9.devizni tečaj i

1

MEĐUNARODNA EKONOMIJA

Seminar: Devizni tečaj i devizno tržište I

Obvezna literatura: A.Babić, M.Babić: ”Međunarodna ekonomija”, VI. Izdanje 259. - 317. str.

2

Pregled seminara:

Definicija deviznog tečajaNotiranje deviznog tečajaHedgingDevizna arbitražaDevizne špekulacijePitalice

3

Definicija deviznog tečaja

Cijena jedne jedinice stranog novca izražena u jedinicama domaćeg novca odnosno koliko

jedinica domaćeg novca treba dati za 1 jedinicu stranog novca.

4

Notiranje tečaja

Tečaj se može notirati:

direktno (jedinica domaćeg novca po jedinici stranog novca)

indirektno (jedinica stranog novca po jedinici domaćeg novca)

5

Notiranje tečaja

Direktno notiranje - jedinica domaćeg novca po jedinici stranog novca

R = (HRK/€) = HRK 7,26 (tečaj eura)

Indirektno notiranje - jedinica stranog novca po jedinici domaćeg novca (V.Britanija)

1/R = (€ /HRK) = € 0,1377 (tečaj eura)

6

Primjeri označavanja valuta

8

Sustavi deviznih tečajeva

Vezani (fiksni) za

Fluktuirajući

Zlato Pojedinu valutu (USD, JAP, EUR)Skup valuta (SDR)

SamostalnoGrupno (EMS)Puzanje prema indikatorima

9

Terminologija pojmova

Fluktuirajući (fleksibilni) tečaj:Nominalna deprecijacija

Nominalna aprecijacija

Realna deprecijacija

Realna aprecijacija

Fiksni tečaj:Devalvacija

Revalvacija

10

ISTOFluktuirajući tečaj

Cijena strane valute u

kunama raste

(strana valutaaprecira)

Cijena strane valute u

kunama pada

(strana valutadeprecira)

Cijena kuneu stranoj

valuti raste

(kuna aprecira)

Cijena kuneu stranoj

valuti pada

(kuna deprecira)

Terminologija pojmova aprecijacija i deprecijacija

11

Tečajna lista HNB-a

BID OFFER

izvor: HNB

12

Razlikovanje pojmova bid i offer

BID rate (kupovni tečaj) - onaj po kojem banka želi kupiti jednu jedinicu neke valute

OFFER rate (prodajni tečaj) - onaj po kojem banka želi prodati jednu jedinicu valute

Razlika između ta dva tečaja je SPREAD (zarada banke)

EUR 1 7,445299 7,467702 7,490105

SPREAD= OFFER-BID=7,490105-7,445299=0,044806

BID OFFER

13

Tečajna politika HNB-a

Upravljano plivajući tečajni sustavTečaj se određuje na deviznom tržištu djelovanjem

ponude i potražnjeSredišnja banka intervenira na deviznom tržištu

14

Indeks nominalnog tečaja kune prema euru i američkom dolaru (2001.=100)

izvor: HNB

15

Indeks realnog efektivnog tečaja kune

izvor: HNB

16

FOREX (ForeignExchangeMarket)

Globalno (svjetsko) tržište devizama

Sudionici u razmjeni su centralne banke, devizni špekulatori, multinacionalne korporacije, države i druge financijske institucije

17


Dnevni volumen trgovine preko $3.210 milijardi (2007.)

Izvor: www.wikipedia.org.

Dnevni volumen trgovine na Forexu (prosjek)

mlrd. $

18


0%5%

10%15%20%25%30%35%

Udio devizne trgovine na Forex-u (2007.)

Izvor: BIS; obrada autora

19

Formiranje deviznog tečajaS

R=HRK/$ (tečaj dolara)

Kun

ska

cije

na d

olar

a (H

RK

/$)

6

3

Dolaraprecira

Dolardeprecira

$Q

$

HRKR

D

1QQ

1S

20

Formiranje deviznog tečajaS

Kun

ska

cije

na d

olar

a (H

RK

/$)

9

6

Dolaraprecira

Dolardeprecira

$Q

$

HRKR

1D

D

1QQ

R=HRK/$ (tečaj dolara)

21

Primjeri za vježbu

1. Grafički prikažite i opišite kako navedene transakcije (debitne ili kreditne) u bilanci plaćanja utječu na formiranje deviznog tečaja eura u japanskom gospodarstvu:

a) Korištenje usluga turizma od strane japanskih rezidenata u Europi

b) Privatni transferi rezidenata EU u Japan

22

Promptni i terminski tečaj

Promptni tečaj (SPOT) - tečaj koji se izvršava u roku do dva,tri dana

Terminski tečaj (FORWARD) – tečaj koji se dogovara sada za izvršenje određenog dana u budućnosti (1, 3 ili 6 mjeseci)

0,2$€/$ S

40,0€90$/€ F

spot tečaj eura

terminski (forward) tečaj dolara

23

Pokrivanje tečajnog rizika (hedging)

Hedging (njem. Hedge) je poslovno-financijska strategija izbjegavanja ili umanjenja nastupa rizika, tj. gubitka, kod jedne operacije, poduzimanjem druge operacije

Pokrivanje tečajnog rizika (hedging) se odvija na promptnom i terminskom tržištu

Pokrivanje tečajnog rizika postoji kada tečajevi fluktuiraju te se poslovni subjekti žele zaštititi od promjene tečaja

24

Pretpostavimo da je spot tečaj eura $2,00 dok je tromjesečni terminski tečaj $2,02.

a) Kako će se američki uvoznik osigurati od deviznog rizika (aprecijacije eura) ako treba platiti €10.000 za 3 mjeseca? (trenutno je nelikvidan)

b) Što će se dogoditi ako ne hedgira te spot tečaj eura za 3 mjeseca poraste na $2,22? Padne na $1,95?

25

a) Američki uvoznik može hedgirati tako da kupi €10.000 na terminskom tržištu po $2,02. On svjesno gubi $0,02 po €1 (ukupno $200). Nakon 3 mjeseca plaća $20.200 te dobiva €10.000 za plaćanje uvoza.

b) Ako ne hedgira te ako je spot tečaj S90=$2,22, mora platiti $22.200 ili $2.000 više nego da je hedgirao. S druge strane, ako spot padne na S90=$1,95, morat će platiti samo $19.500 za 3 mjeseca te će zaraditi $700 više nego da je hedgirao.

26

Devizna špekulacija

Devizna špekulacija - namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tržištu (promptnom i terminskom) kako bi se zaradilo na promjeni tečaja

Špekulacije na terminskom tržištu mogu biti:

- stabilizirajuće

- destabilizirajuće

27

Devizna špekulacija (primjer)

Pretpostavimo da je terminski tečaj za 3 mjeseca $/€=2,0. Špekulator očekuje da će spot tečaj za 3 mjeseca biti $/€=2,05. a) Kako će špekulirati ako posjeduje $200.000 te koliku zaradu će ostvariti ako mu se predviđanja ostvare?

b) Ako mu se predviđanja ne ostvare te spot tečaj za 3 mjeseca padne na $/€=1,98 koliko će izgubiti?

28

a) Špekulant će poduzeti dugu poziciju na terminskom tržištu te će kupiti €100.000. Nakon 3 mjeseca će prodati na spot tržištu eure za dolare te će zaraditi ($205.000-$200.000) $5.000.

b) Ako spot tečaj eura padne izgubiti će $2.000.

29

Devizna arbitraža

Devizna arbitraža je istovremeno kupovanje i prodavanje iste devize na različitim deviznim tržištima i uz različite cijene (tečaj)

30

Devizna arbitraža (primjer)

New York Frankfurt Tokio

BID OFFER

$/€= 2,0 2,05

BID OFFER

$/€= 2,06 2,10

BID OFFER

$/€= 2,04 2,09

1. U ulozi ste arbitražera, posjedujete dolare. Arbitrirajte u sljedećem slučaju! Pretpostavka je da nema transakcijskih troškova.

31

Kupit ćemo u New Yorku eure po 2,05, te ćemo prodati u Tokyu eure za dolare po 2,06. Na taj način zaradit ćemo 1 cent po prodanom euru.

33

1. Devizni tečaj je jednak na svim dijelovima deviznog tržišta zahvaljujući:

a) deviznoj arbitraži

b) kamatnoj arbitraži

c) špekulacijama

d) hedgingu

34

2. Pokrivanje tečajnog rizika u terminskim i spot transakcijama nazivamo:

a) Hedging

b) Devizna arbitraža

c) Devizna špekulacija

d) Terminski posao

35

3. Namjerno nepokrivanje deviznog rizika na deviznom tržištu radi zarade na promjeni u tečajevima: karakterizira:

a) Kamatni paritet

b) Kamatnu arbitražu

c) Deviznu arbitražu

d) Deviznu špekulaciju

36

4. Promjena s $/€=2 na $/€=1,9 pri fluktuirajućem deviznom tečaju predstavlja:

a) Deprecijaciju dolara

b) Aprecijaciju dolara

c) Aprecijaciju eura

d) Ništa od navedenog

37

5. Arbitrirajte u sljedećem slučaju ako posjedujete eure!

New York Frankfurt Tokio

BID OFFER

€/$=0,49 0,51

BID OFFER

0,51 0,53

BID OFFER

0,48 0,50

38

6. Ako potražnja za funtom u USA poraste pod fleksibilnim deviznim tečajem:

a) Dolar deprecira

b) Funta deprecira

c) Dolar aprecira


39

7. Ako je ugovorom izvršenje predviđeno na određeni dan u budućnosti kažemo da je riječ o

a) Futures ugovoru

b) Spot poslu

c) Terminskom poslu


40

8. Ako za jednu jedinicu domaće valute treba dati 0,5 jedinica strane valute riječ je o

a) Direktnom notiranju

b) Indirektnom notiranju

c) Unakrsnom notiranju

d) Pozitivnom notiranju

41

9. Ako Coca-Cola košta $1 u SAD-u i 0.75 eura u Francuskoj, tada

a) Ne vrijedi zakon jedne cijeneb) Ako vrijedi zakon jedne cijene, jedan euro vrijedi

$1.33c) Ako vrijedi zakon jedne cijene, jedan euro vrijedi

$0.75d) Ako vrijedi zakon jedne cijene, jedan euro vrijedi

$1

42

10. Kupoprodaja vrijednosnih papira u svoje ime i za svoj račun karakteristika je

a) Brokera

b) Dilera

c) Arbitražera

d) Sve navedeno

9.devizni tečaj i

Documents