8. POGLAVLJE ARHITEKTURANovi materijali i obliciSredinom 19.st. u razdoblju svjetskih izlobi, otvaraju se nove perspektive. Primjena stakla i lijevanog eljeza, a potom i elika, te uskoro i armiranog betona, otvara arhitektima muzeja nove puteve i mogunosti za izgradnju velikih, vrlo svijetlih prostora bez ikakvih nosaa. Nove forme e se prvotbitno upotrijebiti u izgradnji muzeja znanosti i tehnike, primijenjene umjetnosti i obrtnitva. Muzej sabiralite djela ili muzej umjetniko djelo? Ako smo utvrdili da muzejska zgrada u odreenim sluajevima zasjenjuje djela koja pohranjuje, moramo takoer priznati da su estetska vrijednost i stil zgrade vani aduti za muzej. Oni pojaavaju njegovu privlanost. No ponekad odve upadljiva arhitektura djeluje udaljeno, nedostupno. Prilagodljivost izlobenih prostoraMuzeji smjeteni u starim graevinama uglavnom trpe zbog oskudnog prostora raspodijeljenog na mnogo prostorija povezanih hodnicama i uskim stubitima. Zbog ovakvog rasporeda esto se predlae linearni put razgledavanja kroz niz dvorana, to bitno ograniava stvaralaku slobodu u muzeografskom pristupu. Stvaranje promjenjivih izlobenih prostora pri izgradnji ili temeljitoj obnovi muzeja omoguuje prilagoavanje muzeografije prema odabranim nainima prezentiranja (kronoloki, tematski) i prirodi (veliina, materijal). U skladu sa zbirkom predvienom za izlaganje, arhitekt je projektirao prostrane dvorane visokih stropova za smjetaj djela vrlo velikih dimenzija, dok se veliinom manja ostvarenja postavljaju u intimnije i nie prostore. Muzej mora redovito izmjenjivati izloena djela. Posebne napomene za ouvanje predmetaPotreba ouvanja predmeta djelimice uvjetuje arhitekturu muzeja. Materijali vrlo osjetljivi na UV zraenje moraju biti izloeni i uvani u prostorima potpuno zatienim od dnevnog svjetla. Uputno je predvidjeti pojaanu zatitu protiv UV zraenja na ostakljenim povrinama kako svenografski elementi poput panoa, tekstova, fotografija ne bi poutjeli. Ulja na platnu, ako nisu odve osjetljivia na UV zraenje, danas se radije osvjetljavaju dnevnim svjetlom. Treba iskljuiti mogunost izravnog izlaganja slika sunanoj svjetlosti i stoga arhitekt mora predvidjeti filtere, sjenila, nepokretne ili pokretne filtere itd. klimatizaciju, sistem za protok zraka i filtere protiv praine valja predvidjeti na poetku izgradnje kako bi bili spretno ugraeni. Nerijetko se u muzejima premjetaju teki i glomazni predmeti t zahtijeva upotrebu mehanikih dizalica u njima prilagoenim prlazima. Stropne ili podne tranice, prikivene ili uklopljene u dekoraciju dvorane, olakavaju transportiranje. Muzejska spremita moraju imati prikladnu opremu za uskladitenje predmeta i dogovarajui sistem za klimatizaciju. Obnova i prenamjena starih graevinaPretvaranje postojeih graevina u muzej vrlo je esta pojava. Razlozi su mnogostruki i jednako raznoliki kao i same zgrade. Dvorac i palaa preureeni u muzej, potonjem daju dio nekadanjeg ugleda, a zauzvrat dobivaju novi ivot. Primjer : Castelvecchio u Veroni i Louvre. Prenamjena industrijskih graevina je sloeniji postupak. One najee nude goleme, prilino neutralne volumene koji odgovaraju potrebama muzeja za fleksibilnim prstorima u kojima se moe slobodnije djelovati. Poetkom devedesetih godina prolog st. brojne tvornice i skladita se pretvaraju u muzeje. Sljedei primjeri: Tate Modern u Londonu i centrala Montemartini u Rimu. Osnovni razlog pretvaranja instr. graevine u muzej povezan je s brigom za batinu kako bi se sauvao dokaz o nekoj proloj djelatnosti. Nekoliko vrsta zahvata na starim izdanjima:obnova se moe svesti samo na pojaanje starih materijala i minimalne zahvate zbog sigurnosti posjetitelja. Ako je graevina izuzetne arhitektonske vrijednosti arhitekt se esto odluuje za restauraciju zadravajui prijanji izgled. Ako su samo proelje ili neki unutranji dijelovi zatieni kao spomenika batina, arhitekt rekonstruira unutranje prostore zadravajui osnovnu arhitektonsku strukturu i vanjski izgled graevine. Potpuna obnova arh.cjelina i unutranjih prostora omoguava maksimalnu prenamjenu stare graevine u muzej. Grade se ili adaptiraju nove arh.cjeline u sklopu stare graevine, zadravajui vanjski izgled. Staroj se graevini sa stranje strane moe prirodatti novo, suvremeno zdanje ili pak na prednjoj strani, ime muzej dobiva novo proelje.ProgramUspostavljanje dijaloga izmeu arhitekta i muzeografa ve u ranoj fazi izrade projekta jami njegovu uspjenu izvedbu. Arhitektu se mora jasno iznijeti muzeoloki program i odrediti posebne zahtjeve u vezi prezentacije i uvanja izloaka, zahtjeve koji se od zbirke do zbirke uvelike mijenjaju i koje arhitekti znaju potpuno zanemariti. Uz brojne druge kvalitete, muzejska zgrada mora pokazati i ekonomsku uspjenost u svom djelovanju budui da su godinji prihodi muzeja bitno manji od sredstava dodijeljenih za njegovu izgradnju ili obnovu. Potrebno je odrediti trokove za osnovano funkcioniranje koji se odnose na odravanje, grijanje, klimatizaciju, popravke i sl. I sve ovo mora biti naznaeno u dokumentaciji.

Zgrada za sve muzejske funkcijeMuzejske prostore moemo svrstati u 4 kategorije: 1. Prostori za stalne i povremene izlobe2. Prostor za prijam publike: predvorje, bagajna i garderoba, dokumentacijski centar i knjinica, dvorane za pedagoku i kulturnu animaciju, auditorij, duan, kafeterija, sanitarije3. Administrativni prostori: ured kustosa, tajnitvo4. Prostori posveenju voenju zbirki: spremita, radionice, laboratorijiPri rasporedu povrine ne smiju se zaboraviti prostori za prijam grupa ili kafeterija.MUZEJSKA ARHITEKTURAOko 1775. g. dvije zgrade posebno zamiljene za prihvat zbirki, pojavile su se kao izraz nove arhitektonske vrste muzejske arhitekture. Barokni stil prve graevine Muzeja Pio Clementino u Vatikanu, nadahnut je arhitekturom drevnog Rima. Druga graevina je Museum Fridericianum u Casselu, u neoklasinom duhu po uzorima iz stare Grke.Dvorana, galerija, rotondaPrvi javni muzeji po uzoru na privatne nastambe-palae zadravaju prostorne oblike to su nekada sluili kao mjesta izlaganja: dvorana, kao produetak radnog kabineta, okuplja slike, a galerija, kao mjesto za etnju i prolaz, pohranjuje kipove. Njima se prirodaje rotonda s kupolom koja osim to je polazite za kretanje u razliitim pravcima kao u rimskim termama nosi simboliko znaenje stvarajui od muzeja spoemnik sjeanja i svejtovni hram cjelokupnog ljudskog znanja. U tom smislu Pantheon je oigledan primjer.Arhitekt Jean Durand je 1802. g. na didaktiki nain prikazao sintezu tog novog naina gradnje i meusobnog odnosa arhitektonskih oblika.