9 glavendekic seminar ph 2013 zbornik predavanja.pdf

95

Upload: klt63

Post on 15-Sep-2015

235 views

Category:

Documents


5 download

TRANSCRIPT

  • 2013

    2

  • 2013

    3

    2013

    , 8. 2013.

    , 2013.

  • 2013

    4

    2013

    , , 08. 2013.

    :

    . ,

    :

    .

    . ,....

    .Sc. M, ....

    , . . ., , ....

    , . .

    : . .

    ISBN 978-86-916397-0-9

    :

    150

    Rival copy d. o. o.,

  • 2013

    5

    ....................................................................... 6 , , -: .... 8 , : ................................................................................................... 19 : PROCEROS

    LEUCOPODA Takeuchi (Hymenoptera: Argidae) - ...................................................................................... 29

    , , ....:

    .................................................................................. 37

    : ............................................................................ 46

    :

    .................................................................................. 54 :

    ........... 61 , . :

    62 :

    ........................................................................... 75 :

    , ................................................................... 81

    Sneana Tadi: AGROUNIK D.O.O. - MIKROBIOLOKO UBRIVO SLAVOL.. 90

  • 2013

    6

    2013 08.02.2013. ., a ,

    08.00 09:15 9:15 9:30 (. ,

    . , )

    , ..., ,

    09.30 10.00 (.

    , , ) 10.00 10.15 .., -

    10:15 10:45

    ,

    11:00 11:25 PROCEROS LEUCOPODA

    - (. )

    11:25 11:40 MANTIS D.O.O., - 12.40 - 12.45 (

    , ...., ) 11.45 12.10 12.10 12:15 : 18. BeoPlantFair

    ( , ) 12.15 12.45

  • 2013

    7

    (., , ....)

    12.45 - 13.15

    ( , , )

    13.15 - 13.30 SKALA GREEN .. ., - 13.30 - 14.00

    (. , , )

    14.00 14.30

    ( , , )

    14.30 14.55

    ( , ; . , ,

    14.55 15.35 15.35 16.05

    ( , SKALA GREEN . o.o., )

    16.05 16.20 .. - 16.20 -16.50 ,

    ( , .. .., ..., )

    15:50 17.00 17:00 19.00

  • 2013

    8

    , , - , ,

    , , , . , . - PLANTS UNITED . , () (ISO EN) . / , : (merican Association of Nurseriman) merican Standards Association 2004. American Nursery and Landscape Association (https://www.anla.org/publications/index.cfm). , (Dutch Groers Association) - 2004, (RWA Gtebestimmungen fr Baumschulpflanzen). , (European technical & quality standards for nurserystock). (E.N.A, European Nursery Stock Association) , . 1990. 1996. 2010. . , , . , .

  • 2013

    9

    , , , , . . - .

    1. 16

    :

  • 2013

    10

    1. 1.1. 1.2. -

    1.3. 1.4.

    : 2.

    2.2. 2.3. 2.4. , 3: ( ) 3. 1 3. 2 4: 4. 1 4. 2 4. 3

    5: 5.1. 5.2. 6: ,

    , , 6.1. 6.2. 7: 7.1 7.1 8:

    8.1. 8.2. 8.2.1. 8.2.2. 8.2.3. 8.2.4

    8.2.5. - ""

    9. 9.1. 9.2. 9.3. , 9.4. 10. 10.1. 10.2.

    10.3. ,

    11.

    11.1. 11.2. 11.3. , 12. 12.1. 12.2. 12.3. , 12.4. , 13.

    13.1. 10.4.

    14. 14.1. 14.2. 14.3.

    15. 15.1. 15.2.

    16.

  • 2013

    11

    : " , , o " , - , (E.N.A, European Nursery Stock Association) , . : 1. The International Plant names (The List of Names of Woody Plants and Perennials) http://www.internationalplantnames.com. 2. . (). 3. , . " ". 4. , , , . . 5. . . . 6. / , , . . 7. () , . Rhododendron i Azalea. /, , . 8. , , , . ; .

  • 2013

    12

    9. , . 10. "-" . . . , , . 1 m . , , 1 m . : , ( , , ...) , , , - specimen, ). : (HEDGING PLANTS) . (SEVERAL SHOOTS) . (CANE) . (BUSHY) . . " " (BRANCHED) . . , .

  • 2013

    13

    (SHRUBS) . . (SINGLE LEADER) . (SINGLE LEADER -FURNISHED TO BASE) , (CONTAINERS) 2 . (COLLAR) . , . (HEAD) , ( /). /. : , () . (LEADER AND LATERALS) (LIGHT SHRUBS) . 2 , . (-/1/0 and -/2/0) (LAYER) . . ( ) . (FEATHERED) () 60 cm .

  • 2013

    14

    (PYRAMIDS) / . , . (ROOTSTOCKS) 1- 2- . : : , : , (GROUND COVER PLANTS) , . . . (CONTEINERS/POTS)- (BRANCHED) . . 3 . (LINERS) ( ) . (CROWN) . ("" ) (FEATHERED TREES) ( ) , /. (MAIDEN) je . (MULTISTEMS) - - 50 cm.

  • 2013

    15

    (STANDARD TREES) . . , . (SPECIMEN) , . (specimen) . /. . (PLUGS) . . (POTS) , 5-13cm 2 . (1/0) (SEEDLINGS IN SITU) . (1/x0) (SEEDLINGS IN COTYLEDON STAGE) 6 cm . 3 (2 ). 6 cm 1 2 . (1/u) (UNDERCUT SEEDLINGS) . . (WHIPS) , . ()

    ( )

  • 2013

    16

    1/0 - 1/x0- 1/u - 2/0 - 1/1 - 1/2 2/1 - ( ) 2/2 -

    0/1 - q () 0/1/0 - 0/2/0 - 0/1x0 - 0/1/1 - 0/1/2 0/2/1 -

    x/1/0 - x/1/1 - x/0/1 - x/0/2 - x/2/0 -

    , ,

    -/1/0 - -/2/0 - -/1/1 - (plug gron liners)

    : 1/0 5 - 5cm ( = 5cm) 0/1/0 5 - 5cm

  • 2013

    17

    0/1/1 9 - 9cm

    ,

    C 1: - in vitro = C 2: - in vitro = C 3: - in vitro

    , C/0/1: - C/1/1 C/0/2: -

    "" , - , . , , ( , ) . , , .

    , , . , ,

  • 2013

    18

    , , .

  • 2013

    19

    ,

    , ,

    - , VA V . a , , . 1993. . , . (. . 41/09). ( , . 41/09) :

    , , , , , ( , . 39/10);

  • 2013

    20

    , ( , 7/10 22/12);

    , VA I VA II ( , 64/10);

    , , ( , . 23/12)

    01. 09.2013. . - . - :

    1. , VA I , ;

    2. , VB I , ;

    3. , , ( ), , VA I VA II.

    ,

    *

    *

  • 2013

    21

    ,

    *

    ( Platanus L.)

    , , , (. )

    - ( ) , VA I VB I :

    o - 2013. o - 2013. ;

    , V I , (). VA I , , . . 1. 1. VA I: ) Prunus L.) Erwinia amylovora

  • 2013

    22

    ) ) (Platanus L.)

    Citrus L. Fortunella Swingle . ( ) Poncirus Raf. ( , )

    - Prunus L., - Prunus Prunus

    laurocerasus L. Prunus lusitanica L. Erwinia amylovora

    Amelanchier Med. ( ) Chaenomeles Lindl. ( ) Cotoneaster Ehrh. (, ) Crataegus L. () Eriobotrya Lindl. ( ) Malus Mill. () Pyrus L. () Cydonia Mill. () Mespilus L. () Sorbus L. () Pyracantha Roem. (, ) Photinia davidiana (Dcne.) Cardot () - - , , . .

  • 2013

    23

    , . : . 2. 2. VA I: )

    Bo

    Solanaceae

    e Abies Mill. () Castanea Mill. () Picea A. Dietr. () Pinus L. () Quercus L. () Platanus L. () Populus L. () Tsuga Carr. () Pseudotsuga Carr. () Prunus laurocerasus L. () Prunus lusitanica L. ( ) Larix Mill. ()

    e Verbena L. () Dendranthema (DC) Des Moul. () Argyranthemum L. () Aster L. () Dianthus L. () Exacum spp. Gerbera Cass. () Gypsophila L. ()

  • 2013

    24

    Impatiens L. () Leucanthemum L. () Lupinus L. () Pelargonium lHrit. ex Ait. () Tanacetum L. (, ) Palmae, , 5 cm

    : Brahea, Butia, Chamaerops, Jubaea, Livistona, Phoenix, Sabal, Syagrus, Trachycarpus, Trithrinax, Washingtonia

    * * , Gramineae , , .

    - - , . (. , , , ..) . )

    Araceae Marantaceae Musaceae Persea Mill. Strelitziaceae

    - - , . , .

  • 2013

    25

    3. 3. VA I:

    Camassia Lindl. Chionodoxa Boiss. Crocus flavus Weston Golden Yellow Galanthus L. Galtonia candicans (Baker) Decne. Gladiolus Tourn. ex L.,

    Gladiolus callianthus Marais, Gladiolus colvillei Sweet, Gladiolus nanus hort., Gladiolus ramosus hort Gladiolus tubergenii hort. ()

    Hyacinthus L. Iris L. (, ) Ismene Herbert Muscari Miller Narcissus L. () Ornithogalum L. Puschkinia Adams Scilla L. () Tigridia Juss.

    - - , . .

    VB I - , .

  • 2013

    26

    - - VB I, . VB I VA I. , , : 1. : , 2. : , 3. , , -, 4. , 5. , 6. , 7. , 8. :

    , , ,

    9. : .

    10. , : .

  • 2013

    27

    . , . , , :

    - I I, I II, II I II II, .

    - IV II, . . . , :

    - V I, a 1., ,

    - V I, 2. 3. , , , . . , :

    ,

    , , . (, ).

  • 2013

    28

    , . , V I , V I , , , . (-) , . , -

    wb www.uzb.minpolj.gov.rs

    :

    /fax 011/311-7537 -mail: [email protected]

    [email protected]

  • 2013

    29

    PROCEROS LEUCOPODA Takeuchi (Hymenoptera: Argidae) -

    ,

    , . , , , . , , , , . , . . Ulmus 45 . Ulmus sp. (, 2009). , , Ophiostoma ulmi (Buism.) Nanf. (Syn. Ceratocystis ulmi /Buism./ Moreau; Ceratostomella ulmi Buism.) (Anamorph: Graphium ulmi Schwarz.). Scolytus .

  • 2013

    30

    . Ulmus effusa Willd (Syn. U. pedunculata Foug, U. laevis Pall) 35 m, , , . ( Salicion albae Soo Alno-Quercion roboris Horv). . Ulmus americana L. ( Syn. U. alba Raf, U. pendula Willd) , . , . . , . (, 2009), . 35 m . Ulmus glabra Huds. (Syn. U. montana With) , , . Querco-Carpinetum, Fagetum submontanum, Fagetum montanum, Aceri-Fraxinetum Abieti-Fagetum. 35 m, , . : Ulmus glabra Exoniensi (K. Koch) Rehd. (Syn. U. montana var. fastigiata (Loud) Rehd. , , ; Ulmus glabra Camperdownii (Henry) Rehd. - ; Ulmus glabra Pendula (Loud) Rehd. , ; Ulmus glabra Crispa (Willd) Rehd. , ; Ulmus pumila L. , , .

  • 2013

    31

    . , . . Ulmus pumila ( et al. 2012). Ulmus minor Mill. (Syn. U. carpinifolia Gled.) , : , , , . , , . . 30 m, 2 m. , , . : U. minor var. carpinifolia (Suckow), U. minor var. salicifolia Janj, U. minor var.elipsoidae Janj. . Ulmus canescens Melville (U. procera Salisb) 25-30 m, , , . : U. canescens var. latifolia Janj. ; U. canascens var. myrifolia Janj. ; , 108 , (, 2008). , . , Galerucella luteola Muller (Coleoptera, Chrysomelidae) (. 2-3), , . .

    . 2-3: Galerucella luteola

  • 2013

    32

    2012. - , Aproceros leucopoda Takeuchi (Hymenoptera: Argidae). , . . . A. leucopoda, . Hokkaido , 1939. , , , . 2003. , (2005), (2006), (2007) (2009) (Blank et al. 2010). - European and Mediterranean Plant Protection Organization, (2009), (2011) (, 2012). A. leucopoda , . , , . - , , . , , . 4-8 , - (. 4). - .

  • 2013

    33

    . 6 15-18 .

    .4: - A. leucopoda , . , , . 2-3 4-7 . 24-29 (Blank et al. 2010). , A. leucopoda Argidae. , , 4-7 , . , A. leucopoda . - , . , , ,

  • 2013

    34

    (, 2012, , 2012).

    A. leucopoda , 1991-1993. , Ulmus pumila . 14 (2006), Ulmus glabra 74% 98%, . U. pumila var. arborea 70% , , , . 2008. 2009. , . Kecskemt, 2009. , (, ) . , , . , (Blank et al. 2010). , A. leucopoda (, , ) , Ulmus pumila. U. pumila, , , (-; ). , , ( , ). - , A. leucopoda Ulmus minor, U. glabra U.pumila,

  • 2013

    35

    , .

    , A. leucopoda . (, , ), (- , , ). , . , , je . Aproceros leucopoda 4. . , , , ( ). , . . , . A. leucopoda - .

  • 2013

    36

    Blank, S.M., Hara, H., Mikuls, J., Cska, G., Ciornei, C., Constantineanu, R.,

    Constantineanu, I.,Roller, L., Altenhofer, E., Huflejt, T., Vtek, G: (2010.): Aproceros leucopoda (Hymenoptera, Argidae): An East Asian pest of elms (Ulmus spp.) invading Europe. European Journal of Entomology, 107: 357367

    Glavendekic M., 2012: Distribution and ecology of alien invasive insects in Serbia. 438 Julius-Khn-Archiv, 58 Deutsche Pflanzenschutztagung, 10-14. September 2012, Kurzfassungen der Beitrge, 117-118, Braunschweig.

    Glavendeki M., Petrovi J., 2012: Invazivna vrsta Aproceros leucopoda Takeuchi (Hymenoptera:Argidae) Nova tetoina brestova u Srbiji. IX SIMPOZIJUM O ZATITI BILJA U BIH, Tesli, 06 - 08. 11. 2012. god., Zbornik rezimea (Trkulja V. Edit.), Str.37-38, Tesli.

    . (2009): . . . .

    Matoevi. D. (2012): Prvi nalaz brijestove ose listarice (Aproceros leucopoda), nove invazivne vrste u Hrvatskoj. umarski list br. 1-2, CXXXVI (2012), 57-61. Zagreb.

    ., 2008: , , .

    J., M., ., ., (2012): . . 105, . 189-204. .

  • 2013

    37

    AGROTEHNIKE MERE U PROIZVODNJI VONIH PODLOGA ZA

    VOARSKU I ZA PROIZVODNJU UKRASNIH LIARA U IZMENJENIM USLOVIMA

    Bogdan.Krga, Vladislava. oli

    Izvod: Istraivanje je obavljeno u Junobanatskom okrugu, K.O. Panevo, potez Bajina bara, ukupne povrine parcela 1,81ha. U dvogodinjem istraivanju ( 2011-2012.) prouavan je uticaj agrotehnikih mera na proizvodnju i kvalitet podloga u izmenjenim uslovima. Uz primenjene agrotehnke mere postignuti su najbolji rezultati i pored nedostatka padavina u najbitnijem delu godine.

    Kljune rei: agrotehnike mere, vone podloge, proizvodnja podloga

    Uvod

    Proizvodnja generativnih podloga-sejanaca je sloen proces koji traje najmanje dve godine. U prvoj godini ona obuhvata izbor matinih stabala sa kojih se seme uzima, berbu plodova i vadjenje semenki, zatim prosuivanje, klasiranje i uvanje semena, ispitivanje klijavosti semena i jarovljenje (stratifikovanje) semena. U istoj godini se obavljaju sledee operacije: setva semena, a u drugoj nega sejanaca, kao i vadjenje, klasiranje i trapljenje sejanaca (Milatovi, t al., 2011).

    Preporuuje se da se za proizvodnju podloga koristi seme koje je sakupljeno lokalno ili potie iz podruja sa slinim klimatskim uslovima, kao to su duina vegetacionog perioda, prosene temperature, letnje sue i zimski mrazevi (Webster, 1996).

    Podloga moe uticati na bujnost kalema, efikasnost plodonoenja, koncentraciju hlorofila u liu i mineralni sastav lista i ploda ( Jimenz et al., 2007).

    U rasadniku "Krga Bogdan" proizvode se sledee podloge: magriva (Prunus mahaleb L.), divlja trenja (Prunus avium L.), divlja jabuka (Malus sylvestris), dzanarika (Prunus cerasifera Ehrh.), divlja kruka (Pyrus piraster) i od ukrasnih liara proizvode se Acer pseudoplatanus, Acer platanoides i Sorbus intermedia.

    Magriva (Prunus mahaleb L.) je najbolja generativna podloga za trenju i vinju na alkalnim zemljitima Vojvodine. Otporna je na suu i visok sadraj krea

  • 2013

    38

    u zemljitu (Milatovi et al 2011). Koristi se i za proizvodnju ukrasnih i patuljastih formi vianja.

    Divlja trenja (Prunus avium L.) koristi se za ukrasne parkovske trenje i kao podloga za trenje i vinje u voarstvu.

    Dzanarika (Prunus cerasifera Ehrh.) kao podloga koristi se za Prunus pissardi nigra u parkovskoj proizvodnji i za proizvodnju kajsije i ljive.

    Sejanac divlje jabuke (Malus sylvestris) koriste se kao podloga za kalemnjene ukrasne forme jabuka.

    Divlja kruka (Pyrus piraster) koristi se kao podloga za ukrasne stubaste kruke i za kalemljenje Cotoneaster horizontalis var. praecox u kruni.

    Acer platanoides koristi se kao podloga za Acer 'Crimson king', Acer 'Faassen's black' i td. i u slobodnoj sadnji kao ukrasno i tehniko drvo.

    Acer pseudoplatanus koristi se kao parkovsko i tehniko drvo. Sorbus intermedia koristi se za parkovsko ureenje u urbanim sredinama. U rasadniku se primenjuju adekvatne agrotehnike mere i zatita sejanaca od

    bolesti i tetoina.

    Materijal i metod rada

    Agrotehnika u proizvodnji sejanaca.

    Plodored. U proizvodnji sejanaca primenjen je estopoljni plodored. Na

    ovaj nain su parcele na kojima se zasniva proizvodnja vonih i liarskih podloga bile odmorene.

    Tab.1. Plodored u rasadniku "Krga Bogdan" Crop rotation in the nursery "Krga Bogdan"

    Godine/Years Kultura/Culture I Kukuruz/ Zea mays II Ra/Secale cereale. III Kukuruz/ Zea mays IV Ra/ Secale cereale V Proso ili lan/P. Miliaceum or Linum usitatissimum VI Ra/ Panicum miliaceum

    Koriene su navedene vrste iz razloga jer su najbolji istai korova, a kukuruz kao nematocid. Lan iz razloga jer se moe odrati privremena istoa a ra jer nije potrebna zatita od korova.

  • 2013

    39

    Obrada zemljita. Osnovna obrada je obavljena 2011. god. nakon skidanja preduseva rai (Secale cereale L), a nakon toga je na parceli uradjeno razrivanje na 20 cm dubine. Nakon obilnih padavina koje su uslovile krajem juna meseca uradjeno je prvo podrivanje na 50cm dubine. Nakon podrivanja uradjeno je zatvaranje vlage drljaom. Stajanjak koji je prirodno organsko djubrivo unosi se na parcelu svake tree godine. Koliina koja je upotrebljena je 40 t/ha. Rasturanje stajnjaka izvreno je poslednje sedmice avgusta meseca i zaorano je na dubinu od 30cm. Zatvaranje vlage uradjeno je setvospremaem. Pre treeg oranja uradjeno je jo jedno podrivanje na 50cm dubine i ponovljeno je zatvaranje vlage setvospremaem. Nakon 15 dana uradjeno je tree oranje na 40 cm dubine i zatvaranje vlage setvospremaem.

    Tab. 2.Agrotehnike mere u rasadniku "Krga Bogdan" Cultural practice in the nursery "Krga Bogdan" Redni br. Mesto rada Vrsta radne operacije Datum izvodjenja

    radne operacije 1. Semenite u pripremi Ugrar, strnjite rai 18.VI 2011. 2. Semenite u pripremi Setvospremanje 19.VI 2011. 3. Semenite u pripremi Podrivanje 20. VI.2011. 4. Semenite u pripremi Rasturanje stajnjaka i

    zaoravanje 21.VIII. 2011.

    5. Semenite u pripremi Podrivanje 20. IX..2011. 6. Semenite u pripremi Duboko oranje 26.IX. 2011. 7. Semenite u pripremi Setvospremanje 26.IX. 2011 8. Semenite Setva semena i sadnja

    sejanaca 5.X.2011.

    9. Semenite Praenje, partanje 7.V. 2012. 10. Semenite Praenje, partanje 25. V. 2012. 11.. Semenite Praenje, partanje 11.VI.2012. 12. Semenite Praenje, partanje 28.V.2012. 13. Semenite Praenje, partanje 14.VII.2012. 14. Semenite Praenje, partanje 5.VIII.2012. 15. Semenite Praenje, partanje 16.IX. 2012. 16. Semenite Praenje, partanje 5.X.2012. 17 Semenite Defolijacija listova

    hemijskim sredstvima 10.X.20112.

    .

    18. Semenite Skidanje lista mainski

    27.X.2012.

    17. Semenite Podrivanje, vaenje, klasiranje, brojanje i

    trapljenje

    31.X..-13.IX. 2012.

  • 2013

    40

    Berba plodova i priprema semena. Plodovi se kod magrive, divlje trenje i dzanarike skidaju treenjem u fazi pune zrelosti. Samo treenje se obavlja od 11-14h, nakon toga se pristupa izdvajanju semena pasiranjem na maini. Ispiranje semena i izdvajanje turih semenki radi se sa vodom. Zatita semena radi se Kaptanom. Sui se na promaji u hladu. Osueno se uva u hladionikim uslovima na temperaturi ne vioj od 8C.

    Setva semena. Usejano je prve sedmice oktobra meseca mainski. Nega sejanaca. U 2012. god. osim redovne hemijske zatite protiv tetnika

    koja je vrlo kompleksna, uradjena je i sledea obrada rasadnika: sedam puta partanje ili praenje staza (irina staza 75cm). Nakon svakog partanja sledilo je isto toliko okopavanja. U vreme najviih temperatura parcele nisu zalivane ali je u kritinom periodu za osam dana uradjeno est oroavanja sa vodom i pivom u koncentraciji 0,5% u veernjem terminu.

    Zatita od tetoina i bolesti. Tretiranje semena uradjeno je preparatom Prestige. U prolee zatita sejanaca obavljena je repelentom Mesurol u poniku zbog ptica. Prskanje je obavljano ratarskom prskalicom zahvata 11m, traktorom visokog klirensa 45cm u vremenskom periodu od 19:30-20:30h. Pre treeg oranja pristupilo se zatiti od injaka, sovica, gundelja i sive male pipe. Sredstvo koje je korieno naziva se Regent. Zatita koja je obavljena u jesen ponovljena je u prolee kad su u pitanju tetni insekti. Kontrola zdravstevnog stanja biljaka vri se svake godine od strane Ministarstva poljoprivrede Srbije, preko strune slube Instituta "Tami" Panevo.KHGo KontrolZatita od korova. Zatita od korova je najintenzivnija u rano prolee, na 7-8 dana pre nicanja. Pre prvog ponika tretirana je cela povrina sa Glifosatom koliina primene 2l/ha (20ml/100m2) uz utroak 300L vode/1ha. Na ovaj nain bivaju eliminisane sve konkurentne vrste (Brassica nigra, Stelaria media i druge) koji su obilni potroai vode. U momentu ponika praeno je stanje i intervenisalo se sa lakim prikljunim jeevima za razbijanje pokorice. Tab.3. Program zatite sejanaca u rasadniku "Krga Bogdan" Program protection

    Redni

    br.

    Datum tretirane povrine

    Sredstva, preparati,doza-koncentracija i nain

    primene

    Bolesti, tetoine i korovi kojih se izvode tretiranja

    1. 10.X. 2011 Regent tetni insekti u zemljitu 2. 22.III. 2012. Mesurol Repelent za ptice 3. 12.V. 2012. Simazin i Devrinol Herbicidi za irokolisne

    korove 4. 14.V.2012. Benomil i Fastac Pegavost lista i siva mala

    pipa

  • 2013

    41

    5. 18.V.2012. 28.V. 2012.

    Agrodin concent. 0,004% -----II-------

    Pegavost lista ---- II------

    6. 28.V. 2012. Lebacyd i Nisuron Lisne vai i siva mala pipa, grinje

    7. 10.VI. 2012. Zato Pegavost lista 8. 22.VI Fenitrotion

    1,2L/ha Lisne vai

    9. 2.VII. 2012. Silit Pegavost lista 10. 21.VII. 2012. Dipel Gusenica, golobrst 11. 2.X.2012. Harwade Defolijant

    *Simazin i Devrinol su herbicidi koji deluju na klicu korova u poniku. Vadjenje, klasiranje, trapljenje i prevoz sadnica. Krajem vegetacije, kada listovi otpadnu vri se vadjenje sejanaca. Povadjeni sejanci se klasiraju prema debljini. U prvu klasu se stavljaju sejanci 7-12 mm pravog korenovog vrata. Sejanci moraju da budu u visini korenovog vrata od 4-6 mm, najvie 12mm. Klasirane sejance pripremiti za sadnju prekraivanjem srnih ila na 15-20 cm i bonih na 2-3cm. Zatim se pakuju u snopie po 50 komada i trape se u pesku ili sitnoj zemlji ili se uvaju u hladnjaama do sadnje.

    Vremenski uslovi. Godinje sume padavina za 2011. godinu iznosile su 543,2 mm, dok su u 2012. godini iznosile svega 530,9 mm. U 2011. god. meseci sa najvie padavina bili su februar, sa prosenim padavinama od 71,5 mm, i maj mesec iji je prosek iznosio 113,2 mm. U 2012. god. prosena suma padavina je iznosila 90,9 mm u januaru mesecu, zatim su se izdvojili april sa 86,0 mm i maj sa 99,8 mm, dok su u najbitnijem delu vegetacije padavine izostale. Na kontrolnom mernom mestu, statiki nivo vode je meren krajem maja iznosio je 4,5 m i krajem avgusta meseca kada je iznosio 6,5 m. Pred vadjenje sadnica 5.X.2012. god., statiki nivo vode na mernom mestu iznosio je.7,5 m. Ovo navodimo iz razloga jer smo u svim ekstremno loim uslovima u ovoj vrsti proizvodnje postigli najbolje rezultate u proizvodnju sejanaca u naem dosadanjem radu.

  • 2013

    42

    Grafikon1. Koliina padavina u periodu 2011-2012. Precipitation sum for the period (2011-2012)., Source:Insitute" Tamis", Pancevo. Srednje godinje temperature vazduha u 2011. god iznosile su oko 12,5C, u 2012. god. 13,3C. Maksimalna temperatura u 2011. god. iznosila je u treoj dekadi avgusta 33,3C, minimalna temperatura izmerena je u februaru mesecu. U 2012. god. najvie temperature izmerene su u pvoj dekadi jula meseca kada je prosena temepratura iznosila 30,1C, najnia temperatura izmerena je u prvoj sedmici februara kada je prosena temperatura za tu nedelju iznosila -10,3C, dok je prosena temperatura za ceo mesec februar iznosila -3,2C.

    Grafikon 2. Prosene temperature 2011-2012.god. Average temperatures 2011-2012..

    Source:"Insitute Tamis", Pancevo."" Zemljite. Na parcelama je karbonatni ernozem, II klase. Apliciranjem stanjaka u prethodnih 35.god. na svake tri godine ispunjava se procentualno (%) uee humusa do I klase zemljita.

    0

    20

    40

    60

    80

    100

    120

    Januar

    Februa

    rMa

    rtApr

    il Maj Jun Jul

    Avgust

    Septem

    bar

    Oktoba

    r

    Novem

    bar

    Decem

    bar

    2011.

    2012.

    -5

    0

    5

    10

    15

    20

    25

    30

    Januar

    Februa

    rMa

    rtApr

    il Maj Jun Jul

    Avgust

    Septem

    bar

    Oktob

    ar

    Novem

    bar

    Decem

    bar

    2011.

    2012.

  • 2013

    43

    Tab 4. Hemijska analiza zemljita Chemical analysis of soil

    Dubina humusa 92cm % humusa 4,1%

    Azot u zemljitu 0,31 ppm Fosfor 24

    Kalijum 19 Kalcijum 12,3

    pH vrednost 7,1 Izvor: Institut "Tami", Panevo Source:Insitute" Tamis", Pancevo.

    Rezultati istraivanja i diskusija

    Tab. 5. Proizvedene podloge u rasadniku "Krga Bogdan" 2011. god.

    *Napomena: I klasa 7-12 mm; II klasa 4-6mm.

    Naziv sadnog

    materijala

    Vrsta Sorta/klon God. starosti

    Kategorija Koliina I klasa*

    II klasa*

    Sejanci ljiva/ Dzanarka/ P.

    cerasifera

    1 sertifikovan 36.000 40% 55%

    Sejanci Magriva/P.mahaleb Magriva P.mahaleb

    1 sertifikovan 40.000 45% 52%

    Sejanci Trenja P.avium Div.trenja 1 sertifikovan 19.000 15% 82% Sejanci Kruka Div.

    kruka/Pirus communis

    1 sertifikovan 28.000 25% 73%

  • 2013

    44

    Tab.6.. Proizvedene podloge u rasadniku "Krga Bogdan" 2012. godini

    *Napomena: I klasa 7-12 mm, 13-20mm; II klasa 4-6mm. Na osnovu prikazanih tabela, vidna je razlika izmedju 2011. god. i 2012. god. Primenom agrotehnikih mera i adekvatnom zatitom od bolesti i tetoina dobili smo prikazane rezultate u 2012. godini.

    Zakljuci Prema podacima datim u prethodnim poglavljima, mogu se uzvesti sledei zakljuci:

    Vidna je razlika u procentualnoj proizvodnji sadnica I klase u 2012. god u odnosu na 2011. god. kod svih vrsta podloga.

    Olakani su uslovi pod kojima se radilo praenje i okopavanje biljaka, jer nije bilo pukotina na stazama i u lejama.

    Primenom podrivanja i oroavanja produena je vegetacija a samim tim i visok prirast biljaka to je rezultiralo poveanim procentom I klase.

    Literatura

    1. Milatovic D., Nikolic M., Miletic N. (2011): Trenja i vinja, Nauno voarsko drutvo Srbije, aak..

    2. Velikovi M. (2004): Opte voarstvo, biologija i ekologija voaka, (319 strana), Univerzitet u Beogradu, Poljoprivredni fakultet.

    3. Mii P. (2006), ljiva,(360strana), Izdavac: Partenon Beograd.

    Naziv sadnog

    materijala

    Vrsta Sorta/klon God. starosti

    Kategorija Koliina I klasa*

    II klasa*

    Sejanci ljiva/ Dzanarka/ P.

    cerasifera

    1 sertifikovan 30.000 90% 8%

    Sejanci Magriva/P.mahaleb Magriva P.mahaleb

    1 sertifikovan 40.000 80% 18%

    Sejanci Trenja P.avium Div.trenja 1 sertifikovan 25.000 70% 26% Sejanci Kruka Div.

    kruka/Pirus communis

    1 sertifikovan 30.000 50% 45%

  • 2013

    45

    4. Webster A.D. 1996. Propagation of sweet and sour cherries. In : Cherries : crop physiology, production and uses.(Webster A.D., Looney N.E., eds). CAB International, Cambridge, UK, pp. 197-202.

    5. Jimenz S., Pinochet J., Gogorcena Y., Betrn J.A., Moreno M.A.(2007) Influence of different vigour cherry rootstocks on leaves and shoot minerals composition. Scientia Horticulturae 112: 73-79.

    AGROTECHNICAL MEASURES IN THE PRODUCTION OF FRUIT SURFACES FOR FRUIT PRODUCTION AND MANUFACTURING OF DECORATIVE SAWMILLS IN THE CHANGED CIRCUMSTANCES

    B.Krga, V. oli

    Summary

    This research was conducted in the South Banat district, C.M. Pancevo, on the move Bajina bara, total area of land 1,81 ha. In two-year research (2011-2012) it was stydied the effect of agrotechnical measures on production and quality of surfaces in changed circumstances. With all achieved, in addition to the lack of rainfall at most important part of year.

    Key words: agrotechnical measures, fruit surfaces, production of surfaces

  • 2013

    46

    ,

    ,

    , ,

    . ?

    , ,

    .

    ,

    .

    (Equisetum arvense)

    , (.

    Polygonum spp. )

    , .

    ( ) .

    .

    ,

    ,

    . ,

  • 2013

    47

    ,

    . .

    ,

    .

    , . c

    . ,

    ,

    . ,

    , , ,

    .

    ,

    .

    ,

    .

    .

    .

    .

    .

    ( , ,

  • 2013

    48

    .).

    .

    ( ) ,

    .

    .

    , (, )

    ,

    .

    .

    ,

    , . .

    , .

    (

    )

    . (

    )

    .

    ,

    ,

    . .

    -

    .

  • 2013

    49

    .

    .

    .

    .

    .

    (Garlon). .

    .

    . .

    .

    ( ) .. (Gramoksone),

    3 7 .

    .

    (

    , , ,

    )

    .

    ?

  • 2013

    50

    ( )

    .

    , .

    .

    .

    . , .

    , .

    .

    ,

    .

    ,

    .

    ( )

    .

    . ,

    .

    .

    .

    ( Stomp 330, , .),

  • 2013

    51

    , .

    - ( Dual Gold ).

    (erbis .).

    ( ) ,

    ,

    . , ,

    -

    .

    ,

    ,

    (

    s- metalahlor).

    .

    .

    .

    .

    .

    .

    . ?

    .. .

  • 2013

    52

    .

    , .

    , ,

    ,

    .

    .

    . ,

    .

    .

    .. (

    )

    .

    , .

    .

    . .

    .

    , ,

    .

    .

  • 2013

    53

    , .

    . ,

    ,

    , .

    , fluazifop-p-

    butil (Fusilade super), quizalofop-p-tefuril (Pantera 40 EC), kletodim (Select

    Super) .

    .

    . .

    .

    .

  • 2013

    54

    ,

    , , , , . , , . , , 29 . , 20 , , , 8 . ? 103 Acre Feet (MAF), 80 F-, 2 MAF-, 1 F 20 F-. , 800 , 150 , 32 , , ( 800

  • 2013

    55

    ), , ? , , , , , , , , .

    . , , . , , , , . , , . , , . , , . , , . , , , . , , , -, ,

  • 2013

    56

    , , , .

    , , , , . , , :

    - , - , - -

    . , () , , , , , :

    - (), - ( ), - ( ) - .

    , , , , , . . . . , , . , ( ) , .

  • 2013

    57

    , , , , ( , .), , , (, , ) . , . , , , , , . , , , . , , . ( ) . , . . , . , , , , . , :

    - , - ,

    , - - .

    . . .

  • 2013

    58

    , . , . , , , . , . . , , . , . , . , , 6 , . . . , , , , , . , , , , , , , , , , , , , , , . . , , . () , : . , 1 5 , . , . ,

  • 2013

    59

    . , 32 63 x 120-150 . . (Rolcart .). . 32 40 ., 13,0 20,0 3/. 1,5 - 3,0 . () , 5,0 24,0 ( 3,0 ). pp up 2 3 . . , 1 3 . , , , (Fe, Mn .). , , . , , . . . , ( ) 0,2 , (0,5 ). , , . . Rootgard . .

  • 2013

    60

    , , , .

  • 2013

    61

    ,

  • 2013

    62

    MASTER PROGRAM ZA OBRAZOVANJE NASTAVNIKA

    L.Radulovi i V.Rajovi,

    Centar za obrazovanje nastavnika, Filozofski fakultet Univerziteta u Beogradu

    Osnovna svrha ovog rada je informisanje strunjaka iz oblasti horitikulture o

    mogunostima za obrazovanje i profesionalni razvoj nastavnika strunih predmeta,

    kroz predstavljanje novog master programa za obrazovanje nastavnika predmetne

    nastave. Informacije o samom programu i procesu njegovog razvijanja bie

    stavljene u kontekst razloga za razvijanje i svrhe ovog programa, te kompetencija

    koje se ele razviti kao ishodi ovog programa.

    Zato nam je potrebno obrazovanje nastavnika

    Razlozi za ozbiljno pristupanje obrazovanju svih nastavnika, te za podizanje nivoa

    i promenu naina obrazovanja nastavnika predmetne nastave svih kategorija (na

    nivou viih razreda osnovne kole, u opteobrazovanim i strunim kolama, za

    opteobrazovne i strune predmete) su brojni, meusobno povezani, ali i

    raznovrsni. Naveemo neke od njih, koji su, po naoj proceni, naroito znaajni:

    - savremena nauna saznanja o nastavi i uenju, te o profesiji nastavnik i

    obrazovanju za ovu profesiju upuuju na komleksnost ove profesije, naroito

    u savremenim drutvenim okolnostima, ukazuju na nedostatke tradicionalnih

    naina obrazovanja nastavnika za njihovo delovanje danas, a kojim bi

    trebalo da odgovore na potrebe budunosti, ukazuju na neophodnost nekih

  • 2013

    63

    veoma intelektualno i profesionalno zahtevnih kompetencija nastavnika koje

    zahtevaju i ozbiljno inicijalno obrazovanje i celoivotno uenje

    (Buchberger, 2002; Cochran-Smith & Fries, 2008; Radulovi, 2011; Schon,

    1987);

    - prosvetne politike svih savremenih zemalja i relevantnih meunarodnih

    institucija polaze od sloenosti zahteva koji stoje pred savremenim

    nastavnikom, te ih karakteriu reforme, koje ukljuuju produavanje trajanja

    obrazovanja nastavnika (na primer, zahtevano inicijalno univerzitetsko

    obrazovanje u evropskim zemljama za nastavnike predmetne nastave je u

    proseku 4,67godina, a za nastavnike srednjih kola i due) i orijentisanje na

    razvoj razliitih kompetencija potrebnih za profesiju nastavnik (koje su u

    vezi sa pedagokim i psiholokim saznanjima, a ne samo znanjima iz

    predmetne oblasti);1

    - istraivanja uspeha uenika u Srbiji (meunarodna i nacionalna) ukazuju na loe

    rezultate naeg sistema obrazovanja, a istraivanja obrazovanja nastavnika u Srbiji

    i naina na koji nastavnici predmetne nastave percipiraju svoje obrazovanje

    ukazuju na nedovoljnu razvijenost sistema obrazovanja nastavnika i

    neusaglaenost ovog obrazovanja sa potrebama prakse, kao i neusaglaenost sa

    savremenim saznanjima i evropskim nainom obrazovanja nastavnika

    (Buchberger, 2002; Rajovi, Radulovi, 2007).

    1 Green Paper on teacher Education in Europe; Common European Principles for Teacher Competences and Qualifications; European teacher education policy; Quality Assurance in Teacher Education in Europe; Key topics in education in Europe; Official Journal of the European Union Council Conclusions, Proposal for a Recommendation of the European parllament and of the Conucil on the key competencies off lifelong learning, Commission of the European Communiteies, preporuke Stalne konferencije Ministara obrazovanja Saveta Evrope, preporuke Evropske Unije za obrazovanje i obuku 2010, 2020, Preporuke UNESCO- i miteta UN za prava deteta itd.

  • 2013

    64

    - nova zakonska regulativa u Srbiji predvia da je za posao nastavnika neophodan

    master nivo obrazovanja i minimum 36 ESPB pedagoko-psiholoko-metodikog

    obrazovanja (Zakon o osnovama sistema obrazovanja i vaspitanja), a dokument

    Standardi kompetencija za profesiju nastavnik i njihovog profesionalog razvoja

    zahteva razliite kompetencije nastavnika, koje se odnose na predmetnu oblast i

    metodiku nastave predmeta, pouavanje i uenje, podrku razvoju linosti uenika

    i komunikaciju i saradnju.

    Kako smo razvijali master program za obrazovanje nastavnika predmetne

    nastave

    Polazei od prethodnog, od oktobra 2010. u Srbiji se odvija projekat iji je

    prevashodni cilj da razvije master program za obrazovanje nastavnika predmetne

    nastave razliitih kategorija, koji bi po svojoj prirodi bio fleksibilan i

    interdisciplinaran, te koji koji bi bio u skladu sa savremenim saznanjima o

    nastavi, profesiji nastavnik i obrazovanju nastavnika, usaglaen sa zahtevima

    Bolonjskog procesa i zakonskom regulativom o obrazovanju u naoj zemlji, kao i

    koji bi odgovarao naem obrazovnom kontekstu i potrebama. Radi se o TEMPUS

    projektu Master program za obrazovanje nastavnika predmetne nastave (Tempus

    project MASTS 511170), u koji je ukljueno ukupno 18 partnera: svih pet dravnih

    univerziteta u Srbiji, 4 univerziteta iz EU (Univerziteti u Helsinkiju, Insbruku,

    Debrecinu i Kopenhagenu), dravne institucije relevantne za obrazovanje u Srbiji

    (Ministarstvo i pokrajinski sekreterijat nadleni za prosvetu, Zavod za

    unapreivanje i Zavod za vrednovanje obrazovanja i vaspitanja, Nacionalni

    prosvetni savet i Nacionalni savet za visoko obrazovanje), asocijacije nastavnika

    (Udruenje gimnazija i Udruenje poljoprivrednih kola) i nevladina organizacija

    koja se bavi profesionalnim razvojem nastavnika (Obrazovni forum).

  • 2013

    65

    U okviru ovog projekta pristupili smo razvijanju master programa polazei od

    prouavanja savremenih reenja u polju obrazovanja nastavnika (naunih polazita

    i evropskih reenja) i od stanja i potreba u naoj sredini, imajui na umu oekivane

    standarde kompetencija za nastavnike. Metodologija razvijanja ovog programa je

    podrazumevala:

    -snimanje postojeeg stanja u obrazovanju nastavnika i naina na koji se na

    univerzitetima i fakultetima u Srbiji opaa potreba i mogunost obrazovanja

    nastavnika, te analizu i artikulaciju potreba koje iz postojeih okolnosti proistiu,

    - rad meuuniverzitetske grupe na razvijanju zajednikih osnova programa za

    razliite univerzitete,

    - rad u grupama na nivou univerziteta na razradi studijskih programa i

    pronalaenju organizacionih reenja za realizaciju,

    - rad u malim grupama nastavnika na razvijanju i koordinaciji programa

    predmeta...,

    - kritiko preispitivanje i pregovaranje o zajednikim elemenata programa i

    programa pojedinih univerziteta unutar radnih grupa, meu univerzitetima

    (domaim i evropskim), meu svim partnerima meusobno, na konferncijama koje

    su okupljale sve partnere i meunarodne eksperte,

    - graenje mree saradnika na meuuniverzitetskom i meufakultetskom nivou,

    kao i saradnika nastavnika iz razliitih institucija relevantnih za obrazovanje

    nastavnika.

    Graenje ovog programa je po mnogo emu specifino i predstavlja novinu u naoj

    sredini, koja, usudiemo se rei, nema dovoljno razvijene mehanizme i razvijenu

    kulturu meufakulteske saradnje, timskog rada u nastavi, pa ni

    interdisciplinarnosti, te koja jo uvek ne prepoznaje dovoljno znaaj i sloenost

  • 2013

    66

    obrazovanja nastavnika. Zato nije neobino da smo u ovom procesu nailazili (i jo

    uvek nailazimo) na brojne i raznovrsne dileme, probleme i tekoe od kojih emo

    pomenuti neke:

    - nepostojanje odgovarajuih uhodanih organizacionih reenja (gde

    institucionalno smestiti program),

    - nejasnost odnosa razliitih uih naunih oblasti i interdisciplinarnosti u

    ovom domenu, to dovodi i do toga da nije obezbeen razvoj metodika i

    nastavnika metodike za razliite oblasti,

    - komplikovanost, nedovrenost i neusaglaenost administrativnih reenja

    okvir kvalifikacija, lista akademskih zvanja, pravilnici koji reguliu ko moe

    da predaje u kolama

    - nepostojanje mree kola za praksu i odgovarajuih obuenih mentora u

    kolama i naina regulisanja odnosa kola i fakulteta,

    - nedovoljan broj univerzitetskih nastavnika koji bi mogli da se bave ovom

    problematikom i njihova optereenost...

    Osim ovih problema, koje su karakteristine za nau sredinu, razrada svakog

    programa za obrazovanje nastavnika zahteva odgovanje na neke dileme i izazove

    koji proistiu iz naina razumevanja same profesije nastavnik i obrazovanja za ovu

    profesiju, kakvi su: u kojoj meri nastavnika vidimo kao aktera i kreatora u polju

    obrazovanja (ili nekog ko primenjuje znanja i ispunjava postavljene zahteve),

    kako da obezbedimo obrazovanje za profesiju i razvoj kompetencija, a ne

    prenoenje znanja iz naunih disciplina, kako da svi elementi ovog programa budu

    integrisani i koordinisani ili bar kako da se pronae odgovarajui odnos i mera

    izmeu pojedinih komponenti (koliko zastupljenosti kojih naunih oblasti, koliko

    prakse, kako da budu integrisani), kako da pronaemo pravu meru zahteva za

  • 2013

    67

    inicijalno obrazovanje nastavnika imajui u vidu da je profesionalni razvoj

    celoivotni proces.

    U nastojanju da razvijemo program i da obezbedimo njegovu realizaciju nastojali

    smo da pronalazimo reenja za ove probleme. Reenja na svakom od univerziteta

    nisu identina, neka su proizvod manje ili vie dobrih kompromisa u postojeim

    okolnostima, za neke od problema jo uvek strepimo kako e se reiti. Ipak, u

    ovom momentu moemo da kaemo da je proizvod ovog rada da su akreditovana

    dva master programa za obrazoanje nastavnika (na Univerzitetu u Novom Sadu i

    Univerzitetu u Novom Pazaru) i da je Univerzitet u Novom Sadu ve upisao prvu

    generaciju studenata. Ovo su programi za obrazovanje profesora strunih

    predmeta. Oekuje se akreditacija jo dva programa (Univerzitet u Beogradu i

    Univerzitet u Niu), to bi trebalo da budu programi za obrazovanje nastavnika

    razliitih predmeta, ukljuujui i profesore strunih predmeta (programi ne

    ukljuuju obrazovanje nastavnika prirodno-matematike grupacije).

    O master programu za obrazovanje nastavnika predmetne nastave

    Koncepcijska polazita za razvijanje programa: Pri pravljenju bilo kog

    obrazovnog programa, pa i ovog master programa za obrazovanje nastavnika,

    polazi se od odreenih koncepcijskih opredeljenja, odnosno od toga kako

    razumemo obrazovanje (nastavu i uenje) i kako razumemo svrhu odreenog

    programa. Polazita za razvijanje ovog programa (oko kojih smo se dogovorili u

    poetku razvijanja programa) su odreena shvatanja nastavnika, nastavnikih

    kompetencija i obrazovanja nastavnika:

    1. Obrazovanje nastavnika predstavlja razvoj kompetencija potrebnih za

    profesionalno delovanje (a ne prenoenje akademskih znanja iz razliitih naunih

  • 2013

    68

    disciplina). Kompetencije predstavljaju sloen sistem znanja, sposobnosti i vetina,

    navika, motivacije, vrednosti, emocija koji osposobljava za odgovarajue

    delovanje u kompleksnim situacijama u konkretnom kontekstu. Kompetencije se

    zasnivaju na i obezbeuju nastavniku da odgovara raznovrsnim ulogama, odnosno

    da planira, organizuje, realizuje i evaluira vaspitno-obrazovni rad, saradjuje u

    koli, istrauje svoje delovanje, odluuje o svom profesionalnom razvoju.

    2. Nastavnik treba da bude refleksivni praktiar, odnosno da je osposobljen da

    donosi odluke polazei od praenja sopstvene prakse. Zato je kroz obrazovanje

    potrebno obezbediti studentima situacije u kojima e

    - sagledavati u kontekstu razliitih teorija i aktuelne prakse, preispitivati i re-

    konstruisati vlastita implicitna i eksplicitna razumevanja dece, njihovog razvoja i

    uenja, vaspitanja, obrazovanja i nastave, kole, sopstvenih nastavnikih uloga,

    - razvijati kompetentnost kroz rad u koli, adekvatno praenje i analiziranje

    ovog iskustva i istraivanja sopstvene prakse,

    - sticati iskustvo kooperativnog uenja, uenja u atmosferi potovanja

    individualnih i kulturnih razlika i vrednovanja otvorenosti za istraivanja i kritika

    preispitivanja prakse.

    3. Profesionalni razvoj nastavnika je celoivotni proces, a inicijalno obrazovanje je

    faza ovog procesa u kojoj se stvaraju osnove za graenje profesionalnog identiteta

    nastavnika, razvijaju osnovne kompetencije nastavnika neophodne za vaspitno-

    obrazovani rad i stvaraju osnove za dalji profesionalni razvoj nastavnika kao

    refleksivnih praktiara (to ukljuuje razvijanje njihove spremnosti da istrauju i

    kritiki preispituju praksu, ukljuujui i sopstvene kompetencije).

    Svrha i ciljevi programa. Generalno, svrha ovog programa je osposobljavanje

    studenata za samostalno obavljanje posla nastavnika odgovarajuih nastavnih

    predmeta (ili grupe predmeta) u viim razredima osnovne i u srednjim kolama (pri

  • 2013

    69

    emu program novosadskog i novopazarskog univerziteta obrazuju samo

    nastavnike strunih predmeta). Ciljevi programa se odnose na osposobljavanje

    nastavnika da organizuju savremenu nastavu koja e polaziti od potreba,

    obezbeivati proces uenja i postizanje odgovarajuih rezultata uenika, da se u

    radu oslanjaju na savremenu tehnologiju, da budu aktivni inioci menjanja

    sopstvene prakse i kulture kole. Imajui na umu mogunosti koje proizilaze iz

    toga to se radi samo o jednom programu ije trajanje moemo izraziti kroz 60

    ESPB, ciljevi programa su da svi studenti steknu osnovna znanja, vetine i

    sposobnosti znaajne za posao nastavnika kroz obavezni deo pedagoko

    psiholokometodikog obrazovanja i praksu u koli, kao i vii nivo nekih

    nastavnikih kompetencija, zavisno od toga koje izborne predmete budu birali.

    Kompetencije koje se razvijaju ovim programom predstavljaju osnovu za: kritiko

    preispitivanje sopstvenog rada, teorije i prakse obrazovanja i za aktivno upravljanje

    sopstvenim kontinuiranim profesionalnim razvojem.

    Ishodi programa kompetencije nastavnika. Ovim programom student razvija

    kompetencije definisane dokumentom Standardi kompetencija za profesiju

    nastavnika i njihovog profesionalnog razvoja. Imajui na umu da program

    predstavlja samo fazu u inicijalnom obrazovanju i profesionalnom razvoju

    nastavnika, oekuje se da e po njegovom zavretku student:

    - umeti da objasni razliite poslove i uloge nastavnika u nastavi i van nje i

    prihvatiti razliite uloge nastavnika kao deo svog profesionalnog identiteta

    - umeti da objasni osnovne karakteristike kognitivnog, socijalnog i afektivnog

    razvoja dece kolskog uzrasta, sloenost faktora koji oblikuju razvoj i naine

    na koje kolovanje i nastavnici mogu da doprinesu razvoju uenika

    - umeti da tumai prirodu i odnos uenja i poduavanja i sagledava ih u

    kontekstu

  • 2013

    70

    - umeti da tumai vaspitanje i obrazovanje polazei iz pozicija savremenih

    koncepcija obrazovanja i kritiki sagledava njihovo znaenje za praksu

    - umeti da planira i realizuje vaspitno-obrazovni rad polazei od razumevanja

    savremenih modela nastave i obrazovanja tako to:

    o stvara uslove za celoviti razvoj uenika, o koristi nastavne metode i strategije koje su u skladu sa raznovrsnim

    ciljevima i sadrajima obrazovanja,

    o razvija motivaciju i obezbeuje aktivno uenje i saradnju, o uvaava individualne i kulturne razlike i odlike konteksta.

    - umeti da prati nastavni proces i ocenjuje napredovanje uenika primenjujui

    razliite vrste i tehnike ocenjivanja, u funkciji aktuelog procesa uenja,

    osnaivanja subjekatskog poloaja uenika u nastavi i razvijanja kurikuluma

    - umeti da koristi savremena nauna saznanja i metodologiju predmetne

    oblasti kako bi obezbedio uenje i razvoj uenika

    - umeti da uoi i istrauje probleme u vaspitno-obrazovnoj praksi i aktivno

    pristupa njihovom reavanju

    - radi saradniki sa svim relevantnim akterima (kolegama, uenicima,

    roditeljima, lokalnom sredinom) u vaspitno-obrazovnom procesu

    - ima aktivan i odgovoran odnos prema sopstvenom profesionalnom razvoju i

    prema razvoju kole.

    Struktura programa. Bazina zajednika stuktura master programa na svim

    univerzitetima obuhvata sledee programske celine:

    - Pedagoko-psiholoko obrazovanje nastavnika (bazino kroz obavezne

    predmete i vie -u skladu sa izabranim izbornim predmetima)

    - Metodiko obrazovanje nastavnika (bazino kroz obavezne predmete i

    vie - u skladu sa izabranim izbornim predmetima)

  • 2013

    71

    - kolska praksa (praksa 1: pedagoko-psiholoka i praksa 2: metodika)

    - Master rad.

    Programska celina Status Kratak opis programskih sadraja

    OSNOVE PEDAGOKO-PSIHOLOKOG OBRAZOVANJA NASTAVNIKA

    Obavezni

    predmeti

    nastavnik kao profesija

    osnovni psiholoki, pedagoki i didaktiki pojmovi i teorije, koncepcije obrazovanja

    interakcija u razredu

    kola kao zajednica koja ui i kao otvoreni sistem

    nastava kao proces poduavanja/uenja, interaktivne metode u nastavi,

    planiranje i evaluacija nastave, ocenjivanje u nastavi. Istraivanje vaspitano-obrazovne / nastavne prakse.

    PEDAGOKO-PSIHOLOKO OBRAZOVANJE

    Izborni

    predmeti

    Zavisno od izbora predmeta, studenti se osposobljavaju za: vaspitno-obrazovni rad sa decom sa posebnim potrebama, multikulturalno obrazovanje, obrazovanje odraslih, prevenciju nasilja u koli, korienje informacionih tehnologija u obrazovanju, razumevanje pismenosti u kontekstu kolskog kurikuluma, dalje razvijaju kompetencije potrebne za autonoman rad i delovanje u kolskoj instituciji, saradnju sa porodicom i lokalnom sredinom, komunikacijske vetine i vetine timskog rada.

  • 2013

    72

    OSNOVE METODIKE NASTAVE

    Obavezni

    predmet

    Planiranje, realizacija i evaluacija nastave u kontekstu ciljeva i sadraja obrazovanja konkretnih nastavnih predmeta ili grupacija predmeta.

    METODIKO OBRAZOVANJE

    Izborni predme

    ti

    Zavisno od izbora predmeta, studenti se osposobljavaju za specifinosti obrazovnog rada u nastavnom predmetu: sa uenicima razliitog uzrasta, vrste i nivoa obrazovanja; u pojedinim vrstama nastave (teorjska, praktina, laboratorijska), u obrazovanju razliitih programskih sadraja.

    KOLSKA PRAKSA

    Obavezni

    predmeti

    1.Upoznavanje kole kao institucije, poslova i uloga nastavnika u koli. Praktini zadaci povezani sa ciljevima i sadrajima Osnova pedagoko-psiholokog obrazovanja nastavnika.

    2. Praktikovanje i analiza iskustva rada nastavnika u nastavi odgovarajuih predmeta.

    MASTER RAD

    Obavezni

    predmet

    Master rad predstavlja istraivanje nekog problema rada nastavnika. Tema je u vezi sa psiholokim, pedagokim, didaktikim i/ili metodikim aspektima rada nastavnika, a komisija za odbranu rada je interisciplinarna.

    Ono to se ne moe videti iz ovakvog preglednog prikaza tema oko kojih je

    organizovan program je da je nastava organizovana tako da dovodi u vezu

    studentske pretpostavke o vaspitno-obrazovnim problemima i o radu nastavnika

    (to je proizvod njihovog celokupnog iskustva u obrazovanju, kao i prakse

    organizovane u ovom programu), sa teorijsko-koncepcijskim vienjima ovih

    problema, te da im daje priliku da praktino realizuju kljune aktivnosti

  • 2013

    73

    nastavnika (da planiraju, realizuju i evaluiraju nastavu) i da grade svoja

    razumevanja nastavnikove uloge kroz istraivanje i analizu svog iskustva.

    Koliko e svaki od programa na pojedinim univerzitetima zaista realizovati ove

    namere, zavisi od niza faktora i ostaje da se vidi. Namera nam je da evaluiramo

    proces njegove realizacije i njegove rezultate, te da u skladu sa tim menjamo i

    program u celini i programe pojedinih predmeta.

    Nadamo se da emo ovim programom doprineti kvalitetu nastave u naim kolama.

    to se tie perspektive nekoga ko je po osnovnom obrazovanju neke druge, a ne

    nastavnike profesije (na primer inenjer hortikulture) elimo da napomenemo da

    bi motivi nekoga da zavri ovaj program mogli da budu razliiti. Neki od njih su,

    osim mogunosti (ispunjavanja formalnih preduslova) da se zaposli u koli kao

    nastavnik i to da je nastavniki posao mogunost da promoviemo oblast koja nam

    je bliska, da doprinesemo da oni kojima smo nastavnici u budunosti to bolje rade

    svoj posao (dakle i da utiemo na budunost), kao i da je poduavanje drugih nain

    da i sami bolje razumemo svoja saznanja iz odgovarajue oblasti.

    Aknowledgement: "This project has been funded with support from the European Commission.

    This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held

    responsible for any use which may be made of the information contained therein."

    LITERATURA:

    Buchberger, F. (2002): Comparative Analyses On The Current State Of European Teacher Education And Options For Its Reform, Serbian Teacher Education Reform Program. Cochran-Smith, M., & Fries, K. (2008): Research on teacher education: Changing times, changing paradigms. In Cochran-Smith, M. & all (Eds.), The handbook of research on teacher education: Enduring questions in changing contexts. Mahweh, N.J.: Lawrence Erlbaum, Publishers.

  • 2013

    74

    Radulovi, L. (2011): Obrazovanje nastavnika za refleksivnu praksu, Beograd: Filozofski fakultet u Beogradu. Rajovi, V., Radulovi, L. (2007): Kako nastavnici opaaju svoje inicijalno obrazovanje: na koji nain su sticali znanja i razvijali kompetencije, Nastava i vaspitanje, Bol. 51, 4, Beograd, str. 413434. Schon, D. (1987): Educating The Reflective Practitioner, San Francisco: he Jossey-Bass Inc.

  • 2013

    75

    JEZERO U SUBOTICI - OD IDEJE DO REALIZACIJE PROJEKTA

    Igor Skala:

    SKALA GREEN d. o.o., Subotica

    Zelene povrine u gradu predstavljaju oaze mira, antistresa ili igre i rekreacije. Zelenilo jednom gradu moe dati identitet, a najznaajnije gradske zelene povrine su parkovi. Parkovi pored toga to predstavljaju plua grada imaju i veoma vanu socijalnu ulogu, predstavljaju mesto okupljanja svih starosnih grupa ljudi. Roditelji ih koriste za etnju sa decom, mladi za sastajanje, stariji za odmor, mnogi ih koriste za rekreaciju, etnju kunih ljubimaca itd. Javni parkovi su veoma esto zaputeni, neosvetljeni, nefunkcionalni. Neinvestiranje u javno zelenilo bila je praksa u celoj zemlji dugi niz godina, naravno prouzrokovana tekom finansijskom situacijom u kojoj je bilo puno drugih prioriteta. Svest o ulozi zelenila u kulturi i kvalitetu stanovanja je na sve viem nivou. Javno zelenilo polako postaje jedan od prioriteta, te se u proteklih nekoliko godina u mnogim gradovima irom Srbije radi na rekonstrukciji i ouvanju zelenila. Prole godine je Subotica poela sa realizacijom projekta za rekonstrukciju i podizanje 30 novih parkova. Jedan od njih je park Dudova uma. Prvobitna njegova namena bila je zasad duda za gajenje svilene bube za proizvodnju svile u vreme kada su fabrike 8. Mart i Mladost radile punim kapacitetima. Naravno, posle gaenja fabrika prestaje i potreba za svilom a Dudova uma menja svoju funkciju i postaje sportsko rekreativni centar. Nosilac projekta za rekonstrukciju parka Dudova uma je Javno komunalno preduzee istoa i Zelenilo. Planom je bilo predvidjeno a u roku je realizovano da park dobije nove trim staze, sprave za vebanje na otvorenom, etalite i vetako jezero.

  • 2013

    76

    Jezero je ve postalo centar okupljanja i dalo je vizuelni identitet parku. Povrina jezera je 400m2 i napravljeno je u delu Dudove ume koji nije poumljen.

    . 5-6: Prenoenje projekta na teren Sam poetak je pratio niz problema: visoke podzemne vode, loi vremenski uslovi-kisa. U izgradnji jezera je uestvovalo vie podizvoaa i sve je trebalo medjusobno uskladiti. Na izvodjenju je uestvovalo 6-7 razliitih ekipa. Svi su imali rokove i sve je moralo ii po planu, kako bi realizacija projekta mogla da se zavri na vreme.

    Sl. 7: Snimanje terena

  • 2013

    77

    Problemi na koje se nailazilo u samoj izgradnji resavani su u hodu i dalja realizacija je morala biti prilagoena tome. Niz problema je bilo i tokom dostave opreme na gradilite: peaka zona, velika frekvencija ljudi. Neki radovi, kao to je lepljenje gumene podloge, iskljuivo su zavisili od vremenskih uslova. Vreme je moralo biti bez vetra i padavina kako trunje ne bi padalo na spojeve. Jezero je najpre obloeno geotekstilom Firestone preko koga je izliven sloj betona za koji je zalepljen kamen. Izabran je ba Firestone geotekstil zbog izuzetnog kvaliteta, izdrljivosti preko 30 godina, postojanosti na veoma niskim i na visokim temperaturama. Za postavljanje geotekstila angaovana je profesionalna ekipa iz Madjarske.

    Sl. 8: Postavljanje geotekstila Zbog visokih podzemnih voda napravljena je hidroizolaciona kuica za filtere i pumpe.

  • 2013

    78

    Sl. 9: Hidroizolaciona kuica za filtere i pumpe Veoma se vodilo rauna o nivelacije terena kako bi postavljeni skimeri (usisivai) mogli pravilno da rade.

    Sl. 10: Skimer (usisiva) Oblaganje jezera je ilo sledeim redosledom:

    600g geotekstil na iznivelisan teren

    Preko je stavljena Fireston guma

    300g geotekstil na gumenu podlogu

    Sloj betona

    Za beton je zalepljen kamen i ljunak

  • 2013

    79

    Napravljene su kaskade na jednom kraju jezera kako bi se voda slivala u slapovima. Slapovi pored toga to omoguavaju meanje vode u jezeru i ubacivanje kiseonika, obezbedjuju poseban doivljaj koji daje zvuk vode. Na kraju jezera suprotno od slapova napravljen je prelivni sistem koji bi spreio prelivanje jezera u sluaju velikih padavina.

    Sl. 11: Prelivni system

    Sl. 12: Probno punjenje jezera Posadjene su biljke, tepih travnjak. Postavljene su klupe i prilazne staze do klupa.

  • 2013

    80

    Sl.13: Klupa i prilazna staza Sl. 14: Zasadjene bilje u jezeru i pored jezera Oko jezera su postavljene klupe, postavljeni su prilazi i sada je to zaista centar okupljanja i mesto gde posetioci zastaju da se odmore i uzivaju u uboru vode i zelenoj oazi.

  • 2013

    81

    UGROENOST DRVEA PRILIKOM KORIENJA, REKONSTRUKCIJE I IZGRADNJE GRADSKIH PARKIRALITA

    DuanTodorovi, d.i.p.a.

    ETALON d. o. o., Beograd

    1. Funkcionalna i estetska analiza trenutnog stanja Zakon o bezbednosti saobraaja prepoznaje parkiralite kao deo puta namenjen, ureen i oznaen prvenstveno za parkiranje vozila, i td. U naem urbanom okruenju, parkiralita nastaju, logino, kao izraz planske aktivnosti, ali pre svega iznueno prekom potrebom da se obezbedi parkiranje za prilino narastao broj vozila, koristei lokacije koje esto za to nisu adekvatne, niti prvobitno namenjene. Pri izgradnji novih ili rekonstrukciji postojeih parkiralita, planskom dokumentacijom se predvia sadnja sadnica liarskog drvea, na pozicijama koje odredi projektant. Podrazumeva se (ili se ba i ne podrazumeva) da je u tom smislu konsultovana naa struka na adekvatan nain. Na vrlo brojnim parkiralitima koja zauzimaju dobar deo gradsih trotoara, obino ve postoje drvoredi, nastali u nekom ranijem vremenu, i svakako bez elje tadajeg projektanta da se ispod i oko njih parkiraju automobili. Sa aspekta parkiranja vozila, drvoredne vrste na ovakvim parkiralitima su esto neodgovarajue. Stabla su ili prevelikog uzrasta, ili su njihova meusobna rastojanja van standarda

    za parkiranje vozila. Pod njima se tiska prevelik broj automobila, tokovima gaze korenske ile izrasle van zemlje, branicima trajno oteuju koru debla. Nekadanji opsezi oko stabala odavno ne postoje, ili su urasli u zonu korenovog vrata (sl.15). Zastor oko njih je ispucao i neravan. Sl. 15: Platan u betonu

  • 2013

    82

    Dakle, sad sa aspekta pravilnog rasta i razvoja drvea u drvoredu, parkiranje pod njima je takoe neodgovarajue! U uslovima visoke zagaenosti zemlje i vazduha, usled ugroene vitalnosti drvea, primetna je estetska i funkcionalna degradiranost, kojoj su pratioci negativne pojave entomoloke i fitopatoloke prirode. U vizuelnom smislu, na novoizgraenim parkiralitima se uoava jednolinost i odsustvo ideje u izboru vrste: Acer pseudoplatanus, Acer platanoides, Fraxinus, Platanus acerifolia i dr. Sadnice su najee iz domae proizvodnje, suvie mlade, esto nedovoljne visine ili pak prerasle iz gustog sklopa, sa deformacijama habitusa, jednom reiju nisu adekvatno rasadniki odnegovane. Time nisu ni pripremljene za funkcije koje su im namenjene. Do pre nekog vremena nisu ni adekvatno mehaniki zatiivane nakon sadnje. Na parkiralitima izgraenim ispod postojeih ulinih drvoreda, dominiraju iste one drvoredne vrste koje se sreu po svim delovima grada: Platanus acerifolia, Tilia grandifolia, T. argentea i T. parvifolia, Acer spp., prosene starosti na nivou

    gradskih drvoreda - oko 30-40 godina, i vie. To su fizioloki iscrpljena stabla, esto sa vidnim posledicama nepravilne i neblagovremene rezidbe, sa atipinim etioliranim listovima na tzv. vodenim izbojcima, sa oteenjima na kori tipa, trulei, tumora kore, sa suvim granama u kruni koje predstavljaju opasnost po parkirana vozila (sl.16). Oko njih po pravilu nema mehanike zatite stabla. Ovakvo drvee je i funkcionalno ugroeno. Nema pokazatelja da se ikada vri njihovo zalivanje ili prihranjivanje. Aeracija zemlje u kojoj rastu odrasla stabla je nemogua, kao i kod mlaih, jer nije ugraena oprema za to. Nije neobina pojava da obolelo ili suvo stablo u takvom drvoredu ostaje prisutno i po nekoliko

    godina, dok ne postane alarmantna pretnja parkiranim vozilima, a onda se zamena izvri istim onim nekolovanim i nedoraslim sadnicama, u istu zemlju. Novoposaene sadnice su u poslednje vreme, istini za volju, najee mehaniki zatiene, i u prvoj godini po sadnji se povremeno zalivaju. Oigledna je i

    Sl. 16: Mehanike ozlede

  • 2013

    83

    izloenost brojnim hemijskim agensima: na ovo drvee svakodnevno utiu izduvni gasovi vozila, na njima se taloe estice praine, ai i olova. Zemljite u kome rastu, svake zime upija industrijsku so koja se rasipa po saobraajnicama, takoe i proliveno gorivo, ulje i td. Nije primeeno da se ikada obavlja zamena bar povrinskog sloja te zemlje. Kronje se ne oroavaju. Koliko ih spere kia, toliko su oprane. Preporuena pH vrednost zemljita za ove vrste je 6 8. Usled sabijenosti i odsustva aeracije, reakcija je kiselija od dozvoljene. Na to sve se, iz nepoznatih razloga dodaje mal u enormnim koliinama koji tu ostaje dok ne satruli, uvajui u sebi nove koliine industrijske soli, i razvijajui patogene organizme. Dakle, planiranu funkciju zatite od sunca i vetra, ostvare samo primerci koji su imali sree da preive i dorastu svoje optimalne dimenzije. Poslednjih godina su na sreu sve ei primeri koji ukazuju da se ipak u ovoj oblasti neto menja na bolje. To se za sada uoava samo kod temeljnih rekonstrukcija centralnih gradskih ulica sa predvienim parkiranjem (sl. 17). Ali i tu opet sa polovinom primenom metoda i opreme koji su odavno poznati u inostranstvu. Vie sa trenutnim vizuelno-estetskim efektom, nego sa trajnim i funkcionalnim. 2. Zasena parkiranim vozilima, ili parcijalni drvored u sistemu zelenila grada Na postojeim parkinzima, a neretko i u projektnoj dokumentaciji, drveu se na parkiralitima daje samo uloga suncobrana za parkirana vozila. ak ni ako tu ulogu obavljaju na zadovoljavajui nain, ne postoji garancija da nee zasmetati neijem pokuaju da ba na to mesto parkira svog mezimca, naroito ako se projektant usudio da drvetu dodeli malo vei prostor od uobiajenog minimuma. esto zaboravljamo da je drvee na parkingu, iako naizgled u sistemu saobraaja, daleko vie od toga, veoma

    Sl. 17: Dobar primer divoreda

  • 2013

    84

    vaan deo sistema zelenila grada! Ono ima sve funkcionalne i estetske atribute kao i gradski drvoredi, a obzirom na svoje dimenzije i brojnost, spada u znaajnu kategoriju tzv. parcijalnih drvoreda. Ovakvi drvoredi, osim zasene parking mesta, imaju i dekorativnu ulogu, oplemenjuju prostor, homogenizuju vizuelno i funkcionalno razliite urbane strukture, meusobno povezuju okolno zelenilo prekinuto povrinom parkinga. Ali, pre svega, okrueno asfaltom i betonom, ovo drvee ima znaajnu ulogu mikroklimatkog regulatora, sniava visoke letnje temperature u svom okruenju, zasenjuje trotoare i peake koridore na parkinzima, uveava relativnu vlanost vazduha, redukuje stalno prisutni tzv. gradski um, sniava stepen zagaenosti, taloi na sebe estice mehanikih zagaivaa i filtrira brojne tetne gasove. Obaveza nam je da strunim i matovitim izborom vrsta drvea na parkinzima, rasporedom sadnje i nainom negovanja, omoguimo povezivanje drvoreda na parkiralitima u sistem gradskih drvoreda i dalje u sistem zelenila grada. 3. Pravilan izbor vrste greke pri izboru i posledice Kada kao strunjaci utiemo na odluku o izboru vrste za sadnju uz saobraajnice i na parkiralitima, obino se usmeravamo na funkcionalnost i estetiku. Ali hoe li, i u kojoj meri primenjena vrsta zadovoljiti naa struna oekivanja, zavisi pre svega od njenih morfolokih i fiziolokih osobina, ije poznavanje je taj kljuni alat u naim rukama, kojim bi trebalo da vladamo u donoenju pravilne odluke o izboru vrste. Naalost, puno je primera koji opisuju greke. Katkada je u pitanju nedostatak znanja, ali je ovakvo stanje ipak veinom posledica okolnosti koje volimo da nazovemo objektivnim, mada esto to nisu. Mi naalost ne moemo da se podiimo viedecenijskom analitikom odrastanja i negovanja drvoreda na povrinama koje su namenski graene za parkiralita, pa ak ni analitikom uticaja prometa i parkiranja vozila na uline drvorede ispod kojih ve godinama postoje parkinzi. Naravno, ima autora koji su o tome pisali (Anastasijevi, 2007). U zemljama sa decenijskom saobraajnom kulturom, mnogo jaom ekonomijom i visokim naunim i praktinim saznanjima iz oblasti gajenja, primene i nege drvea u urbanim sredinama (severnoevropske zemlje) izbor vrsta je utvren i potvren nauno i eksperimentalno sa intervalima zakljuivanja od 10 i 20 godina, uz visoko standardizovane mere nege. Takvi zakljuci se mogu smatrati meritornim za postupanje u svim kasnijim projektima i rekonstrukcijama.

  • 2013

    85

    U naoj praksi je izbor vrste za novoizgraena parkiralita najee uslovljen raspoloivom ponudom domaih rasadnika, a ona je skromna. U opticaju je svega nekoliko vrsta javora i jasena. Ulmus, Carpinus, Ailanthus - smo izgleda zaboravili, a uz malo mate, dala bi se pronai jo neka vrsta ili varietet. Nabavka iz inostranstva je obino finansijski limitirana, mada je ne treba iskljuiti za reprezentativne lokacije. Strategija planiranja potreba u skladu sa planiranjem urbanog razvoja gradova u Srbiji, i iz toga podsticanje rasadnike proizvodnje u tom segmentu, praktino ne postoji. Nepoznavanje ili neuvaavanje morfolokih karakteristika biljke, pogotovo korena i stabla, dovodi do projektovanja neadekvatnog prostora za rast drvea, nedovoljnih rastojanja, kao to neusaglaenost sa klimatkskim i ekolokim uslovima moe da dovede do neispunjavanja funkcije ovog drvea i njihovog propadanja. Usled izbora vrste sa neadekvatnim tipom korena, skuenog prostora, previe sabijenog i neplodnog zemljita, javlja se izdizanje korenovog sistema koji razara parking zastor, ometa parkiranje vozila i neminovno dovodi do suenja drveta. Usled korelacije korena i stabla, takav korenov sistem nije u stanju da adekvatno hrani kronju koja se degenerie, postaje atipinog izgleda, uz suenje pojedinih grana. U suprotnom smeru, u uslovima visoko zadaenog vazduha, lie zadrava na sebi naslage praine i ai, to onemoguava transpiraciju i fotosintezu, pa je proces pravilne ishrane blokiran i u tom smeru. Neophodno je orijentisati se na vrste iliastog i srcastog korena, a izbegavati koren tanjiraste forme, sa snanim povrinskim grananjem. U uslovima visoke zagaenosti izbegavati vrste sa irokim listom, pogotovo ne maljavim. Generalno, na parkiralitima nije dozvoljeno saditi vrste koje: imaju periodina luenja agresivnih i lepljivih materija, imaju trnovito granje, plodonose vrste plodove koji ometaju kretanje vozila i ljudi, plodonose sone plodove koji prljaju zastor, trule i ire neprijatne mirise. Neophodno je izbor vrste prilagoditi ekspoziciji, i u skladu s tim, uz uvaavanje zasene koju prave okolni objekti, pozicionirati drvored na parkingu. Preporuuju se vrste srednje visine, brzog rasta, kao i sa to viim stepnom otpornosti prema bolestima, tetoinama, mrazu i snegolomu. Vrste gradskih parkiralita treba da budu efikasne u ostvarenju svojih namena, a usklaene sa uslovima sredine, saobraaja, parkiranja, kao i sa dizajnom mobilijara na parkiralitu. 4. Odnos prema drveu u tehnologiji rekonstrukcije i izgradnje parkiralita

  • 2013

    86

    Ovde je re o znaajnim elementima koji bi morali biti uvaeni pri projektovanju i izvoenju, kako radova rekonstrukcije, tako i izgradnje novih parkiralita. Za postupanje sa zateenim stablima na parkiralitu u momentu rekonstrukcije, moraju postojati dobro utemeljeni razlozi. Ona se ili trajno uklanjaju, uklanjaju radi zamene novim, ili se zadravaju na mestu na kome su se zatekla. Razlozi za uklanjanje mogu biti: prevelika gustina sadnje u odnosu na normative organizacije saobraaja na parkiralitu, starost drveta ili nivo oboljenja koji bitno umanjuju njegovu vitalnost i funkcionalnost, eventualno vrsta koja ugroava bezbednost vozila, prevelike dimenzije debla, povrinski korenov sistem koji trajno deformie zastor. U ovim sluajevima se postupa po proceduri kao za uklanjanje bilo kog drveta u urbanoj sredini, uklanjanje se obavlja struno, adekvatnom opremom i angaovanjem strune radne snage, uklanja se i najvei deo korenovog sistema, a nastala upljina se ispunjava zemljom i peskom uz sabijanje, kako ne bi dolo do sleganja tla u kasnijem periodu. Ako se reenje postie zamenom vrste, onda se ona sprovodi kvalitetnim, kolovanim sadnim materijalom, po svim standardima sadnje, uz korienje strunih analiza uslova sredine pri kojima se sadnja vri. U skladu sa veliinom parkiralita, brojem i rasporedom stabala, zamena vrste se sprovodi delimino ili potpuno.

    Ovde je svakako od izuzetnog znaaja postojanje strategije planske proizvodnje kvalitetnog sadnog materijala. Na stablima koja se zadravaju, preduzimaju se mere sanitarnog i estetskog orezivanja kronje, hemijske zatite. Neophodno je predvideti zatitu prostora oko stabala u skladu sa normativom, zatititi tzv. kritinu zonu korena, a pri eventualnim promenama nivelacije i kota okolnih zastora, nipoto ne ostaviti povrinski deo korena preseen i ogoljen nad zemljom. Osim to je estetski

    nedopustivo, to je suguran nain za brzo skraenje ivota drveta. Sva stabla treba obuhvatiti sistemom zalivanja, aeracije i prihrane. Stari ulini drvored ispod koga se organizuje parkiranje vozila, mora se tretirati kao struktura koja trajno ostaje prisutna na tom mestu sa svim svijim atributima,

    Sl.18: Standard za sadnu jamu

  • 2013

    87

    dakle: promenom dimenzija, rastom u visinu, uveanjem prenika debla i kronje, aktivnou korenovog sistema, potrebom za vodom u zemljitu, hranljivim materijama, aeracijom. Pravilna rekonstrukcija mora da u tehniko-tehnolokom smislu adekvatno uvai eventualno luenje tenih, najee lepljivih materija, opadanje lia, ploda - sve okolnosti. Broj parking mesta mora biti prilagoen raspoloivim rastojanjima, a stabla moraju dobiti adekvatnu mehaniku zatitu. U situaciji kada postoji mogunost da se pri projektovanju i izgradnji novih parkiralita primene sva poznata i izvodljiva tehniko-tehnoloka reenja, teko je shvatiti zbog ega ova oblast do sada kod nas nije standardizovana i zakonski vre regulisana. Sreom, na pripremi standarda se radi, oba Udruenja su u tome vrlo aktivna, i rezultat e svakako ubrzo biti vidljiv u praksi. 5. Standardi uticaj otsustva njihove primene Trenutno stanje drvoreda na gradskim parkiralitima se u najveoj meri mora shvatiti kao nasleeno stanje, jer to zaista i jeste. teta je to ovim nasleem nismo u mogunosti da se diimo, kao neim drugim, pogotovo to ono potie iz perioda koji je ekonomski omoguavao da se uspostave principi sadnje i nege ovog drvea na nain koji bi smo sada jednostavno sledili, uz praenje strunih inovacija. Standarde o parkiranju vozila smo prihvatili i trudimo se da ih sprovodimo. udnovato je da teko neprihvatamo lako dostupne i proverene principa rada i strunih saznanja u ovoj oblasti, ime izazivamo tetu i u funkcionalnom, i u estetskom, i u ekonomskom smislu. U svetu postoje vrlo dobro utemeljeni standardi proizvodnje drvorednih sadnica, standardi sadnje, i standardi nege. Standardima proizvodnje odgovarajueg sadnog materijala regulisano je, izmeu ostalog, da drvoredna sadnica mora biti Sl. 19: Sadnja drvoreda

  • 2013

    88

    zdrava, ne mlaa od 8 godina, ne nia od 3,5 m, visine debla bez grananja namanje do 2,5m, karakteristinog habitusa, dekorativnih svojstava, pravilno oblikovanog korena i kronje i td. Standardima sadnje je regulisana problematika pozicije stabla u odnosu na okolne objekte i infrastrukturu, dimenzija sadne jame, fizikih i hemijskih osobina zemljinog supstrata, slojeva supstrata, ali takoe i ankerovanja busena i stabla, ugradnje sistema za zalivanje, prihranu i aeraciju zone korena, mehaniku zatitu stabla, posebno u zoni u kojoj su izloena oteenjima pri kretanju vozila (sl. 18 i 19). Obavezna je zatita tzv. kritine zone korena koja je u srazmeri sa optimalnim dimenzijama i formnom korena odrasle jedinke. Zamena supstrata u sadnoj jami se vri do dubine od 1,5m, a korenu mlade sadnice se obezbeuje zona slobodnog rasta do optimalnih 12 m3. Ako je u konkretnoj situaciji nemogue zadovoljiti neke od ovih sutinskih elemenata, ispravnije je odustati od sadnje stabala na konkretnom mestu. Tako se izbegavaju nepotrebne investicije, spreava sigurna teta u kasnijem periodu i to bi smo mi rekli: ne puca bruka! Izuzetno je vano kroz projektnu dokumentaciju predvideti sve potrebne instalacije, konstrukcijom oko stabla i ispod ploika u branjenoj zoni, obezbediti zatitu od neiste amosferske vode, raznih otpadnih tenosti, indistrijske soli. Tanim predraunom sve ove trokove treba struno predoiti investitoru, kako ne bi dolo do toga da se projektovano i izvedeno stanje razlikuju u sutinskim elementima. Ako je sve ovo, i mnogo vie od toga, regulisano preciznim standardima i uputstvima, jasno je koliko je jednostavna njihova primena. 6. Specifinosti mera nege i zatite Obzirom da smo svi ovde uglavnom kolege, najvei deo ovoga o emu sam govorio vam je svakako poznat, nekima i vie od toga. Tako da bih o merama nege i zatite praktino eleo samo da nas sve podsetim. Uz uslov da je sve to je prethodno navedeno uinjeno na optimalan nain, na merama nege i zatite je da obezbede pravilan razvoj i pun estetski i funkcionalni efekat posaenih sadnica.

  • 2013

    89

    Ovo drvee je, za razliku od parkovskog, izloeno poveanim zagaenjima tla i vazduha, poveanoj insolaciji, veim dnevnim temperaturnim razlikama, mehanikim oteenjima. Njihova vitalnost je permanentno ugroena, pa su podlonija entomolokim i fitopatolokim oboljenjima. Njima je potrebna intenzivna i pravovremena nega: obezbeenje optimalne koliine vode, na godinjem nuvou i po 200 lit/m2, efikasna aeracija zemljita, prihrana, oroavanje (bukvalno pranje kronje) u zavisnosti od stepena zagaenja vazduha, ali bar 2-3 puta tokom vegetacije, odnosno letnjeg perioda. Takoe i pravovremeno i struno orezivanje kronje, sa obaveznom zatitom svih preseka veih od 3 cm2. Mehanika zatita drvea se postie strunim ankerovanjem busena i stabla, metalnom oblogom do visine oko 2 m kod mlaih sadnica i raznovrsnim tipovima branika kod odraslih stabala. Oni se vrlo efikasno mogu upotrebiti i kao nadzemna dekorativna oduka cevi za aeraciju zemljita. Ipak, kad god je to mogue, drvored treba pozicionirati van domaaja vozila, postaviti ga obodom parkinga po liniji peakih komunikacija, ili kroz linearna zelena ostrva du nizova parking mesta. Zatita zdravlja stabala na parkinzima je neophodna, i podrazumeva znatno ei nadzor nego na parkovskim povrinama. Potrebni su redovni struni pregledati na tetoine i patogene organizme da bi se na vreme eliminisali uzronici koji ugroavaju njihovo dobro zdravstveno stanje. Mere prevencije i eventualne sanacije se utvruju na osnovu obavezne strune procene. Vredi se potruditi oko zatite ovih, i svih drugih stabala koja nas okruuju. Imamo za koga da ih sauvamo! Literatura

    1. Anastasijevi N., Podizanje i negovanje zelenih povrina, Beograd, 2007. 2. Anastasijevi N. i Anastasijevi V., Funkcionalnost zelenih povrina

    Beograda, Beograd, 2012. 3. Harris C.W., Dines N.T., Standards for landscape anchitecture, USA, 1988. 4. Crowther G. i ostali, Traffic in towns, London, 1963. 5. Neufert E., Arhitektonsko projektovanje, 1974. 6. Vujkovi Lj., Neak M., Vujii D., Tehnika pejzanog projektovanja,

    Beograd, 2003. 7. Bunuevac T., Obrada slobodnih zelenih povrina u regionu i naselju,

    Beograd

  • 2013

    90

    AGROUNIK D.O.O. - MIKROBIOLOKO UBRIVO SLAVOL

    Sneana Tadi, dipl.in. AGROUNIK d.o.o, Krnjeevaka bb, imanovci

    e-pota: [email protected]

    Kompanija AGROUNIK osnovana je 2002. godine od strane Prof.dr Sneane orevi i kod Ministarstva za nauku i tehnoloki razvoj registrovana kao razvojno-proizvodni centar. Agrounik se bavi istraivanjima u biotehnikim naukama i to u oblasti primene biopreparata u poljoprivrednoj i rasadniarskoj proizvodnji. Kao rezultat viegodinjeg nauno - istraivakog rada, 2005.godine zapoeta je industrijska proizvodnja biopreparata SLAVOL, po recepturi Prof.dr Sneane orevi. Sloganom ,,od laboratorije do njive,, AGROUNIK povezuje nauno-istraivaki rad, proizvodnju i prodaju, to ga ini jedinstvenim na tritu Srbije. Nauno - istraivak rad AGROUNIK ostvaruje preko projekta Ministarstva za nauku i tehnoloki razvoj, Ministarstva poljoprivrede u saradnji sa Poljoprivrednim fakultetom u Zemunu, Poljoprivrednim fakultetom u Novom Sadu, Agronomskim fakultetom u aku, Institutom za povrtarstvo u Smederevskoj Palanci, Institutom za voarstvo u aku, Poljoprivrednim fakultetom u Podgorici i Skoplju, Poljoprivrednim institutom u Osijeku, kao i sa brojnim poljoprivrednim strunim slubama u Srbiji. AGROUNIK uestvuje u velikom broju naunih projekata koji imaju za cilj proirenje primene SLAVOL-a u proizvodnji razliitih biljnih vrsta sa aspekta odreivanja optimalne koliine, vremena i naina primene. Takoe deo istraivanja je usmeren ka stvaranju i ispitivanju novih aktivnih materija na bazi mikroorganizama i njihovih produkata. U toku je izrada est doktorskih disertacija u kojima se ispituje SLAVOL. Dobijeni rezultati ispitivanja publikuju se u naunim asopisima kod nas i u svetu.

  • 2013

    91

    Proizvodnja SLAVOL-a obavlja se u industrijskoj zoni imanovci pored Beograda u proizvodnoj hali na 2100 m. U okviru hale nalaze se i laboratorije za mikrobiologiju i ispitivanje zemljita. Uporedo sa aktivnostima vezanim za nauni rad AGROUNIK je investirao u ljudske resurse. U kompaniji je zaposleno 10 inenjera poljoprivrede, koji kao regionalni menaderi uestvuju na sajmovima, seminarima i strunim skupovima. Prodaja SLAVOL-a se svake godine poveava zbog ega su viestruko poveani kapaciteti proizvodnje. Zbog poveane potranje za SLAVOLO-om u Hrvatskoj, Agrounik je otvorio preduzee u Vukovaru, AGRO-NIKA. Pored Srbije i Hrvatske, SLAVOL se izvozi u Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Grku, Crnu Goru kao i Dansku i Tursku.

    BIOFERTILIZATORI BIOFERTILIZATORI predstavljaju mikrobioloke preparate koji sadre mikroorganizme i produkte njihovog metabolizma. Mikroorganizmi predstavljaju bakterije azotofiksatore i fosfomineralizatore i produkte njihovog metabolizma auksinsku aktivnost i indol-siretnu kiselinu. BIOFERTILIZATORI koji se proizvode u kompaniji AGROUNIK su SLAVOL, SLAVOL S, SLAVOL VVL i UNIKER. Prvi proizvod iz asortimana kompanije AGROUNIK je SLAVOL, koji predstavlja prirodno bio-organsko ubrivo koje sadri bakterije, prirodne vitamine i stimulatore rasta. U SLAVOL-u se nalaze asocijativne bakterije koje su izolovane sa povrine korena. One pripadaju grupi mikoroorganizama koji pospeuju rast biljaka i pomau im u ishrani ako to organska i teko rastvorljiva jedinjenja prevode u pristupane oblike i direktno na korenovom sistemu predaju biljkama. SLAVOL je potpuno prirodan proizvod, u njemu nema nikakvih hemijskih dodataka tako da on svoju primenu pronalazi kako u tradicionalnoj tako i u organskoj proljoprivredi. Pozitivan uticaj SLAVOL-a na biljke ogleda se u sledeim karakteristikama: SLAVOL - pospeuje klijanje, nicanje i rast biljaka; poveava aktivnost korenovog sistema; poveava lisnu masu i aktivnost fotosinteze; SLAVOL utie na ishranu biljaka azotom, fosforom, kalijumom i mikroelementima; dovodi do poveanja prinosa od 10-25 %;

  • 2013

    92

    SLAVOL utie na plodnost zemljita time to poveav