1 RAUNOVODSTVENE INFORMACIJE KAO PODRKA UPRAVLJANJU

TEMELJNA ZNANJA O RAUNOVODSTVU I FI

Raunovodstvo vjetina biljeenja, razvrstavanja, skraenog prikazivanja i interpretiranja u novanom obliku izraenih poslovnih dogaaja koji su bar djelomino financijske naravi i interpretiranje iz toga proizilih rezultata.

Tradicionalna struktura raunovodstva:

Ra.planiranje: posebna vrsta evidencije o buduim dogaajima; novano izraavanje promjena i stanja, i to ne svih, nego onih koji e biti predmetom knjigovodstvene evidencije. Posebnu vanost imaju: predrauni, pretkalkulacije planiranih nabava, cijene proizvodnje, prodajne cijene i sl. najznaajniji proizvod procesa planiranja su sintetizirani iskazi - planski ili budetirani financijski izvjetaji.

Knjigovodstvo: najvaniji evidencijski dio raunvd. Evidencija se provodi u poslovnim knjigama primjenom metode dvojnog (dvostavnog) knjigovodstva. Predmet te evidencije nisu svi poslovni dogaaji nego samo oni koji zadovoljavaju odreene kriterije:

Da je poslovni dogaaj nastao

Da se moe vrijednosno izraziti Da mijenja postojee stanje temeljnih ra.kategorija (imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda, financijskog rezultata)

Da o tome postoji vjerodostojna knjigovodstvena ispravaKnjig.evidencija je orijentirana na prolost jer su u poslovnim knjigama zabiljeeni dogaaji koji su stvarno nastali i utjecali na ostvarivanje poslovnog rezultata.

Ra.kontrola: brine se o ispravnosti i pouzdanosti ra.podataka i informacija prozalih iz procesa planiranja i samog raunovodstva. Usmjerena je na kontrolu dokumenata, kontrolu ispravnosti utvrenih obrauna i provedenih knjienja kao i provjeru ispravnosti i tonosti izlaznih ra.informacija.

Ra.analiza: utvruje povezanost izmeu ostvarenih poslovnih aktivnosti zabiljeenih u knj.evidenciji i onih postavljenih planom, tj.izmeu ra.predrauna i obrauna. Posebnu panju posveuje utvrivanju odstupanja, objanjava uzroke i posljedice takvih odstupanja, predlae korektivne mjere za njihovo otklanjanje te na taj nain omoguuje da se u budunosti planovi realnije postavljaju.

Ra.informiranje: objedinjava ra.planiranje, knjigovodstvo, ra.kontrolu i ra.analizu. Najvaniji je dio ukupnog informacijskog sustava i ima zadatak prezentirati podatke i informacije zainteresiranim korisnicima (internim ili eksternim). Nain informiranja: pismeni ili usmeni. Najvaniji pismeni oblik su financijski izvjetaji (bilanca, raun dobiti i gubitka, izvjetaj o promjenama vlasnike glavnice, izvjetaj o novanom toku te biljeke uz te izvjetaje). Pored tih sintetiziranih oblika za potrebe upravljanja esto su nune i druge informacije (netipizirana izvjea) npr.o ostvarenom prometu, naplativosti potraivanja, o stanju na novanim raunima, o obvezama prema dobavljaima, dospjelim anuitetima, uspredni prikazi planiranih i ostvarenih rezultata.

Prema drugm konceptu svi su procesi korisni samo ako zadovoljavaju potrebe korisnika. Promatrano s aspekta korisnika i aspekta obuhvata poslovanja razlikuju se vrste raunovodstva:

financijsko raunovodstvo dio ra.koje je prije svega namijenjeno osiguranju informacijskih potreba eksternih korisnika. Proizvod su temeljni FI. Kako bi izvjetaji bili razumljivi i usporedivi, prilikom njihova sastavljanja i prezentiranja nuno je pridravati se ra.standarda i zakonskih propisa. Za ovo se ra moe rei da je: unificirano (obvezna primjena Zakona o raunovodstvu, Meunarodnih odnosno Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja)

sintetiko (prikazuje cjelinu poslovanja)

prikazuje samo povijesne podatake (prikazuje i izvjetava samo o nastalim poslovnim transakcijama)

upravljako raunovodstvo dio ra.sustava koji osigurava informacije za interne korisnike i to prije svega informacije koje su usmjerene prema procesu planiranja i kontroli poslovanja. raunovodstvo trokova je interno orijentirano, obuhvaa dio upravljakog i dio financijskog ra.koji se odnosi na podruje trokova poslovanja.Raunovodstvo je usluna funkcija upravljanja jer osigurava informacije stoga se kae da je raunovodstvo - poslovni jezik (language of business).

Raunovodstveni proces

Opi model funkcioniranja RIS

Bitni elementi RIS-a:

1) izvori i prikupljanje podataka

2) obrada podataka

3) upravljanje bazom podataka

4) izvjetavanje

5) povratna veza

1. Izvori podataka financijske i nefinancijske transakcije odnosno isprave na kojima su te transakcije zapisane. Poslovne transakcije mogu nastati unutar samog poduzea, izmeu poduzea i okruenja ili u okruenju poduzea (a odnose se na poslovanje samog poduzea). Kao potvrdu nastanka odreene transakcije ispostavlja se odreeni dokument, tj.isprava na kojoj je izmeu ostalog naznaeno to se dogodilo, kada se to dogodilo, vrijednost poslovne promijene te drugi potrebni podaci.

Dokumenti (isprave) slue kao osnova prikupljanja podataka o nastalim poslovnim transakcijama. Ispostavljaju na mjestu nastanka promjene, neposredno nakon to se promjena dogodila te sadre sve podatke potrebne za kasniju obradu. Nain obuhvata i obrade podataka u informacije prilagoditi potrebama korisnika - to znai da RIS mora biti postavljen u skladu s potrebama krajnih korisnika2. Obrada podataka analiza poslovnih dogaaja. Neki od ovih dogaaja se nee moi zapisati u raunovodstvenom sustavu, nego e biti predmetom neke druge poslovne evidencije. 4 su uvjeta koje posl.dog. mora zadovoljiti da bi bio predmetom raunovodstvene evidencije:

Da je poslovni dogaaj nastao

Da se moe vrijednosno izraziti

Da mijenja postojee stanje temeljnih ra.kategorija (imovine, obveza, kapitala, prihoda, rashoda, financijskog rezultata)

Da o tome postoji vjerodostojna knjigovodstvena isprava

RIS karakterizira stroga formalistika i metoda dvojnog knjigovodstva poseban nain na koji se biljee nastale poslovne transakcije. Osnovna je karakteristika se sastoji u dvostrukom promatranju ekonomskih kategorija.

Prema tome svaki PD izaziva barem dvije promjene suprotnog karaktera tj.odlazak sredstva s jednog mjesta i njegov dolazak na drugo mjesto, pa se prema tome mora, u istoj vrijednosti zapisati na barem dva mjesta, odnosno na barem 2 konta. Pri tome se dolazak biljei na lijevoj strani (dugovnoj), a odlazak na desnoj strani (potranoj) konta.

Pravilnim se knjienjem osigurava automatska ravnotea lijeve i desne strane konta to upuuje na ispravnost zapisanih podataka, ali i na jednakost aktive i pasive. To je vano jer samo toni i pouzdani podaci mogu biti podloga sastavljanju FI i odluivanju na osnovi njih.

Nakon to se utvrdi da odreeni PD treba biti evidentiran u RIS slijedi evidencija u poslovnim knjgama. Temeljne poslovne knjige su dnevnik i glavna knjiga.

Dnevnik osnovna poslovna knjiga u kojoj se kronolokim redosljedom zapisuju PD onim redom kojim su nastajali.

Glavna knjiga kronoloka i sistematizirana te sveobuhvatna evidencija. To znai da za svaki oblik imovine, izvora imovine, prihoda i rashoda postoji posebna evidencija (konto) u kojoj se opet kronoloki zapisuju promjene vezane uz odreenu ekonomsku kategoriju.

Dnevnik i gl.knjiga prikazuju iste PD pa suma vrijednosti u ivm evidencijama mora biti ista. Na taj se nain omoguuje kontrola ispravnosti izvrenih knjienja te tonost podataka i izlaznih informacija.

3. Po zavretku procesa obrade podataka podaci se spremaju u bazu podataka. BP predstavlja skup raznovrsnih podataka koji se obrauju u jednoj aplikaciji ili jednom informacijskom sustavu. U fizikom smislu to moe biti registrator, poslovne knjige u papirnatom izdanju ili raunalni disk. Spremanje podataka je bitno kako bi se podaci, odnosno informacije mogle koristiti i nakon provedene obrade. Dobro organizirana BP mora omoguiti i naknadne izmjene ispravke pogreaka (provode se u skladu s odreenim pravilima te moraju biti dokumentirane, u protivnom se mogu desiti zlouporabe koje dovode u pitanje pouzdanost RIS).

Krajem obraunskog razdoblja (neposredno prije sastavljanja FI) potrebno je provjeriti ispravnost podataka u poslovnim knjigama na temelju kojih se sastavljaju izvjetaji.

Iz tih se razloga sastavlja pokusna bilanca odnosno bruto bilanca. Ona predstavlja rekapitulaciju stanja i prometa svih konta glavne knjige. Oblik bruto bilance nije standardiziran kao ni vrijeme sastavljanja, no svaki dobar gospodarstvenik e je sastavljati ne samo jednom godinje, kada prema zakonu mora sastaviti i objaviti FI, nego mnogo ee jer je tako mogue jednostavnije pronai i otkloniti pogreke.

4. Posljednja faza ra.procesa generiranje raunovodstvenih izvjetaja. Kakvi e izvjetaji biti, koje informacije sadravati, u kojem opsegu te u kojim e se rokovima sastavljati ovisi o tome jesu li namjenjeni internim ili eksternim korisnicima.

Financijski izvjetaji za eksterne korisnike su propisani ra.standardima te drugim zakonskim propisima te se nazivaju temeljnim FI (bilanca, rdg, izvjetaj o promjenama vlasnike glavnice, izvjetaj o novanom toku, te biljeke uz financijske izvjetaje).

Njih e koristiti i interni korisnici za potrebe odluivanja, ali e zahtijevati i druge detaljnije izvjetaje, ija struktura i rokovi sastavljanja ovise o internim potrebama. U fizikom se smislu informacije/izvjetaji mogu dostavljati u pisanoj formi ili digitalnom obliku.

5. Da bi RIS sluio svrsi potrebno je uvaavati povratnu vezu izmeu informacijskih zahtjeva korisnika i ulaza i procesa obrade. To znai da ovisno o vrsti informacije koje je potrebno osigurati treba prilagoditi nain prikupljanja i obrade podataka.

Pojam i vrste FI

Cilj financijskog izvjetavanja je informiranje zainteresiranih korisnika o financijskom poloaju poduzea i o uspjenosti poslovanja. Informirati korisnike znai predoiti im sve relevantne i istodobno pouzdane informacije o bliku i sadraju prepoznatljivom i razumljivom osobama kojima su namijenjene. Te su informacije sadrane u nizu izvjetaja od kojih su temeljni:

bilanca (izvjetaj o financijskom poloaju)

raun dobiti i gubitka (izvjetaj o uspjenosti poslovanja)

izvjetaj o promjenama vlasnike glavnice

izvjetaj o novanom toku

biljeke uz financijske izvjetaje (temeljna je zadaa detaljnije objanjenje pojedinih pozicija financijskih izvjetaja)

Neki su statikog karaktera (npr.bilanca) jer prikazuju situaciju u odreenoj toki vremena, a drugi pokazuju promjene ekonomskih kategorija u odreenom razdoblju te stoga imaju dinamiki karakter (raun dobiti i gubitka). Povezani su, a promatrani zajedno govore o zdravstvenom stanju nekog poduzea utvrditi i razumijeti to stanje znai imati mogunost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke.

BILANCA

Elementi financijskog poloaja

Financ.poloaj = stanje i meuodnos imovine, obveza i kapitala odreenog poduzea. Prema MSFI (me.standardi fin.izvjetavanja) elementi koji su izravnom odnosu s mjerenjem fin.poloaja su: sredstva (imovina),obveze i glavnica (kapital)Sastavni djelovi bilance (izvjetaj koji sistematizirano prikazuje stanje imovine, obveza i kaptiala u odreenom vremenskom trenutku; slui kao podloga za ocjenu sigurnosti poslovanja):

Imovina resurs koji je pod kontrolom poduzea, koji proizlazi iz prolih dogaaja i od kojeg se oekuju budue ekonomske koristi.Obveze postojei dugovi poduzea, proizali iz prolih dogaaja, za ije se podmirenje oekuje smanjenje resursa koji utjelovljuju ekonomske koristi

Kapital (glavnica) ostatak imovine nakon odbitka svih njegovih obveza

Bilanca je dvostruki prikaz imovine: jedanput prema pojavnom obliku, a drugi prema podrijetlu, odnosno vlasnikoj pripadnosti te imovine. Imovina se poduzea jo zove aktiva, a izvori pasiva.

U razmatranju fin.poloaja posebno je bitna struktura imovine, struktura obveza i kapitala i njihova meusobna povezanost i uvjetovanost.Bilanca mora dati odgovore na pitanja:

Kakva je financijska snaga poduzea? Kakva je likvidnost? Kakva je zaduenost? Kakva je horizontalna financijska struktura tj.u kojem je omjeru imovina financirana iz vlastitih i tuih izvora? Kakav je poloaj poduzea u odnosu na prethodno razdoblje, u odnosu na poduzea sline djelatnosti?

Bilanca je osnovna podloga za analizu fin.poloaja, utvrivanje slabosti i nedostataka poslovanja te predvianje budueg poslovanja.

Imovina

Predstavlja ek.resurse kojima se poduzee koristi u ostvarivanju svoje djelatnosti. - prikazuju samo oni resursi koji su u skladu s ra.propisima (koji zadovoljavaju odreene uvjete). Ti uvjeti su:

resurs je u vlasnitvu poduzea

ima mjerljivu vrijednost

od resursa se moe oekivati budua korist

- dakle u bilanci se prikazuju samo oni oblici koji su u vlasnitvu poduzea, odnosno pod njegovom kotrolom, imovina koja je posuena/iznajmljena od nekog drugog subjekta nee biti prikazana u naoj bilanci, ve u bilanci subjekta koji ju iznajmljuje (u naem poduzeu e biti evidentiran troak najamnine).

- odrediti vrijednost pojedinog resursa nije uvijek lako kod nematerijalne imovine npr. sluaj s vrijednosti zatitnog znaka (trgovake marke iako donosi znaajnu korist nije ju jednostavno brojano valorizirati). Da bi se izbjegle mogue zloporabe i subjektivnost procjene takvi se rusursi ne prikazuju eksplicitno u bilanci. Ovdje takoer mogu spadati i ljudski resursi.

- Resurs moe biti u vlasnitvu i imati mjerljivu vrijednost a da ne bude prikazan kao bilnna stavka kada nije zadovoljen uvjet sposbnosti stvaranje budue ekonomske koristi. Budua se ek.korist oituje u mogunosti trine valorizacije tj. da se sredstvo moe prodati ili upotrijebiti u poslovnom procesu.

Imovina se u bilanci ne prikazuje po trinoj vrijednosti, ve se incijalno, tj.prilikom nabave biljei po nabavnoj vrijednosti (po troku nabave).

Naknadno pri sastavljanju bilance imovinu je, sukladno ra.standardima, potrebno iskazati po tzv.fer vrijednosti. Fer vrijednost prema MSFI iznos za koji bi se neka imovina mogla razmijeniti ili obveza podmiriti, izmeu obavijetenih i spremnih strana u transkciji pred pogodbom. No budui da fer vrijednosti nije jednostavno utvrditi, bilance naih poduzea imovinu najee prikazuju po troku nabave.

Sukladno potrebama za detaljnijim informacijama , imovina se uobiajeno sistematizira i u izvjetaju se prikazuje prema odreenim kriterijima.

Prema pojavnom obliku se sistematizira na:

materijalnu imovinu predstavlja sve one oblike koji imaju fiziki, materijalni oblik (zgrade, postrojenja, orpema, zalihe...)

nematerijalnu imovinu ovi oblici nisu okom vidljivi, ali pridnose ostvarivanju poslovnog zadatka i zadovoljavaju uvjete koje resurs mora zadovoljavati da bi se mogao prikazati kao imovina. Razna zakonska i ugovorna prava patenti, licence, koncesije

Imovina se sistematizira i prema funkciji koju obavlja u posl.procesu, odnosno vremenu oekivane transformacije u novani oblik (vremenski kriterij vrijeme u kojem se oekuje da e se neki oblik imovine pretvoriti u novani oblik, obino jedna godina):

kratkotrajna imovina (tekua ili obrtna imovina) onaj dio ukupne imovine za koji se oekuje da e se pretvoriti u novani oblik u vremenu kraem od jedne godine

dugotrajna imovina (stalna ili fiksna) ona koja dulje ostaje vezana u tom obliku i za koju se ne oekuje da e se pretvoriti u novac u kratkom roku.

Podjela i prikazivanje imovine kao kratkotrajne i dugotrajne se temelji na zahtjevu da se odredi priblian stupanj unovivosti imovine, odnosno likvidnosti poduzea.

Osnovni oblici kratkotrajne imovine:

novac uvijek tekua ili kratkotrajna imovina: gotovina u blagajni, novac na iroraunu, na deviznom raunu, izdvojena novana sredstva za isplatu ekova i akreditiva te ostala sredstva na novanim raunima u banci. Iznimka od pravila da je novac uvijek tekua imovina jest situacija u kojoj je novac na nekom raunu blokiran na dulje vrijeme (kada je njegova uporaba ograniena dulje od jedne godine)

financijska imovina predstavlja plasmane novca na rok krai od godine dana. Najee se ostvaruje davanjem kredita dr.poduzeima te kupnjom kratkoronih vrijednosnih papira (iznimka je kupovina dugoronih VP s namjerom da se prodaju u roku kraem od godine dana, cilj takvog ulaganja je zatita kapitala (npr.od inflacije) i ostvarivanje koristi/kamata). Ukljuuje i dane kkr.depozite i ostala kratk.ulaganja. Potraivanja za koja se oekuje da e biti naplaena u kraem roku (do godine dana) potraivanja od kupaca za prodane proizvode ili izvrene usluge, potraivanja od zaposlenih, potraivanja od dravnih organa (za odreene premije, kompenzacije, vie plaene poreze) potraivanja od osiguravajuih drutava za naknadu tete itd.

Zalihe predstavljaju materijalni oblik tekue imovine. Najei pojavni oblici zaliha su zalihe sirovina i materijala, zalihe proizvodnje, nedovrenih proizvoda, zalihe gotovih proizvoda i zalihe trgovake robe. Obino se u zalihe svrstavaju i isplaeni predujmovi za nabavu sirovina, materijala, robe i sl.

Imovinu koju nije mogue striktno uvrstiti ni u jedan o tih oblika se iskazuje kao zasebna bilanna pozicija npr.plaeni trokovi budueg razdoblja i nedospjela naplata prihoda. Plaeni trokovi budueg razdoblja se pojavljuju najee prilikom isplata znaajnih iznosa za namjenu od koje e poduzee dobivati ekonomske koristi tijekom dueg razdoblja (plaene premije osiguranja, plaene pretplate za strunu literaturu, trokovi za investicijsko odravanje i sl). Nedospjela naplata prihoda se odnosi na prihode koji nisu mogli biti fakturirani, a na koje poduzee ima utvreno pravo (npr.subvencije, dravna potpora isl.)

Dugotrajna ili stalna imovina onaj dio imovine koji se pretvara u novani oblik u razdoblju duljem od jedne godine. Ona se u pravilu postupno troi (amortizira) i zadrava svoj pojavni oblik tijekom itavog korisnog vijeka uporabe.

Dugotrajna materijalna imovina onaj dio imovine koji ima materijalni, tj.fiziki oblik koji se ne mijenja tijekom korisnog vijeka uporabe. To su prije svega: prirodna bogatstva (zemljita, ume), a najznaajniji dio su zgrade, orpema, postrojenja, transportna sredstva, pogonski poslovni inventar (namjetaj), krupni alati i sl.

Nematerijalna imovina dio stalne imovine koji nema materijalni oblik, ali od koje poduzee oekuje neku materijalnu korist. To su specifina ulaganja izdaci za istraivanje i razvoj, softver, patenti, licencije, koncesije, zatitni znak, goodwill i sl.

Financijska imovina nastaje ulaganjem slobodnih novanih sredstva na rok dulji od jedne god.: ulaganja novca u dugorone VP (dionice, obveznice, sl) te posuivanjem novca/ davanjem kredita drugim poslovnim subjektima. Kao posljedica takvih ulaganja se pored povrata sredstava ostvaruje naknada kamate ili dividenda. Budua ek.korist moe biti i stjecanje kotrole nad nekim dr.poduzeem (kupnjom znaajnog dijela njegovih dionica), dgr.depoziti. Potraivanja odnose se na potraivanja od kupaca za prodanu robu na kredit dulji od jedne godine te na potraivanja od povezanih poduzea. Potraivanja predstavljaju imovinu u obliku prava tj.nalaze se u prijelaznom obliku izmeu stvari (materijalne im) i novca.

Obveze i kapital

Sva imovina kojom poduzee raspolae i koju kontrolira ima svoje podrijetlo, svoj put i nain pritjecanja u poduzee tj.izvore od kojih je pribavljena. Izvori imovine su pravne i fizike osobe koje svoju imovinu ulau u neko poduzee. To su prije svega vlasnici, druga poduzea (dobavljai), banke i dr.financijske institucije, graani itd. Nabavljanjem imovine od odreenih izvora nastaju odreene obveze prema tim vlasnicima. One se uglavnom sastoje u davanju novane protuvrijednosti ili uveavanju vrijednosti uloene imovine.

Izvori imovine klasificiraju, promatraju i u bilanci prikazuju prema odreenim kriterijima.

Izvore imovine prema vlasnitvu djelimo na:

vlastite izvore (kapital ili glavnica)

tue izvore (obveze dugovi poduzea)

prema roku dospijea:

kratkorone izvore (kratkorone obveze)

dugorone izvore (dugorone obveze)

trajne izvore (kapital ili glavnica)

ovisnost o financijskom rezultatu:

nezavisni (obveze) zavisni (kapital)

kratkorone obveze obveze koje je potrebno podmiriti u kraem roku (u roku kraem od god dana). Uglavnom obveze prema dobavljaima za nabavljeni materijal, robu isl., obveze za izvrene nam usluge, primljeni kratkoroni krediti s rokom otplae kraim od godine dana, emitirani kratkoroni VP itd. Iznos i struktura tih obveza je vaan kriterij cojene voenja finac.politike i odravanju likvidnosti

dugorone obveze obuhvaaju sve obveze koje dospijevaju na naplatu u roku duljem od jedne godine. Najee su to obveze za primljene dugorone kredite od banaka ili dr.fin. institucija te obveze po emitiranim obveznicama vlasnika glavnica razlika ukupne imovine i ukupnih obveza, kapital poduzea, onaj dio imovine koji pripada vlasnicima. Pri tom se ne misli na neku odreenu imovinu, nego ostatak vrijednosti nakon odbitka (podmirenja) svih obveza. Rezidualna vrijednost koja ovisi o veliini imovine i veliini obveza, a moe se utvrditi tek nakon to se iz ukupne imovine podmire sve obveze poduzea (sve to imam sve to dugujem = moja neto vrijednost ili kapital). Kako je ovo dio imovine koji pripada vlasnicima jo se naziva i vlastiti izvor imovine i s aspekta dospijea trajni izvor. Naime, u normalnim uvjetima poslovanja vlasnici ne mogu povui svoj ulog, pa se ne oekuje odljev sredstava po toj osnovi. Jedino se u uvjetima likvidacije uk.imovina dijeli izvorima imovine, prvo se podmiruju obveze prema kratkoronima, zatim dugoronim izvorima te na kraju ostaje onaj dio koji pripada vlasnicima.

Kapital se primarno formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju poduzea. Vlasnik moe i dodatno ulagati u svoje poduzee pri emu se poveava imovina poduzea i obveza prema vlasniku (tj.kapital poduzea). Kapital se uveava i u sluaju uspjenog poslovanja poduzea tj.zadravanjem odreenih zarada (dobiti/profita) ako se ne raspodjeli vlasnicima, ostaje u poduzeu namijenjen novim poslovnim projektima/ razvoju poduzea. Dakle, poveanje kapitala u poduzeu: dodatna ulaganja vlasnika i zadrani dobici, smanjenja: raspodjela vlasnicima te gubici u poslovanju.

Ovino o tipu posl.organizacije (da li se radi o vlasniku pojedincu inokosno poduzee, dvije ili vie osoba ortako, mnotov vlasnika (dioniko drutvo) struktura e se kapitala razlikovati, no 2 su osnovna dijela:

1. uloeni kapital dio koji je uloen

2. zaraeni kapital dio koji je stvoren/zaraen tijekom poslovanja

na taj je nain kapital/glavnica vrijednost koju vlasnici uloe u poduzee uveana za sve vrijednosti koje su stvorene tijekom poslovanja i koje su zadrane u poduzeu.

Meuovisnost imovine, obveza i kapitala

Temeljna bilanna rvnotea se zapisuje na sljedei nain:

AKTIVA = PASIVA

IMOVINA = OBVEZE + KAPITAL

KAPITAL = IMOVINA OBVEZE

Vrednovanje bilnanih pozicija

Raunovodstvene regulative uobiajeno doputaju primjenu razliitih metoda i postupaka procjene pozicija fin.izvjetaja. prema MSFI postoji vie osnova za procjenu (mjerenje) pozicija fin.izvjetaja. to su:

povijesni troak (troak nabave) najee koritena osnovica procjene. U odreenim se sluajevima korigira tj.kombinira s ostalim osnovicama. Tako se npr.zalihe uobiajeno procjenjuju po nabavnoj vrijednosti ili neto prodajnoj vrijednosti, ovisno o tome koja je vrijednost nia, VP se mogu evidentirati po trinoj vrijednosti itd. tekui troak (iznos novca kad bi se ista imovina nabavljala u sadanjosti) ostvariva (utriva) vrijednost (po iznosu koji se moe dobiti prodajom imovine) sadanja vrijednost (po diskontiranoj sadanjoj vrijednosti buduih neto priljeva)Primjena razliitih metoda i postupaka razultirat e razliitim vrijednostima osnovnih elemenata bilance. Zbog toga se prilikom ocjene fin.poloaja mora voditi o tome koje su raunovodstvene metode i postupci primjenjeni i kakav je njihov utjecaj na iskazivanje vrijednosti osnovnih elemenata fin.izvjtaja u promatranom, tekuem i duljem obraunskom razdoblju. Koja e se rabiti ovisi o spektru doputenih metoda kako je definirano zakonskim propisima i/ili ra.standardima.

Naela pri procjeni bilnanih pozicija (pri sastavljanju i prezentiranju)

naelo nabavne vrijednosti (troka nabave) - polazno ra.naelo u utvrivanju vrijednosti stavki bilance. Zahtijeva da se vrednovanje imovinskih pozicija treba temeljiti na nabavnoj vrijednosti troku nabave. Troak nabave ine svi trokovi koji nastaju prilikom stjecanja nekog oblika imovine. Baza za utvrivanje troka nabave je novani izadatak ili neki dr.novani ekvivalent. Prednost: objektivnost utvrivanja nabavne vrijednosti. Zbog primjene ovog naela imovina u bilanci prikazuje trokove njene nabave, a ne njenu trinu vrijednost. Trinu vrijednost je mogue utvrditi tek trinom valorizacijom tj.prodajom imovine. Stoga je ovu injenicu potrebno imati na umu prilikom analize fin.poloaja na temelju bilance.

naelo opreznosti zahtijeva da se u uvjetima neizvjesnosti poslovanja dobici ne precijenjuju, a gubici ne podcjenjuju. Imovinu je potrebno procijenjivati po troku nabave ili neto prodajnoj vrijednosti ovisno o tome koja je vrijednost nia. Ovo naelo ne podrazumijeva i ne opravdava namjerno podcijenjivanje imovine ili precjenjivanja obveza . naelo dosljednosti jednom izabrana ra.politika se treba dosljedno primjenjivati.

Pravila sastavljanja bilance

Dva bitna elementa:

formalni izgled bilance moe se prikazati u obliku jednostranog ili dvostranog izvjetaja. Jednostrani izvjetaj prvo se upisuju pozicije aktive, a ispod toga pozicije pasive. Dvostrani na liejvo strani pozicije aktive, na desnoj pasive; ima veu informativnu snagu pa je pogodniji za potrebe analize.

struktura aktive i pasive redosljed unosa pozicija u bilancu ovisi o kriterijima:

kriterij funkcionalnosti nalae da se u aktivi prvo unesu sve pozicije iste funkcionalne skupine (npr. sve pozicije dugotrajne imovine, zatim kratkotrajne)

kriterij likvidnosti likvidnost predstavlja sposobnost transformacije nenovanih oblika imovine u novani, iz ega se izvodi mogunost podmirenja obveza.

Kriterij opadajue likvidnosti prvo se unose najlikvidniji oblici (novac), a poslije sve manje i manje likvidna imovina. Dakle prvo se unosi kratkotrajna imovina (novac, zatim ostali oblici KI) a zatim stavke dugotrajne imovine.

Kriterij rastue likvidnosti prvo se unose najnelikvidniji oblici dugotrajne imovine (nematerijalna, materijalna...), a zatim kratkotrajna (zalihe, potraivanja, financijska imovina, novac). Naziva se jo i kriterij sigurnosti jer se prvo unosi najsigurnija imovina (tj.dugotrajna imovina nekretnine, postrojenja, oprema...dok je novac posljednja stavka).

Kriterij namjene vezan je uz osnovna pravila financiranja imovine (kratkotrajna imovina treba biti financirana iz kratkoronih i dijela dugoronih izvora, a dugotrajna iz dugoronih i trajnih izvora).

Kriterij ronosti zahtijeva da se pozicije pasive unose prema roku dospijea. Opadajua (SAD) ili rastua (Europa, Hr).

Kriteriji unosa za aktivu i pasivu se moraju uskladiti ako aktiva zapoinje s novcem tj.KI, onda pasiva mora zapoeti s kratkoronimobvezama.

U HR: bilanca treba biti u skladu s odredbama Meunarodnih ili Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja ili odredbama koje ureuju poslovanje pojedinih obveznika.

Vrste bilanci (ovisno o formi, vremenu ili razlogu sastavljanja):

Poetna sastavlja se prilikom osnivanja poduzea (na poetku poslovanja)

Zakljuna poduzea koja posluju niz godina obraun poslovanja obavezno sastavljaju na kraju godine kada sastavljaju zakljunu bilancu

pokusna sastavlja se radi provjere ispravnosti provedenih knjienja. Obino jednom mjeseno, ali i ee po potrebi. Obavezno prije prezentiranja navedenih bilanci.

Konsolidirana sastavlja se na razini sloenih poduzea, cilje je prikazati sustav sloenih poduzea kao jednu cjelinu. Iskljuuje interne tokove (potraivanja i obveze) izmeu povezanih poduzea.

zbrojna sastavlja se na razini sloenih poduzea, ali se ne prebijaju meusobni odnosi nego se zbrajaju istovrsne stavke

diobena i fuzijska diobena: prilikom razdvajanja poduzea na dva ili vie zasebnih pravnih subjekata. Osnova je podjele imovine izmeu novonastalih poduzea. Fuzijska: nastaju kada se 2 ili vie poduzea integriraju u jedno novo. Nastaje kao zbroj bilanci integriranih poduzea.

Sanacijska sastavlja se radi sanacije (ozdravljenja) poduzea. Slui kao osnova utvrivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjeavanje.

Likvidacijska steajna bilanca prikazuje vrijednost imovine u postupku steaja

AKTIVAPASIVA

A. POTRAIVANJA ZA UPISANI, A NEUPLAENI KAPITALA. KAPITAL I REZERVE

B. DUGOTRAJNA IMOVINAB. DUGORONA REZERVIRANJA ZA RIZIKE I TROKOVE

I. Nematerijalna

II. Materijalna

III. Financijska

IV. PotraivanjaC.DUGORONE OBVEZE

D.KRATKORONE OBVEZE

E. ODGOENO PLAANJE TROKOVA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

C. KRATKOTRAJNA IMOVINA

I. Zalihe

II. Potraivanja

III. Financijska

IV. Novac

D. PLAENI TROKOVI BUDUEG RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA

E. GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA

RDG izvjetaj o uspjenosti poslovanja

Elementi uspjenosti poslovanja

uspjenost poslovanja = sposobnost ostvarivanja odreenih ciljeva.

ciljevi poslovanja mogu biti razliiti, pa uspjenost ovisi o postavljenim kriterijima i definiranim ciljevima

najei cilj profitabilnost poslovanja da li je to ostvareno i u kojoj mjeri se vidi iz RDG koji prikazuje aktivnosti poduzea u odreenom razdoblju

RDG prikazuje koliko je prihoda i rashoda ostvareno u odreeno vremenu te kolika je ostvarena dobit/gubitak

Vezano za promjene na imovini i izvorima imovine nastaju prihodi i rashodi. Prema MSFI prihodi i rashodi se promatraju kroz njihov utjecaj na poveanje ili smanjenje ek.koristi:

Prihodi poveanje ekonomske koristi tijekom obraunskog razdoblja u obliku priljeva ili poveanja sredstava ili smanjenja obveza, to ima za posljedicu poveanje glavnice, ali ne ono u svezi uplatama vlasnika Rashod predstavlja smanjenje ekonomske koristi korz obraunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava, to ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u vezi s raspodjelom glavnicePrihodi nastaju kao poveanje imovine ili smanjenje obveza.

Rashodi nastaju kao posljedica smanjenja (troenja) imovine ili poveanja obveza.

Pri tom se ne radi o bilo kojem smanjenju/poveanju nego samo onom koje utjee na poveanje/smanjenje glavnice/kapitala.

Najznaajniji dio prihoda je vezan uz realizaciju odnosno prodaju gotovih proizvoda. Sam proces prodaje ima svoju prihodnu i rashodnu stranu. Vrijednost prihoda ini prodajna (fakturna) vrijednost (bez PDV-a), a vrijednost rashoda trokovi nastali prilikom stjecanja te imovine. Ako je poduzee ostvarilo vie nego je uloilo, tj.ako su prihodi vei od rashoda, tada je ostvaren pozitivni financijski rezultat dobit; i obratno nastaje gubitak.PRIHODI RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT

PRIHODI > RASHODI = DOBIT

PRIHODI < RASHODI = GUBITAK

Financijski rezultat se utvruje na kraju obraunskog razdoblja. Ako su prihodi vei od rashoda slijedi raspodjela dobiti.Ako poduzee stalno ostvaruje odreene zarade, to uveava imovinu te e na kraju promatranog razdoblja vrijednost neto imovine biti uveana u odnosu prema poetnoj.

Iz ostvarenog financijskog rezultata odvaja se dio koji pripada dravi na ime ostvarenog poreza, ostatak predstavlja neto dobit poduzee samo odluuje o njenoj raspodjeli. U pravilu se dijeli na: rezerve (zakonom regulirano), dio koji pripada vlasnicima kao naknada za uloeni kapital i dio koji se zadrava u poduzeu.

PRIHODI

- RASHODI

= BRUTO DOBIT * POREZ = NETO DOBIT (Rezerve ...Dividende ... Zadrana dobit)!Budui da pokazuju promjene koje se deavaju na imovini poduzea i obvezama prema izvorima, prihodi i rashodi, za razliku imovine i obveza su dinamike kategorije.Prihodi

prihode predstavljaju prodajne vrijednosti poslovnih uinaka kao i svi drugi oblici dobivenih nakanda te drugi oblici poveanja imovine ili smanjenja obveza koji kao krajnji efekt imaju poveanje zarade

Ovisno o tome nastaju li redovito u poslovanju ili se javljaju samo povremeno prihodi se dijele na redovne i izvaredne:

redovni:

poslovni ostvaruju se prodajom proizvoda, prodajom trgovake robe illi pruanjem usluga (ovisno o prirodi poslovanja poduzea). Pojavljuju se gotovo svakodnevno te ine najznaajniji dio u strukturi prihoda. Iznos prihoda je jednak prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda, robe ili pruenih usluga (bez PDV-a)

financijski rezultat su ulaganja vika raspoloivih novanih sredstava. Viak se moe uloiti u dionice, obveznice, itd ili posuditi onome kome je potreban. U svim sluajevima se stjee pravo na odreenu naknadu (dividendu ili kamate). U financijske prihode ulaze i pozitivne teajne razlike. Izvaredni: ne pojavlju se redovito pa se ne mogu planirati niti predvidjeti. Najee se javljaju kod prodaje dugotrajne imovine, prodaje sirovina, inventurnih vikova, otpisa obveza te ostalih izvarednih poveanja imovine ili smanjenja obveza.

Rashodi

Vrijednost rashoda ini vrijednost utroaka (sirovine, materijali, strojevi, energija, ljudski rad, itd.) koji su bili prijeko potrebni za stvaranje poslovnih uinaka (gotovih proizvoda). Ti poslovni uinci se prvotno evidentiraju kao stavka bilance (zalihe) i tek kada se prodaju njihova vrijednost postaje rashod razdoblja.

Redovni:

Poslovni nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzea. Pojavljuju se redovito, a ine ih trokovi sadrani u prodanim proizvodima te ostali trokovi razdoblja, nabavna vrijednost prodane robe isl. Struktura ovisi o vrsti djelatnosti poduzea i metodi obrauna trokova.

Financijski ili rashodi financiranja nastaju uglavnom kao posljedica koritenja tuih novanih sredstava. Iznos tih rashoda odraava uspjenost voenja financijske politike poduzea. Najei: kamata (naknada za koritenje tuih sredstava), negativne teajne razlike, korekcije vrijednosti (smanjenje) financijskih plasmana isl.

Izvanredni (ostali): rashodi koji ne nastaju redovito u poslovanju, teko se predviaju,a za posljedicu imaju smanjenje vrijednosti imovine ili poveanje obveza. Najei: razni oblici otuenja imovine, kazne, tete, korekcije rashoda predhodnih godina itd.

Uvjetovanost prihoda i rashoda promjenama imovine i obveza

I imovina, K kapital, ZK zaraeni kapital, R rashodi, O obveze, UK uloeni kapital, P prihodi

I = O + K

I = O + UK + ZK

I = O + UK + P R

I + R = O + UK + P

Prihodi su prema ovome mjera poveanja zarade, a rashodi njena smanjenja.

prihodi i rashodi pokazuju promjene na imovini i obvezama u odreenom obraunskom razdoblju

te su promjene vezane uz poveanje (smanjenje) neto imovine tj. kapitala

izraz poveanja (smanjenja) neto imovine je financijski rezultat (dobit ili gubitak)

financijski rezultat je spona izmeu bilance i RDG

realnost financijskog rezultata ovisi o realnosti procjena pozicija bilance nerelanost financijskog rezultata podrazumijeva i nerealnost bilancePriznavanje prihoda i rashoda

to su imovinske pozcije procijenjene po nioj vrijednosti, to e rashodi biti vei, to uz iste prihode daje manji financijski rezultat i obrnuto. Realnost financijskog rezultata ovisi o realnosti procjene pozcija bilance.

MSFI u kontekstu P i R istie primjenu sljedeih pretpostavki i naela:

pretpostavka nastanka dogaaja P i R se utvruju prema nastanku dogaaja tj. priznaju se onda kada su zaraeni, kada su nastali (a ne kad je novac uistinu primljen/isplaen) i unose se u finacijske izvjetaje razdoblja na koja se odnose. To znai da se prihodi priznaju i evidentiraju onda kada su stvarno nastali kada je roba prodana odnosno usluga izvrena te kada su zadovoljeni jo neki minimalni uvjeti (1. roba stvarno predana kupcu/usluga izvrena, 2. vrijednost prihoda se moe mjeriti, 3. ne postoji velika neizvjesnost glede naplate potraivanja).

naelo iskazivanja po bruto osnovi (bez prebijanja) zbog stvaranja kvalitetnije informacijske podloge se posebno iskazuju prihodi, a posebno rashodi naelo sueljavanja prihoda i rashoda zahtjeva da se prihodima suprotstave samo pripadajui rashodi, za utvrivanje financijskog rezultata naelo opreznosti prihodi se priznaju onda kada su stvarno izvjesni (sigurni), a rashodi se priznaju i kad su moguiUz pojam primitaka i izdataka vezan je uz primitke i izdatke novca.

Primitak novca moe usljediti iz vie razloga: dunik vraa prije danu pozajmicu, primljen je novac od banke na ime odobrenog kredita, po povratku s slubenog puta direktor vraa vite primljeni iznos akontacije isl. To su priljevi, ali nisu prihodi. Temeljna odrednica prihoda je poveanje imovine ili smanjenje obveza, ali u onom dijelu koji ima utjecaj na poveanje neto imovine (kapitala) poduzea. U ovim sluajevima se radilo o transakcijama na relaciji imovina-imovina i imovina-obveze gdje dolazi do promjene vrijednosti i strukture, a da se pri tom zarada, odnosno kapital ne mijenja. Temeljem prodaje prvo nastaje prihod i tek nakon toga primitak novca.

Postoje sljedee mogunosti:a) prihod prethodi primitku (prodaja na kredit)

b) primitak prethodi prihodu (prodaja uz predujam)c) prihod je istodobno i primitak (prodaja za gotovinu)razlika izmeu prihoda i primitaka se oituje u:

a) vremenskoj nepodudarnosti (kupac nije platio u razdoblju isporuke robe tj. nastanka prihoda)

b) rizik transformacije (kupac uope nije platio, obveze po osnovi predujma nisu izvrene, itd.)Izdaci se prije svega odnose na isplate novca. Kao posljedica se javlja smanjenje novanih sredstava to ne mora nuno dovesti do nastanka rashoda npr. posudba novca, kupovina sirovina, opreme. Postoji vremenska nepodudarnost i rizk transformacije jednih u druge. Postoje sluajevi:

izdatak prethodi rashodu (kupnja DI i obraun amortizacije u iduim razdobljima)

rashod prethodi izdatku (obraun trokova plaa i naknadna isplata)

rashod je istodobno izdatak (kupnja goriva za gotovinu)

- kada poduzee nabavlja sirovine javlja se izdatak novca, to se biljei kao smanjenje novca i poveanje zaliha sirovina. Pri tom dolazi samo do transformacije jednog oblika imovine (novanog) u drugi (materijalni). Rashod e nastati onda kada se sirovine utroe u proizvodnom procesu te postanu sastavni dio gotovog proizvoda tj. onda kada se gotovi proizvodi prodaju kupcu. Dakle izdatak prethodi rashodu.

- ponekad poduzea unaprijed obraunavju neke trokove koji su vezani uz tekue poslovanje npr. trokovi garancija za prodane proizvode. U tom sluaju nema izdatka iako je troak odnosno rashod u obraunskom smislu nastao.

- karakter i raunovodstveni tretman primitaka i izdataka novca izmeu ostalog je odreen obraunskim sustavom zemlje te usvojenim ra.poltikama poduzea. Oblik iskazivanja RDG propisan zakonom (kod nas) ili predloen od strane strukovne organizacije (mora uvaavati ra.standarde)

Formalni izgled: jednostrani ili dvostrani raun.

Jednostrani se vie koristi zbog vee iskazne moi. Takav stupnjeviti oblik omoguuju segmentiranje prihoda i rashoda, iskazivanje rezultata po vrstama aktivnosti.

Dobit se iskazuje posebno kao:

dobit od redovitog poslovanja

dobit od financiranja

dobit od izvarednih (ostalih) aktivnostiPrimjer sheme RDG (ona se korigira ovisno o ciljevima i korisnicima kojima je namijenjen):

RAUN DOBITI I GUBITKA

za razdoblje 1.1. 31.12.20x1

A POSLOVNI PRIHODI

B POSLOVNI RASHODI

C DOBIT IZ POSLOVNIH AKTIVNOSTI

D FINANCIJSKI PRIHODI

E FINANCIJSKI RASHODI

F DOBIT IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

G IZVAREDNI (OSTALI) PRIHODI

H IZVAREDNI (OSTALI) RASHODI

I DOBIT IZ IZVAREDNIH (OSTALIH) AKTIVNOSTI

J BRUTO DOBIT

K POREZ NA DOBIT

L NETO DOBIT

Forme se razlikuju npr. u metodi obrauna trokova (utvrivanju poslovnih rashoda):

1) teite na podjeli trokova prema stupnju zaposlenosti (fiksni i varijabilni) i na utvrivanju dopinosa pokria za preostale fiksne trokove.

RAUN DOBITI I GUBITKA

za razdoblje 1.1. 31.12.20x1

I. PRIHOD OD PRODAJE

II. TROKOVI PRODANIH PROIZVODA

III. DOPRINOS POKRIA

IV. OSTALI TROKOVI POSLOVANJA

1. TROKOVI PRODAJE

- trokovi propagande

- plae radnika prodaje

2. OPI ADMINISTRATIVNI TROKOVI

- utroen uredski materijal

- plae adm.osoblja

- trokovi amortizacije

- trokovi osiguranja

- ostali trokovi

V. DOBIT IZ REDOVNOG POSLOVANJA

VI. FINANCIJSKI PRIHODI

VII. FINANCIJSKI RASHODI

VIII. DOBIT IZ FINANCIJSKIH AKTIVNOSTI

IX. IZVAREDNI (OSTALI) PRIHODI

X. IZVAREDNI (OSTALI) RASHODI

XI. DOBIT IZ IZVAREDNIH (OSTALIH) AKTIVNOSTI

XII. BRUTO DOBIT (V+VIII+XI)

XIII. POREZ NA DOBIT

XIV. NETO DOBIT

Omoguava utvrivanje mare kontribucije doprinosa pokria. Informacija o doprinosu pokria je vna za ocjenu uspjenosti poslovanja. Pokazuje sposobnost poduzea da ostvari dovoljan prihod za pokrie ostalih (fiksnih) trokova.

2) poslovni rashodi se utvruju tako da se iznos ukupno nastalih trokova korigira za promijenu vrijednosti zaliha nedovrene proizvodnje i gotovih proizvoda, tj.onaj dio trokova koji ostaje u zalihama i zabiljeen je kao imovinska pozicija.

Poslovni rashodi se mogu utvrditi i sljedeom formulom:

poetna vrijednost zaliha proizvodnje i gotovih proizvoda

+ trokovi obraunskog razdoblja

= ukupno trokovi u zalihama

- zavrna vrijednost zaliha proizvodnje i got.pr.

= iznos poslovnih rashoda

RAUN DOBITI I GUBITKA

za razdoblje 1.1. 31.12.20x1

I. PRIHOD OD PRODAJE

II. RASHODI PRODAJE

a) Promijena vrijednosti zaliha ( )b) Trokovi poslovanja

1. trokovi sirovina

2. trokovi usluga

3. trokovi plaa

4. trokovi amortizacije

5. ostali trokovi

III. FINANCIJSKI PRIHODI

IV. FINANCIJSKI RASHODI

V. UKUPNO REDOVNI PRIHODI (I + III)

VI. UKUPNO REDOVNI RASHODI (II + IV)

VII. DOBIT IZ REDOVITOG POSLOVANJA

VIII. IZVAREDNI (OSTALI) PRIHODI

IX. IZVAREDNI (OSTALI) RASHODI

X. DOBIT IZ IZVAREDNIH (OSTALIH) AKTIVNOSTI

XI. BRUTO DOBIT

XII. POREZ NA DOBIT

XIII. NETO DOBIT

Izvjetaj o novanom toku

- pokazuje izvore pribavljanja i nain upotrebe novca te omoguuje utvrivanje vika raspoloivih odnosno nedostatnih sredstava.esto se dogaa da poduzea u RDG iskazuju uspjeno poslovanje (poslovanje s dobitkom), ali de facto imaju probleme s podmirivanjem tekuih obaveza. Zato je tome tako? Odgovor je u temeljnim pretpostavkama na osnovi kojih se evidentiraju osnovni elementi RDG prihodi i rashodi. Prihodi i rashodi su obraunske kategorije i evidentiraju se prema temeljnoj raunovodstvenoj pretpostavci nastanka dogaaja evidentiraju se onda kada su nastali (zaraeni), a ne kada je uslijedio stvarni primitak/izdatak novca.

Osnovni elementi

Polazimo od osnovne bilanne jednakosti:

IMOVINA = IZVORI IMOVINE (AKTIVA=PASIVA)

I = O + K

KI + DI = O + K

N + KI' + DI = O + K (N novac, KI' kratkotrajna imovina bez novca)

N + KI' + DI = O + K

Promjene na novcu posljedica su promjene sljedeih kategorija:

N = O + K - KI' - DI

Poveanje novca (primici) nastaju na osnovi poveanja obveza i poveanja kapitala te smanjenja ostale nenovane imovine.

Izdaci novca: smanjenje obveza, smanjenje kapitala, poveanje nenovane imovine

Primici i izdaci se razvrstavaju u 3 vrste aktivnosti: poslovne, investicijske i financijske

Osnovni pojmovi vezani za INT (izvjetaj o novanom toku):

novac koji obuhvaa novac u blagajni i na raunima u banci

novani ekvivalenti predstavljaju kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se vrlo brzo mogu konvertirati u novac i koja nisu pod znaajnim utjecajem rizika promjena vrijednosti.

Novani tokovi priljevi i odljevi novca i novanih ekvivalenata

Poslovne aktivnosti glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzea i druge aktivnosti koje odreuju rezultat (dobit) poduzea, osi investicijskih i financijskih aktivnosti

Investicijske (ulagateljske) aktivnosti vezane su za stjecanje i otuivanje dugotrajne imovine

Financijske aktivnosti aktivnosti vezane uz financiranje poslavanja i uglavnom obuhvaaju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza.

Oblik iskazivanja INT

Bitno je doi do informacije koliko je poduzee sposobno stvarati novac iz redovitih tj.osnovnih aktivnosti i da li je to dovoljno za odvijanje normalnog poslovanja (ispuniti obveze vjerovnicima i isplatiti dividende). Klasifikacijom u poslovne, investicijske i financijske aktivnosti vezano za izdatke novca dobivaju se informacije za ocjenu utjecaja tih aktivnosti na financijski poloaj poduzea te za procjenu buduih novanih tokova. Na svim razinama aktivnosti promatraju se ukupni primici i izdaci novca te se iskazuje njihova razlika koja se naziva isti ili neto novani tok. Iskazivanjem te razlike moe se uoiti da li poduzee vie prima ili troi novca po nekoj osnovi te kakav je odnos prema planiranim veliinama.

Poslovne aktivnosti glavne aktivnosti poduzea koje stvaraju prihod i koje imaju najznaajniji utjecaj na financijski rezultat poduzea, dobit ili gubitak. Najei primjeri:

novani primici na osnovi prodaje roba ili pruanja usluga i od predujmova od kupaca novani primici od provizija, naknada, tantijema (+ primljene kamate od datih kredita, +primljene dividende) novani primici od osiguravajueg drutva (primljene naknade teta)

novani izdaci dobavljaima za isporuenu robu ili usluge novani izdaci zaposlenima i za raun zaposlenih novani izdcai vezani za porez na dobit novani izdaci za premije osiguranja n.izdaci za isplate kamata

- za oekivati je da poduzee najvie novca ostvaruje na osnovi redovitih aktivnosti, jer je to kljuni pokazatelj o ostvarenom dodatnom opsegu novca za ouvanje poslovne sposobnosti poduzea. Ako nije tako to moe biti dobar indikator za ispitivanje uzroka i posljedica takvog stanja.

Investicijske (ulagateljske) aktivnosti vezane su uz promjene (stjecanje i otuivanje) na dugortrajnoj imovini (nematerijalna, materijalna, financijska imovina te potraivanja s rokom dospijea duljim od jedne godine). Primjeri:

novani primici od prodaje nekretnina, opreme, postrojenja te druge materijalne i nematerijalne imovine

novani primici od povrata danih kredita drugima novani primici od prodaje dionica, obveznica drugih poduzea novani izdaci za nabavu nekretnina, opreme i dr.materijalne i nematerijalne imovine

novani izdaci na osnovi kredita danih drugima

novani izdaci za kupovinu dionica ili obveznica dr.subjekataFinancijske aktivnosti aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja (strukturu kapitala i obveza). Obuhvaaju promjene vezane uz iznos, odnosno strukturu obveza i kapitala. Najee:

novani primici od emisije dionica novani primici od emisije obveznica i drugih VP novani primici od primljenih kredita novani izdaci za otkup vlastitih dionica novani izdaci za dividende, kamte i sl. novani izdaci na osnovi otplate kredita itd.neke primitke i izdatke je mogue razliito razvrstati, to su:

a) kamate (primljene i plaene) mogu se svrstati u poslovne aktivnosti, jer utjeu na neto profit ili gubitak; ili kao investicijska ili financijska aktivnost, jer su posljedica prihoda od ulaganja odnosno to su trokovi dobivanja resursa. Kod banaka i sl.institucija su dio poslovnih aktivnosti.

b) Dividende primljene dividende obino se svrstavaju u poslovnu aktivnost, jer kao i kamate utjeu na visinu neto dobiti. No s obzirom da se iskazuju kao prihod od ulaganja, mogu biti prikazane i u grupi investicijskih aktivnosti. Plaene dividende se u pravilu prikazuju kao financijska aktivnost, no kao i kamate mogu biti uvrene kao element novanog toga od poslovnih aktivnosti. Takvim razvrstavanjem osigurava se informacija o sposobnosti poduzea da podmiri dividende iz redovitih poslovnih aktivnosti. Bitna je dosljedna primjena utvrenog pravila od strane poduzea.

c) Izvanrdne stavke (MRS8) treba razvrstati prema onoj aktivnosti na koju se odnose kako bi se uoila njihova priroda i uinak na budue novane tokove

INT moe biti sastavljen na temelju direktne i indirektne metode:

prema direktnoj metodi objavljuju se uk.primici i uk.izdaci novca razvrstani po osnovnim aktivnostima (poslovnim, investicijskim i financijskim). Izvjetaj je za veinu korisnika razumljiviji po direktnoj metodi:

IZVJETAJ O NOVANOM TOKU

za razdoblje 1.1. 31.12.20x1

A POSLOVNE AKTIVNOSTI

1. Primici iz poslovnih aktivnosti

2. Izdaci iz poslovnih aktivnosti

3. Neto novani tok iz poslovnih aktivnosti

B INVESTICIJSKE ATKIVNOSTI

1. Primici iz investicijskih aktivnosti

2. Izdaci iz investicijskih aktivnosti

3. Neto novani tok iz investicijskih aktivnosti

C FINANCIJSKE AKTIVNOSTI

1. Primici iz financijskih aktivnosti

2. Izdaci iz financijskih aktivnosti

3. Neto novani tok iz financijskih aktivnosti

D UKUPNO NETO NOVANI TOK

E NOVAC NA POETKU RAZDOBLJA

F NOVAC NA KRAJU RAZDOBLJA

Indirektna metoda

Kako za priznavanje prihoda i rashoda nije potrebna koincidencija s primicima i izdacima novca, to znai da je neto dobit potrebno korigirati za sve uinke transakcija nenovane prirode kao to su amortizacija, promjena zaliha i poslovnih potraivanja i obveza, te dr.stavki koje utjeu na visinu dobiti, a iza sebe nemaju novani tok (efekti promjena ra.politika npr).

Pravila za raunanje novanog toka po indirektnoj metodi su:Uvijek kree od neto dobiti, pa dodaje iznos amortizacije (osim ako se radi o premiji na emitirane obveznice)

Rashodi od prodaje NMI i DMI su +, prihodi od NMI i DMI -

poveanje pasive (kapitala, obveza) je +, smanjenje pasive je -,

poveanje aktive (imovine) je -, smanjenje aktive je + i iznos koji na kraju dobije je rjeenje.

Izvjetaj o promjenama vlasnike glavniceTreba pokazati promjene koje su se na glavnici (kapitalu) dogodile izmeu dva obraunska razdoblja. Prema MRS-1 u ovom se izvjetaju posebno moraju iskazati sljedee pozicije:

a) dobiti ili gubitak razdoblja

b) sve stavke prihoda ili rashoda, dobitaka ili gubitaka koje prema zahtijevima drugih standarda treba direktno priznati u kapital te njihov ukupni iznos

c) uinak promjena ra.politika i ispravke temeljnih pogreaka

d) dodatna ulaganja vlasnika i visina izglasanih dividendi

e) iznos zadrane dobiti (gubitka) na poetku i na kraju razdoblja te promjene unutar tog razdoblja

f) usklaenje (promjene) svake druge pozcije kapitala (kao npr. premije na dionice i rezerve na poetku i na kraju razdoblja) uz posebno, pojedinano prikazivanje tih promjena

Kapital se sastoji od uloenog i zaraenog kapitala te se prema bilannoj.shemi razrauje na 6 potpozicija:

I. UPISANI KAPITAL

II. PREMIJE NA EMITIRANE DIONICE

III. REVALORIZACIJSKA REZERVA

IV. REZERVE

1) Zakonske rezerve

2) Rezerve za vlastite dionice

3) Statutarne rezerve

4) Ostale rezerve

V. ZADRANA DOBIT ILI PRENESENI GUBITAK

VI. DOBIT ILI GUBITAK TEKUE GODINE

U pravilu najznaajnija promjena u kapitalu proizlazi iz zadrane dobiti. Iznos zadrane dobiti se poveava stvaranjem dobiti, a smanjuje se za iznos ostvarenog gubitka te za iznos dividendi:

IZVJETAJ O ZADRANOJ DOBITI:

ZADRANA DOBIT NA POETKU RAZDOBLJA

+ NETO DOBIT TEKUEG RAZDOBLJA

= UKUPAN IZNOS SREDSTAVA ZA RASPODJELU

- DIVIDENDE = ZADRANA DOBIT NA KRAJU RAZDOBLJA

Izvjetaj izraava bit vlasnikog odnosa odraavajui interese ulagaa, vlasnika i samog poduzea.

Formalni izgled ponekad se prikazuje u skraenoj formi , a sve ostale promjene na kapitalu se iskazuju u biljekama uz FI.

Izvjetaj o promjenama vl.glavnice je povezan s bilancom (zadrana dobit na poetku i kraju razdoblja, obveze za dividende?) i RDG (neto dobit)Biljeke uz FI i ostali izvjetaji

ovo je dodatni izvjetaj uz prethodna 4 temeljna

dodatno pojanjavaj strukturu, vrijednosti i obiljeja nekih pozicija u tim izvjetajima. Npr. trebaju biti prikazane metode procjene bilannih pozicija, eventualna odstupanja od postavljenih metoda s razlozima odstupanja i kvantifikacijom uinaka tih odstupanja.; pregled obveza s rokom dospijea preko 5 godina, prosjean broj zaposlenih, broj i nominalna vrijednost izdanih dionica po vrstama itd. drugim rijeima biljeke trebaju sadravati sve one informacije koje se ne vide iz temeljnih izvjetaja, a nune su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja. Sastavljanje i prezentiranje dodatnih informacija pridonosi kvaliteti i upotebljivosti ra.informacija.

u MRS-1 regulirana struktura biljeki te njihov sadraj, s posebnim osvrtom na obrazloenje ra.politika.

Obiljeja internih izvjetaja: nestandardizirani, nisu propisani zakonom, detaljni su, analitiki, odnose se samo na neki segment poslovanja ili cjelinu, pored stvarnih esto sadravaju i planirane veliine, sastavljaju se svakodnevno ili periodino

Eksterni, obiljeja: propisani zakonom (forma, sadraj, vrijeme), sintetizirani, globalni, usmjereni na cjelokupno poslovanje, sadre samo stvarne podatke, najznaajniji: bilanca, RDG, INT, porezna bilanca, statistiki izvjetaji...).

Izvjetaji (informacije u njima) se dijele:

prema opsegu: sintetike, analitike

prema vremenu: povremene, svakodnevne

prema izgledu: unificirane, interno kreirane

prema pojavnom obliku se moe sistematizirati i na: prava, stvari i novac

Ovo koriste naa poduzea, a utemeljeno na IV direktivi EU

Prema HSFI oboje (kte i dividende su dio investicijskih aktivnosti)

Prema predavanjima

Na predavanjima su stavljene pod poslovne aktivnosti (po direktnoj metodi)

PAGE 20

_1333344355.vsdRaunovodstveno planiranje

Knjigovodstvo

Raunovodstvena kontrola

Raunovodstvena analiza

Raunovodstveno informiranje

_1333348513.vsdEksterni izvori podataka

Prikupljanje podataka

Upravljanje bazom podataka

Obrada podataka

Generiranje informacija

Eksterni korisnici

Interni izvori podataka

Upravljanje bazom podataka

Informacijski sustav

Povratna veza

Povratna veza