UNIVERZITET U SARAJEVUFAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

ODSJEK: SaobraćajSMJER: Željeznički saobraćajPREDMET: Transport i okoliš

------- KARTA BUKE --------seminarski rad-

Kandidat: Mentor:Admir Trumić 6405 V. Prof. dr. Osman Lindov

Sarajevo, decembar 2012.

Sadržaj:1 Uvod....................................................................................................................................................3

2 Izrada karte buke.................................................................................................................................4

2.1 Europska direktiva......................................................................................................................4

2.2 Zakon o zaštiti od buke Kantona Sarajevo.................................................................................4

2.3 Postupak izrade karte buke.........................................................................................................5

3 Elementi i način izrade karte buke......................................................................................................7

3.1 Strateška karta buke....................................................................................................................7

3.2 Konfliktne karte buke.................................................................................................................8

3.3 Akcijski planovi........................................................................................................................10

4 Metode ocjenjivanja..........................................................................................................................10

5 Izrada modela i sadržaj karte buke....................................................................................................11

6 Zaključak...........................................................................................................................................14

7 Literatura...........................................................................................................................................15

2

1 Uvod

Karta buke definira se kao prikaz postojećeg i/ili predviđenog stanja imisije buke na promatranom području, izraženog usklađenim pokazateljima buke Lden (ekvivalentna razina buke za razdoblje dan, večer i noć) i Lnight (ekvivalentna razina buke za noć), akustičkim veličinama za opis buke okoliša, povezanim s učincima buke štetnim za ljudsko zdravlje.

Osnovni su razlozi izrade karata buke:1. odgovornost prema zajednici,2. uspostava sustava upravljanja bukom okoliša,3. uspostavljanje zaštite od buke kao sastavnog elementa prostorno-planske

dokumentacije,4. zdravlje građana.

Utiecaj buke okoliša na zdravlje ljudi i kvalitet života te teškoće pri dosadašnjim procesima izrade karata buke potakle su Europsku komisiju na donošenje Direktive o procjenjivanju i upravljanju bukom u okolišu – END (Environmental Noise Directive 2002/49/EC), koja je stupila na snagu u junu 2002. godine, a prema kojoj su države članice EU, kao i države koje to namjeravaju postati, obvezne izraditi strateške karte buke glavnih cesta, željeznica, zračnih luka i velikih urbanih središta.

Države koje teže integraciji u EU bi trebale preporuke END-a ugraditi u Zakon o zaštiti od buke , u kojem su propisani izrada karata buke, utvrđivanje kritičnih područja i donošenje akcijskih planova radi smanjenja buke na mjestima na kojima su premašene dopuštene vrijednosti razina buke. Do danas se u Bosni i Hercegovini problemu buke nije posvećivalo dovoljno pažnje. Nema sistemskog praćenja buke u okolišu ni procjene utjecaja buke na zdravlje ljudi, a trenutno nisu dostupni ni sistematizirani podaci o izmjerenim razinama buke. Prema iskustvima država članica EU, najveće su teškoće na početku procesa izrade karata buke dugotrajno i skupo prikupljanje i obrada podataka, zatim nedovoljna količina dostupnih podataka, njihova velika raspršenost i različiti vidovi prikaza.

3

2 Izrada karte buke

U većini država članica EU izrada karata buke započela je 70-ih godina prošlog stoljeća, ali zbog tehničkih ograničenja i razlika u primjenjivanim metodama proračuna svaki je proces izrade bio jedinstven, zbog čega nije postojala mogućnost međusobne usporedbe karata bukei uspostavljanja jedinstvene zaštite od buke na razin Unije. Nakon donošenja Direktive oprocjenjivanju i upravljanju bukom u okolišu – END (Environmental Noise Directive 2002/49/EC) u državama članicama EU intenziviran je proces izrade karata buke. Treba reći da će zasigurno proći još dosta vremena do potpune primjene preporuka END-a, odnosno potpune mogućnosti usporedbe rezultata vezanih za podatke izražene u kartama buke.

2.1 Europska direktiva

Karta buke je osnovni dokument o zaštiti od buke a na osnovu smjernice Evropske zajednice 2002/49/EC, uspostavlja sistem upravljanja bukom. Osnovni cilj smjernice 2002/49/EC jeste postaviti sistem upravljanja bukom okoliša u cilju smanjivanja štetnog uticaja previsokih nivoa buke okoliša na ljude. Za postizanje ovog cilja obavezna je provedba sledećih mjera:

kroz instrument karata buke potrebno je definisati i ocijeniti ukupnu izloženost građana buci okoliša

usvojiti akcijske planove s ciljem prevencije i snižavanja prekomjernih nivoa buke okoliša, gdje je kartom buke ukazano na moguće štetne utjecaje buke na okoliš i zdravlje,

osigurati da podaci o izloženosti prekomjernoj buci i njenom štetnom učinku budu dostupni javnosti.1

2.2 Zakon o zaštiti od buke Kantona Sarajevo

Imajući u vidu značaj zaštite od buke, Skupština Kantona Sarajevo je 1999.godine donijela Zakon o zaštiti od buke. Primjenom odredaba Zakona o zaštiti od buke iz 1999.godine došlo se do određenih iskustava, na osnovu kojih su uočene smetnje za efikasnije provođenje Zakona, te je u tom smislu donesen 2007.godine novi Zakon. Ova materija do sada nije bila zakonski regulisana na nivou Federacije BiH, ali se zbog ukazane potrebe nedavno pristupilo pripremi Nacrta zakona, koji je upućen u parlamentarnu proceduru od strane Federalnog ministarstva okoliša i turizma. Zakonom o zaštiti od buke (“Službene novine Kantona Sarajevo” broj 26/07) utvrđuju se dozvoljeni nivoi buke, mjere zaštite od buke i način mjerenja buke; granični nivoi buke usklađeni sa namjenom prostora i vremenom dana, tako da ne ugrožavaju život i rad ljudi, a posebno njihovo zdravlje; nadzor nad provođenjem ovog zakona, kao i druga pitanja od značaja za zaštitu od buke.

Osnovni ciljevi koji se trebaju postići Zakonom su redovno praćenje i kontrola nivoa buke, sprečavanje nastajanje buke, smanjenje broja izvora buke, kontrola namjene prostora,

1 V. Prof. Dr. Osman Lindov, „Transport i okoliš –skripta predavanja-„ Sarajevo, 2009.

bolja zvučna izolacija, zabrana rada za sve izvore buke koji prelaze dozvoljene vrijednosti, ograničavanje rada izvora buke tokom noći.2

Kantonalni, gradski i općinski organi uprave, nadležni su za poslove prostornog planiranja, u okviru svoje nadležnosti, osiguravaju izradu karte buke za utvrđivanje i praćenje nivoa buke.

2.3 Postupak izrade karte buke

Proces izrade karte buke započinje odabirom metode određivanja razina buke: metode izravnog mjerenja, metode proračuna ili njihove kombinacije, a završava proračunom imisijskih razina buke ili usklađenih pokazatelja buke te broja stanovnika izloženih prekomjernim razinama buke3. Karakteristika metode izravnog mjerenja (monitoring) jest da se mjerenja provode u pravilnim vremenskim intervalima i prema prethodno utvrđenim pravilima. Metoda izravnog mjerenja primjenjuje se kada se kartom buke želi prikazati postojeće stanje u prostoru ili u slučaju konstantnog izvora buke tijekom vremena. Metoda proračuna se, uz primjenu izmjerenih ili proračunatih podataka i određenog modela širenja zvuka (modeliranje), primjenjuje u sljedećim slučajevima:

ako se mjerenjem ne mogu potanko odrediti razine buke zbog znatnoga utjecajapozadinske buke,

za predviđanje razine buke na nekom području, usporedbi alternativnih planova razvoja s akcijskim planovima za smanjenje buke na

nekom području, izradi karata buke na kojima su razine buke prikazane izofonom te u slučaju

ograničenog pristupa mjernome mjestu.

Preporuka END-a je primjena modeliranja u izradi karata buke, ali dosadašnje iskustvo država članica EU pokazalo je da je tačnost karata buke dobivenih kombinacijom izravnog mjerenja i proračunskih modela veća od tačnosti karata buke dobivenih isključivo modeliranjem.

Projektom HARMONOISE stvoren je temelj opće metode proračuna razine buke i to razdvajanjem izvora buke od širenja buke, pri čemu model izvora služi za procjenu jakosti zvuka emitiranog od strane promatranog izvora, dok model širenja služi za procjenu ekvivalentnih razina buke u određenim tačkama imisije (na temelju ukupnih istovrijednih razina buke proračunavaju se usklađeni pokazatelji buke).

Postupak proračuna podrazumijeva prikupljanje i obradu velike količine podataka koji se dijele na ulazne parametre emisije i širenja te podatke o imisiji. Kvaliteta proračuna buke uveliko ovisi o kvaliteti pripreme tih podataka te o trudu uloženom za dobivanje tačnog prikaza situacije opisivane proračunom.

2 http://mpz.ks.gov.ba/node/15823 European Environment Agency: State of the art of noise mapping in Europe, Internal report, 2005

5

Slika 1. Šema procesa izrade karata buke modeliranjem na primjeru cestovnog izvora buke4

Količina i zahtijevana preciznost ulaznih podataka proračuna ovisi o potrebnoj razini detaljnosti prikaza problema buke na nekom području. Pri preciznim proračunima razina buke primjenjuju se podaci visoke razine detaljnosti kao što su karakteristike tla i utjecaj vodenih površina.

Pri manje preciznim proračunima, koji se provode za primjerice, procjenjivanje utjecaja budućih prometnica na razine buke, osim detaljnih podatka karakterističnih za promatrano područje (podaci o prometnom toku i geometriji prostora) primjenjuju se i određene zadane vrijednosti (na pr. meteorološki podaci). Pri izradi strateških karata buke i akcijskih planova, radi pojednostavljivanja i skraćivanja proračuna, mogu se primjenjivatiopćeniti, manje precizni podaci o prometu te pojednostavljena geometrija prostora.

4 European Environment Agency: State of the art of noise mapping in Europe, Internal report, 2005

6

3 Elementi i način izrade karte buke

Karta buke je sastavni dio informacionog sistema zaštite okoliša i predstavlja stručnu podlogu za izradu prostornih planova, a definira se kao prikaz postojedih i predviđenih nivoa imisija buke na svim mjestima unutar promatranog područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Karta buke kao osnovni element sistema zaštite od buke jest podloga za međusobnu suradnju svih učesnika na provođenju zaštite od buke prilikom:

izrade procjena o utjecaju na okoliš, izrade prostornih planova, određivanja posebnih uvjeta gradnje u smislu zaštite od buke zgrada, određivanja granica tihih zona, utvrđivanja zona osjetljivosti na buku, određivanja broja stanovnika izloženih prekomjernim nivoima buke, pradenja broja stanova izloženih prekomjernim nivoima buke, pradenja broja stanova s posebnom zvučnom izolacijom, izrade akcijskih planova za područja na kojima je u karti buke utvrđeno prekomjerno

izlaganje stanovništva određenim nivoima buke.

Za izradu strateških karata buke koriste se indikator buke za dan-večer-nod Lden i indikator nodne buke Lnight izraženi u dB(A). Indikatori buke i položaj ocjenskih tačaka indikatora određuje se Pravilnikom. Za akustičko planiranje i određivanje područja zaštita od buke pored navedenih indikatora buke koriste se i indikator dnevne buke Lday i indikator večernje buke Levening.

3.1 Strateška karta buke

Strateške karte buke su karte buke koje obuhvadaju samo jedan određeni izvor buke tj. cestovni, željeznički, zračni saobradaj i industriju, uključujudi i vodni saobradaj zajedno s pripadajudom infrastrukturom te objekte za sport i rekreaciju itd. Strateška karta buke izrađuje se za vremenska razdoblja “dan”, “nod” i “dan-večer-nod”. Strateška karta buke izrađuju se pomodu računaskog programa. Računarski program mora omogudavati proračun nivoa buke pomodu normi Pravilnika i mora biti izrađen u skladu sa zahtjevima norme Nordtest Method »Framework for the Verification of Environmental Noise Calculation Software«, (»Okvir za provjeru programskih paketa za proračun buke okoliša«), ACOU 107 (2001) ili DIN 45687 »Quality criteria for acoustic calculation software«, (»Kriteriji kvalitete za akustičke računalne programske pakete«).

Strateška karta buke sastoji se od tekstualnoga i grafičkoga dijela. Tekstualni dio strateške karte buke naseljenih područja sadrži najmanje:

sažet opis područja izrade karte buke (lokacija, veličina, broj stanovnika), opis mjera i programa zaštite od buke koji su se provodili u zadnjih 10 godina ili su u

toku, metode upotrebljene za izradu strateške karte buke, popis podataka s kojima je izrađen akustički model izvora buke, popis meteoroloških podataka, procijenjeni broj ljudi.

7

Tekstualni dio strateške karte buke glavnih cesta, glavnih željezničkih pruga i glavnih zračnih luka sadrži najmanje:

opći opis cesta, željeznica ili zračnih luka uključujudi najmanje lokaciju, veličinu i podatke o saobraćaju iz relevantne godine,

opis okoline naseljenih područja, uključujudi podatke o namjeni prostora kao i druge glavne izvore buke,

opis mjera i programa zaštite od buke koje su se provodile u posljednjih deset godina ili su u toku,

metodu korištenu za izradu strateške karte buke, popis podataka s kojima je izrađen akustički model izvora buke, popis meteoroloških podataka, procijenjeni broj ljudi.

3.2 Konfliktne karte buke

Konfliktna karta buke jest razlikovna karta buke koja se izrađuje na osnovu izrađene strateške karte buke, a iz koje je vidljiva razlika između postojećeg i/ili predviđenog stanja imisije buke i dopuštenih nivoa buke. Konfliktna karta buke izrađuje se računarskim metodama, pri čemu se od nivoa postojećega i/ili predviđenoga stanja imisije buke oduzimaju dopuštene nivoa buke.

Konfliktne karte buke daju podatak o tome koliko je stvarna razina buke u nekom dijelu grada veća ili manja od dopuštene te se na temelju razlike dopuštene i proračunate razine buke dobiva konačan izgled konfliktne karte buke.

Iz njih su najbolje uočljivi problemi vezani uz preveliku imisiju buke u pojedinim zonama, a grad dijelimo u sledeće karakteristične zone:

1. Zona namijenjena odmoru, oporavku i liječenju;2. Zona namijenjena samo stanovanju i boravku;3. Zona mješovite, pretežito stambene namjene;4. Zona mješovite, pretežito poslovne namjene sa stanovanjem;5. Zona gospodarske namjene (proizvodnja, industrija, skladišta , servisi).

ZONA DOPUŠTENA RAZINA BUKE DOPUŠTENA RAZINA BUKE

8

TOKOM DANA TOKOM NOĆI

1 50 40

2 55 40

3 55 45

4 65 50

5 80 80

Slika 2. Primjer konfliktne karte buke5

5 www.zmz.hr/download/karte-buke.pdf

9

3.3 Akcijski planovi

Akcijski plan izrađuje se na osnovu izrađene strateške karte buke. Osnove za izradu akcijskih planova zaštite od buke jesu:

plan mjera zaštite od buke za snižavanje nivoa buke okoliša (planiranje saobradaja, planiranje namjene prostora, tehničke mjere na izvorima buke, izbor izvora buke s nižim emisijskim vrijednostima, mjere za smanjenje na putu širenja buke, regulativne i/ili privredne mjere i sl.),

strategija provođenja mjera zaštite od buke za snižavanje nivoa buke okoliša, procjena troškova za smanjenje buke promatranoga područja, procjena učinaka za smanjenje buke promatranoga područja, popis obveznika podmirenja troškova mjera zaštite od buke za snižavanje nivoa buke

okoliša, vremenski plan izvršenja pojedinih aktivnosti tijekom provedbe mjera zaštite od

buke.6

4 Metode ocjenjivanja

Računarske metode proračuna i ocjene buke okoliša su:

Za buku cestovnog saobradaja: njemačka nacionalna metoda proračuna »RLS-90«; »Richtlinien fuer den Laermschutz an Strassen«, (»Smjernice za zaštitu od buke saobradajnica«), izdanje 1990., Bundesminister für Verkehr, Abteilung Strassenbau, Deutschland (Ministarstvo saobradaja Savezne republike Njemačke, Odjel izgradnje saobradajnica, Savezna Republika Njemačka);

Za buku željezničkoga saobradaja: »Schall 03«; »Richtlinie zur Berechnung der Schallimmissionen von Schienenwegen, (»Smjernica za proračun imisijskih nivoa zvuka pružnih vozila«), izdanje 1990., Regelwerk der DB AG zur Berechnung des Schienenlaerms (Smjernica Njemačkih željeznica za proračun buke pružnih vozila, Savezna Republika Njemačka);

Za buku zračnog saobradaja: ECAC. CEAC Doc. 29 »Report on Standard Method of

Computing Noise Contours around Civil Airports«, (»Normirana metoda proračuna krivulja – jednakih nivoa – buke u okolini civilnih zračnih luka«).7

6 V. Prof. Dr. Osman Lindov, „Transport i okoliš –skripta predavanja-„ Sarajevo, 2009.7 V. Prof. Dr. Osman Lindov, „Transport i okoliš –skripta predavanja-„ Sarajevo, 2009.

10

5 Izrada modela i sadržaj karte buke

Izvori buke zastupljeni u kartama buke dijele se na ove glavne komponente:1. Buka cestovnog prometa,2. Buka željezničkog prometa,3. Buka industrijskih postrojenja

Pravilnici koji su najuže vezani uz problematiku izrade karata buke su pravilnik o načinu izrade i sadržaju karata buke i akcijskih planova, i pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

Slika 3 Oblik akustičkog modela potrebnog za izradu karte buke

Na sljedećim slikama prikazani su primjeri karata buke, ukupan uticaj buke od svih vidovasaobraćaja (cestovnog saobraćaja, željezničkog, zračnog – buka na aerodromu) kao i uticaj buke koja potiče od industrije na okoliš u različitim periodima dana.

11

Slika 4 Karta buke ukupno - dan

Slika 5 Karta buke ukupno – noć

12

Slika 6 Karta buke ukupno - kombinovani rezultati dan-noć

U prilogu su date dvije karte buke za dan odnosno noć sa prekoračenjima dozvoljenih nivoa buke grada Sarajevo (karta ukupne buke za dan i karta ukupne buke za noć). Karte su izrađene na zahtijev Ministarstva prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo u maju 2009 godine. Mjerenje buke vršilo se na 5 kontrolnih tačaka (koje su adekvatno označene na karti) i dobivena je srednja energetska vrijednost buke za svaku kontrolnu tačku kako na karti buke za dan tako i na karti buke za noć.

13

6 Zaključak

Iskustva država članica EU pokazuju brojne probleme koji se pojavljuju u procesu izrade karata buke. Najveće poteškoće na početku procesa izrade karata buke predstavlja dugotrajno i skupo prikupljanje i obrada podataka. Uglavnom se ne raspolaže dovoljnom količinom podataka, nedovoljna je suradnja institucija koje raspolažu podacima, kao i međusobna suradnja unutar samih uprava, prisutna je velika raspršenost i različiti oblici prikaza podataka, a u većini slučajeva ulazni podaci potrebni za izradu karata buke nisu dostupni u digitalnom obliku.

Zbog svega navedenog potrebno je bez odgađanja podignuti kvalitetu procesa prikupljanja što veće količine preciznih ulaznih podataka o emisiji buke i širenju, te njihova usklađivanja i pohrane u široko dostupne baze podataka, kao što je na pr. Geografski informacioni sistem (GIS). Primjenom takve baze, izrađivači karata i agencije zadužene za prikupljanje ulaznih podataka koristili bi se jednakim formatom prikaza podataka, čime bi se znatno olakšao i ubrzao proces izrade karata buke: omogućila bi se jednostavnija izrada i ažuriranje karata buke, brza procjena uspješnosti akcijskih planova te, u kombinaciji s monitoringom, dobivanje informacija o izloženosti buci u stvarnom vremenu.

Izradom karata buke dobiva se uvid u postojeće stanje u prostoru s obzirom na razine buke okoliša, zbog čega one služe kao polazište u procesu definiranja mjera za sprječavanje porasta, odnosno smanjenje emisije i imisije buke u budućnosti. Karte buke, na razumljiv i vizualan način, prikazuju mehanizam širenja buke od mjesta emisije kao i utjecaj veličine, namjene i prostornog položaja građevina na širenje buke te daju jasan uvid u rasprostranjenost „tiših“ područja, što je važna informacija pri prostornom planiranju u urbanim sredinama. Pažljivim planiranjem može se izbjeći povećanje razina buke i povećati udio tih „tiših“ područja.

14

7 Literatura

1. V. Prof. Dr. Osman Lindov, „Transport i okoliš –skripta predavanja-„ Sarajevo, 2009.

2. European Environment Agency: State of the art of noise mapping in Europe, Internal report, 2005;

3. Internet

15