoène s toèkama dnevnoga reda te posvjestivšiim smisao susreta. Program je zapoèeo pobožnošæu križnogaputa koji je predvodio prefekt sjemeništaraca don StipanŠurlin. Misno slavlje, kojemu je prethodilo pokornièko bogoslužje,predvodio je splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišiæ. Upropovijedi je nadbiskup govorio o korizmi i obraæenju, odruženju s Božjom rijeèju te o roditeljskom svjedoèenjuvjere, nade i ljubavi. Korizmeno je vrijeme još uvijek"zaštiæeno" vrijeme, vrijeme pred kojim se tržište "povlaèi" ipušta nas da otkrijemo dar od kojega živimo, onoga koji sene kupuje niti prodaje, dara koji je u èovjeku samom, daraživota i ljubavi Božje. "Stoga ako je vrijeme adventa –vrijeme dolaska Boga k nama, onda je vrijeme korizme –vrijeme povratka, našega vraæanja Bogu", istaknuo jenadbiskup Barišiæ. Osvrnuvši se na rijeèi: "Obratite se ivjerujte evanðelju" koje se izgovaraju uz obred pepeljenja –nakon homilije, nadbiskup je upozorio kako to istièe da seobraæenje i pokora raðaju iz slušanja i razmatranjaevanðeoske rijeèi. Stoga, kako æemo se obratiti i vršitipokoru ako ne poznamo evanðelje, upitao je nadbiskup tenastavio: Dragi roditelji, evanðelje pouèava životu. Vaša

djeca u školi primaju važne informacije te obrazovnu iodgojnu formaciju, ali ono što ih temeljno životno odgaja jevaša roditeljska ljubav. Vaše svjedoèanstvo ljubavi i dobrotete pouka u vjeri utkaju im životni smisao, naglasio jedodavši da je roditeljski odgoj temeljni na koji senadograðuje ostalo. Govoreæi o djeci kao daru Božjemu,istaknuo je obostranost dara: djeca su dar roditeljima, ali iroditelji djeci. Na kraju je nadbiskup Barišiæ pozvao roditeljeda im korizma bude vrijeme intenzivnijega druženja saSvetim pismom te darivanja sebe jednih drugima u ljubavi.Na kraju misnoga slavlja rijeè zahvale nadbiskupu uputio jeravnatelj gimnazije dr. Vidoviæ, zahvalivši i roditeljima štosu sami htjeli, tražili i inicirali taj susret te su zdušno,dostojanstveno i pobožno sudjelovali u molitvi,sakramentima pomirenja i euharistije.Nakon duhovne okrjepe domaæin i upravitelj svetišta Vepricdon Alojzije Bavèeviæ priredio je u veprièkoj dvoraniprigodan domjenak i tjelesnu okrjepu za sve sudionike.Potom je dr. Vidoviæ u blizini špilje roditeljima govorio onastanku i znaèenju Veprica za mjesnu Crkvu i podruèjejužne Hrvatske, u nacionalnom i vjerskom pogledu. Godine1908., za pedesetu obljetnicu prvih lurdskih ukazanja, izHrvatske je u Lurd pošlo prvo organizirano hodoèašæe.Vodili su ga biskup Anton Mahniæ iz Krka i biskup JurajCariæ iz Makarske. Svi su sudionici bili oduševljeni onim štosu doživjeli. To je za Hrvate bio prvi jaèi zamah štovanjaGospe Lurdske, tako da je s vremenom u Rijeci podignutavelièajna crkva njoj u èast, a biskup Cariæ dao se na posao daod Veprica, koji mu je uvelike slièio na Lurd, napravihrvatsko lurdsko svetište. Špilja je Vepricu ureðena zabogoslužje i blagoslovljena 15. listopada 1908. godine.Svetište se s vremenom sve više širilo i izgraðivalo,poveæavalo i ureðivalo za prihvat i potrebe hodoèasnika.Vjerni je puk odmah od poèetka živom vjerom i oduševljenoprihvatio svetište i od tada rado ovamo dolazi te je ono idanas "duhovna oaza brojnih hodoèasnika" iz svih krajevarepublika Hrvatske, Bosne i Hercegovine te šire, istaknuo jedr. Vidoviæ, napomenuvši da su tu po zagovoru Majke Božjes neba dobivene mnoge milosti. Don Mile podsjetio je daove godine Splitsko-makarska nadbiskupija slavi 100.obljetnicu Gospina svetišta Vepric te da je i ovaj susrethodoèašæe zahvalnosti Majci Božjoj. Istaknuo je velikoznaèenje Gospe u jaèanju vjere naroda toga kraja te njezinuulogu u problematici obitelji i mladeži koja je izloženarazlièitim opasnostima. Dr. Vidoviæ govor je završiopoticajom na još bolju suradnju roditelja i nastavnika tezajednièku molitvu i odgovornost u odgoju mladih biæa.

Izložba slikara Stipe Golca u GospiæuGospiæ, 17.2.2008. (IKA) - U biskupskom ordinarijatu uGospiæu otvorena je 17. veljaèe izložba 14 platnaakademskog slikara Stipe Golca iz Gospiæa. Osam od njih jeprikaz križa i raspeæa u raznim tehnikama, dok su šestimpresije na temu "uskrsna pisanica". Izložba je ujedno bila iprilika da umjetnik Golac preda biskupu Mili Bogoviæu slikuraspetog Krista "Cvijeæe plaèe za Isusom", ulje na platnu(2x1,8 m), koja æe krasiti biskupsku kapelu PresvetogTrojstva dok se izgradi crkva na Udbini. Gospiæko-senjskabiskupija posjeduje više vrijednih ulja na platnu spomenutogautora i njegova ne manje uspješnog sina, nastalih naumjetnièkoj koloniji na Krbavi 2002. godine.

.

Domovinske vijesti ika

12 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Izrazi suæuti u povodu smrti nadbiskupa OblakaPapina žalost zbog odlaska "ovog dragog i revnog pastiraCrkve"Zadar, 17.2.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI. uputio je,posredstvom državnog tajnika Svete Stolice kardinalaTarcisia Bertonea, zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenðiizraze suæuti. "Primivši tužnu vijest o preminuæu mons.Marijana Oblaka, nadbiskupa zadarskog u miru, Sveti Otacizražava Vama, preuzvišeni, èitavom kleru, njegovoj rodbinite svim vjernicima zadarske nadbiskupije svoje iskrenosuosjeæanje, u žalosti zbog odlaska ovog dragog i revnogpastira Crkve. Uzdižuæi molitve Kristu, Kralju slave, dasvome odanome i vjernome sluzi udijeli vjeèni mir i podarinebesku nagradu, Prvosveæenik Vama i povjerenoj Vamkršæanskoj zajednici od srca udjeljuje apostolski blagoslovutjehe i nade", istièe se u poruci. Nadbiskupu Prenði i cijeloj Zadarskoj nadbiskupiji stigli subrojni brzojavi suæuti pojedinaca, crkvenih i svjetovnihustanova. U osobno i uime cijele Šibenske biskupije s kojomje mons. Oblak na osobit naèin bio povezan, biskup AnteIvas piše: " Nije propuštao priliku posebno i s radošæuisticati i svjedoèiti, kako je znao reæi, o svojim 'najljepšimgodinama' koje je proveo u Šibeniku; u klasiènoj gimnazijikoju je ovdje pohaðao, o svome sveæenièkom reðenju ušibenskoj katedrali, a naroèito o godinama koje je proveokao odgojitelj u Miletinu sjemeništu i kao vjerouèitelj nadržavnoj gimnaziji. Èesto se sjeæao mnogih dogaðaja i pitaoza mnoge osobe koje su mu ostale u sjeæanju. S posebnom jeljubavlju primio šibenske sjemeništarce, koji su poslijezatvaranja našeg Sjemeništa prešli u Zadarsko sjemenište igimnaziju gdje je on bio odgojitelj i profesor. NadbiskupOblak je pratio život našeg grada i biskupije i sudjelovao usvim našim slavljima i znaèajnim dogaðajima. Pokrenuo jegodišnje hodoèašæe vjernika grada Zadra a potom inadbiskupije zadarske u nacionalno svetište i našu katedraluza blagdan svetog Nikole Taveliæa. To je hodoèašæe danasizraslo u veliki i istinski vjernièki dogaðaj, slavlje i druženje.Osobno sam Bogu zahvalan za nadbiskupa Oblaka, jer jenjegova osoba i služenje kao dugogodišnjeg odgojitelja uzadarskom sjemeništu, u kojem sam proveo pet vrlopresudnih godina života, duboko utkano u moj put premasveæeništvu. Istina, bio je strog odgojitelj, ali je bio pravedani s ljubavlju, te za svakog uèenika skrban odgojitelj. Odnjega smo se uèili 'ozbiljnosti' i odgovornosti života iponašanja. Tu njegovu 'lekciju' smo ponijeli sa sobom ubogoslovski a potom i u sveæenièki život. U mnogobrojnimsusretima s njime, u njegovu redovitom oslovljavanju 'dragiAnte', doživljavao sam ga kao oca i prijatelja". Ðakovaèki isrijemski biskup i predsjednik HBK Marin Srakiæ, tepomoæni biskupi Ðuro Hraniæ i Ðuro Gašparoviæ istièu kakosu "ponosni što je pokojni nadbiskup teološki studij završiou našem Bogoslovnom sjemeništu u Ðakovu te smo muzahvalni za trajnu povezanost koju je njegovao s našombiskupijom, sveæenicima i biskupima, a na osobit naèin spokojnim biskupom Æirilom Kosom. Kao osobito dragocjenznak pokojnikove povezanosti s našom biskupijom, ostajenam kao trajna dragocjena baština dar dijela svetog pepelaspaljenog tijela muèenice sv. Stošije". Krèki biskup ValterŽupan za svog bivšeg odgojitelja mons. Oblaka kaže da je uvelikim kušnjama Zadarske nadbiskupije i on ponio teretdijela njenog Križnog puta. Vrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljiæ podsjeæa na brojne uspomene i sjeæanja sblagopokojnim nadbiskupom u godinama kada jeVrhbosanska nadbiskupija školovala svoje sjemeništarce usjemeništu Zmajeviæ. Banjoluèki biskup Franjo Komaricaduhovnu blizinu Zadarskoj nadbiskupiji izražava u ime cijelesvoje biskupije, osobito 12 sveæenika koji su brigom

nadbiskupa Oblaka i Prenðe zapoèeli svoj hod premasveæeništvu, te redovnica koje su nekad djelovale uzadarskoj, a sad u Banjoluèkoj biskupiji. Suæut su, izmeðu mnogih drugih, izrazili i koparski biskupMetod Pirih, skopski biskup i apostolski egzarh KiroStojanov, provincijal Hrvatske karmelske Provincije SvetogJosipa o Jakov Mamiæ. U osobno i uime profesora, studenatai djelatnika Katolièkoga bogoslovnog fakulteta Sveuèilišta uZagrebu, suæut je izrazio i v.d. dekana fakulteta prof. dr.Josip Baloban, istièuæi: "Pokojni nadbiskup bio je naposeban naèin povezan s KBF-om u Zagrebu, a napose spojedinim njegovim profesorima, s kojima je suraðivao dokraja svog zemaljskog života". Delegat za hrvatsku pastvu uNjemaèkoj fra Josip Bebiæ podsjetio je da je nadbiskupOblak u HBK vodio Vijeæe za pastoral iseljenika, selilaca iapostolat pomoraca. Rektor Papinskoga hrvatskog zavodasv. Jeronima mons. Jure Bogdan istaknuo je: "Pamtit æemoga kao èovjeka jasnih i èvrstih naèela, zahtjevnog najprijeprema sebi i potom prema onima koji su mu bili povjereni". Zagrebaèko-ljubljanski mitropolit Srpske pravoslavne CrkveJovan Pavloviæ napisao je: "Za vrijeme moga službovanja uDalmaciji imao sam priliku biti gost pokojnog nadbiskupaOblaka u Zadarskoj nadbiskupiji i uvjeriti se u njegovorevnosno služenje Bogu i Crkvi u vremenu teškom za pastireCrkve". "Smræu mons. Marijana Oblaka izgubili smo ne samodobrog pastira, veæ i velikog prijatelja knjige i dosljednogzagovornika hrvatske kulture", istaknuo je prof. dr. TihomilMaštroviæ, glavni ravnatelj Nacionalne i Sveuèilišneknjižnice u Zagrebu. Suæut je uputila i Družba Braæehrvatskog zmaja èiji je mons. Oblak bio poèasni èlan.Predsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof. dr.Franjo Topiæ zahvalio je za nadbiskupovu potporu raduNapretka. Izrazima suæuti pridružila su se i djeca, roditelji idjelatnici zadarskog Djeèjeg vrtiæa za djecu s teškoæama urazvoju Latica, s kojima je nadbiskup Oblak održavaoredovite kontakte i bio im dragi prijatelj suosjeæajuæi zanjihove posebne potrebe.

Otoèki dekanat hodoèastio u gospiæku katedraluGospiæ, 17.2.2008. (IKA) - Na drugu korizmenu nedjelju,17. veljaèe, u gospiæku katedralu hodoèastilo je više od 300vjernika iz župa Otoèkog dekanata. Pokornièko bogoslužje užupnoj crkvi Presvetog Trojstva u Otoècu i križni put naFortici iznad Otoèca predvodio je župnik Otoèca i generalnivikar Gospiæko-senjske biskupije mons. mr. TomislavŠporèiæ. Misno slavlje u katedrali Navještenja BDM uGospiæu predvodio je gospiæko-senjski biskup MileBogoviæ. Na poèetku mise brinjski župnik i otoèki dekan Jure Tutekupoznao je nazoène s osobitostima svoga dekanata. Buduæida je u tijeku Godina suradnika u pastoralu župe predstavioje aktivnosti molitvenih zajednica i katolièkih udruga napodruèju Gacke i Brinja. U propovijedi je biskup istaknuocrtice iz povijesti župa Otoèkog dekanata, a potom svojerazmišljanje usmjerio na ulogu vjernika-suradnika u župnojzajednici. Posebno je zahvalio onima koji su se aktivnijeukljuèili u život i rad župe te onima koji na župu gledaju kaona svoju proširenu obitelj. Župnu zajednicu opisao je kaoprostor gdje se bolje èuje jeka Božjega glasa. Upravo jekorizma vrijeme kada se svaki vjernik može zapitati je li namjestu gdje se dobro èuje glas Božji ili se nalazi negdje sastrane na vjetrometini zlih glasa. Nakon mise hodoèasnici surazgledali izložbu, video prezentaciju o crkvama Slunjskogdekanata te slike Stipe Golca.

Domovinske vijestiika

1320. veljaèe 2008. broj 7/2008

Blagoslov križnog puta i kipa Srca Isusova u ReciReka, 17.2.2008. (IKA) - Druge korizmene nedjelje, 17.veljaèe, u župnoj crkvi Presvetog Trojstva u Reci krajKoprivnice preè. Mirko Horvatiæ, ravnatelj Sveæenièkogdoma u Varaždinu i Biskupijske ustanove za uzdržavanjeklera, blagoslovio je novi križni put i kip Presvetog SrcaIsusova. Nakon sveèane procesije u kojoj je uz sveæenikesudjelovao veæi broj ministranata, misno slavlje zapoèelo jeblagoslovom križnog puta i novog kipa koji je postavljen ulaði crkve pored svetišta. Koncelebrirali su domaæi župnikJosip Vidoviæ i župnik župe sv. Nikole u Koprivnici ikoprivnièki dekan preè. Blaž Horvat. Predvoditelja slavljapozdravili su ovogodišnji krizmanici župe, kazavši kako supreko pobožnosti križnog puta u korizmeno vrijeme naposeban naèin povezani sa svojim Spasiteljem IsusomKristom, oko èijeg æe se Božanskog Srca okupljati i ponovom kipu koji se nalazi uz križni put. U propovijedi jepreè. Horvatiæ kazao kako korizmeno vrijeme pozivavjernike da se posvete pripravi za proslavu UskrsnuæaIsusova, vremenu razmišljanja, duhovne obnove i molitve.Istaknuo je da vjerovati u novi život znaèi imati nadu u onošto dolazi, u svjetlo buduænosti, za ono što Duh Sveti otvarapred vjernikom i za vjernika. "Korizmeno vrijeme pozivanas da na novi naèin, osvježeni vjerom, pristupamo IsusuKristu kojem smo krštenjem bili pridruženi", poruèio je preè.Horvatiæ, kazavši kako ljudski život donosi kušnje, dvojbe,kolebanja, grijehe, iskustva muke, te duhovna i tjelesnatrpljenja. Dodao je da stoga vrijeme korizme poziva nasabranost i približavanje Božjem Duhu u Isusu Kristu koji jesvjetlo života i jedini može dati mir duši, savjesti i èitavomèovjeku. "Valja nam prepoznati Kristov mir", istaknuo je upropovijedi, pozvavši nazoène da taj mir kroz oèi vjere, nadei ljubavi upoznaju u molitvi bez koje ne smije proæi korizma.Poruèio je da u korizmeno vrijeme pomnije razmatrajuevanðelje, osobito Isusov križni put koji svjedoèi kako bezmuke i smrti nema ni uskrsnuæa. "U njemu je sva našapovijest i naša buduænost", poruèio je preè. Horvatiæ. Na kraju slavlja, na kojem je liturgijsko pjevanje predvodiožupni zbor, župnik Vidoviæ zahvalio je župljanima štopomažu obnovu i ureðenje župne crkve, te je zahvalu uputioi Varaždinskoj biskupiji koja je pomogla nedavnu obnovužupne kuæe. Zahvalio je svima koji su pomogli nabavukrižnog puta i kipa Presvetog Srca Isusova, što je bila željažupne zajednice veæ dulje vrijeme. Reljefni križni put i kipizraðeni su u kiparskoj i restauratorskoj radionici MateVlaha u Zagrebu.

Rogoznica: Biskup Ivas krstio blizanceRogoznica, 17.2.2008. (IKA) - Šibenski biskup Ante Ivaskrstio je blizance Klaru i Krešimira, peto i šesto dijeteMarije i Ivice Vukadin u nedjelju 17. veljaèe u župiRogoznica. Uz župnika Rogoznice don Filipa Rodiæa naslavlju je koncelebrirao i župnik Uskoplja fra KrešimirVukadin, stric krštenika. U homiliji je biskup Ivas ukazao navažnost vremena korizme u životu Crkve. Želim da ovu misuproslavimo kao èudesni susret Boga s nama, svojom djecom.Imamo izvrstan primjer u sakramentu krštenja. HvalaGospodinu i na današnjem krštenju i obitelji Vukadin koja seotvorila životu, rekao je. Na kraju slavlja prigodnu rijeèuputio je fra Krešimir Vukadin. Uime svoje obitelji zahvalioje biskupu i župniku Rodiæu na potpori koju su pružili i kojupružaju svim obiteljima iz Bosne i Hercegovinenastanjenima na podruèju Šibenske biskupije. Nademografsku sliku u Rogoznici osvrnuo se don Filip Rodiæ,koji je potaknuo vjernike na otvorenost daru života.

Druženje èlanova KUMI uz ValentinovoŽminj, 17.2.2008. (IKA) - Èlanovi Katolièke udruge mladihIstre (KUMI) proslavili su Valentinovo 17. veljaèedruženjem u Žminju. Susret je zapoèeo poslijepodnevnimokupljanjem ispred župne crkve Sv. Mihovila arkanðela.Misno slavlje predvodio je voditelj doma pri Pazinskomkolegiju i župnik Cerovlja Bernard Jurjeviæ, a za sakramentpokore sudionicima susreta bili su na raspolaganju župnikdomaæin Jordan Rovis i pavlin iz Svetog Petra u Šumi o.Josip Euzebije Kneževiæ. U propovijedi je vlè. Jurjeviæistaknuo vezu korizme i obilježavanja Valentinova krozpojam ljubavi u uskrsnuæu. Ta je ljubav kroz povijest davalaljudima snagu i poticaj da se otisnu prema nekim novimobalama te se tako odupru rezignaciji i oèaju, koji je jednaod napasti u životu vjernika. Po završetku mise koju suKUMI i glazbeno animirali, u obližnjim društvenimprostorijama predavanje na temu ljubavi održao je o.Euzebije. U Bibliji se ljubav spominje 206 puta azaljubljenost 2 puta (i oba puta sa kobnim završetkom),reèeno je na poèetku predavanja tijekom kojeg su naposeistaknuta obilježja koja razlikuju zaljubljenost od ljubavi.Zaljubljenost je prolazno stanje a ljubav je odabir, èin kojipodrazumijeva odluku, odgovornost i žrtvovanje, iz ljubavi.Uslijedila su svjedoèanstva mladih braènih parova ozaljubljenosti, ljubavi i braku, u èijem su zbližavanju KUMI,sa svojim susretima i duhovnošæu, imali udjela. Susret jenastavljen u uz glazbu i prigodni domjenak. KUMI od 1999.okupljaju mlade na susrete, hodoèašæa, duhovne obnove, apovremeno potièu i organiziraju razne kulturne, ekološke ikaritativne inicijative koje su obilježene druženjem izajedništvom te prožete dubokim vjerskim nadahnuæem. Nanedavno održanoj izbornoj skupštini udruge dugogodišnjipredsjednik Ivan Mejak prepustio je vodstvo novoizabranompredsjedniku Johnnyju Grabroviæu, koji je izjavio kako æe i ubuduænosti udruga nastaviti sve vrijedne inicijative koje suveæ postale tradicionalne te obogatiti svoje djelovanje novimsuradnjama sa srodnim udrugama, društvima i institucijama.Najavljen je i organizirani odlazak èlanova KUMI naovogodišnji Susret hrvatske katolièke mladeži u Varaždin, amladi su prigodno potaknuti i na prikljuèivanjeorganiziranom odlasku na Uskrsfest, kako bi, izmeðuostalog, pružili potporu izvoðaèima i autorima sa svogpodruèja.

Obnovljena crkvica Gospe Lurdske u MilniMilna, 17.2.2008. (IKA) – Uz 150. obljetnicu Marijinaukazanja u Lurdu i 80. obljetnicu gradnje, u Pothumima, 4km jugoistoèno od Milne na Braèu, obnovljena je crkvicaGospe Lurdske. U seocu u kojemu je za II. svjetskoga rataživjelo do 60 stanovnika, postojala je velika želja zagradnjom crkvice, pa su braæa Maranguniæ u suradnji sasumještanima, sagradili crkvicu 1926. godine. Od tada dodanas crkvica nije obnavljana, pa su njezinoj obnovi svojimsredstvima pridonijeli Opæina Milna, biskupski ordinarijat uHvaru, tamošnji župni ured i prilozi vjernika. Domaæimajstor Anðelo Marinoviæ s obitelji radio je na izvanjskojobnovi crkvice, pri èemu je zamijenjem stari betonskiokrugli krov novim i napravljen odvod za vodu. Osobitdoprinos obnovi crkvice dao je Spliæanin prof. Peða Buèiæ sasuradnicima, koji su, osim njezine unutarnje obnove,restaurirali i neke slike, a prikupljaju se sredstva za kupnjunovih crkvenih klupa. Blagoslivljajuæi obnovljenu crkvicu,vlè. Ivica Eteroviæ uruèio je zahvalnice osobama zaslužnimaza njezinu obnovu. Tako æe mještani Milne u buduæe zablagdan Gospe Lurdske hodoèastiti u obnovljenu crkvicu ukojoj se na taj blagdan slavi misa.

Domovinske vijesti ika

14 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Kardinal Karliæ predvodio misno slavlje u GrižanamaArgentinski kardinal hrvatskih korijena boravi u Rijeèkojnadbiskupiji na poziv nadbiskupa DevèiæaRijeka, 17.2.2008. (IKA) - Argentinski kardinal hrvatskihkorijena Estanislao Esteban Karliæ predvodio je 17. veljaèeprijepodne sveèanu misu u Grižanama. U župnoj crkvi Sv.Martina, u kojoj su kršteni i vjenèani njegovi roditelji IvanKarliæ i Milka roð. Mavriæ, okupili su se brojni župljani kojisu radosno pozdravili kardinala Karliæa. Poziv rijeèkog nadbiskupa Ivana Devèiæa da posjetizavièajni kraj kardinalu je upuæen u vrijeme njegovauzdignuæa na kardinalsku èast na posljednjem konzistoriju24. studenoga 2007. godine, kako bi u domovini svojihroditelja sveèano liturgijski proslavio svoje imenovanjekardinalom. Predvodeæi euharistiju na talijanskom ihrvatskom jeziku, kardinal je vjernicima govorio o ljubavi."Dostojanstvo èovjeka ne ostvaruje se samo po pravdi izakonima, jer oni nisu dovoljni. Ostvaruje se tek po ljubavi",rekao je kardinal te istaknuo da je iz roditeljske zemljenaslijedio vjeru i kulturu rada. Došao sam ovdje zahvalitiBogu što mi je život dao preko roditelja iz ovoga kraja.Preko ove zemlje dao mi je vjeru i kulturu, a iseljenici izHrvatske u Argentinu su donijeli sposobnost da stvaraju itako mijenjaju svijet. Pouèen iseljenièkim iskustvom udalekoj Argentini, pozvao je okupljene da oèuvaju svojukulturu i tradiciju, ali i, kao kršæani, prihvate ljude kojidolaze iz drugih kultura. "Jedan smo narod pred Bogom izemlja pripada svim ljudima. Tako razmišljajuæi moji suroditelji otišli u svijet. Kao što su iseljenici iz Hrvatske udalekom svijetu dijelili Božju ljubav koja postoji meðuljudima, tako i vi danas postupajte prema onima koji dolazeu vašu zemlju. Tako æemo ujediniti sve ljude pred Bogom.Želim da ovaj naš susret ojaèa zajedništvo Crkve", rekao jekardinal i pozvao i na oèuvanje obitelji, jer iz nje izvireljubav, a iz obiteljskih se odnosa najbolje uèi omeðuljudskim odnosima. "Od današnjih politièkih ureðenjatrebali bi napraviti veliku obitelj", rekao je kardinal. Dobrodošlicu je kardinalu zaželio župnik Grižana NixonEduardo Caicedo Gonzales, sveæenik neokatekumenskezajednice koji je prije desetak godina prošao suprotan put, iu Hrvatsku došao iz Južne Amerike, iz Kolumbije. Na krajumise kardinalu Karliæu uruèen je album s preslikama upisanjegovih roditelja u župni stalež duša i starim fotografijamamjesta, rodne kuæe i njegove obitelji. Prije mise u Grižanama kardinal je posjetio roditeljsku kuæuu Karliæima iz koje su njegovi roditelji odselili u Argentinunakon Prvoga svjetskog rata. Doèekali su ga brojni mještani,a susret s najbližom roðakinjom, sestriènom MarijomStanislavom Staniæ, bio je ispunjen emocijama. Prisjetili suse dva prethodna susreta, jedan je bio šezdesetih godinaprotekloga stoljeæa, a posljednji na proputovanju prije dvijegodine. Redovito su održavali kontakte, a oboje se ponoseimenom njihova djeda Stanislava. Nakon mise, uDruštvenom domu u Grižanama kardinala je primio naèelnikopæine Vinodolske Ivica Crniæ. "Ponosni smo što su Grižaneiznjedrile još jednog velikog sina i poèašæeni što ste danas snama. Nadamo se da æete ovaj susret ponijeti u trajnomsjeæanju", rekao je Crniæ i darovao kardinalu veliku slikužupne crkve Sv. Martina, a zbor je pjevao tradicionalnenapjeve vinodolskog kraja.

.

Nadbiskup Barišiæ krstio peto dijete obitelji BabaiæBlato, 17.2.2008. (IKA) – Splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišiæ predvodio je u nedjelju 17. veljaèeeuharistijsko slavlje u župnoj crkvi Uznesenja BDM u Blatuna Cetini te je tom prigodom podijelio sakrament krštenjamalenoj Josipi, petom djetetu Zvonka i Dragice Babaiæ.Grad Omiš i okolica obiluju obiteljima s brojnom djecom ikrštenjima, a na osobitu radost župnika don Jure Marasoviæatom je prigodom njegovu župu pohodio nadbiskup kako bi iovoga puta svesrdno podržao novi život koji je veliki darBožji, iskazao potporu obiteljima s brojnom djecom, s njimai sa župnom zajednicom radovao se životu te po sakramentukrštenja povjerio mlado biæe Isusovoj ljubavi i majci Crkvi. Nadbiskup se u propovijedi ipak osvrnuo na uzrokesmanjenoga nataliteta u Hrvatskoj, kazavši: "Može senabrojiti toliko uzroka, ali nisu toliko veliki kao strah isebiènost. Zato èestitam vama roditelji na hrabrosti ipovjerenju u Providnost i otvorenosti životu. A hrabar se nemože biti bez vrjednota i smisla života. Èovjek koji zna da ježivot putovanje sa smislom, zna da je život blagoslov a nenešto od èega se bježi. Nema druge promocije života osimživota". Mons. Barišiæ istaknuo je da je ovakve primjerepotrebno medijski promicati jer se "na taj naèin stvaraozraèje podrške života ne samo u zatvorenom obiteljskomkrugu, nego u mentalitetu društva. Stvara se kultura,civilizacija života". "Meni je žao što mediji više propagirajuone koji razaraju obiteljsko i braèno zajedništvo te onipostaju uzori današnjim mladima, a ovaj život ispravnoživljen ostaje skriven i nezamijeæen. Žao mi je što našimediji ne prepoznaju ove sadržaje i ne daju više prostoraovim dogaðajima tj. životu", poruèio je nadbiskup. U propovijedi je govorio i o Isusovu preobraženju i našempreobraženju u krštenju te o korizmi kao putu èišæenja doobnavljanja slike Božje u nama. "Krštenjem Gospodinsvakom od nas želi reæi da smo njegovi. Neka ovo svjetlokoje æete danas primiti, dragi roditelji, bude uvijek prisutnou životu male Josipe, neka ono bude podržano i svijetlimprimjerom vašega kršæanskog življenja ali ne samo vašim,nego i svih krštenika ove župe. A neka Josipa bude doistadar Božji obitelji, Crkvi i društvu, i neka je doživi svatko, nesamo nju, nego svako roðeno dijete, kao svoga brata, svojusestru, èlana svoje obitelji", zakljuèio je nadbiskup, koji jeuz rijeèi ohrabrenja obiteljima uruèio prigodni dar - èestitku,knjigu i novèani iznos. Veæ osmu godinu nadbiskup svoju potporu obiteljima sbrojnom djecom – obiteljima s èetvero i više djece –izražava i prigodnim darom. U Omišu ima oko 15.000stanovnika, a od toga je 135 obitelji s èetvero ili više djece,ukupno 594, doznaje se iz Obiteljske zajednice "Karol iEmilija" i Udruge "Klub 4PLUS", koji djeluju pri župi.

Djeca iz Kuæe sv. Josipa u posjetu pleternièkoj župiPleternica, 17.2.2008. (IKA) - Dvadeset i osmero djece izKuæe sv. Josipa za nezbrinutu djecu iz Hrvatskog Leskovcazajedno s redovnicama karmeliæankama Božanskog srcaIsusova koje vode taj dom završilo je 17. veljaèe svojdvodnevni posjet župi sv. Nikole u Pleternici. Djecu staru od8 do 19 godina, koju je pozvao pleternièki župnik preè.Antun Æorkoviæ, ugostile su obitelji iz župe. "U našoj župi oduvijek se slavi i èasti sv. Valentin, poznatpo svojoj ljubavi za èovjeka pa smo i mi odluèili, nakon štozavrši devetnica njemu u èast da svoj duhovni hod iz tihdana pretoèimo u nešto konkretno. Prije pet godina prvi putsmo pozvali djecu iz Hrvatskog Leskovca da budu gosti unašim obiteljima, da ih bar na kratko okružimo ljubavlju i

Domovinske vijestiika

1520. veljaèe 2008. broj 7/2008

pažnjom koju nisu mogli dobiti u svojim domovima. Poslijetoga smo ih mi svake godine nakon devetnice sv. Valentinuposjeæivali u domu gdje su zbrinuti i darivali ih, a ovog putasu oni ponovo došli nama u goste", objasnio je župnikÆorkoviæ. Za boravka u Pleternici djeca su sa svojimdomaæinima bila na zajednièkom nedjeljnom misnom slavljuu župnoj crkvi. U subotu ih je u Biskupskom domu u Požegiprimio i požeški biskup Antun Škvorèeviæ, koji je izrazioradost što je dobrota i plemenitost povezala Pleternicu iHrvatski Leskovac. "Dobar može uvijek biti onaj tko s Božjom dobrotomraèuna, a onda s tom Božjom dobrotom nastoji prilazitidrugima. Kroz tu i takvu dobrotu nastaje neki Božji svijet.Djeco, vi ste znak postojanje upravo takve dobrote. Tudobrotu i plemenitost nastojite živjeti i u svom životu",poruèio je požeški biskup. Podsjetio je na deset godinapostojanja Požeške biskupije, a predstavio im je i najvažnijesakralne objekte u Požegi, najstariju požešku crkvu Sv.Lovre, zatim požešku katedralu kao i Biskupski dom ukojem je 150 godina bio orfanotrofij, ustanova koja primalasiromašne i nadarene ðake. Djeca su u pratnji svojihdomaæina zatim posjetila navedene crkve.

Misa i molitva uz 14. obljetnicu pogibelji DamiraTomljenoviæa - GavranaMisu i molitvu predvodio je mons. Josip ŠantiæKrivi Put, 17.2.2008. (IKA) - Uz 14. obljetnicu pogibeljiDamira Tomljanoviæa - Gavrana u njegovu rodnom mjestuKrivom Putu održano je 17. veljaèe sjeæanje na togdomoljuba i branitelja iz Domovinskog rata koji je poginuona Tulovim gredama braneæi domovinu Hrvatsku kaopripadnik 1. gardijske brigade "Tigrovi". Sudjelovali suDamirovi najbliži: majka i supruga s kæerkom te suborcimeðu kojima su bili i general Marekoviæ i general Milièeviæa nazoènima se je obratio sadašnji zapovjednik 1. gardijskebrigade brigadir Zdravko Andabak. Brigadir je istaknuoDamirovu spremnost dati sve u obrani Domovine te njegovuljubav prema suborcima kojima je bio na èelu. Na grobu jegeneralni vikar Vojnog ordinarijata u RH mons. Josip Šantiæpredvodio molitvu za poginulog Damira, istaknuvšizahvalnost Bogu za takve ljude koji su baštinili onuKristovsku spremnost dati sve pa i vlastiti život iz ljubaviprema drugome. U župnoj crkvi je potom slavljena misakoju je predvodio mons. Šantiæ u koncelebraciji s mjesnimžupnikom senjskim dekanom i župnikom preè. MilomÈanèarom, župnikom iz Starigrada-Paklenica don IvomBoriæem i vojnim kapelanom Vladom Mandurom. Upropovijedi je istaknuo koliko je bilo potrebito da Abrahamizaðe iz svoje sigurnosti da bi se dogodio njegov susret sBogom i da bi se moglo dogoditi izabranje novog narodasaveza. Abraham je morao proæi kroz zlopaèenje o kojemgovori Pavao jer i Preobraženje na Taboru koje æe ponijetiapostole i htjet æe ostati na brdu moæi æe se tek u potpunostishvatiti i prihvatiti "kada Sin èovjeèji uskrsne od mrtvih".Teško je bilo shvatiti "potrebu" žrtve naših branitelja te"zlopaèenje" našeg naroda u Domovinskom ratu aliusporeðujuæi našu stvarnost s biblijskom stvarnošæu izgledada "drugog puta nema". Razumjeli su to naši branitelji,razumjele su to obitelji naših poginulih. Koliko mi to danasrazumijemo? Imamo li hrabrosti danas poput Abrahama spovjerenjem u Boga koji nas i danas poziva krenuti na putkoji nam on odreðuje. Ili možda tražimo sigurnost izvanBoga, tražimo vodu ondje gdje je nema. Želimo li sretnuDomovinu potrebito nam je poput Abrahama tragati zaBogom, poput branitelja voljeti vrednote iznad svega,poruèio je propovjednik.

Kardinal Karliæ predvodio misu u rijeèkoj katedraliRijeka, 17.2.2008. (IKA) – Argentinski kardinal hrvatskihkorijena Estanislao Esteban Karliæ predvodio je 17. veljaèesveèanu euharistiju u rijeèkoj katedrali Sv. Vida uzkoncelebraciju kanonika Prvostolnog kaptola i brojnihsveæenika. Na misi su sudjelovali vjernici Prvostolnogdekanata koji su tog dana okupili na tradicionalnomkorizmenom hodoèašæu u katedralu na poklon èudotvornomraspelu koje se èuva u katedrali. Nakon pokornièkogbogoslužja i križnog puta koji je predvodio nadbiskup IvanDevèiæ, kardinala su u katedrali sveèano doèekali vjernici izbor kanonika na èelu s nadbiskupom Ivanom Devèiæem. U propovijedi je kardinal Karliæ ponovio znaèaj ljubavi zanapredak èovjeèanstva, kao i znaèaj ljubavi u zajedniciCrkve. "Ljubav koju primamo od Boga je ljubav kojaujedinjuje ljude u vjeri. Vi ste odgovorni za tu ljubav, a topokazujete i time što ste se okupili na ovoj euharistiji", rekaoje kardinal. U korizmenoj nedjelji nužna je poveznica ljubavis trpljenjem. Kardinal je pozvao vjernike da svjedoèe ljubavIsusa Krista èak i pod cijenu omalovažavanja. "Nitko nijesposoban živjeti ljubav, ako nije spreman na trpljenje.Pozivam vas da svjedoèite ljubav svakoga dana, na svakomemjestu, na poslu na putovanju, svjedoèite ljubav i istinuIsusa i evanðelja. Naše poslanje je poslanje Kristovo:umrijeti za ljubav. Iskreno vam èestitam jer ste vjernici ikadri ste sudjelovati u Kristovoj ljubavi", rekao je kardinalKarliæ i završio propovijed pozivajuæi se na primjer Marije,jer "po njoj Krist dolazi u srca kršæana". Nakon mise nadbiskup Devèiæ uruèio je kardinalu Karliæujoš jednu uspomenu, znameniti "Breviario farnese" sminijaturama poznatog majstora Julija Kloviæa, velikana iz16. stoljeæa koji je takoðer bio iz Grižana. "Isti smo brevijardarovali i papi Ivanu Pavlu II. kada je 2003. godine boraviou Rijeci. Nakon njegova posjeta, Vaš je dolazak jedan odnajznaèajnijih crkvenih dogaðaja kojima smo svjedoèili unašoj nadbiskupiji", zakljuèio je nadbiskup. Opraštajuæi se od vjernika na kraju mise u katedrali, kardinalKarliæ ponovio je poruku univerzalnosti Crkve. "Nezaboravite: vjera koju imate namijenjena je cijelomesvijetu", poruèio je kardinal Karliæ.

Kardinal Karliæ s predstavnicima Grada RijekeRijeka, 18.2.2008. (IKA) - Kardinala Estanislaa EstebanaKarliæa u danima boravka u rodnom kraju njegovih roditelja,primili su 18. veljaèe rijeèki gradonaèelnik Vojko Obersnel,predsjednica Gradskog vijeæa Dorotea Pešiæ-Bukovac izamjenik gradonaèelnika Ðani Poropat. Kardinal Karliæ i na ovom je susretu ponovio ono što je danranije poruèio vjernicima - moramo živjeti kao braæa izajedno stvarati zajednicu naroda. Prisjetio se i života svojihroditelja u Argentini te zakljuèio kako su oni koji su otišli izHrvatske svojom vjerom i kulturom obogatili mjesto u kojesu doselili, ali jednako tako i povijest vlastitog naroda.Kardinal je istaknuo kako je važno oèuvati vlastite korijenete istovremeno biti otvoren svijetu. "I ovaj je susret znakizgradnje prijateljstva i suradnje", rekao je kardinal. Uz rijeèi dobrodošlice gradonaèelnik Obersnel izrazio jezadovoljstvo što je kardinal posjetio zavièajni kraj koji senjime ponosi. "Nadam se da ste tijekom svog boravka uspjeliosjetiti zadovoljstvo s kojim su Vas primili brojni našigraðani", rekao je Obersnel te istaknuo kako je Grad Rijekaproteklih godina ostvario izuzetno dobru suradnju sRijeèkom nadbiskupijom, ostvarivši niz zajednièkihprojekata na dobrobit graðana.

Domovinske vijesti ika

16 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Kardinal Karliæ posjetio kardinala BozaniæaZagreb, 18.2.2008. (IKA) - Argentinski kardinal hrvatskogapodrijetla Estanislao Esteban Karliæ posjetio je zagrebaèkognadbiskupa kardinala Josipa Bozaniæa u ponedjeljak 18.veljaèe u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu. NadbiskupKarliæ bio je veæ dva puta u posjetu Zagrebaèkojnadbiskupiji, no ovo je prvi njegov posjet otkako je postaokardinal. Kardinal Karliæ izjavio je kako za njegovogaposjeta domovini svojih roditelja nije mogao ne posjetitisvoga kolegu iz Kardinalskoga zbora. Nadbiskup Karliæposjetio je i Muzej bl. Alojzija Stepinca te se pomolio nablaženikovu grobu u zagrebaèkoj katedrali.

Sveæenièki dan Zagrebaèke nadbiskupijeRazgovaralo se o temi "Upravljanje vremenitim crkvenimdobrima"Zagreb, 18.2.2008. (IKA) - Sveæenièki dan Zagrebaèkenadbiskupije održan je u ponedjeljak 18. veljaèe uprostorijama Meðubiskupijskog sjemeništa na Šalati uZagrebu. Više od dvjesto dijecezanskih i redovnièkihsveæenika i ðakona Zagrebaèke nadbiskupije susret suzapoèeli pokornièkim bogoslužjem koje je predvodiozagrebaèki pomoæni biskup Valentin Pozaiæ u sjemenišnojcrkvi Srca Isusova. Na samome poèetku uvodnoga govorazagrebaèki nadbiskup kardinal Josip Bozaniæ srdaèno jepozdravio novoimenovanoga zagrebaèkog pomoænogbiskupa Ivana Šaška, kojeg su zatim pljeskom pozdravilinazoèni. Kardinal Bozaniæ se u pozdravnom govoruspomenuo preminulih sveæenika vlè. Josipa Korpara i vlè.Dragutina Jagodiæa, te preporuèio u molitve mons. ŽeljkaJuraka, Vladimira Hrena i Pavla Šatraka koji su zbog bolestibili sprijeèeni doæi na susret. Zagrebaèki je nadbiskup potomnajavio ovogodišnju temu Sveæenièkog dana "Upravljanjevremenitim crkvenim dobrima", istièuæi kako su, premasmjernicama Drugoga vatikanskoga koncila, vremenitadobra dana Crkvi na upravljanje za ureðenje bogoštovlja, zauzdržavanje klera i drugih službenika, za vršenje djelaapostolata i dobrotvornosti te za pomoæ onima koji su upotrebi. O glavnoj temi govorio je prof. dr. Nikola Škalabrin,profesor Katolièkoga bogoslovnog fakulteta u Ðakovu. Dr.Škalabrin je istaknuo kako je Crkva ne samo duhovna veæ ividljiva - ima vanjsku strukturu i lice, koji zahtijevajuvremenita dobra. Dr. Škalabrin je govorio o tome što znaèibiti upravitelj prema Zakoniku kanonskoga prava, koja jevažnost ugovora izmeðu Republike Hrvatske i Svete Stoliceza vremenita dobra, što pripada izvanrednom upravljanjuvremenitim dobrima, te o ulozi ekonomskog vijeæa iodgovornostima pravne osobe u odnosu na vremenitacrkvena dobra. U drugom dijelu susreta održao se okrugli stol na temu"Primjena odredbi o upravljanju vremenitim crkvenimdobrima - pitanja i novi izazovi" u kojemu su sudjelovaliekonom Zagrebaèke nadbiskupije Ivan Hren, kancelarNadbiskupskog duhovnog stola mr. Stjepan Veèkoviæ, težupnici Mario Bièak i Ivan Frkonja. Program susreta, aposebno rasprava koje su uslijedile nakon pojedinihizlaganja tijekom dana moderirao je zagrebaèki pomoænibiskup Vlado Košiæ. Na kraju susreta povjerenik za pastoralmladih Zagrebaèke nadbiskupije mr. Domagoj Matoševiænajavio je susrete mladih u nadolazeæem razdoblju, a potomje dr. Tomislav Markiæ, generalni tajnik Druge sinodeZagrebaèke nadbiskupije, izložio kako napreduje pripremaSinode.

Korizmeni susret sveæenika Gospiæko-senjske biskupijeGospiæ, 18.2.2008. (IKA) - Susret sveæenika Gospiæko-senjske biskupije okupio je 18. veljaèe u Gospiæuèetrdesetak sveæenika, jer je dio mlaðih bio u Lovranu naduhovnim vježbama. Susret je zapoèeo molitvom treæeg èasai pokornièkim bogoslužjem koje je predvodio župnikOštarija i upravitelj Svetišta Gospe od èudesa o. Mato Miloš.Nakon pozdrava domaæina gospiæko-senjskoga biskupa MileBogoviæa u dvorani ordinarijata središnje predavanje"Povijest dobra i novi pokreti u Crkvi" održao je profesor nasplitskome KBF-u dr. fra Ante Vuèkoviæ. Osvrnuo se nashvaæanje dobra kod Platona, Augustina i Descartesa te jeanalizirao promjenu mentaliteta ljudi i shvaæanje religijekroz povijest. Uslijedila je rasprava i prijedlozi u povodutekuæe pastoralne godine suradnika u župi. Dekani svih petdekanata podnijeli su izvješæa.

Predstavljena knjiga "Istinska ljubav" mons. CirimotiæaZagreb, 18.2.2008. (IKA) - Knjiga "Istinska ljubav"generalnog vikara Skopske biskupije mons. AntunaCirimotiæa predstavljena je 18. veljaèe u dvorani Tribinegrada Zagreba. Predstavljanju knjige nazoèili su mnogistudentski kolege mons. Cirimotiæa, meðu kojima i vojnibiskup Juraj Jezerinac, prelat Vladimir Stankoviæ i višesveæenika porijeklom iz Janjeva. Autora je predstavioZvonimir Anciæ, a potom je o knjizi govorio Cirimotiæevškolski kolega profesor na Katolièkome bogoslovnomfakultetu Sveuèilišta u Zagrebu dr. Tomislav Ivanèiæ.Istaknuo je kako je autor u knjizi "Istinska ljubav" pokušaodati odgovore na brojna životna pitanja. Knjigu je podijelio utri dijela "Nevjera i vjera", "Nad ambisom bitka" i "Uzagrljaju ljubavi". Njegove teme su poznaje li èovjekobjektivnu stvarnost, je li stvarnost samo materijalna iliduhovna, ima li evolucija argumente za svoje hipotetsketvrdnje, što se dogaða s èovjekom smræu, tko je Bog, kakvisu odnosi meðu biæima i na kraju zašto su dvije sestrinskeCrkve Katolièka i Pravoslavna odvojene sve do danas. Dr.Ivanèiæ istaknuo je kako autor ne pristupa tematiciapologetski, nego dijaloški, ne subjektivno, veæ objektivno.Pokušava odgovore na postavljena pitanja obraditiinterdisciplinarno i dijaloški. Dr. Ivanèiæ spomenuo je i kakoautor osjeæa svoje okruženje, on osjeæa svoj raseljeni narodJanjeva, ali osobito nacionalne i vjerske probleme Hrvata ikatolika u Skopju. Pati zbog manjka sveæenika i zvanja, patišto se sestrinske Crkve ne razumiju, te poziva da sezagledaju jedna drugoj lice u lice i da nekako shvate od kudsu povijesno krenule i gdje je moguæ trajni ekumenski susret.Premda je autor uvijek bio racionalno osjetljiv, ovdje je on ipastoralni djelatnik sa srcem i èežnjom da narod ne ostanekao ovce bez pastira. O nastanku knjige govorio je sam autormons. Cirimotiæ. Predstavljanje knjige uvelièala je klapa"Janjevo". Mons. Antun Cirimotiæ roðen je 1. travnja 1937. u Janjevu.Bio je pitomac sjemeništa u Pazinu, a potom je studirao naKatolièkome bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. Zasveæenika je zareðen 4. srpnja 1965. Nakon reðenjapovjerena mu je župa Zjum kod Prizrena, a od listopada1970. godine obnašao je službu tajnika biskupa JoakimaHerbuta. Kasnije je obnašao i službu rektora biskupskogsjemeništa, direktora i profesora Klasiène vjerske gimnazijeu Skopju, upravljao skopskom župom, te obnašao službudirektora Makedonskog Caritasa. Papa Ivan Pavao II. ga je1986. godine imenovao monsinjorom. Od prosinca 2005.godine obnaša i službu generalnog vikara Skopske biskupijei Apostolskog egzarhata u Makedoniji.

Domovinske vijestiika

1720. veljaèe 2008. broj 7/2008

Vjernici Zadarske nadbiskupije u molitvi ispraæajunadbiskupa OblakaZadar, 18.2.2008. (IKA) - Lijes s tijelom pokojnogaumirovljenog zadarskog nadbiskupa Marijana Oblakadoèekao je u ponedjeljak 18. veljaèe u 8 sati ujutro predvratima katedrale Sv. Stošije u Zadru zadarski nadbiskupIvan Prenða s asistencijom, rodbinom pokojnika ivjernicima. Sveæenici su unijeli lijes u katedralu i položili gana odar kraj kojeg je proèitan ulomak Evanðelja i upuæenamolitva. Lijes s tijelom mons. Oblaka u molitvi i tišinineprestano pohodi mnoštvo vjernika svih generacija, brojniiz gradskih i županijskih ustanova i institucija. Odnadbiskupa se opraštaju i cijele škole, brojni mladi.Dostojanstvenog držanja, u suzama koje brišu i najstariji,poput rijeke se upisuju u Knjigu žalosti. Bijela mitra i Evanðelistar na lijesu, kraj njega upaljenauskrsna svijeæa, meðu crvenim ružama "Dragomnadbiskupu"... U 17 stoljeæa zadarske Crkve, od 12. st.mons. Oblak je 67. zadarski nadbiskup, a prethodila su im 43zadarska biskupa. "Dragi Oèe nadbiskupe Marijane, utrenutku zemaljskog oproštaja od Vas želim vam zahvaliti zasvjedoèanstvo osobne vjere u Trojedinoga Boga koje ste midarovali kao odgojitelj i profesor u Sjemeništu Zmajeviæ uZadru, a na poseban naèin kao pastir naše Zadarskenadbiskupije. Hvala Vam takoðer za svjedoèanstvo ljubaviprema Majci Mariji, Gospi našoj, prema Majci Crkvi i premaMajci Domovini. Hvala Vam za jasnu uèiteljsku rijeè uvjernom služenju Kristu i Crkvi. Hvala Vam za ohrabrenja ipodršku koju ste mi za života davali kao koadjutoru iordinariju u služenju našoj voljenoj Nadbiskupiji. Pastirunaš, nadamo se èvrsto da æemo u Vama sada imati trajnogmolitelja pred licem Božjim za naše sveæenike, redovnike,redovnice, sjemeništarce i bogoslove, za Kristove vjernike,za duhovna zvanja, za sve potrebe naše i Vaše Nadbiskupije.Doviðenja u Oèevu zagrljaju", te je rijeèi prvi u Knjigužalosti upisao mons. Prenða. "Zahvalni smo nadbiskupu našem mons. Marijanu Oblaku,istinskom pastiru i uèitelju, koji nas je u ljubavi prema Crkvii domovini, svojim dubokim teološkim znanjem i širokomkulturom, u teškim vremenima, uèio rasuðivati i vrednovatipovijest i sadašnji trenutak za dobro Zadra i domovineHrvatske. Ostat æe i živjeti zauvijek njegov duboki ineizbrisiv trag u kulturnom, duhovnom i svekolikom životugrada Zadra i zadarske Crkve. Posljednje zbogom mons.Marijanu Oblaku, u ime graðanki i graðana Zadra, gradskeuprave i svoje osobno. S dubokim pijetetom, Živko Kolega,gradonaèelnik Zadra", upisao je zadarski gradonaèelnik uzpotpise gradskih vijeænika. U Knjigu žalosti upisali su se izadarski župan Stipe Zriliæ sa suradnicima, rodbinanadbiskupa Oblaka, meðu kojima i nadbiskupov neæak,rektor zadarskog Sveuèilišta dr. Ante Uglešiæ. Brojniispisuju zahvalu Bogu za dar mons. Oblaka i zahvaljuju muza sve što je uèinio kao pastir mjesne Crkve i za njegovdoprinos izgradnji domovinske crkvenosti. S. MihelinaBaniæ prisjeæa se da je mons. Oblak uvijek bio ljubazan iprepoznavao je novo lice redovnice koja bi došla u zajednicusestara milosrdnica u Nadbiskupskom domu; uvijek bipridošlu sestru srdaèno pozdravio. U Knjigu žalosti upisalase i Marijana Fabijaniæ iz rektorata zadarskog Sveuèilišta,koji je nadbiskup toliko puta pohodio: "Dragom ocunadbiskupu, od srca hvala za sve lijepe rijeèi, za svijetliprimjer, za nježnost i toplinu kojom nas je uvijek susretao.Poseban je njegov primjer ljubavi prema Rijeèi Božjoj,biblijskim tekstovima na koje nas je uvijek s puno topline ižara podsjeæao i isticao ih. Njegova pažnja prema svimljudskim aktivnostima, društvenim, obrazovnim, odgojnim,znanstvenim, bila je uvijek jako velika. Neizmjerno se

zalagao i poticao nas u radu i uvijek je imao vremena zanas". Poštovatelj narodne i sakralne baštine mons. Oblaksuraðivao je i s brojnim konzervatorima. Zahvalu i molitvunadbiskupu s kojim je suraðivao i razgovarao izrazio je iJosip Kršuloviæ, voditelj zadarskog Konzervatorskog odjela:"Mislim da je bio odrješit u mnogim stvarima. Znam i naPagu npr. kad smo radili na benediktinskom samostanu. Bioje èovjek koji je znao poduprijeti teškoæe, ne samofinancijski, nego davati i moralnu podršku. U poslu je bioosobit. Na veliko razumijevanje smo nailazili kod njega.Uvijek je znao tumaèiti kako je vrlo važno da èovjek nezaboravi svoj kraj u kojem biva, iz kojeg potjeèe. Koliko jemeni znao govoriti o svom Velom ratu, njegovu brigu, o tommalom mjestu, tako je i mene upuæivao da nikad nezaboravim brigu o svom rodnom Pagu". Prof. TomislavFranušiæ rekao je: "Imao je uvijek rijeè ohrabrenja i nade uteškim trenucima koje sam imao u osobnom životu i utrenucima našeg grada. Ako nas je za ovozemaljskog životanjegova rijeè toliko ohrabrivala, siguran sam da æe nasnjegov zagovor pred Gospodinom još više pomagati".

Molitveno bdjenje za nadbiskupa OblakaZadar, 18.2.2008. (IKA) - Zadarski nadbiskup Ivan Prenðapredvodio je ponedjeljak 18. veljaèe u katedrali Sv. Stošije uZadru molitveno bdjenje zajedno sa zadarskimprezbiterijem, kanonicima Stolnog kaptola sv. Stošije,redovništvom i brojnim vjernicima laicima za pokojnogumirovljenog zadarskog nadbiskupa Marijana Oblaka.Pjevanje psalama glagoljaškog napjeva zadarskih otokapredvodio je Zbor Ivana Pavla II. sastavljen od pjevaèažupnih zborova iz Nadbiskupije, pod ravnanjem ŽanaMoroviæa i u orguljaškoj pratnji Dragana Pejiæa. To jebogata baština Zadarske nadbiskupije koju je i mons. Oblaknjegovao i poštovao, a i sam je porijeklom iz glagoljaškežupe Veli rat na Dugom otoku, èijim se tradicijskimpjevanjem i slavljem liturgije ponosio. Uskrsnuæe je bitna poruka naše kršæanske vjere, tu je misaou homiliji razlagao nadbiskup Prenða, tragom i pitanjakonstitucije "Radost i nada" Drugoga vatikanskog sabora ukojoj je jedna od prvih toèaka pitanje s kojim èovjekasuoèava stvarnost: smrt, odlazak, rastanak. Smrt je stvarnostèovjekova života. No Božja rijeè daje odgovor na temeljnapitanja našeg života. U razmišljanju o životnom putublagopokojnog nadbiskupa Oblaka, njegovoj vjeri ipastirskoj ulozi u Crkvi, dolazimo pred Gospodina uskrslogakoji kaže "Ja sam uskrsnuæe i život", rekao je mons. Prenða."Krist donosi uskrsli život. To je jamstvo da je život predBogom vrijednost koja ima konaènu sudbinu u zajedništvu sBogom, ne kao prah zemaljski nego kao novo biæe. Bog jeuskrsnuæem proslavio svoga Sina. To je peèat njegova djela ioèitovanje Božje ljubavi za èovjeka. Isus je prvoroðenacmeðu mrtvima. Prvi je ušao u taj novi svijet. Zato je naš putput za njim, uskrslim. To je naša sudbina i razrješenje pitanjakoje Koncil postavlja, što ostaje od èovjeka. Bog æe stvaratinovo u svima nama i mi æemo uskrsnuti novim duhovnimtijelom. Svake nedjelje smo u prilici potvrðivati svoju vjeru'Vjerujem u uskrsnuæe mrtvih i život vjeèni'. Isus je našeuskrsnuæe i život. Uskrsnuæe nosimo u klici veæ na zemljiako živimo otajstva vjere", rekao je mons.Prenða. U korizmenom vremenu koje podsjeæa da smo ljudiprolaznosti, Crkva poziva 'Obratite se i vjerujte Evanðelju'.Obratiti se znaèi povjerovati Kristu uskrslome i na temelju teuskrsne vjere mijenjati život. "Sve što se zbivalo u Kristovuživotu dobilo je puni smisao uskrsnuæa. Sve što su apostolinavijestili imalo je nerazorivu snagu u èinjenici uskrsloga

Domovinske vijesti ika

18 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

iskustva s Gospodinom. Sve što su podnijeli u životu, udarcei progone, sve je imalo uporište u iskustvu Krista uskrsloga.To je naša vjera. I zato svaka smrt koja nas pogodi u obitelji,župi, nadbiskupiji je prilika da razmišljamo i da se otvorimoBogu u svjetlu njegove rijeèi i dogaðaja Kristovauskrsnuæa", poruèio je mons. Prenða, dodavši da je ono štonam je Bog dao u osobi nadpastira Oblaka bio dar svakomeod nas, dar Crkvi, da bismo živjeli uskrslu vjeru. "I zato smozahvalni Bogu za dar svih njegovih rijeèi, pouke i pastirskozalaganje. Sigurni smo da æe sve to biti ugraðeno u put vjeresvakog od nas i mjesne Crkve, da æe to biti dar po kojem nasGospodin uèvršæuje u zajedništvu sa sobom. Neka nasmolitva za dušu pokojnog nadbiskupa ujedini u molitvi.Zavapimo Bogu da njegovo Milosrðe prihvati, obnovi izahvati i biæe nadbiskupa Obalak u Oèevu krilu jer je kaopastir bio pozvan biti svjedok uskrsnuæa", zakljuèio je mons.Prenða.

Korizmena duhovna obnova prezbiterija Ðakovaèke iSrijemske biskupijeVoditelj susreta oko 120 sveæenika bio je biskup HraniæÐakovo, 18.2.2008. (IKA/BTU) - Duhovna obnova zaprezbiterij Ðakovaèke i Srijemske biskupije održana je 18.veljaèe u Metodovoj dvorani i Bogoslovnom sjemeništu uÐakovu na temu "Sveæenik i milostinja. Odricanje kroti našusebiènu narav, otvara nam srce za potrebne po uzoru natvoju dobrotu". Voditelj je bio pomoæni ðakovaèki isrijemski biskup dr. Ðuro Hraniæ. Sudjelovao je oko 120sveæenika. Obnova je zapoèela zajednièkom molitvomSrednjega èasa. U uvodnom razmatranju biskup Hraniæ iznioje etimološko, biblijsko utemeljenje rijeèi milostinja. Premdase na prvi pogled može uèiniti da je milostinja neštoponižavajuæe, možda malo i nevažno, ona ima svoje mjestou Svetom pismu, u životu vjernika, sveæenika, a i svojedublje – istinsko znaèenje. Dati milostinju znaèi uèiniti dugoga èovjeka dionikomsvojih dobara. Evanðeoska kategorija milostinje oznaèavanutarnji stav: ne dati nešto od sebe, nego dati sebe – bitiotvoren za drugoga. Milostinja èovjeka oslobaða egoizma iotvara ga za drugoga – altruizam. Analizirajuæi i tumaèeæineka biblijska mjesta o milostinji, biskup Hraniæ istaknuo jekako sveæenikov život jest i treba biti milostinja za drugoga,po uzoru na Isusa Krista koji sam postade siromah da svojimsiromaštvom obogati èovjeka. Kao konkretni plod zajednièkog promišljanja o milostinji ukapelici Bogoslovnog sjemeništa stavljena je košarica u kojusu sveæenici mogli ubaciti svoj dar kojim su se ukljuèuju uTjedan solidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosnii Hercegovini i tom prigodom prikupili oko 15.000 kuna.Nakon stanke pokornièko slavlje u kapelici Bogoslovnogsjemeništa predvodio je biskup Hraniæ. Kroz dijalogpismoznanca i Isusa o tome koja je zapovijed najveæa uzakonu te kroz prispodobu o milosrdnom Samarijancunastavljeno je zajednièko promišljanje o temi sveæenik imilostinja. Opasnost je da se sveæenik poput pismoznancaupusti u puko teologiziranje bez želje da doista konkretnoèini ono na što je pozvan. Kroz moguænost ispovijedi svaki od nazoènih sveæenikamogao je osobno iskusiti Božju blizinu i njegovo milosrðe.Sveæenici su zatim hodnicima Bogoslovnog sjemeništamolili pobožnost Križnoga puta. Duhovna obnova završila jezajednièkim objedom i druženjem u Bogoslovnomsjemeništu.

Misa i sprovodni obred umirovljenoga zadarskognadbiskupa Marijana OblakaZadar, 19.2.2008. (IKA) - "Opraštamo se od posljednjegnašeg koncilskog oca. Mons. Oblak je do sada bio zadnjiživuæi hrvatski biskup koji je sudjelovao na Drugomvatikanskom koncilu. Euharistijom i sprovodnim molitvamaopraštamo se od biskupa Stepinèeva doba koji je službuobavljao u teškim povijesnim vremenima i koji je doživiobeatifikaciju svoga uzora kardinala Alojzija; opraštamo seod nadbiskupa koji je pod predsjedanjem kardinala Kuhariæazajedno s drugim hrvatskim biskupima predvodio narod uvelikom jubileju kršæanstva u Hrvata; opraštamo se odzauzetog èlana biskupske konferencije koji je doèekaouspostavu Hrvatske biskupske konferencije. NadbiskupOblak je u biskupskim konferencijama obnašao službupredsjednika i èlana više komisija, vijeæa i odbora. Mons.Marijan Oblak posljednji je iz generacije velikih hrvatskihbiskupa iz teških godina komunistièkoga režima.Zahvaljujemo Bogu za te slavne pastire koji su našoj Crkvi inarodu bili ponos, a nama ostaju uzori", rekao je zagrebaèkinadbiskup kardinal Josip Bozaniæ u homiliji mise koju jepredvodio u katedrali Sv. Stošije u Zadru u utorak 19.veljaèe, na ispraæaju pokojnoga umirovljenog zadarskognadbiskupa Marijana Oblaka. Pastira koji je 27 godina upravljao Zadarskomnadbiskupijom (1969-1996) vodeæi brigu o svim njenimstaležima ispratila je upravo takva slika velike vjernièkezajednice, Crkve, predstavljene u svim njenim stvarnostimakoje su i kardinal Bozaniæ i domaæin zadarski nadbiskupIvan Prenða pozdravili: suslavitelje u episkopatu iprezbiteriju; 25 biskupa meðu kojima svi iz Hrvatske, iz BiHpredvoðeni vrhbosanskim nadbiskupom kardinalom VinkomPuljiæem, iz Srbije i Crne Gore te delegati ordinarija izSlovenije, tajnik Apostolske nuncijature u Hrvatskoj, 200sveæenika iz cijele Hrvatske, rodbina pokojnika, provincijalii provincijalke, redovnice i redovnici, bogoslovi isjemeništarci, tisuæe vjernika okupljenih i na Trgu sv. Stošijeispred katedrale, predstavnici državnih vlasti predvoðeniministrom Božidarom Kalmetom, županijske, gradske, vojnei sveuèilišne vlasti, zadarski paroh Petar Jovanoviæ.Nadbiskup Oblak pokopan je u grobnici zadarskihnadbiskupa u sjevernoj pokrajnjoj laði katedrale gdje je igrob njegova prethodnika i sumještanina mons. MateGarkoviæa i gdje se nalazi sarkofag s moæima sv. Stošije. "Spominjite se svojih glavara koji su vam navješæivali rijeèBožju, nasljedujte njihovu vjeru", podsjetio je nasvetopisamski poticaj kardinal Bozaniæ, rekavši da su biskupi Crkva sakramentalno združeni. Crkva moli za biskupa, abiskup u svojim molitvama na ovom i drugom svijetu nosisve koji su mu povjereni. Smrt je tajna razlièita od drugihdogaðaja i od rijeèi kojima opisujemo slijed ovozemnogživota, rekao je kardinal, te je u propovijedi razmatraoèetverostruki spomen sprovodnog bogoslužja kojeg Crkvaslavi za pokojnog nadbiskupa: spomen muke, spomen smrti,spomen uskrsnuæa te spomen Crkve koja je plod Kristovemuke, smrti i uskrsnuæa. Osvrnuvši se na 'spomen muke' koji je sav sadržan uIsusovoj euharistiji, kardinal je rekao da je i nadbiskupOblak s Isusom ustrajao u njegovim kušnjama, u kušnjamanjegove muke sve do onih trenutaka kada se je, poput Isusa uMaslinskom vrtu, našao sam, gotovo ostavljen od skupinebliskih suradnika u godinama postkoncilskih previranja."Molitva pred Bogom i šutnja pred javnošæu to je put kojimèesto mora proæi biskup u kušnji. Meðutim, mi ga pamtimone samo po kušnjama u kojima je ustrajao, nego i po nadikoju nam je ostavio", kazao je kardinal. Tumaèeæi "spomensmrti", kardinal Bozaniæ je podsjetio da je i u II. svjetskom

Domovinske vijestiika

1920. veljaèe 2008. broj 7/2008

ratu kao i u Domovinskom ratu, mons. Oblak, suoèen srušenjem i razaranjem, ubijanjem i izbjeglištvom, uživoosjetio svu prolaznost zemaljskih vrednota. "Èovjeku koji jeprosvijetljen vjerom i u takvim se okolnostima otvaraju novividici. Za kršæanina smrt ne znaèi kraj života, nego putpovratka Bogu milosrdnom i pravednom Ocu i Sinu i DuhuSvetomu. Isus Krist sa svojom istinom i milošæu svojihsakramenata put je povratka Ocu", rekao je kardinal. Govoreæi o "spomenu uskrsnuæa" kojeg je proslava i taliturgija, kardinal je istaknuo da je mons. Oblak odgojen uglagoljaškoj tradiciji; ponosio se liturgijskim pjevanjemrodne župe u Velom ratu na Dugom otoku. Iz djetinjstva jebaštinio ljubav prema liturgiji i crkvi kao prostoru gdje sespaja Božje i ljudsko te se uvijek zalagao da se liturgija slavisveto i dostojanstveno o èemu svjedoèe i liturgijska slavlja uzadarskoj katedrali. "Bio je vjerni promicatelj koncilskeliturgijske obnove. Neumorno je nastojao i u dobakomunistièkih vlasti kako bi vjernici imali potrebne crkveneprostore. Oèinskom ljubavlju se radovao svakoj novoj crkvi.Drugi su rušili crkve, a on ih je tome usprkos gradio", kazaoje kardinal. U osvrtu na "spomen Crkve" kardinal je rekao dasu smrt i sprovod nadbiskupa Oblaka spomen Crkvezadarske. "To ste, predragi vjernici, vjerujem ovih danadoživjeli na razne naèine i kao pojedinci i kaonadbiskupijska obitelj. Biskup je na ovoj zemlji znakovitipredstavnik duhovne i vjeène dimenzije èovjekova života.Gdje je biskup, tamo je i Crkva. Stoga i biskupova smrtosvjetljava otajstvo Crkve hodoèasnice, koju u kušnjama ipatnjama zemaljskog putovanja jaèa snaga milosti Božje",kazao je kardinal Bozaniæ. Podsjetio je i na veliki jubilej 50godina biskupstva mons. Oblaka: "Na blagdan sv. Stošijeposjetio sam ga u zagrebaèkoj bolnici. U razgovoru mi jespomenuo kako se 6. srpnja ove godine navršava 50 godinaod njegova biskupskog reðenja. I nadodao: Ne znam hoæu lito doživjeti. Gospodin ga je sada pozvao k sebi, da postanedionikom blaženog uskrsnuæa, gdje æe u sjaju nebeskeliturgije proslaviti obljetnicu biskupskog posveæenja. I nesamo to. Onaj koji je bio s nama povezan na ovoj zemlji, bitæe nam još bliži u zajedništvu iz nebeske domovine. Onajkoji je ovdje molio za Zadarsku Crkvu, odsada æe još višekod prijestolja Božjega za nju zagovarati. Onaj koji vas jedosada ljubio, odsada æe vas još više ljubiti. To je otajstvoCrkve koju ljubimo i za koju Bogu zahvaljujemo", poruèioje kardinal Bozaniæ. Podsjetio je i na radost u srcu s kojom jemons. Oblak èuo rijeèi pozdrava sluge Božjeg pape IvanaPavla II. na Forumu, u sjeni stolnice Sv. Stošije 2003. g., kadje Papa istaknuo kako je mons. Oblak s njim sudjelovao uDrugom vatikanskom opæem koncilu. U homiliji je kardinalspomenuo i velebno oèitovanje Crkve na Grguru u Ninu1979., za slavlja Branimirove godine koju je povodomspomena 13 stoljeæa kršæanstva u Hrvata pripremao mons.Oblak i kojim je u nacionalnom zajedništvu utvrðenavjernost Bogu u Katolièkoj Crkvi. "Rijeèi Kristovevelikosveæenièke molitve: 'Oèe, hoæu da oni koje si mi daobudu gdje sam ja, da i oni budu sa mnom: da gledaju mojuslavu' ulijevaju nam veliku nadu i utjehu u trenutku bolizbog smrti dragog Pastira. Te nas rijeèi pozivlju da smrtmotrimo u svjetlu Kristova Vazmenoga otajstva i potièu nasda svoju nadu položimo u Onoga koji je uskrsnuæe i život",poruèio je kardinal Bozaniæ, moleæi Božje milosrðe danadbiskup Marijan, koji je primio milost sveæeništva i biopridružen Biskupskom zboru, bude sa svetima u slavi neba.Na kraju mise od nadbiskupa Oblaka prigodnim rijeèimaoprostili su se i vrhbosanski nadbiskup kardinal VinkoPuljiæ, uime predstavnika svjetovnih vlasti zadarski županStipe Zriliæ, a uime vjernika laika rektor Zadarskogsveuèilišta i neæak mons. Oblaka dr. Ante Uglešiæ, rijeèima

"Dragi naš oèe nadbiskupe, dragi brate, barba, roðaèe,prijatelju... Bogoljublje, èovjekoljublje i domoljublje tri sugesla koja ste uvijek isticali kao vrednote koje svaki vjernikmora nositi u sebi i svome srcu. Svevišnji je uvijek bio naprvom mjestu u Vašem životu. 'Službom rijeèi, iakonevrijedan, želio sam biti sluga Kristov i poslužitelj braæi'rijeèi su kojima ste zapoèeli i Vašu knjigu - izborpropovijedi, koja ujedno nosi i simbolièan naslov - Služiteljrijeèi", rekao je dr. Uglešiæ, dodavši da je živio puninu svojesveæenièke i biskupske službe, i u teškim okolnostima, te juje doživljavao kao dar Duha Svetog Crkvi. Istaknuo je inadbiskupovu ljubav prema laicima, njegovu želju da ih štoviše ukljuèi u život Crkve, u èemu je bio meðu prvima uhrvatskom episkopatu. O poslanju i ulozi vjernika laika nijegovorio samo u brojnim propovijedima, veæ jasno i u knjiziKarizme-crkveni pokret-laici. "Na taj ste naèin, kako ste to uzavršetku posljednjeg poglavlja istaknuli, željeli postiæi 'da ioni budu kršæanski glas u društvenom, gospodarskom,kulturnom i politièkom životu našeg hrvatskog naroda i našedržave, jer je to njihovo krsno i krizmano poslanje'", rekao jedr. Uglešiæ, istaknuvši i neizmjernu nadbiskupovu ljubavprema Domovini. "U srcu ste je uvijek nosili i njom seponosili, za nju se svakog dana molili. Voljeli ste svaki njendio, ali ipak je u Vašem srcu najviše ljubavi bilo za rodniVeli rat i Zadar - dva mjesta za koja ste najviše bilipovezani, roðenjem i življenjem", rekao je dr. Uglešiæ,zahvalivši nadbiskupu Oblaku za sva dobroèinstva koja jeuèinio za Crkvu u Hrvata.

Brzojav suæuti predsjednika MesiæaZagreb, 19.2.2008. (IKA) - Predsjednik RH Stjepan Mesiæuputio je zadarskom nadbiskupu Ivanu Prenði brzojav suæutiu povodu smrti umirovljenoga zadarskog nadbiskupaMarijana Oblaka, u miru. "Zareðen za sveæenika neposrednonakon završetka II. svjetskog rata, pokojni je Nadbiskup uviše od šezdeset godina sveæeništva i pedeset godinabiskupstva revno obavljao brojne dužnosti, zaduživši mnogepredanim pastirskim radom. Uz ostalo, velik dio svojihtalenata uložio je u odgojni i prosvjetni rad. Bio je sudionikDrugog vatikanskog sabora, u èijem je duhu djelovao iodgovorno više od èetvrt stoljeæa upravljao Zadarskomnadbiskupijom. U duhu otvorenosti i dijaloga suraðivao je i sgraðanskim vlastima, a nakon uspostave demokracije uRepublici Hrvatskoj imao je važnu ulogu u uspostavisuradnje s demokratski izabranim vlastima za dobrokatolièkih vjernika i svih ljudi dobre volje. Uvjeren sam daæe uspomena života pokojnog nadbiskupa Oblak biti trajnosaèuvana kao primjer odgovornog služenja Crkvi i svomenarodu", istaknuo je predsjednik Mesiæ. Mons. Marijan Oblak je dobitnik tri visoka državnapriznanja iz Ureda predsjednika RH. O visokim priznanjimakoje je za života dobio mons. Oblak nije govorio niti ih jeimao potrebu isticati. Godine 1995. predsjednik RH dr.Franjo Tuðman odlikovao ga je Redom kneza Branimira sogrlicom. To se priznanje dodjeljuje za osobite zaslugesteèene promicanjem meðunarodnog položaja i ugledaRepublike Hrvatske i njezina odnosa s drugim državama.Godine 1998. dodijeljen mu je Red Danice Hrvatske s likomKatarine Zrinske, koja se dodjeljuje za promicanje moralnihdruštvenih vrednota, a iste te godine i Spomenicomdomovinske zahvalnosti. "Rijetki su doživjeli takvu èast. Toje bila osobno izražena volja Predsjednika, a ne uobièajenaprocedura predlaganja za odlikovanje koja inaèe dolazi odniže rangiranih lokalnih ili državnih ustanova ili institucija"rekao je voditelj Predsjednikova Ureda za dodjeluodlikovanja.

Domovinske vijesti ika

20 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Crkva u Hrvata

Priopæenje sa zajednièkog zasjedanja BK BiH i HBKBanja Luka, 14.2.2008. (IKA) – Biskupi Biskupskekonferencije Bosne i Hercegovine i Hrvatske biskupskekonferencije održali su svoje deseto redovno godišnjezajednièko zasjedanje 13. veljaèe u zgradi Biskupskogordinarijata u Banjoj Luci, pod predsjedanjem vrhbosanskognadbiskupa metropolita kardinala Vinka Puljiæa iðakovaèkog i srijemskog biskupa Marina Srakiæa. KardinalPuljiæ je uime biskupa BK BiH izrazio dobrodošlicu svimbiskupima iz Hrvatske, istaknuvši da se ovakvim oblikomzajednièkoga godišnjeg susreta èuva povezanost Crkve kojaživi i djeluje u hrvatskom narodu te da se u potrebnojsuradnji šalje pozitivna poruka vjernicima. U uvodu seosvrnuo na izazove za Crkvu u Hrvata u postkomunistièko,poratno i globalizacijsko vrijeme: formaciju kršæanskogalaikata i izgradnju sustava suradnje u pastoralu i u društvu. Upozdravu uime HBK biskup Srakiæ izrazio je svijest biskupada ih nikakva podjela ne može razdvojiti u njihovimzajednièkim nadama i tjeskobama, uspjesima iodgovornostima, jer ih veže pripadnost jednoj Crkvi i skrbza jedan vjernièki hrvatski narod. Èestitao je biskupima BKBiH i apostolskom nunciju u BiH nadbiskupu AlessandruD'Erricu na potpisivanju meðunarodnoga Temeljnogugovora izmeðu Svete Stolice i Bosne i Hercegovine. Biskupi su saslušali izvješæe ravnatelja dušobrižništva zahrvatsku inozemnu pastvu don Ante Kutleše o stanju uhrvatskim katolièkim misijama, važnim dogaðanjima,pohodima hrvatskih biskupa u Ameriku, Kanadu i Australijukao i o pojedinim personalnim pitanjima. Upoznati su i sèinjenicom da u svijetu postoji opæa tendencija smanjenjabroja misija dok u biskupijama u Europi povezuju dvije iliviše misija u jednu. Biskupi su prihvatili prijedlog daubuduæe komemoracija u Bleiburgu bude u subotu najbližu15. svibnju te da 2008. godine to bude 17. svibnja udogovoru s Hrvatskim saborom. Dali su potrebne smjernicete zahvalili ravnatelju i svim djelatnicima u misijama zanjihovo zalaganje i djelovanje. Biskupi su saslušali izvješæe rijeèkog nadbiskupa IvanaDevèiæa i rektora mons. Jure Bogdana o stanju u Papinskomhrvatskom zavodu sv. Jeronima u Rimu i dali smjernice zabuduæi rad te važne institucije za Crkvu u Hrvata. Razmotrilisu i odobrili popravljeni i dopunjeni Statut i Pravilnikspomenutog Zavoda na talijanskom jeziku te ga uskladili snajnovijim crkvenim dokumentima i smjernicama. Biskupisu zahvalili rektoru Zavoda i njegovim suradnicima zaneumornu brigu i otvorenost Zavoda za studij sveæenikaHrvata i za blizinu sa životom Crkve u Domovini. Predsjednik Hrvatskog Caritasa varaždinski biskup JosipMrzljak i ravnatelj HC don Ivan Milovèiæ izvijestili subiskupe o prošlogodišnjoj korizmenoj akciji "Tjedansolidarnosti i zajedništva s Crkvom i ljudima u Bosni iHercegovini". Dali su svoju suglasnost i potporu HrvatskomCaritasu da i ove godine provede takvu akciju koja æe bitiizmeðu druge i treæe korizmene nedjelje od 18. do 24.veljaèe 2008. godine te da poseban naglasak bude namolitvenoj povezanosti. Pozvali su sve pastoralne djelatnikeu Republici Hrvatskoj i sve vjernike da budu otvoreni za tuakciju i izrazili zahvalnost svima koji i na taj naèin osnažujupovezanost Crkve u Hrvata. Izrazili su potporu nastojanjuHrvatskoga Caritasa i Caritasa BK BiH da prikupljenasredstva budu utrošena u skladu sa svrhom darovatelja natransparentan naèin. Biskupi BK BiH zahvalili su biskupimaHBK, Hrvatskom Caritasu i svim dobroèiniteljima za ovu

akciju koja je izraz blizine i zajedništva s Hrvatima i drugimkatolicima i svim ljudima u Bosni i Hercegovini. Biskupi su na kraju zasjedanja slavili misu u katedrali Sv.Bonaventure zajedno sa sveæenicima, redovnicima,redovnicama i vjernicima Banjoluèke biskupije. Misu jepredvodio kardinal Puljiæ, a propovijedao biskup Srakiæ.Prije mise prigodnu rijeè uputio je nuncij D'Errico. Mjesnombiskupu Franji Komarici, biskupijskom i redovnièkom kleruBanje Luke, redovnicama i cijelom narodu Božjemizmuèene Banjoluèke biskupije prenio je blagoslov izahvalnost Svetog Oca kao i njegovu potporu svjedoèenjuvjernosti Bogu i Crkvi koju je hrvatski narod pokazao i kojuoèituje u ne uvijek lakim uvjetima, istièe se u priopæenjukoje su uputili tajništva BK BiH i HBK.

Nuncij D'Errico u posjetu Crkvi i vlastima u Banjoj LuciBanja Luka, 14.2.2008. (IKA/KTA) - Apostolski nuncij uBosni i Hercegovini nadbiskup Alessandro D'Errico u tijekusvoga boravka u Banjoj Luci, gdje je boravio u povoduzajednièkoga zasjedanja BK BiH i HBK, susreo se 13.veljaèe s potpredsjednikom Republike Srpske DavoromÈordašom i direktorom Republièkoga sekretarijata za vjereJovom Turanjaninom u Vladi RS, s kojima je razgovarao ostanju Katolièke Crkve i hrvatskoga naroda u tim krajevimate o problemu povratka prognanika na ta podruèja. U pratnji banjoluèkoga biskupa dr. Franje Komarice, nuncijse 14. veljaèe susreo s predsjednikom Vlade RS MiloradomDodikom, s kojim se zadržao u dugom i srdaènomrazgovoru. Razmijenili su mišljenja o stanju povratka isigurnosti, gospodarskom razvitku, stanju Katolièke Crkve,pravima svih graðana, konkretnoj pomoæi koju Vlada pružasvim Crkvama i vjerskim zajednicama, restituciji dobaraKatolièke Crkve, dozvolama za gradnju crkvenih objekata,provedbi Temeljnoga ugovora izmeðu Svete Stolice i BiH, opotrebi da BiH zakljuèi jednak sporazum i sa Srpskompravoslavnom Crkvom, zakonu o restituciji itd. Istoga dana nuncij je posjetio i predsjednika RepublikeSrpske dr. Rajka Kuzmanoviæa, s kojim se zadržao takoðer udugom i srdaènom razgovoru te su razmijenili mišljenja osigurnosnoj situaciji u BiH i regiji, o potrebi ponovneuspostave pomirenja meðu pripadnicima triju naroda, opotrebi poštivanja jednakih prava svakoga pojedinca i svihetnièkih skupina, Temeljnom ugovoru BiH i Svete Stolice teo potrebi sklapanja jednakog ugovora takoðer sa SPC,donošenja provedbenih akata i ugovora glede duhovne skrbiza pripadnike vojske i policije, vjeronauka u školama te ozakonu o restituciji. Složili su se kako su od posebnevažnosti konkretne geste pomoæi katolièkoj zajednici, koja jenajmanja i ugrožena, jer ti konkretni èini pomoæi pridonoseuspostavljanju povjerenja. Prije povratka u Sarajevo nuncij se u Biskupskomordinarijatu zajedno s biskupom Komaricom susreo i sministrom vanjskih poslova i europskih integracijaRepublike Hrvatske Gordanom Jandrokoviæem, koji je svojuturneju po BiH završio upravo u Banjoj Luci, gdje se želiosusresti s biskupom. Nuncij je ministru, kojega je pratio iveleposlanik RH u BiH Josip Vrbošiæ, zahvalio za svupomoæ koju Republika Hrvatska upuæuje Hrvatima u BiH izamolio da njegova Vlada nastavi pomagati Hrvatima, ugranicama moguænosti, što vrijedi posebice za one krajevekoji su vrlo teško bili pogoðeni ratom.

Crkva u Hrvataika

2120. veljaèe 2008. broj 7/2008

"Put svjetla" u Domu hrvatskih hodoèasnikaRim, 15.2.2008. (IKA) - U Domu hrvatskih hodoèasnika"Bl. Ivan Merz" u Rimu 15. veljaèe blagoslovljen je ipostavljen Put svjetla. Ta suvremena puèka pobožnostnastavlja se na Križni put, a prikazuje èetrnaest otajstavaIsusova života od Uskrsnuæa do Duhova. Èetrnaestumjetnièkih slika od kojih svaka prikazuje po jedno otajstvoPuta svjetla izradio je poznati akademski slikar AntoMamuša iz Novog Travnika. Slike je umjetnik radio u tijekuveljaèe u Domu hrvatskih hodoèasnika u Rimu, kojemu su inamijenjene. Obred blagoslova postaja Puta svjetla u nazoènostiumjetnika u rimskom Hrvatskom domu predvodio je o.Božidar Nagy, postulator kauze bl. Ivana Merza. U obredu jeaktivno sudjelovalo sedamdeset hodoèasnika iz Ogulina podvodstvom vlè. Tomislava Rogiæa, koji se nalaze nahodoèašæu u Rimu, a smješteni su u Domu. Postaje Putasvjetla postavljene su na izlazu iz kapelice uz stepenište tetako podsjeæaju hodoèasnike na bogatstvo darova milosti,svjetla, ljubavi i nade Uskrslog Krista kojega vjernik susreæeu euharistiji i koji ga prati na njegovu zemaljskom putovanjuprema vjeènoj domovini. Direktorij o puèkoj pobožnosti iliturgiji Kongregacije za bogoštovlje, objavljen u Vatikanugodine 2002., u broju 153. opširnije tumaèi i preporuèa tunovu pobožnost. Mali molitvenik za obavljanje pobožnostiPuta svjetla izradio je novoimenovani zagrebaèki pomoænibiskup Ivan Šaško, a objavio Glas Koncila.

HKM München: Skupština udruge Ruke dobroteUdruga je utemeljena za pomoæ invalidima i braniteljimaDomovinskog rataMünchen, 16.2.2008. (IKA) - U HKM München održana je16. veljaèe godišnja skupština dobrotvorne udruge Rukedobrote, koja je sredinom devedestih godina proteklogastoljeæa utemeljena za pomoæ invalidima i braniteljima kojisu nesebièno darovali svoje živote u obrani Domovine. U kapeli Bl. Alojzija Stepinca misu za sve poginulebranitelje i za sve dobroèinitelje udruge slavili su fra AnteBuljan i fra Ante Vuk. Godišnja skupština održana je u dvorani Hrvatskog doma.Voditelj HKM fra Tomislav Dukiæ zahvalio je udruzi kojapomaže "one koji su nas najviše zadužili, hrvatske braniteljei invalide Domovinskog rata". Svakodnevno stižuinformacije o teškoj životnoj situaciji u kojoj se nalazebranitelji i njihove obitelji, koji su zaboravljeni od stranehrvatskih vlasti. Ruke dobrote pomažu i uvijek æe pomagatione koji su položili svoje živote i svoje zdravlje na oltardomovine, istaknuo je fra Tomislav. Predsjedništvo udrugena èelu s fra Antom Vukom zahvalilo je svimdobroèiniteljima, svima onima koji su novèanim imaterijalnim prilozima ili na bilo koji drugi naèin u proteklih12 godina pomagali i dalje pomažu udruzi u njezinu radu. Tisuæe hrvatskih iseljenika s toga prostora je nesebièno iustrajno pomagalo da udruga postane prepoznatljiv simbolzajedništva iseljene i domovinske Hrvatske, te se takoostvarila poèetna zamisao dobrotvorne udruge utkana uslogan "Hrvat za Hrvata", istaknuto je na skupštini. I uteškim gospodarskim uvjetima u kojima se nalazi diohrvatskih iseljenika uz sve manja novèana primanja nesmanjuje se želja da se ublaži životna patnja u kojoj senalaze obitelji poginulih i nestalih hrvatskih branitelja, kao iinvalida Domovinskog rata.

.

Regionalne sjednice pastoralnih i socijalnih djelatnika izNjemaèkePredavanje "Duhovni život kršæanina u suvremenom svijetu"u Dortmundu održala mr. s. Ivanka MihaljeviæDortmund, 18.2.2008. (IKA) – Regionalne sjednicepastoralnih i socijalnih djelatnika iz Njemaèke na èelu sdelegatom za hrvatsku pastvu u Njemaèkoj fra JosipomBebiæem održane su 11. veljaèe u HKM u Dortmundu zaregiju Sjeverna Rajna i Vestfalija, 12. veljaèe u HKMHannover za Sjevernu regiju, 13. veljaèe u restoranu"Seeterrasse Giesen" u Dettenheimu u HKM Millelbaden zaregije Baden-Württemberg I, Baden-Württemberg II iRajnsko-majnsku regiju, te za Bavarsku regiju 18. veljaèe uhotelu "Poinger Hof" u Poingu kod Münchena. Nasjednicama se okupilo više od sto sudionika, a na sjednici uDortmundu sudjelovao je i ravnatelj dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu vlè. Ante Kutleša. Na poèetku su pozdravnu rijeè uputili predstavnici regija ivoditelji misija na èijim su se podruèjima održavale sjednice.Predavanje "Duhovni život kršæanina u suvremenom svijetu"održala je mr. s. Ivanka Mihaljeviæ, školska sestra franjevkaBosansko-hrvatske provincije, koja živi i radi u Duhovnomcentru svojih sestara u Bugojnu. Svjedoèiti kršæanskoga Boga u svijetu, prostoru i vremenu ukojem živimo, osnovna je zadaæa vjernika kršæanina.Najšire, ali i najosnovnije za kršæanina jest, naime, da onsvojim životom svjedoèi Boga i nakana mu je da druge ljudedovede u zajedništvo s Bogom, jer je to njegovo temeljnovjernièko iskustvo. Ovaj se ideal ipak ne ostvaruje bezzapreka i uz nemale poteškoæe. Kršæanski život i mi s njimeumreženi smo u globalni i planetarni svijet kojim nas brzo iudobno pokreæu informacije, nove tehnologije, kulture,religije, gospodarstveni i politièki sustavi. U procesusvesvjetskog povezivanja i kršæanski život zadobiva nešto odglobalnog identiteta i univerzalistièke težnje da se odrazlièitosti stvori jedinstvo što bi naše karizme ucijepilo uidealnu zamisao promicanja èovjeka. U predavanju mr.Mihaljeviæ naglasak je stavljen na autentièno življenjekršæanskog života. Navedene su neke karakteristikeneautentiènosti i ponuðena moguæa obilježja autentiènogživljenja ali i neki putovi kojima je moguæe prijeæi izneautentiènog u autentièni kršæanski život. Razmeða izmeðutoga dvoga mora biti Božji zahvat za koji se kršæanin trebaotvoriti, kazala je s. Ivanka. Govoreæi o izazovima izvana,podsjetila je da je vrijeme koje živimo uzbudljivo idramatièno; nudi nove prigode, a ogranièava nekemoguænosti; otvara neviðene prostore i nagoviješta teškeizazove. U društvu i kulturi dogaðaju se brze promjeneizazivaju odgojnu i evangelizacijsku zauzetost. Govoreæi oizazovima iznutra, kazala je kako nam je djelovati u svjetlustarozavjetnih proroka te kako je potrebna obnovaautentiènosti. Biti autentièan znaèi uporno i dosljedno tragatiza Božjom blizinom, za osobnim susretom s osobnimBogom u osobi Isusu Krista. Kršæanstvo treba temeljiti navlastitoj odluci i želji da ta odluka oblikuje cijeli život.Kršæanski život u suvremenom svijetu nailazi na preprekekoje dolaze i iz same kršæanske zajednice, tako da ne možeprimjereno odgovoriti na izazove vremena. Takve preprekemogu biti problem znakovitosti i vjerodostojnosti u vrijemeotvorene sekularizacije, gubitak identiteta i slièno. Sve tooslabljuje ljubav za Krista i ljude. Programi i dokumenti kojestvaramo izvrsni su sveèani proglasi, uzvišena teorija, alipuni utopije koji još više izazivaju strah i frustracije, jer nisustvarani iz života i zato je u njima premalo evanðeoskemudrosti. Od velike je važnosti da postanemo ono štotrebamo biti, sada i ovdje, u svijetu koji nas nosi sa sobom.Ne možemo govoriti kakav bi trebao biti kršæanski život bez

Crkva u Hrvata ika

22 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

ostvarenja u životu, jer nas to ispražnjava, vodi nas u krizuidentiteta. Naš stil života i služenja, navezan na kulturne ipovijesne povezanosti koje danas više ne postoje, neuspijeva biti istinska prisutnost u životu naroda, i to nasudaljava od njegovih istinskih problema. Svrha kršæanskogživota nije preživljavanje, nego proroštvo. Uloga kršæanskogživota je uèiniti vidljivim što je Radosna vijest sada za naševrijeme. Kršæani trebaju uèiniti sadašnjost svetom, tamo gdjejesu - uprisutniti Krista. Ako kršæanski život želi bit znakovitdanas i ako ga treba saèuvati za sljedeæi naraštaj, kršæaniovog vremena trebaju izbjeæi dvije opasnosti: duhovnupovršnost i sve rašireniji i sve prisutniji individualizam, te sepobrinuti da zadrže živim Božji glas. Duhovnost je zaistaveoma važno pitanje trenutka u kršæanskom životu.Duhovnost našega vremena je duhovnost Velike subote:duhovnost zbunjenosti i potištenosti, umornosti,nedjelotvornosti i nemoæi, duhovnost vjere u mraku, rekla jemr. Mihaljeviæ. Najvažnije vjernièko iskustvo i najljepšitrenuci života jesu ako smo bar malim dijelom osjetililjepotu zajedništva s Bogom, te ako je netko preko nas i samiskusio otkupiteljsku snagu Božje blizine. To je zahtjevna,ali istodobno usreæujuæa kršæanska zadaæa, kazala je na krajumr. Mihaljeviæ. Nakon predavanja razvila se plodna diskusija. Delegat Bebiæizvijestio je kako je protekla 2007. godina bila plodonosnane samo na pastoralnom veæ i na drugim podruèjima. Kazaoje kako se misna slavlja na hrvatskom jeziku u Njemaèkojslave na 300 mjesta, vjeronauèna pouka održava se na 200mjesta, a više od 4000 osoba pripravljalo se na sakramente.Ravnatelj Kutleša na sjednici u Dortmundu izvijestio je ostanju u hrvatskoj inozemnoj pastvi. U Sjevernoj regiji,umjesto vlè. Mile Miljka koji uskoro odlazi u mirovinu ivraæa se u domovinu, za predstavnika regije izabran je fraPetar Èirko, voditelj HKM Berlin, a za zamjenika fraRadoslav Toliæ, dušobrižnik u toj misiji.

Crkva u Hrvataika

2320. veljaèe 2008. broj 7/2008

Inozemne vijesti

Religija ne opravdava diskriminaciju ženaU Rimu održana Meðunarodna konferencija o ženama uorganizaciji Papinskog vijeæa za laikeVatikan, 11.2.2008. (IKA) - Crkva se mora intenzivnijezalagati za priznanje dostojanstva i prava žene u društvu,poruèio je 11. veljaèe papa Benedikt XVI., na završetkutrodnevne meðunarodne konferencije o ženama koju je uVatikanu organiziralo Papinsko vijeæe za laike. Papa jeupozorio da religija ne opravdava diskriminaciju žena iistaknuo ravnopravnost dostojanstva spolova uz istodobnopostojanje razlièitosti. Na prvoj konferenciji te vrste u Vatikanu se okupilo 260struènjaka i predstavnika katolièkih organizacija i biskupskihkonferencija. Povod skupu bila je 20. obljetnicaobjavljivanja apostolskog pisma Ivana Pavla II. "MulierisDignitatem". Benedikt XVI. kritizirao je i kulturalne ipolitièke tendencije da se spolne razlièitosti izbrišu ili unajmanju ruku zamagljuju. Nasuprot takvoj kulturalnojkonstrukciji spola stoji Božji plan po kojemu su ljudistvoreni kao muškarac i žena u iskonskoj i nadopunjujuæojrazlièitosti. Muškarac i žena imaju razlièite uloge uroditeljstvu i djeca imaju pravo odrastati uz oca i majku, adržava bi socijalnom politikom morala promicati stabilnostobitelji. Papa je takoðer oštro osudio iskorištavanje žene,izmeðu ostaloga, u industriji propagande i zabave. Organizatorica kongresa Rocio Figueroa, referentica za ženeu Papinskom vijeæu za laike, u razgovoru za Radio Vatikanizrazila je želju za veæim uèešæem žena u vodeæim crkvenimslužbama. Peruanska teologinja istaknula je kako vezakatolièke hijerarhije i sveæenièkog reda ne znaèi da žene nemogu sudjelovati u odgovornosti. Predsjednik Papinskoga vijeæa za laike kardinal StanislawRylko istaknuo je kako je apostolsko pismo o dostojanstvužene aktualno i danas, kada se društvo suoèava s brzimpromjenama modela žene i muškarca i odnosa meðuspolovima, kao posljedicama novih kulturalnih paradigmi.Meðu njima prednjaèe težnje radikalnoga feminizma - jednabraneæi ženu želi je suprotstaviti muškarcu, i druga koja želiizbrisati sve razlike kao sociološko-kulturalno uvjetovane.Teorija o društveno uvjetovanim ženskim i muškim ulogamasamo je vrh sante leda u velikoj kulturalnoj borbi za ljudskuosobu, istaknuo je kardinal Rylko.

Raste broj sluèajeva eutanazije u BelgijiBruxelles, 11.2.2008. (IKA) - Protekle godine službeni brojsluèajeva eutanazije u Belgiji popeo se na 500, aPovjerenstvo za nadzor eutanazije ocjenjuje da je prijavljenomanje od polovice sluèajeva. Pet od šest prijavljenih zahtjeva za eutanaziju dolazi izFlandrije, dok su lijeènici francuskoga govornog podruèjamanje skloni pomoæi pri umiranju, istièe se u izvješæu. Svakitreæi eutanazirani pacijent mlaði je od 60 godina, a veæina ihje bolovala od raka. Šef povjerenstva Wim Distelmanszalaže se da se eutanazija omoguæi i mladima "jer nijelogièno da 18-godišnjak smije predati zahtjev zaeutanazijom a 17-godišnjak ne". Belgijski primas kardinalGodfried Danneels opetovano istièe apsolutnuneprihvatljivost legalizacije eutanazije za maloljetnike ioboljele od demencije. Eutanazija je u Belgiji legalizirana godine 2002., poduvjetom da odrasli pacijent, neizljeèivo bolestan,dragovoljno i opetovano izrazi želju za eutanazijom.

Lurd: Više od 120.000 hodoèasnika na slavlju jubilejaLurd, Vatikan, 11.2.2008. (IKA) - Na dvjema velikimmisama na otvorenom u povodu 150. obljetnice Gospinihukazanja u lurdskom svetištu okupilo se 10. i 11. veljaèe višedo 120.000 vjernika. Prema podacima Hodoèasnièkog ureda,na misu pred špiljom Massabielle, koju su prenosile mnogetelevizijske postaje, u nedjelju je samo iz Italije stiglo 15.000hodoèasnika. Misno slavlje predvodio je mjesni biskupJacques Perrier u koncelebraciji 30 biskupa i 800 sveæenika.U povodu 150. obljetnice prvoga Gospina ukazanjaBernardici u Lurd æe najesen hodoèastiti i papa BenediktXVI. Papa Pio XI. Bernardicu je proglasio blaženom 14.lipnja 1925., a svetom 8. prosinca 1933. Na Svjetski dan bolesnika koji se slavi na blagdan GospeLurdske, 11. veljaèe, sveèano misno slavlje u vatikanskojbazilici predvodio je predsjednik Papinskog vijeæa zapastoral osoblja u službi bolesnika kardinal LozanoBarragan. Izmeðu ostaloga, upozorio je na opasnost da sevelièa patnja sama po sebi, stoga je nastojanje namedicinskim istraživanjima dužnost i svakog kršæanina.Euharistija je jedini pravi lijek, u euharistiji nalazimo istoKristovo tijelo roðeno od Marije Djevice, koje ju je ispunjaloboli i gorèinom, radošæu i veseljem. Kristova bol jepozitivna, kreativna i otkupiteljska. Euharistija, naš križ inaše uskrsnuæe, izraz je Kristova sudjelovanja u našimpatnjama. Besmrtnost je jedini pravi lijek za bol, a ueuharistiji primamo isto Tijelo roðeno od Djevice Marije,majke boli, nade i veselja. Bezgrešna je prihvatila otajstveniotkupiteljski plan, njezin "da" je punina ljubavi. Ona se naKalvariji pridružuje Spasitelju kao suotkupiteljica.Zahvaljujuæi njezinoj majèinskoj pripadnosti Kristu, onapodno križa prihvaæa materinstvo Mistiènoga Tijela. Kristpodnosi na križu sve patnje koje trpi njegova presvetaMajka, a ona u Kristu prihvaæa i podnosi sve naše patnje,zakljuèio je kardinal Barragan. U sklopu slavlja prijepodne je održana procesija s moæimasv. Bernardice rimskim ulicama do bazilike Sv. Petra, aposlijepodne simbolièno hodoèašæe lurdskoj špilji uVatikanskim vrtovima.

Nadbiskup Zollitsch novi predsjednik Njemaèke BKWürzburg, 12.2.2008. (IKA) - Nadbiskup Freiburga RobertZollitsch (Coliæ) izabran je 12. veljaèe u Würzburgu zanasljednika kardinala Karla Lehmanna na èelu Njemaèkebiskupske konferencije. Nadbiskup Zollitsch od godine2003. vodi nadbiskupiju Freiburg, po broju katolika drugu uNjemaèkoj. Zollitsch je roðen 9. kolovoza 1938. u Filipovu(danas Baèki Graèac) u Vojvodini, odakle mu obitelj predprogonima domaæih Nijemaca godine 1946. iseljava uBaden-Württemberg. U rodni se kraj vratio godine 2005., uprigodi proslave stoljeæa karmeliæanskog samostana uSomboru. Za sveæenika je zareðen 1965. u Freiburgu, uožujku 1974. doktorirao je na tamošnjem sveuèilištu, utravnju 1983. preuzima službu u Nadbiskupskomordinarijatu, a 20. srpnja 2003. godine zareðen je za biskupai preuzima vodstvo nadbiskupije. Službu predsjednika NjBK sljedeæih šest godina nadbiskupZollitsch preuzima u ponedjeljak, nakon završetka plenarnogzasjedanja njemaèkih biskupa. Nasljednika biskupa uMainzu, koji je na èelo njemaèkih biskupa biran u 4uzastopna mandata, biralo je 69 èlanova NjBK, a Zollitsch jeizabran veæ u drugom krugu.

Inozemne vijesti ika

24 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Kardinal Kasper o molitvi za ŽidoveVatikan, 14.2.2008. (IKA) – Vatikanski dnevnikOsservatore Romano od 6. veljaèe u kratkoj napomenigovori o Papinoj odluci da u liturgijskome obredu odVelikoga petka preinaèi molitvu za Židove, sadržanu uRimskome misalu objavljenom 1962. godine. PreinakomPapa kani odgovoriti na negodovanja nakon objavljivanjamotu proprija "Summorum Pontificum", papinskogadokumenta koji odobrava uporabu Rimskoga misalatiskanoga prije II. vatikanskoga sabora. Novi tekst molitveza Židove prema neslužbenome prijevodu glasi: "Molimo zaŽidove: Gospodine Bože naš, prosvijetli njihova srca daIsusa Krista priznaju Spasiteljem svih ljudi. Svemoguæivjeèni Bože, Ti želiš da se svi ljudi spase i upoznaju istinu,dopusti milostivo da, ulazeæi punina naroda u tvoju Crkvu,èitavi Izrael bude spašen". Valja istaknuti da moguænostuporabe Rimskoga misala iz godine 1962. u Velikometjednu je posve izuzetna i odnosi se na neke posebneskupine. Izmjena molitve za Židove na Veliki petak izazvalaje brojne reakcije. Zamjerke se odnose na židovsko spasenjepriznavanjem Isusa Krista Spasiteljem svih ljudi. Osvrnuvšise na židovske reakcije u razgovoru za Radio Vatikankardinal Walter Kasper, proèelnik Papinskoga vijeæa zapromicanje jedinstva kršæana i predsjednik Papinskogapovjerenstva za odnose sa Židovima, rekao je kako jesložena i teška povijest sa Židovima, zbog èega uvijek imaposebnih osjetljivosti. Postojeæa molitva u izvanrednomeobredu bila je malo uvredljiva, jer je govorila o sljepoæi;Papa je želio ukloniti tu neugodnost, ali je takoðer želioistaknuti izrièitu razliku izmeðu nas i židovstva. Imamodosta zajednièkoga: Abraham, oci, patrijarsi, Mojsije, èak jei Isus bio Židov, takoðer i njegova majka Marija. Imamopuno zajednièkoga, ali postoji ova osobita razlika: Isus Kristje Mesija, Sin Božji, tu se razliku ne može ukloniti. Papa ježelio reæi kako je Isus Krist Spasitelj svih ljudi, pa i Židova.On to govori u svojoj molitvi. A Savez sa židovskimnarodom je i sada valjan, Isus Krist ga je potvrdio svojomsmræu. Ali ako molitva govori o obraæenju Židova, to neznaèi da namjeravamo vršiti "misije": Papa doista citiraPavlovu poslanicu Rimljanima, jedanaesto poglavlje, gdjesveti Pavao kaže "nadamo se da æe se, kad svi poganipristupe Crkvi, i sav Izrael obratiti", a ovo je eshatološkanada. To ne znaèi da æemo sada obraæati Židove: mi moramosvjedoèiti svoju vjeru, to je jasno. Rekao bih sljedeæe: govorje u prošlosti èesto bio omalovažavajuæi a kao što je rekaoSchül Isaak, znameniti Židov; sada je na djelu poštovanje urazlièitosti. Jedni i drugi moramo poštovati postojeæurazliku. Sada je na snazi poštovanje, a ne prijezir, istaknuo jekardinal Kasper. Na novinarov upit o opasnosti za dijalog,rekao je kako dijalog uvijek pretpostavlja poštivanjestajališta i identiteta drugoga. Mi poštujemo identitet Židova;oni moraju poštovati naš, koji ne možemo sakriti. Dijalog jeupravo o ovoj razlici: o tome što nam je zajednièko i orazlikama. Stoga u tome ne vidim zapreku nego izazov zapravi teološki dijalog, zakljuèio je kardinal Kasper.

Meksièki biskupi pozvali narkomafiju na obraæenjeCiudad de Mexico, 14.2.2008. (IKA) - Meksièki biskupipozvali su na obraæenje narkomafiju u svojoj zemlji. Ukorizmenoj poruci biskupi takoðer nude svoju pomoæ usuzbijanju nasilja i kriminaliteta. Trgovina narkoticima u Meksiku je poprimila zabrinjavajuæerazmjere, upozorio je biskup u Tuli Juan Pedro JuarezMelendez, dodavši kako je godine 2006. više od 2000 ljudiizgubilo živote u nasilju povezanom s drogom.

Zapoèinje postupak za proglašenje blaženom treæevidjelice iz FatimeLisabon, 14.2.2008. (IKA) – Papa Benedikt XVI. odobrio jeda se, svega tri godine od njezine smrti, pokrenedijecezanska faza postupka za proglašenje blaženom s.Lucije dos Santos, jedne od triju vidjelica iz Fatime. Tu jevijest obznanio proèelnik Kongregacije za kauze svetacakardinal Jose Saraiva Martins, predvodeæi 13. veljaèe ukatedrali u Coimbri u Portugalu misu na treæu obljetnicusmrti s. Lucije. Papa je time pozitivno odgovorio na zamolbubiskupa Coimbre Albina Mameda Cleta da se pokrenepostupak za proglašenje blaženom treæe fatimske vidjelice. Biskup Fatime Antonio Augusto dos Santos Marto urazgovoru za Radio Vatikan istaknuo je kako su svi sveseljem i zahvalnošæu prema Svetom Ocu prihvatili vijest opokretanju postupka za proglašenje blaženom s. Lucije. Toje priznavanje svetosti svjedoka fatimskih ukazanja i poruke.Lucija je bila gotovo stogodišnji svjedok i živo pamæenjefatimske poruke, preminula je u 97. godini života. Nastojalaje u jednostavnosti živjeti fatimsku poruku. Božju je ljepotuživjela u radosti zbog zaljubljenosti u Boga, njezina je ljubavbila zarazna, utjecala je na narod koji joj je hrlio. Govoreæi ofatimskoj poruci, rekao je kako se na prvi pogled najvišedoimlje to što se poruka ne ogranièava na osobni životvidjelaca nego je opæa, odnosi se na dramatiène dogaðajeXX. stoljeæa, na patnje èovjeèanstva i Crkve, na muèenikeXX. stoljeæa i na mir. Srž poruke je obraæenje u teološkome iglobalnome smislu, to je poziv da se u srce Crkve i svijetaunese klanjanje Trojedinome Bogu, poziv na obraæenje srcaprema Bogu ljubavi i na zadovoljštinu. Sve je izreèenogovorom onoga doba, koji je i danas veoma aktualan, jerpoziva vjernike da se ne mire s banalnošæu i zlom u svijetu,nego da osjete poziv na zadovoljštinu, to jest na obnovuvlastita života i svijeta, poèevši od obraæenja srca. Po mommišljenju poruka je utješna, samilosna i puna nade za Crkvui svijet, zakljuèio je biskup.

Prikupljanje priloga za Svetu zemljuVatikan, 14.2.2008. (IKA) – Sveta Stolica pozvala je svemjesne Crkve u svijetu na prikupljanje priloga za Svetuzemlju na Veliki petak. Poziv je "katolièkoj hijerarhiji"uputio proèelnik Kongregacije za Istoène Crkve kardinalLeonardo Sandri koji u pismu upozorava kako u Svetojzemlji još uvijek nema trajnoga mira te kako kršæani kojitamo žive zavreðuju prioritetnu pažnju Katolièke Crkve idrugih Crkava i crkvenih zajednica.

Slovaèka: Novi ustroj Katolièke Crkve latinskoga obredaVatikan, Bratislava, 14.2.2008. (IKA) - Papa Benedikt XVI.unio je promjene i u ustroj Katolièke Crkve latinskogaobreda u Slovaèkoj. Dosadašnja nadbiskupija Bratislava-Trnava dijeli se na dvije, a ustanovljava se i nova biskupijaŽilina. Novi nadbiskup slovaèkoga glavnoga grada jedosadašnji bratislavski pomoæni biskup Stanislav Zvolensky.Dosadašnji nadbiskup Bratislave-Trnave Jan Sokol bit æenadbiskup nove Trnavske nadbiskupije. Prvi biskup u Žilinije mons. Tomas Galis, dosadašnji pomoæni biskup igeneralni vikar biskupije Banska Bistrica. Promjene je 14. veljaèe u Slovaèkoj objavio Papin izaslanikkardinal Jozef Tomko. Zapadnoj slovaèkoj crkvenojprovinciji sada pripadaju nadbiskupije Bratislavska iTrnavska te biskupije Banska Bistrica, Nitra i Žilina. Istoènacrkvena provincija obuhvaæa Košièku nadbiskupiju ibiskupije Spiš i Rožnava.

Inozemne vijestiika

2520. veljaèe 2008. broj 7/2008

Crkva protiv trgovine ljudimaBeè, 14.2.2008. (IKA) - Tajnik Papinskog vijeæa zadušobrižništvo selilaca i putnika nadbiskup AgostinoMarchetto na Beèkom forumu istaknuo je brojne crkveneinicijative pomoæi žrtvama trgovine ljudima. Konferenciju osprjeèavanju trgovine ljudima u Austrijskom centru od 13.do 15. veljaèe organizirao je Ured UN-a za spreèavanjezlouporabe droga i organiziranog kriminala, u cilju stvaranjaglobalne koalicije protiv trgovine ljudima, te poticanjameðunarodne zajednice na zaštitu žrtava i strože kažnjavanjepoèinitelja. Susret je okupio više od 1200 izaslanika, meðunjima i brojne predstavnike crkvenih organizacija i ustanova.Nadbiskup Marchetto istaknuo je zauzimanje crkvenihorganizacija i ustanova u razlièitim zemljama u skrbi zažrtve, izmeðu ostaloga i savjetovanjima u cilju reintegracijeu društvo te obrazovanja. Mnoge su mjesne Crkve objavilepastoralne dokumente posveæene tom pitanju, meðu njimabiskupske konferencije Španjolske, Irske i Nigerije. Istaknuoje važnost globalnog nastupa u borbi protiv trgovine ljudima,koji æe se baviti rješavanjem problema socijalno-ekonomskihuvjeta pogoðenih zemalja, kao i u bogatim zemljamapostojeæom "potražnjom" za uslugama ženskog odnosnodjeèjeg roblja. U svakom sluèaju mora biti jasno da u borbiprotiv trgovine ljudima ne postoje "jednostavna rješenja",poruèio je nadbiskup. Francuski dominikanac Xavier Plassatgovorio je o ropstvu u nekim dijelovima Brazila, kritizirajuæinedostatna nastojanja Vlade na suzbijanju robovskoga rada.Izmeðu ostaloga, zbog nedostataka financijskih sredstavapoliciji su vezane ruke te se mnogi nalozi za uhiæenjemnikad ne realiziraju. Njemu i njegovim suradnicimaneprestano stižu prijetnje smræu, a posebno se progone"hrabri suci i državni tužitelji". Stalni promatraè SveteStolice pri UN-u u Beèu mons. Michael Banach i izraelskirabin Levi Lauer osvrnuli su se na veliku odgovornostmedija i reklamne industrije koji bi morali biti svjesniji štose nudi u njihovim oglasima i tko æe biti žrtve.

Kardinal Rode o redovništvuRim, 17.2.2008. (IKA) - Previše svjetovni, nerado noseredovnièku odjeæu i teško slušaju poglavare, premalo semole, ne vole zajednièki život. To je, prema uvjerenjuproèelnika Kongregacije za redovnike kardinala FrancaRodea u razgovoru za talijanske medije, gorka slikasuvremenih redovnika, koji su, prema njegovu mišljenju,postali previše svjetovni, prihvativši i moralni relativizam.Ne zabrinjava ga toliko pad broja redovnika, kolikosekularizacija, koja je prisutna ne samo u zapadnom društvu,veæ i u Crkvi. Simptomi toga su: bezgranièna sloboda, slabiosjeæaj za obitelj, svjetovni duh, neispravno shvaæanjeredovnièkog habita, gubitak vrijednosti molitve, nedovoljnosudjelovanje u životu zajednice i slabi osjeæaj poslušnosti.Prema službenim podacima Kongregacije za redovnike uCrkvi je 2006. godine bilo 137.058 redovnièkih sveæenika i55.090 braæe laika. Redovnici djeluju uglavnom na podruèjuškolstva i karitasa. Vode 63.073 djeèjih vrtiæa, 91.090puèkih škola, 38.277 srednjih škola i gimnazija te oko tisuæusveuèilišnih ustanova. Nazoèni su u raznim bolnicama,ambulantama, bolnicama za gubavce, handikepirane,staraèkim domovima, u odgojnim ustanovama i uustanovama za prihvat maloljetnih. Prema mišljenjukardinala Rodea, kontemplativni život pobuðuje velikozanimanje meðu mladima jer to izražava izbor radikalnijegživota. Prema njegovu uvjerenju, celibat ne predstavljaposebne teškoæe, jer to oèituje slobodu ljubavi i vlastitodarivanje.

Asiz: 50. obljetnica proglašenja zaštitnice televizijeMisu u bazilici Sv. Klare predvodio kardinal BertoneAsiz, 17.2.2008. (IKA) - U Asizu je 50. obljetnicaproglašenja sv. Klare nebeskom zaštitnicom televizije 17.veljaèe proslavljena misnim slavljem koje je u bazilici Sv.Klare predvodio državni tajnik Svete Stolice kardinalTarcisio Bertone. U propovijedi je kardinal Bertonepodsjetio, kako je nažalost televizija u mnogim sluèajevimane samo u Europi postala projekt koji prenosi jedinu iobvezatnu misao. Zakon tržišta i mnogih interesa javnostišalju mnoštvo raznovrsnih poruka, kojima je zajednièkakarakteristika konzumizam i relativizam. Kardinal Bertonepodsjetio je na poruku pape Benedikta XVI. za ovogodišnjiXLII. svjetski dan društvenih komunikacija da se mediji nesmiju ogranièiti na to da budu "glasnogovornici"ekonomskoga materijalizma i etièkoga relativizma, veætrebaju biti sredstva u službi pravednijeg i solidarnijegsvijeta, nositelji istine o èovjeku, koja æe se temeljiti na eticiinformiranja. Kardinal Bertone upozorio je takoðer kako mediji danasnastoje nametnuti jedinstveni kulturni model, bez poštovanjaetièkih vrijednosti koje su neizbježne za stvaranje mirnogdruštva, u kojem se prava i dužnosti èovjeka temelje nanjegovu dostojanstvu. Tu se u prvom redu misli na obitelj,život, obrazovanje novih generacija i na druge teme koje setièu buduænosti društva. Istaknuvši poruku sv. Klare -prepustiti se voðenju istine koja oslobaða - pozvao jetelevizijske djelatnike da slika i rijeè koju prenose budeusporediva s istinom. Misi je prethodio struèni skup"Komunikacije danas". Na skupu u asiškoj gradskoj vijeænicisudjelovali su i predsjednik Papinskog vijeæa za društvenekomunikacije nadbiskup Claudio Maria Celli te talijanskiministar telekomunikacija Paolo Gentiloni. Deseti putdodijeljena je nagrada Sv. Klara, ove godine emisiji "Nasvoju sliku" (Post 1,27) talijanske televizije RAI. Sv. Klaruje nebeskom zaštitnicom televizije proglasio 14. veljaèe1958. godine papa Pio XII.

Sveta Stolica o KosovuSveta Stolica poziva sve, posebice odgovorne politièare uSrbiji i na Kosovu, da budu oprezni i razboriti i tražeodluèna i djelotvorna rješenja kako bi se izbjegloekstremistièke reakcije i nasilnièka zastranjenja te veæ sadastvorili preduvjeti za buduænost u kojoj æe prevladatimeðusobno poštovanje, pomirenje i suradnjaVatikan, 18.2.2008. (IKA) – "Sveta Stolica slijedila je i jošuvijek s velikim zanimanjem slijedi razvoj stanja na Kosovu.Živo se nada da æe u ovom osjetljivom trenutku prevladatiosjeæaj odgovornosti i duh mira nad svim drugim stajalištimabilo meðu vladama bilo u narodima, na koje se ta zbivanjaodnose", izjavio je 18. veljaèe ravnatelj Tiskovnog uredaSvete Stolice o. Federico Lombardi, komentirajuæi izjavu oneovisnosti Kosova. "Sveta Stolica poziva sve, posebiceodgovorne politièare u Srbiji i na Kosovu, da budu oprezni irazboriti i traže odluèna i djelotvorna rješenja kako bi seizbjeglo ekstremistièke reakcije i nasilnièka zastranjenja teveæ sada stvorili preduvjeti za buduænost u kojoj æeprevladati meðusobno poštovanje, pomirenje i suradnja",rekao je Lombardi. Za sada, dakle, u Vatikanu nisu poduzetenikakvi koraci za priznavanje Kosova i uspostavudiplomatskih odnosa. "U ovom trenutku", rekao jeLombardi, "Sveta Stolica osjeæa prije svega odgovornostsvog moralnog i duhovnog poslanja, koje se odnosi na mir idobar poredak u odnosima meðu narodima".

Inozemne vijesti ika

26 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Papa primio èlanove Vijeæa za odnose izmeðu ustanovaposveæenoga života i Meðunarodne unije vrhovnihredovnièkih poglavaraVatikan, 18.2.2008. (IKA) – Ako sekularizacija nijepoštedjela ni redovnièke zajednice, traženje vjernostivlastitim karizmama put je oživljavanja duhovnosti svakeredovnièke zajednice, to je smjernica koju je Benedikt XVI.istaknuo 18. veljaèe na susretu s èlanovima Vijeæa za odnoseizmeðu ustanova posveæenoga života i Meðunarodne unijevrhovnih redovnièkih poglavara. Preplavljujuæi mentalitet umnogim društvima, koji nijeèe ili marginalizira Boga isakralnosti zasjenjuje mjesta gdje živi onaj koji je kaosmisao života odabrao Boga. Duhovni i karizmatski umor jeznak vremena koji ne štedi, nažalost, ni redovnièkezajednice. A ipak ne nedostaju muškarci i žene koji i danasžele iæi stopama velikih svetaca i oponašati njihovuvelikodušnost u bespogovornom slijeðenju evanðelja, kazaoje Benedikt XVI. Potom se kritièki osvrnuo na teškoæe skojima se redovnièke ustanove susreæu u poèetku 21.stoljeæa. Zamjeæujemo svi, ustvrdio je Papa, kako je umodernome globaliziranome društvu sve teže naviještati isvjedoèiti evanðelje. A ako to vrijedi za sve krštene još viševrijedi za osobe koje Isus zove da ga radikalno nasljeduju,istaknuo je Papa. Unatoè negativnim utjecajima, koji seoèituju u opadanju zvanja, Papa je pozvao da se "neprepustimo obeshrabrenju", jer iznad oblaka koji su senadvili nad redovnièkim životom, pojavljuju se, štoviše svesu brojniji providnosni znaci buðenja, koji ulijevaju utješnunadu. Aktivni misionarski život kao i klauzura privlaèemladiæe i djevojke. Otkrivanje ili ponovno otkrivanjeevanðeoskoga savršenstva, plod je otkrivanja poèetnogaduha, odnosno boljeg poznavanja utemeljitelja iliutemeljiteljice. To je u ustanove unijelo novi asketski,apostolski i misionarski polet. Obnovila su se djela isvjetovne aktivnosti, a postoje nove inicijative istinskogaoživljavanja karizma utemeljitelja. Na tome putu valjaustrajati, moleæi Gospodina da posvema dovrši zapoèetodjelo, zakljuèio je Sveti Otac.

U Vatikanu predstavljen naputak o kauzama svetacaVatikan, 18.2.2008. (IKA) – U Vatikanu je 18. veljaèepredstavljen naputak Kongregacije za kauze svetaca"Sanctorum Mater" o tijeku dijecezanskih ili eparhijskihpostupaka u kauzama svetaca. Predstavljen je i priloženi"Index ac status causarum". O dokumentu su govoriliproèelnik Kongregacije za kauze svetaca kardinal JoseSaraiva Martins, tajnik te Kongregacije mons. Michele DiRuberto te podtajnik mons. Marcello Bartolucci. Novim sedokumentom, kako je pojasnio kardinal Martins, želepojasniti postojeæi zakoni o kauzama svetaca te odreditiproceduru u njihovu provoðenju kako bi se postojeæe propiseza dijecezanske postupke primjenjivalo sa sve veæompomnjom. Na predstavljanju su izneseni i statistièki podaci oproglašenju blaženih i svetih tijekom dosadašnjeg pontifikataBenedikta XVI. Od 2005. pa do danas blaženima jeproglašeno 563 sluga Božjih (36 ispovjedalaca i 527muèenika) od èega 48 dijecezanskih sveæenika, 485redovnika i redovnica te 30 laika. 509 su muškarci, a 54žene. Bilo je ukupno 40 sveèanosti proglašenja blaženima odèega ih se 13 održalo izvan Italije, u sedam zemalja:Meksiku, Portugalu, Brazilu, Španjolskoj, Francuskoj,Poljskoj i Austriji. U dosadašnjem pontifikatu BenediktaXVI. svetima je proglašeno 14 blaženika, od èega dvabiskupa, 4 sveæenika, 5 redovnika, 3 redovnice, 11 laika i 3laikinje.

Umro je nadbiskup Franc PerkoLjubljana, 20.2.2008. (IKA) – Umirovljeni beogradskinadbiskup i metropolit dr. Franc Perko umro je 20. veljaèe uSveæenièkom domu u Ljubljani, objavio je Tiskovni uredSlovenske biskupske konferencije. Mons. Franc Perko roðen je 19. studenoga 1929. na Krki uLjubljanskoj nadbiskupiji u Sloveniji. Završio je klasiènugimnaziju u Ljubljani te 1949. ušao u ljubljansko sjemenište.To su bile teške godine za bogoslove, jer su bili pod stalnimnadzorom i šikaniranjem Udbe. Za sveæenika je zareðen 29.lipnja 1953. te je pozvan na odsluženje vojnog roka. Vojskuje služio u Beogradu, gdje je bio uhapšen i osuðen odVojnog suda na pet godina robije navodno zbogneprijateljske propagande. Zatvorsku kaznu izdržavao je uBeogradu, Požarevcu, Ljubljani i Mariboru. Nakon trigodine bio je uvjetno pušten na slobodu te se vratio uLjubljanu gdje je nastavio teološke studije. Godine 1958.imenovan je duhovnim pomoænikom u župi Šenèur kodKranja. Godine 1961. bio je imenovan za ekspozita naSkaruèni kod Ljubljane. Tu dovršava magisterij i 1963.doktorira s tezom "Filozofija i teologija sv. Æirila i Metoda".Godine 1964. na Teološkom fakultetu u Ljubljani predajeekleziologiju i istoèno bogoslovlje. Od 1965. do 1968.godine studirao je na Istoènom institutu u Rimu, gdje je idovršio magisterij iz povijesti i teologije istoènih Crkava.Zatim je na ljubljanskom Teološkom fakultetu predavaoekleziologiju, ekumensko bogoslovlje i teološke osnovedijaloga. Pet godina obnaša službu dekana Teološkogfakulteta. Od poèetka rada na fakultetu poèeo je uspostavljativeze s Bogoslovskim fakultetom u Beogradu. Zahvaljujuæinjemu, postalo je uobièajeno da studenti iz Ljubljane sasvojim profesorima, svake godine sudjeluju u proslavi naBogoslovskom fakultetu u Beogradu, a studenti iz Beogradasa svojim profesorima odlaze u Ljubljanu na proslavuzaštitnika teoloških uèenja sv. Tome Akvinskog. Godine1974. poèeli su ekumenski simpoziji, koje su, svake drugegodine, naizmjenièno prireðivali teološki fakulteti uLjubljani i Zagrebu i Bogoslovski fakultet u Beogradu. Prof.Perko sudjelovao je u radu svih simpozija koji su seprireðivali do 1990. godine. Mons. Perko više je godina bioèlan Teološke i Ekumenske komisije BK Jugoslavije.Sudjelovao je na raznim meðunarodnim simpozijima i od1985.-1990. godine bio èlan Meðunarodne teološke komisijeu Rimu. Pisao je rasprave o ekleziološkim i ekumenskimpitanjima. 16. prosinca 1986. imenovan je beogradskim nadbiskupom iprvim beogradskim metropolitom. Naime, uoèi njegovaproglašenja bila je ustanovljena i Beogradska metropolijakoja uz Beogradsku nadbiskupiju obuhvaæa Subotièku iZrenjaninsku biskupiju. Za biskupa ga je zaredio papa IvanPavao II. 6. sijeènja 1987., na blagdan Bogojavljenja. Kaobiskup, bio je èlan Meðunarodne mješovite katolièko-pravoslavne teološke komisije od 1990. do 1999. Mons.Perko bio je takoðer i predsjednik BK Jugoslavije.Umirovljen je 31. ožujka 2001. godine.

Inozemne vijestiika

2720. veljaèe 2008. broj 7/2008

Prilog dokumenti

Sredstva društvene komunikacije: na raskrižju izmeðuprotagonizma i služenja. Tražiti istinu da bi ju se dijeliloPoruka pape Benedikta XVI. za XLII. svjetski dan društvenihkomunikacija, nedjelja, 4. svibnja 2008.Draga braæo i sestre!1. Tema sljedeæega Svjetskog dana društvenih komunikacija– "Sredstva društvene komunikacije: na raskrižju izmeðuprotagonizma i služenja. Tražiti istinu da bi ju se dijelilo" –pokazuje koliko je važna uloga tih sredstava u životu osoba idruštva. Ne postoji, zapravo, nijedno podruèje ljudskogaiskustva, osobito ako u obzir uzmemo obuhvatnu pojavuglobalizacije, na kojemu mediji nisu postali konstitutivnielement meðuosobnih odnosa i društvenih, ekonomskih,politièkih i religijskih procesa. S time u vezi u Poruci zaSvjetski dan mira 1. sijeènja ove godine napisao sam: "Zbogsvojih odgojnih potencijala kojima raspolažu, sredstvadruštvene komunikacije imaju osobitu odgovornost upromicanju poštivanja prema obitelji, u pojašnjavanjunjezinih oèekivanja i prava te prikazivanju njezine ljepote"(br. 5).2. Zahvaljujuæi vrtoglavom tehnološkom razvitku, ta susredstva stekla izvanredne moguænosti, istodobnopostavljajuæi nova i neèuvena pitanja i probleme. Ne možese zanijekati doprinos što ga mogu dati kolanju novosti,upoznavanju s èinjenicama i širenju znanja: na odluèujuæi sunaèin pridonijela, na primjer, opismenjivanju i socijalizaciji,a takoðer i razvoju demokracije i dijaloga meðu narodima.Bez njihovoga doprinosa doista bi bilo teško podupirati ipoboljšavati razumijevanje meðu nacijama, pružitiuniverzalnu širinu dijalozima o miru, zajamèiti èovjekuprvotno pravo na informaciju osiguravajuæi istodobnoslobodno kolanje misli nadasve što se tièe ideala solidarnostii socijalne pravde. Da, baš tako! Mediji u svojoj cjelini nisusamo sredstva za širenje ideja, veæ mogu i moraju biti isredstva u službi pravednijega i solidarnoga svijeta.Nažalost, ne nedostaje rizika da se ipak pretvore u sustaveusmjerene na podvrgavanje èovjeka logikama što ih diktirajuprevladavajuæi interesi odreðenoga trenutka. To je sluèaj kodkomunikacije koja se koristi u ideološke svrhe ili zarasporeðivanje potrošnih roba pomoæu bjesomuènepromidžbe. Uz izgovor da se predstavlja zbilju, zapravo senastoji legitimirati i nametnuti iskrivljene modele osobnoga,obiteljskoga ili društvenoga života. Osim toga, da bi sepoveæao broj korisnika, takozvani audience (publika),ponekad se ne oklijeva pribjegavanju transgresiji,vulgarnosti i nasilju. Na kraju, tu je i moguænost da se putemmedija predlaže i podupire modele razvoja koji poveæavajuumjesto da smanjuju tehnološki jaz izmeðu bogatih isiromašnih zemalja.3. Èovjeèanstvo se danas nalazi na raskrižju. I za medijetakoðer vrijedi ono što sam u enciklici "Spe salvi" napisao odvoznaènosti napretka, koji pruža neèuvene moguænosti zadobro, ali istodobno otvara neizmjerne moguænosti zla štoprije nisu postojale (usp. br. 22). Zato se potrebno pitati je limudro prepustiti da sredstva društvene komunikacije budusluganski podložna nezaustavljivom protagonizmu ili dazavrše na milost i nemilost onih koji ih koriste zamanipulaciju savjestima. Ne bi li baš bila dužnost uèiniti sveda ostanu u službi osobe i zajednièkoga dobra i dapospješuju "etièko formiranje èovjeka, u rastu èovjekaiznutra" (isto tamo)? Njihov izvanredni utjecaj u životuosoba i društva èinjenica je koja je naširoko poznata, alidanas se na vidjelo treba staviti zaokret, dapaèe, rekao bih

prava i navlastita preobrazba uloge s kojom se suoèavaju.Danas, na sve izraženiji naèin, komunikacija èini se daponekad ima pretenziju ne samo da predstavlja stvarnost,veæ da je odreðuje zahvaljujuæi moæi i snazi sugestije što juposjeduje. Tako se, na primjer, konstatira da se u nekimdogaðajima mediji ne koriste za ispravnu ulogu informiranja,veæ za "stvaranje" samih dogaðaja. Tu opasnu promjenunjihove funkcije sa zabrinutošæu su primijetili brojni Pastiri.Baš zbog toga što je rijeè o stvarima koje duboko utjeèu nabrojne dimenzije ljudskoga života (moralne, intelektualne,vjerske, relacijske, afektivne, kulturne), dovodeæi u pitanjedobro osobe, potrebno je ponovno upozoriti da sve ono štose tehnièki može izvesti nije takoðer i etièki prihvatljivo.Utjecaj sredstava komunikacije na život suvremenog èovjekapostavlja neizbježna pitanja, koja oèekuju odluke i odgovorekoji se više ne mogu odgaðati.4. Uloga što su je sredstva društvene komunikacije poprimilau društvu sada se veæ smatra integrirajuæim dijelomantropološkoga pitanja, koje izranja na površinu kao kljuèniizazov treæega tisuæljeæa. I na podruèju društvenihkomunikacija u igri su konstitutivne dimenzije èovjeka injegove istine, i to na naèin koji se ne razlikuje od onoga štose dogaða na fronti ljudskoga života, braka i obitelji, te napodruèju velikih suvremenih pitanja što se tièu mira, pravdei zaštite stvorenoga. Kada komunikacija izgubi etièkauporišta i izbjegne društvenoj kontroli onda više ne vodiraèuna o središnjoj ulozi i nedodirljivom dostojanstvuèovjeka, riskirajuæi da negativno utjeèe na njegovu savjest,na njegove odluke, te u konaènici da uvjetuje samu slobodu iživot osoba. Evo zašto je nužno da društvene komunikacijeljubomorno brane osobu i da joj potpuno poštujudostojanstvo. Više je onih koji misle da je danas, na tomepodruèju, potrebna "info-etika" kao što postoji bio-etika napodruèju medicine i znanstvenoga istraživanja povezanogasa životom.5. Potrebno je izbjeæi da mediji postanu megafonekonomskoga materijalizma i etièkoga relativizma, pravihrana našega doba. Dapaèe, oni mogu i moraju pridonijetiupoznavanju istine o èovjeku, braneæi je pred onima koji jenastoje zanijekati ili uništiti. Može se zapravo reæi datraženje i predstavljanje istine o èovjeku tvore najuzvišenijipoziv društvene komunikacije. Koristiti s tim ciljem svejezike kojima mediji raspolažu, a koji su sve ljepši iprofinjeniji, uzvišena je zadaæa u prvome redu povjerenaodgovornima i djelatnicima toga sektora. No, ta nas sezadaæa na neki naèin tièe sviju jer smo svi, u dobaglobalizacije, korisnici i djelatnici društvenih komunikacija.Novi mediji, telefonija i posebno Internet preobražavaju samizgled komunikacije i možda je ovo dragocjena prilika da gase ponovno ocrta kako bi bolje bile uoèljive – kako je torekao moj èasni prethodnik Ivan Pavao II. – bitne i nužnecrte istine o ljudskoj osobi (usp. apostolsko pismo "Brzrazvoj", 10).6. Èovjek žeða za istinom, u potrazi je za istinom; topokazuju pozornost i uspjeh što su ih zabilježili tolikiizdavaèki proizvodi, programi ili kvalitetna fikcija u kojimasu istina, ljepota i velièina osobe, ukljuèujuæi i njezinuvjersku dimenziju, prepoznate i dobro prikazane. Isus jerekao: "Upoznat æete istinu i istina æe vas osloboditi" (Iv8,32). Istina koja nas oslobaða je Krist, jer samo On može upotpunosti odgovoriti na žeð za životom i ljubavlju koji su uèovjekovu srcu. Onaj tko ga je susreo i postaje gorljiv zanjegovu poruku doživljava nezadrživu želju da podijeli i

Prilog dokumenti ika

28 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

komunicira tu istinu: "Što bijaše od poèetka, što smo èuli,što smo vidjeli oèima svojim – piše sveti Ivan – štorazmotrismo i ruke naše opipaše o Rijeèi, Životu (...)navješæujemo i vama da i vi imate zajedništvo s nama. Anaše je zajedništvo s Ocem i sa Sinom njegovim IsusomKristom. I to vam pišemo da radost naša bude potpuna" (1 Iv1,1-4). Zazovimo Duha Svetoga da ne uzmanjka hrabrihkomunikatora i autentiènih svjedoka istine koji æe znati,vjerni Kristovoj ostavštini i gorljivi za poruku vjere, "postatitumaèi današnjih kulturnih instancija, trudeæi se živjeti ovodoba komunikacije ne kao doba otuðenja i izgubljenosti veækao dragocjeno doba za traganje za istinom i za razvojzajedništva meðu osobama i narodima" (Ivan Pavao II.,govor na kongresu "Medijske parabole", 9. studenoga2002). S tom željom svima s ljubavlju podjeljujem svoj blagoslov.U Vatikanu, na blagdan sv. Franje Saleškoga, 24. sijeènja2008. Papa Benedikt XVI.

U nadi preobraženiPapin nagovor uz molitvu Anðeo Gospodnji u nedjelju 17.veljaèe 2008.Draga braæo i sestre, juèer su ovdje u Apostolskoj palaèizavršene duhovne vježbe za kojih su se, kao i svake godine,papa i njegovi suradnici iz Rimske kurije imali prilikesjediniti u molitvi i meditaciji. Zahvaljujem svima koji sunas u duhu pratili: neka Gospodin nagradi njihovuvelikodušnost. Danas, o drugoj korizmenoj nedjelji, slijedeæipokornièki hod, nakon što je prošle nedjelje pred nas stavilaevanðelje o Isusovoj kušnji u pustinji, liturgija nas poziva narazmišljanje o izvanrednom dogaðaju preobraženja na brdu.Pogleda li ih se zajedno, oba ova odlomka unaprijednavješæuju vazmeno otajstvo: Isusova borba protivnapasnika nagoviješta veliku konaènu bitku u muci, doksvjetlo njegova preobražena tijela navješæuje slavuuskrsnuæa. S jedne strane vidimo Isusa kao potpuna èovjekakoji s nama dijeli èak i kušnju; s druge strane promatramoSina Božjega koji pobožanstvenjuje naše èovještvo. Na tajbismo naèin mogli reæi da se ove dvije nedjelje predstavljajukao stupovi na kojima poèiva cijelo zdanje korizme sve doUskrsa, pa èak i cijelo ustrojstvo kršæanskoga života koji seu biti sastoji od vazmenog dinamizma: od smrti do života. Gora - Tabor poput Sinaja - mjesto je Božje blizine. To jepovišeno mjesto u odnosu na svakodnevni život, gdje semože udisati èisti zrak stvaranja. To je mjesto molitve, gdjese može doæi u blizinu Gospodinovu, poput Mojsija i Ilije,koji se pojavljuju uz preobraženoga Isusa i s njimerazgovaraju o "Izlasku" koji ga oèekuje u Jeruzalemu, to jesto vazmenom otajstvu. Preobraženje je molitveni dogaðaj:moleæi, Isus uranja u Boga, s njime se usko združuje, prianjasvojom ljudskom voljom uz Oèevu volju ljubavi, te ga takosvjetlo obuzme, na vidljivi naèin iskazujuæi istinu o njegovubiæu: on je Bog, Svjetlo Svjetla. I Isusove haljine postajubijele i sjajne. To podsjeæa na krštenje, na bijelu haljinu štoje odijevaju novokrštenici. Tko se u krstu nanovo rodiodjeven je svjetlom, èime se naviješta nebeski život što gaOtkrivenje prikazuje simbolom bijelih haljina (usp. Otk7,9.13). U tome je središnja poruka: prebraženje jenagovještaj uskrsnuæa, no ono pretpostavlja smrt. Isusapostolima objavljuje svoju slavu, kako bi imali snagesuoèiti se sa sablazni križa i kako bi shvatili da kroz mnogenevolje valja proæi da bi se stiglo do Kraljevstva Božjega.Oèev glas, koji odozgo odjekuje, proglašava Isusa ljubljenimSinom kao i u krštenju na Jordanu, te dodaje: "Slušajte ga"

(Mt 17,5). Da bi se ušlo u život vjeèni valja slušati Isusa,slijediti njegov put križa, noseæi poput njegu u srcu naduuskrsnuæa. "Spe salvi", nadom spašeni. Danas možemo reæi:"U nadi preobraženi." Obraæajuæi se sada u molitvi Mariji, prepoznajmo u njojljudsko stvorenje iznutra preobraženo milošæu Kristovom, tese povjerimo njezinome vodstvu da bismo s vjerom ivelikodušnošæu prošli korizmeno putovanje.Nakon molitve Anðeo Gospodnji: Sa zabrinutošæu pratim neprekidne napetosti u Libanonu.Veæ gotovo tri mjeseca ne uspijeva se izabrati državnipoglavar. Napori oko stišavanja krize i podrška što su jeponudili brojni predstavnici meðunarodne zajednice, premdajoš nisu postigli rezultat, pokazuju namjeru da se pronaðetakav predsjednik koji bi bio predsjednik svih Libanonaca,èime bi se postavili temelji za prevladavanje postojeæihpodjela. Nažalost, ne nedostaju ni razlozi za zabrinutost,posebice zbog neuobièajenog nasilnog govora ili zbog onihkoji se pouzdaju u oružje i u fizièko odstranjivanjeprotivnika. Zajedno s maronitskim patrijarhom i sa svim libanonskimbiskupima, pozivam vas da se pridružite mojoj molitvi NašojGospi Libanonskoj, te ona ohrabri pripadnike toga dragoganaroda, a osobito politièare, da ustrajno rade u koristpomirenja, uistinu iskrenog dijaloga, mirnog suživota i dobradomovine koju svi duboko doživljavaju kao zajednièkudomovinu.

Sveti Augustin živi po svojim djelimaPapina kateheza na opæoj audijenciji u srijedu 20. veljaèe2008.Draga braæo i sestre, nastavljamo danas s govorom oizvanrednom liku svetog Augustina, velikog Kristovasvjedoka, dragog mnogim mojih prethodnicima, a kojegasam i sam podosta prouèavao i o njemu promišljao. To jecrkveni otac koji je ostavio najveæi broj djela o kojima želimdanas ukratko progovoriti. Neki Augustinovi spisi odnajveæeg su znaèaja i ne samo za povijest kršæanstva.Najjasniji primjer predstavljaju Ispovijesti (Confessiones),bez sumnje jedno od danas najèitanijih djela kršæanskestarine, izuzmu li se biblijski tekstovi. Poput raznih crkvenihotaca prvih stoljeæa, no u znatno veæem omjeru, i ovajhiponski biskup ostavio je široki i trajan utjecaj, kao što sevidi veæ i iz preobilnog poklada rukopisnih prijepisanjegovih djela, koji su doista brojni. On sam popisao je svoja djela, koju godinu prije svoje smrti,i stavio pod naslov Retractationes, a ubrzo nakon njegovesmrti pomno su zabilježena u popisu (Indiculus) što ga jenjegov vjeran prijatelj Posidije dodao svome životopisu VitaAugustini. Popis Augustinovih djela sastavljen je s izrièitomnakanom da im se saèuva spomen dok je vandalskonadiranje uzelo maha po svoj rimskoj Africi. U njemu senalazi tisuæu i trideset spisa što ih je sam njihov autornumerirao, uz ostale "koji se ne mogu numerirati, jer ne nosenikakav broj." Posidije, biskup jednog obližnjega grada,diktirao je ove rijeèi upravo u Hiponu - gdje se sklonio i gdjeje nazoèio prijateljevoj smrti - i gotovo je sigurno da jeslijedio katalog osobne Augustinove knjižnice. Do danas jedostupno preko tristo pisama hiponskoga biskupa i gotovošesto homilija, no njih je izvorno bilo mnogo više, moždaèak i izmeðu tri i èetiri tisuæe. Bio je to plodèetrdesetogodišnjega propovijedanja nekadašnjega retorakoji je odluèio slijediti Isusa. I posljednjih je godina nalazakviše pisama i nekoliko homilija obogatio naše poznavanjeovog velikog crkvenog oca. "Mnoge knjige - piše Posidije -bile su sastavljene i objavljene, mnoge propovijedi držale su

Prilog dokumentiika

2920. veljaèe 2008. broj 7/2008

se u crkvi, prepisivane su i ispravljane, bilo poradi pobijanjaraznih heretika, bilo poradi tumaèenja Svetog pisma iizgradnje svetih sinova Crkve. Ova djela - naglašavaAugustinov prijatelj - tolika su da ih teško jedan uèenjakmože proèitati i upoznati" (Vita Augustini, 18,9). U ogromnom Augustinovu djelu - podijeljenom nafilozofske, apologetske, doktrinalne, moralne, monaške,egzegetske i protuheretièke spise, uz pisma i homilije - istièuse neka izvanredna i izuzetno uspjela djela. Ponajprije valjaspomenuti poznate Ispovijesti, napisane u trideset knjigaizmeðu 397. i 400. godine na hvalu Božju - to i znaèi izrazconfessio, "priznanje" - i za koje je mnogo godina kasnijesam njihov autor naglasio uèinkovitost u nutarnjempromišljanju pred Gospodinom i naklonost što je izazivajuveæ tada kod mnogih èitatelja: "One su na mene izvršiletoliki utjecaj dok sam ih pisao, a utjeèu i kada ih ponovnoèitam. Mnoga su braæa kojima se ova djela sviðaju"(Retractationes, II, 6). Zahvaljujuæi upravo Ispovijestimamožemo ukorak slijediti nutarnji put ovog izvanrednogèovjeka i Božjeg zaljubljenika. Manje rašireno djelo, alijednako tako originalno njegove su Retractationes,sastavljene u dvije knjige oko 427. godine, u kojima veæostarjeli sveti Augustin vrši svojevrsnu reviziju (retractatio)èitavog svog pisanog djela, ostavljajuæi tako jedinstveni idragocjeni književni dokument, ali i pouku o intelektualnojponiznosti. De civitate Dei - velièanstveno i odluèujuæe djelo za razvojzapadne politièke misli i za kršæansku teologiju povijesti -napisano je izmeðu 413. i 426. godine u dvadeset i dvijeknjige koje su objavljivane jedna za drugom ne bi li seodgovorilo na optužbe pogana koji su okrivljavali kršæane zapad Rima za gotske navale i pljaèke 410. godine. Ova velikaknjiga predstavljanje je povijesti èovjeèanstva, voðenabožanskom Providnošæu, ali sada podijeljena dvjemaljubavima koje su meðusobno suprotstavljene i koje dajuzaèetak dvama gradovima: zemaljskom gradu, roðenom izljubavi prema sebi "sve do ravnodušnosti prema Bogu", inebeskom gradu koji se raða iz ljubavi prema Bogu "sve doravnodušnosti prema sebi" (De civitate Dei, XIV, 28).Jednako je tako znaèajno djelo De Trinitate, sastavljeno odpetnaest knjiga o glavnom središtu kršæanske vjere, napisanou dva navrata: izmeðu 399. i 412. godine napisano je prvihdvanaest knjiga koje su objavljene bez Augustinova znanja,te 420. godine kad je on pregledao i dovršio èitavo djelo. Dedoctrina Christiana pravi je kulturalni uvod u tumaèenjeBiblije, a u konaènici i u samo kršæanstvo, koje je imaloodluènu ulogu u oblikovanju zapadne kulture. Svjestan svoje intelektualne velièine i genijalnosti svojihdjela, Augustin je znao koja je i važnost i potreba širenjakršæanske poruke, kao što se to vidi u jednom pismunapisano Evodiju, u kojem ga izvješæuje o svojoj odluci dana neko vrijeme prekine diktiranje knjiga De Trinitate, "jersu previše teške i mislim da ih malo njih može razumjeti;stoga su potrebniji tekstovi koji æe, nadamo se, biti korisnimnogima" (Epistulae, 169, 1, 1). Oštroumno zapaženaodgovornost prema širenju kršæanske poruke dovela je dospisa kao što je De catechizandis rudibus, posveæenproblemima pouèavanja mnogih nepismenih kršæana, iliPsalmus contra partem Donati, doktrinalnog sadržaja alisastavljen na lako shvatljiv i pamtljiv naèin èak i zanajneobrazovanije. Ovom brigom za širenje kršæanskeporuke Augustin tumaèi nastanak i sastavljanje i ostalihsvojih kraæih djela (usp. Retractiones, II, 29 i 39). U tom djelu namijenjenom široj publici osobitu važnostdobivaju homilije, èesto izgovorene napamet, dok su ihzapisivaèi pribilježili dok je Augustin propovijedao i odmahproširili. Meðu njima, istièu se prelijepe Enarrationes in

Psalmos, osobito èitane u srednjem vijeku. Upravo obièajobjavljivanja tisuæa Augustinovih propovijedi - èesto bez daih je autor pregledao - objašnjava njihovu proširenost ikasnije gubljenje, ali i njihovu životnost. Doista, propovijedihiponskoga biskupa odmah su postajale, zbog glasovitostisvoga autora, najtraženiji tekstovi koji su služili kao uzorkoji se iznova prilagoðavao novim okolnostima. Ikonografska tradicija, veæ u jednoj lateranskoj fresci iz 6.stoljeæa predstavlja svetog Augustina s knjigom u ruci,izrièuæi tako bez sumnje važnost njegova književnog djelakoje je u svakom smislu bilo izvanredno i koje je tolikoutjecalo na mentalitet i misao kršæana. Uostalom, upravo suneke knjige oznaèile njegov život, od CiceronovaHortensiusa do knjige nad knjigama - Svetog pisma. Nakonsmrti nije ništa ostavio za sobom, pripovijeda Posidije, ali je"uvijek preporuèivao da se za buduæe naraštaje saèuvacrkvena knjižnica sa svim kodeksima", posebice s njegovimdjelima. U njima, naglašava Posidije, Augustin je "uvijekživ" i pomaže onome koji èita njegove spise, premda - kaže -"vjerujem da su se više okoristili susretom s njime oni kojisu ga mogli vidjeti i slušati dok je osobno govorio u crkvi, aosobito oni koji su doživjeli iskustvo njegova svakodnevnogživota meðu ljudima" (Vita Augustini, 31). Da, i danasmožemo ponoviti Posidijeve rijeèi: sveti Augustin živ je posvojim djelima!

Prilog dokumenti ika

30 20. veljaèe 2008. broj 7/2008

Prilog prikazi

Djela o. Celestina Tomiæa posveæena hrvatskomblaženikuHrvatski biblièar franjevac konventualac o. Celestin Tomiæ(1917-2006) bio je veliki štovatelj i jedan od najboljihpoznavatelja života i rada biskupa i muèenika bl. AlojzijaStepinca. Kao teolog i struènjak Tomiæ bio je imenovan odzagrebaèkoga nadbiskupa kardinala Franje Kuhariæa zakauzu beatifikacije sl. Božjega kardinala Alojzija Stepinca.U sklopu te dužnosti predao je vota za gotovo sve knjige iarhivsko gradivo te bio èlan povijesne komisije. U Rimu jeproveo dvije godine kao iudex ex officio u pripremi tzv.Informatio u istoj kauzi. Tomiæ je o hrvatskom blaženiku pisao u razlièitim èasopisa,a objavljenu su mu i tri knjige. U knjizi "Duhovni likblaženog Alojzija Stepinca, muèenika" opisuje blaženikovintimni odnos sa živim Bogom. Bogatstvo Božje ljubaviutjelovljene u Rijeèi, Isusu Kristu, po milosti je darovanasvakom èovjeku. S tog izvora vjeène ljubavi je bl. Alojzijeutažio žeð svog duhovnog života. U uvodu djela, kardinalKuhariæ istièe kako je duhovni život - život rasta. Rast je utome da se djelovanje Duha Svetoga u duši postepenoumnaža, da vjera bude sve dublja, prosvjetljenija iživotvornija. Duh Sveti èini našu nadu èvrstom da se dušasva predaje Božjim obeæanjima i perspektivi vjeènog života.Duh Sveti je ljubav. Uèinak njegove prisutnosti u duši jejaka ljubav prema Bogu i ta ljubav postaje motiv djelovanja.Sve èiniti iz ljubavi! U toj je ljubavi zagrljen svaki èovjek isva stvorenja. Duh Sveti odgaja dušu da raste u krepostima".U duši koja prima Božje darove otvorenim srcem ispremnom voljom milosti se umnažaju. Èovjek Božjisazrijeva do svetosti iz ljubavi pripremljen za muèeništvo.Svjedoèanstvo djelovanja Duha Svetoga u žrtvi blaženogkardinala Alojzija Stepinca po ovom darovanom djelu o.Celestina možemo osjetiti i u sebi ga otkriti. U drugoj knjizi "Alojzije Stepinac - Marijanski biskup"blaženi Alojzije Stepinac otkriva svoju djetinju, žarku ineugasivu ljubav, koju ima prema Nebeskoj Majci. Ona jezora novoga dana. Èvrsto je vjerovao da po Mariji dolazipobjeda, Marijin vijek i Marijino doba. U svoj je dnevnik, zajednog hodoèašæa Majci Božjoj Bistrièkoj, zapisao: "Odluèiosam iæi i sam pješice da zahvalim Majci Božjoj za nebrojenemilosti koje sam po njoj primio u životu i da izmolim novihmilosti za svoj teški položaj. Cijeli Hrvatski narod danasuzdiše i plaèe; pa gdje da naðem pomoæi nego u Bogu i pozagovoru Djevice. Marija zaslužuje naše najljepše pjesme,najljepše cvijeæe, velike napore, zlatne krune, biserje idijamante. Ali ne smijemo zaboraviti da više nego sve toMarija od nas nešto drugo oèekuje. Cvijeæe vene, pjesmezamiru, zlato se gubi. Ali nikada ne vene, nikada ne zamire,nikada se ne gubi duboka iskrena i djelotvorna ljubav premaMariji. Što budemo više istinski i duboko ljubili Mariju,toliko æemo više za Mariju živjeti, toliko više æe i u namabiti, živjeti i rasti Isus Krist". Obje knjige izdao jeNacionalni centar Vojske Bezgrešne sa sjedištem u NovomMarofu (www.vojska-bezgresne.hr) koji djeluju u okviruHrvatske provincije sv. Jeronima franjevaca konventualaca. Treæu knjigu o. Celestina Tomiæa "Moæ pisane rijeèi:Blaženi Alojzije Stepinac i katolièki mediji" objavio je oStepinèevu 2006. godine Glas Koncila. U toj knjizi, autor naviše od sto stranica, ispisanih suvremenim jezikom,jednostavnim i popularnim stilom donosi prikaz Stepinèevaodnosa prema medijima uopæe, još više prema katolièkimmedijima, osobito tisku. Stepinac je cijeli svoj život bio

prijatelj i promicatelj tiskane rijeèi, smatrajuæi tisaknajdjelotvornijim sredstvom evangelizacije, pastorizacije isuvremene komunikacije Katolièke Crkve sa svijetom.Prepoznavši tako u pisanoj rijeèi moæ i snagu, Stepinac jepozivao katolièke književnike, pisce i novinare da se, prožetivjerom, rijeèju i perom, suprotstave zloj štampi –bezbožnom tisku laicistièkih, liberalnih, anacionalnih iateistièkih struja. Tomiæ nam putem te moæi pisane rijeèiprenosi Stepinèevu aktualnu poruku upuæenu svimkatolièkim izdavaèima: "Katolièki tisak mora biti uèitelj iodgojitelj, navjestitelj radosne vijesti, promicatelj noveevangelizacije". (ika-mb/kj)

Knjiga dr. Adalberta Rebiæa o odnosu izmeðu Židova ikršæana kroz povijestU biblioteci "Priruènici" izdavaèke kuæe Kršæanskasadašnjost iz Zagreba objavljena knjiga dr. AdalbertaRebiæa "Odnos izmeðu Židova i kršæana kroz povijest"U biblioteci "Priruènici" izdavaèke kuæe Kršæanskasadašnjost iz Zagreba izašla je knjiga dr. Adalberta Rebiæa"Odnos izmeðu Židova i kršæana kroz povijest". Pri sastavljanju ovog djela, autor se služio brojnomliteraturom koja je posljednjih godina objavljena,dogaðajima iz Drugog svjetskog rata, nastalim dogaðajima uKatolièkoj crkvi u znaku pomirenja i barem traženjapomirenja izmeðu katolika i Židova, te vlastitim iskustvimasteèenim na putovanjima po Izraelu i susretima spripadnicima Židovskog naroda. Autor uvodno napominjekako izlaganje ove važne i suvremene teme treba zapoèetianalizom suvremene situacije, pa se onda vratiti na poèetke ipokazati kakav je suodnos izmeðu Židova i kršæana bio nasamom poèetku: prije i za vrijeme nastanka novozavjetnihspisa, pa potom u drugom stoljeæu i poslije njega zavrijeme djelovanja otaèkih pisaca, u srednjem vijeku(Španjolska, Francuska, Portugal), u doba križarskih ratova idalje kroz povijest do naših dana. Jer, da bismo shvatili dugiput pomirenja Katolièke Crkve sa Židovima treba zakratkopogledati unatrag u povijest. Prepoznati valja zajednièkuprošlost u kojoj je bilo napetosti i borbi. To æe namomoguæiti da jasnije vidimo važnost i buduænost židovsko-kršæanskog dijaloga. No, prije osvrta na povijest, autor sezaustavlja na dvadesetom stoljeæu i to kod nekih istaknutijihèinjenica koje za Židove znaèe smrt i uskrsnuæe: smrt ukoncentracijskim logorima, uskrsnuæe države Izrael. Potomanalizira povijest kršæansko-židovskih odnosa poèevši odnovozavjetnih spisa. Dr. Rebiæ napominje kako kritièko preispitivanje zajednièkeprošlosti spada meðu važne teme kršæanske teologije, pastoga ovaj traktat želi doprinijeti tom pokušaju razjašnjenjanekih nesporazuma u prošlosti koji su vodili do krvavihokršaja jednih protiv drugih. Na kraju knjige, nalazi se tekstnaslovljen "Židovi u Hrvatskoj". Autor koristi priliku, te u knjizi ponavlja èinjenicu koja seèesto zaboravlja, kako je nadbiskup Alojzije Stepinac javnooptužio nacistièki i ustaški režim za proganjanje nevinihljudi, a osobito je od progonstva branio Židove. S njime sumnogi sveæenici, župnici i kateheti i mnogi vjernici spašavaliŽidove koliko god i gdje god su mogli. Priruènik "Odnos izmeðu Židova i kršæanstva kroz povijest"namijenjen je potrebama studenata KBF-a, ali i širojjavnosti. (ika-mb/kj)

Prilog prikaziika

3120. veljaèe 2008. broj 7/2008

Intervju s nuncijem LozanomIntervju dosadašnjeg apostolskog nuncija u RepubliciHrvatskoj za CD, mjeseènik za diplomatsku i meðunarodnuposlovnu zajednicu u Hrvatskoj"CD", mjeseènik za diplomatsku i meðunarodnu poslovnuzajednicu u Hrvatskoj u broju od veljaèe donosi razgovordon Anðelka Kaæunka s dosadašnjim apostolskim nuncijemu Republici Hrvatskoj nadbiskupom Franciscom JavieromLozanom. Na poèetku razgovora, nadbiskup Lozano u kratkim crtamaopisuje razdoblje svog života i iskustva u diplomatskuslužbu Svete Stolice u kojoj se nalazi veæ 35 godina.Podsjetio je kako je tijekom svoje duge diplomatske službebio tajnik, a zatim nuncij u pet nuncijatura supsaharskeAfrike. Istièe kako je dolaskom u Republiku Hrvatsku 2003.naišao na zemlju promijenjenu u odnosu na onu koju jeupoznao 1980. godine. Postignut je golem napredak; nesamo u pogledu materijalnog razvoja nego i u mentalitetugraðana. Naišao je, istièe, na društvo koje je zrelo ugraðanskom i demokratskom smislu, kao i na Crkvu koja ježiva i koja djeluje, još uvijek obilježena u patnjama, ali pununade. Prisjetio se razgovora s državnim poglavarom uimeDiplomatskog zbora, a u prilici tradicionalnih èestitki zaNovu godinu, kada je rekao: "Ne smijemo biti zarobljeniciprošlosti". Moralne, etièke i duhovne vrijednosti koje sunadahnule njezinu povijest moraju je voditi premapovjerenju, nadi, oprostu, pomirenju. Ipak, povijesnopamæenje ne može biti izbrisano jer bi se njegovimbrisanjem falsificirao nacionalni identitet i osiromašiloèovjeèanstvo. Trajno pamtim patnje koje je Crkva uHrvatskoj podnosila pod komunistièkim režimom. To jenešto što u Europi ne razumiju, što zaboravljaju, pa tako nisusposobni shvatiti sadašnju stvarnost ove zemlje. Turisti iposjetitelji koji sada dolaze u Hrvatsku nailaze na lijepu,urednu, èistu, demokratsku zemlju s novim autocestama, azaboravljaju da je do prije nekoliko godina ona bila izloženaagresivnom ratu, da je bilo puno prognanika, puno razorenihobitelji. Tragedija koju samo duboka vjera u Boga i moralnevrijednosti ove nacije pomažu nadvladati, rekao je nadbiskupLozano. Proteklih godina provedenih u Hrvatskoj, nuncij Lozano seprisjeæa s emocijama: susreti s vjernicima, posjete župama,sudjelovanje na vjerskim proslavama i hodoèašæimaposebice u marijanska svetišta. Posebno istièe kako jeduboke emocije doživio u komemoracijama na vukovarskomgroblju. U razgovoru je ponovno istaknuo kako nije vidioneku drugu zemlju u kojoj bi Crkva imala toliku društvenuvažnost kao u Hrvatskoj. To je za hrvatske katolike razlog dabudu ponosni jer znaju da im je Crkva, njihova Crkva, uvijekbliska; posebno u trenucima tragedija, teškoæa, patnje. Nevidim ni jednu drugu europsku zemlju u kojoj bi se, kao uHrvatskoj, toliko slušao glas Crkve, pa èak i u društvenimpitanjima, na primjer, u raspravama koje se odnose nanedjeljni odmor, podsjeæa nuncij Lozano, te istièe kakobiskupi, župnici, odnosno Crkva govore jasno i otvoreno opravima obitelji, instituciji braka, demografskimproblemima, drastiènom opadanju nataliteta, progresivnomstarenju stanovništva, te zaštiti neroðenog života. Njezin seglas èuje i odražava se u pravnom poretku zemlje. Politièari,premda ima i onih koji se ne slažu i posebno onih koji sunostalgièni u pogledu prethodnoga, komunistièkograzdoblja, znaju da je Crkva bliska narodu, u gradovima i uselima, u industriji i u poljoprivredi, u obiteljskom životu,kod ognjišta. Odgovarajuæi na pitanje o važnosti vjere i Crkve u procesupribližavanja Europskoj uniji i nakon njega, tj. o položajuHrvatske u europskom i meðunarodnom okruženju, mons.

Lozano podsjetio je kako Sveta Stolica odluèno podupireulazak Hrvatske u Europsku uniju i uèinit æe koliko je unjezinoj moæi kako bi ubrzala to pitanje. Sveta Stolica gledas mnogo naklonosti na ovaj poèetni korak Hrvatske premaEuropskoj zajednici. Promatrajuæi povijest ove zemlje,neupitno je da su ona i ovi narodi dio Europe. Èinjenica daje Hrvatska bila dio balkanske federacije tijekom prošlogstoljeæa utjeèe kod mnogih Europejaca na zaborav o tome daje njezina pripadnost bila i jest srednjoeuropska. Zbog togatežnja da se postane èlanom Europske zajednice nije ništadrugo nego ostvarenje težnje da se postane dio ove velikeobitelji koja se zove Europa. Hrvatskoj svakako trebaEuropa, ali i Europi treba Hrvatska. Katolièka Crkva moraimati veliku ulogu u procesu integracije u Europi, posebno ustvarima koje se odnose na moralne vrijednosti, a to suvrijednosti koje, na kraju krajeva, daju identitet nekomnarodu, istièe nadbiskup. U pogledu odnosa izmeðu Republike Hrvatske i SveteStolice, istièe kako su oni izvrsni, što je posljedicapovijesnog tijeka ove zemlje i katolièke pripadnosti velikeveæine njezina naroda. Toga su hrvatske vlasti jako svjesne.Nakon mnogo godina patnji pod komunizmom, današnjaCrkva, koja živi u ovoj državi prava, demokratskoj,pluralistièkoj i nekonfesionalnoj, nailazi na odgovarajuæeuvjete koji joj omoguæuju da u slobodi obavlja svoju misijusluženja hrvatskome narodu. Za Katolièku Crkvu, usocijalnom smislu, kljuèna je rijeè služiti. Služiti naciji, bitiblizak narodu, pružati potporu i pomagati slabijim ipotrebitim osobama. Crkva ne traži privilegije, traži samoslobodu, prostor za obavljanje svoje misije evangelizacije,služenja najpotrebnijima. Istaknuo je, kako su mu za posjetažupama mnogi s velikom zahvalnošæu i jednostavnošæuponavljali kako je zahvaljujuæi pravodobnom priznanjuSvete Stolice Hrvatska bila primljena u meðunarodnuzajednicu kao suverena i samostalna država. A tu je i blizina,solidarnost i trajna pomoæ Pape, Svete Stolice, KatolièkeCrkve tijekom tragiènih godina podnošenja agresije iokupacije hrvatskog teritorija. Osvræuæi se na ispunjenjeèetiri sporazuma potpisanih od 1996. do 1998. izmeðu SveteStolice i Republike Hrvatske, nuncij Lozano istièe kako jeodreðen broj toèaka primijenjen pravodobno i na priliènozadovoljavajuæi naèin. Ima, meðutim, nekih toèaka kojezahtijevaju veæu pažnju i zalaganje vlasti. Komisije obijustrana nastavljaju raditi i nova Vlada pokazuje dobru volju uuspješnom rješavanju otvorenih pitanja koja traže odgovor snjihove strane. Sveta Stolica i Apostolska nuncijatura uHrvatskoj s pažnjom prate odvijanje primjene raznihsporazuma nastojeæi, kao što je veæ reèeno, uvijek služitihrvatskoj naciji, štiteæi prava Crkve. Nije lako ispravljatizloporabu, ugnjetavanje i povrede kojima su Crkva i njezineinstitucije bile kao žrtva izložene pod totalitarnim režimom,podsjetio je Lozano. Na kraju razgovora, nuncij Lozano istaknuo je kako mu jebilo ugodno biti apostolskim nuncijem u Hrvatskoj. Umnoštvu elemenata teško je izdvojiti jedan zbog kojeg bihrado ostao u prekrasnoj zemlji: na prvom je mjestu katolièkoobilježje i ljubav prema Papi i Svetoj Stolici, zatim dolazevrline i bratsko prijateljstvo njenih pastira, dobri odnosi svlastima te prirodne ljepote kojima je Bog obilnoblagoslovio ovu zemlju, zakljuèuje nadbiskup Lozano kojiodlazi na službu apostolskog nuncija u Rumunjsku iMoldaviju. (ika-mb/sa)

Prilog prikazi ika

32 20. veljaèe 2008. broj 7/2008