05 / 2018

PRAVOImenovanje i zapošljavanjeravnatelja školskih ustanova

Novine u Zakonu o zaštiti na radu

Kako će treći krug porezne reformeod 1. siječnja 2019. utjecati na ekonomski položajzaposlenih u školstvu?

OBVEZA IZDAVANJA RAČUNA

U ŠKOLSKIM USTANOVAMA

AKTUALNO:ŠeR - Školski e-Rudnik

Blagoslovljen Božić

i sretna Nova godina!Blagoslovljen B

ožić

i sretna Nova godina!

Kako vrijeme prolazi

i čovjek postaje stariji, a to ga čini drugačijim.

Shvatiš što su prave vrijednosti u životu.

Dosta ti je jeftinih intriga, praznih predstava,

lažnih prijatelja, umjetnih osmjeha.

Poželiš samo topao dom, mir i osobu koja će ti

pružiti iskren osmjeh i topao zagrljaj.

Tim Kovačić konzalting želi Vam da postanete mlađi,

već danas drugačiji

i da ste još jučer shvatili vrijednost života.

Živite nesputano i punim plućima udahnite i

svaki dan živite kao da je zadnji.

Uživajte danas i neka to uživanje traje tijekom cijele 2019. godine.

Svim pretplatnicima časopisa Poslovni edukator

uz zahvalu za vjernost koju ste nam poklonili

kroz cijelu 2018. godinu želimo

Sretnu novu 2019. godinu!

Glavna urednica časopisa

Ela Kovačić

Sretna nova 2019. godina

!

SADRŽA

J

3

Impressum:

POSLOVNI EDUKATOR, Broj 5/2018.UDK, ISSN 1846-3916

Nakladnik:

Kovačić konzalting d.o.o.Ivana Gundulića 3, 21220 Trogir

Tel./fax. 021/208-976OIB: 79608058419

e-mail: kovacic.konzalting@gmail.comIBAN: HR6623400091110841586

Za nakladnika:

Ela Kovačić

Glavna i odgovorna urednica:Ela Kovačić

Direktorica

Kovačić konzalting d.o.o.:Ela Kovačić

Dizajn časopisa:

Kristijan Kuliš i Ela Kovačić

Lektorica:Daniela Radan

Kontakt osoba za savjetovanje posredstvom elektroničke pošte:

Josipa Coce Bašić - za pretplatnikeDunja Jakaša - za članove UTIRUŠ-a

e-mail:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Tel.: 021/208 976 - za pretplatnikeTel.: 021/221 276 - za članove UTIRUŠ-a

Suradnici i autori:

Ela Kovačić, Zdenka Čukelj, Marija-Ana Zovko Tomaš,

Marjeta Usmiani, Jurica Botić, Iris Gović Penić,

Ružica Vukobratović, Seka Jurčev, Sandra Tomić Ilić, Marija Zuber, Mirjana Mahović Komljenović,

Darko Sambol, Ana Jerković, Karmen Nakić, Tanja Malinac, Rajka Domin, Dajana Krnek...

Tisak: Jafra print, Solin

Cijena:

700,00 kuna u pretplati

Tekstovi objavljeni u časopisu “Poslovni edukator” izražavaju mišljenje

autora i ne moraju se isključivo podudarati s mišljenjem uredništva.

UVODNA RIJEČ

Uvodna riječ - Ela Kovačić 4

Intervju s Danielom Radan - Ela Kovačić 6

RAVNATELJI

ŠeR - Školski e-Rudnik - Zdenka Čukelj 8

PRAVO

Imenovanje i zapošljavanje ravnatelja školskih ustanova

- Marija-Ana Zovko Tomaš 15

Razrješenje ravnatelja školske ustanove - Marjeta Usmiani 24

Usklađenost ugovora i zaduženja u osnovnim i srednjim školama

- Jurica Botić 27

„Predstavlja li dopunski rad nastavnika u srednjoškolskim ustanovama

prekovremeni rad?“ – pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH - Iris Gović Penić 33

Novine u Zakonu o zaštiti na radu - Ružica Vukobratović 35

Provedba postupka savjetovanja s javnošću u školskim ustanovama prilikom

donošenja općih akata - Seka Jurčev 39

Organizacija višednevne školske ekskurzije - Sandra Tomić Ilić 43

RAČUNOVODSTVO

Kako će treći krug porezne reforme od 1. siječnja 2019. utjecati

na ekonomski položaj zaposlenih u školstvu? - Marija Zuber 45

Obveza izdavanja računa u školskim ustanovama - Mirjana Mahović Komljenović 51

PSIHOLOGIJA

Kako preživjeti razvod roditelja? - Darko Sambol 58

ODGOJ I OBRAZOVANJE

Kad matematika postane problem - Ana Jerković 62

JEZIČNI SAVJETNIK

Prodor engleskoga jezika u suvremenu poslovnu komunikaciju

na hrvatskom jeziku - Karmen Nakić 64

PITALI STE, ODGOVARAMO!

Pitali ste odgovaramo - Iris Gović Penić 66

Zapošljavanje stranaca - Seka Jurčev 70

Pitali ste odgovaramo - Sandra Tomić Ilić 72

Pitali ste, odgovaramo - Zdenka Čukelj 80

Pitali ste, odgovaramo - Tanja Malinac 82

Pitali ste, odgovaramo - Marija Zuber 86

Prijevoz na posao i s posla; Smjenski rad; Jubilarna nagrada i ovrha;

Povrat više isplaćenih prava; ,,Prefakturiranje'' troškova;

Isplata osobama na stručnom osposobljavanju - Rajka Domin 90

IZ RADA UDRUGE

Održana XVI. Redovna i IV. Izborna skupština UTIRUŠ-a - Ela Kovačić 94

SINDIKATI - SHU

Aktivnosti Sindikata hrvatskih učitelja - Dajana Krnek 96

SPONZORIRANO

Centar za profesionalnu rehabilitaciju Split 98

RIDERE PER VIVERE

Ridere per vivere - Rajka Domin 101

UV

OD

NA

RIJ

EČ

4

Uvodna riječ - Ela Kovačić

Svim pretplatnicima časopisa u 2018. godinu zahvaljujem na ukazanom povjerenju. Veselim se ako smo ispunili vaša očekivanja i ako ste se odlučili biti uz nas i iduću 2019. godinu.

Došao je kraj jedne uspješne godine i već se punom parom pripremamo za novu radnu 2019. godinu. Kako to već ide u životu, volimo zaključiti staru godinu zadovoljni napravljenim i započeti novu godinu te s novim zadatkom biti još bolji u 2019. godini.

Autorski tim časopisa Poslovni edukator je u ovoj 2018. odradio svoj plan i zaista smo temama i dodatnim sadržajem, kojeg smo slali pretplatnicima, omogućili svima da informacija dođe do vas u pravo vrijeme.

Pretplata na časopis Poslovni edukator od iduće godine povećana je za iznos PDV-a.

Uz pretplatu na časopis za 2019. godinu nudimo još jednu dodatnu novu uslugu „Kava s Elom Kovačić“. Dajem preporuku na ponudu jer Vam na jedinstven način nudimo nešto što još nitko ne nudi na tržištu. Za pretplatnika cijena je simbolična. Nekada je lakše poslušati temu u razgovoru, nego pročitati članak ili doći na seminar. Temu ćete moći poslušati onda kada vam treba i onoliko puta koliko želite.

U nastavku teksta slijedi ponuda.

„Kava s Elom Kovačić“Nova usluga od 1. 1. 2019. godine

Glavna urednica časopisa „Poslovni edukator“ Ela Kovačić ugostit će na kavi autore članaka iz časopisa te s njima razgovarati o aktualnim temama iz struke. Svi

korisnici ove nove usluge imat će mogućnost svakog mjeseca dobiti aktualno obrađenu video prezentaciju na zadanu temu. Video zapis će biti dostupan na mrežnim stranicama (www.kovacic-konzalting.com), a pristup će imati samo osobe koje dobiju lozinku.

Na taj će način korisnici imati mogućnost saslušati obrađenu temu u svom uredu. Klikom na video otvorit će se tema koja se obrađuje.

Prvi će video obraditi materijalna prava iz TKU-a. Drugi će video obraditi teme iz GDPR-a (obrasci). Treći će video obraditi teme vezane za donošenje školskih akata (statuta, pravilnika i dr.), a četvrti će video obraditi teme zapošljavanja - radni odnosi, godišnji odmor itd.

Cilj je da u uredu dobijete ono što vam treba, a to je znanje potrebno za svakodnevni rad.

Svrha projekta je da se uz minimalni trošak s jedne i druge strane dođe do krajnjeg korisnika, a mi vam video zapisom „Kava s Elom Kovačić“ omogućavamo minimalno 12 dobro odrađenih aktualnih tema.

Ako niste pretplatnik časopisa „Poslovni edukator“, cijena nove usluge je 1000,00 kuna (PDV je uključen u cijenu). Samo će pretplatnici časopisa „Poslovni edukator“ imati mogućnost (uz nadoplatu od 375,00 kuna (PDV uključen u cijenu)) postati korisnici nove usluge.

Što kažu naši korisnici? Kovačić konzalting radi izvrstan posao, a časopis Poslovni edukator neprocjenjiva je pomoć u našem svakodnevnom radu.

Ela Kovačić dipl. iur.

Poštovani pretplatnici časopisa Poslovi edukator!

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Eli Kovačić na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

UV

OD

NA

RIJ

EČ

5

Uvodna riječ - Ela Kovačić

NAJAVA ZA 2019. GODINUU idućoj godini dostupna su vam 3 paketa.

Prvi paket- pretplatnik časopisa „Poslovni edukator“Cijena pretplate časopisa iznosi 791 kn (uključen PDV).Što pretplatnik dobiva plaćanjem pretplatena časopis u 2019. godini?1. Časopis koji će izlaziti u tiskanom obliku 5 puta

godišnje (veljača, travanj, lipanj, rujan i prosinac).2. Obradu aktualne teme svakog mjeseca koja

će stići na sve škole pretplatnike časopisa.3. Pristup internet stranici Kovačić konzalting

d.o.o. za pregled i korištenje raznih pomoćnih tablica, uputa, akata, članaka, odgovora na postavljena pitanja i sl., a sve vezano uz izdane knjige i članke.

4. Svaki pretplatnik može naručiti obradu teme za članak koji će biti objavljen u časopisu.

5. Pisani odgovor na postavljeno pitanje e-mailom od strane autora časopisa i ostalih suradnika Kovačić konzaltinga.

6. Besplatno savjetovanje posredstvom telefona u uredovno vrijeme vezano za rad školskih odbora.

7. Besplatno savjetovanje posredstvom telefona u redovno vrijeme službeniku zaštite osobnih podataka.

8. Popust od 20% na sve proizvode Kovačić konzaltinga (knjige, seminari).

9. Individualne konzultacije.

Drugi paket - nova usluga „Kava s Elom Kovačić“Cijena nove usluge iznosi 1000 kn (uključen PDV).

Što pretplatnik dobiva plaćanjem nove uslugeu 2019. godini?1. Mogućnost slušanja i gledanja video uratka

(emisija) na aktualnu temu iz područja struke (minimalno 12 obrađenih aktualnih tema – mini seminar).

2. Obradu aktualne teme svakog mjeseca koja će stići putem e-mail pošte na sve škole pretplatnike nove usluge, a koju dobivaju i pretplatnici časopisa.

3. Individualne konzultacije.

Treći paket - pretplata na časopis „Poslovni edukator“+ nova usluga „Kava s Elom Kovačić“Cijena iznosi 791 kn (uključen PDV) za časopis +375 kuna (uključen PDV) za novu uslugu „Kava s Elom Kovačić“.

Što dobivate? Dobivate sve gore navedeno:1. Časopis koji će izlaziti u tiskanom obliku 5 puta

godišnje (veljača, travanj, lipanj, rujan i prosinac).2. Mogućnost slušanja i gledanja video uratka

(emisija) na aktualnu temu iz područja struke (minimalno 12 obrađenih aktualnih tema - mini seminar).

3. Obradu aktualne teme svakog mjeseca koja će stići na sve škole pretplatnike časopisa.

4. Pristup internet stranici Kovačić konzalting d.o.o. za pregled i korištenje raznih pomoćnih tablica, uputa, akata, članaka, odgovora na postavljena pitanja i sl., a sve vezano uz izdane knjige i članke.

5. Svaki pretplatnik može naručiti obradu teme za članak koji će biti objavljen u časopisu.

6. Pisani odgovor na postavljeno pitanje e-mailom od strane autora časopisa i ostalih suradnika Kovačić konzaltinga.

7. Besplatno savjetovanje posredstvom telefona u uredovno vrijeme vezano za rad školskih odbora.

8. Besplatno savjetovanje posredstvom telefona u uredovno vrijeme službeniku zaštite osobnih podataka.

9. Popust od 20% na sve proizvode Kovačić konzaltinga (knjige, seminari).

10. Individualne konzultacije.

Blagoslovljen Božić i Sretna Nova 2019.godina!

UV

OD

NA

RIJ

EČ

6

Intervju s Danielom Radan - Ela Kovačić

Daniela, evo došao je i na tebe red da sa mnom porazgovaraš o našem časopisu, svojim planovima, a i da nam kažeš nešto više o svojoj edukaciji ovog ljeta. Kao prvo, željela bih iskoristiti ovu priliku da vam zahvalim na pruženoj prilici i podršci svo ovo vrijeme. Lekturom vašeg časopisa otvorili ste mi vrata jednog novog svijeta u kojem sa svakim časopisom i sama rastem, učim nešto novo, a i uvijek sam u koraku s novostima iz struke. Što ste tiče edukacije, hvala vam na podršci koju ste mi dali za odlazak ljetos u Beograd u sred rokova i pripreme novog broja časopisa. Naime, riječ je o edukaciji Hikari Menal Aritmetic – Soroban Instructor Cours za edukatora mentalne aritmetike.

Mentalna aritmetika? Možeš li nam reći nešto više o tome?Mentalna aritmetika (jap. Anzan) je tradicionalna istočnjačka disciplina koja je, kao popularan i moderan edukacijski model razvoja kognitivnih sposobnosti djece, sve više prisutna i na Zapadu. Nastala je kao rezultat dugogodišnjeg rada psihologa, pedagoga i drugih stručnjaka iz područja edukacije i obrazovanja, a temelji se na upotrebi drevne računaljke abakus (jap. Soroban), čijom se vizualizacijom postiže izvanredno brzo računanje. Naime, upotrebom računaljke se aktiviraju obje hemisfere mozga, čime se postiže pun moždani potencijal. Korištenjem abakusa, znamenke i brojevi postaju opipljivi, ne služe više samo kao vizualni prikaz količine. Svaki broj određen je rasporedom kuglica u

prostoru. Broj se sada može vidjeti, dodirnuti i njime manipulirati. Svaki broj postaje „opipljiv i pravi“, dobiva svoju fizičku formu u obliku položaja kuglica na abakusu pa tako djeca stječu sposobnosti kojima računske operacije postaju automatske i instinktivne. U njihovim glavicama, slike kuglica se velikim brzinama dodaju ili oduzimaju slikama drugih kuglica. Točni rezultati su gotovi trenutno.

Na koji to način mentalna aritmetika razvija intelektualne sposobnosti djeteta? Osim što pruža mogućnost da se matematičke sposobnosti djeteta poboljšaju, program mentalne aritmetike pozitivno utječe na razvoj razmišljanja i potiče niz vještina i sposobnosti koje su djetetu potrebne u životu. Poboljšava se način na koji dijete sluša, obrađuje i shvaća informacije, zamišlja i stvara određene slike, prepoznaje detalje, obavlja određene radnje i rješava probleme. Mozak znanstvenici opisuju kao plastičnu masu koja se može modelirati što ukazuje na njegovu sposobnost da se promjeni kao odgovor na ponovljeni podražaj. Na primjer, naši mozgovi su „programirani“ odgovarati na zvuk govora. Kada beba čuje govor, aktiviraju se određeni dijelovi njenog mozga zaduženi za govor i jezik. Obraćanje bebi u tom smislu predstavlja stimulaciju potrebnu za aktiviranje funkcije govora. Što je beba više izložena ljudskom govoru, jače će razviti govorne sinapse. U suprotnom, ako se spomenuti podražaji ne dogode, potencijalne sinapse u mozgu ne

Ela Kovačić dipl. iur.

Intervju s Danielom Radan Škola mentalne aritmetike – Malac Genijalac

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Danieli Radan na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Kao glavna urednica časopisa Poslovni edukator vjerujem u sve mlade talentirane ljude te im nudim priliku da svoje talente otkriju i realiziraju kroz časopis Poslovni edukator, kao i kroz druge osmišljene projekte u okviru Kovačić konzaltinga. Od samih početaka vjerujem u sposobnosti i talente mladih ljudi te potičem njihovo zapošljavanje, njihovo usavršavanje i njihovu izgradnju. Tako je članica našeg tima još 2014. godine postala, tada dvadeset četverogodišnjakinja Daniela Radan, mag. educ. philol. croat. et paed. Upoznavši je tada kao netom diplomiranog učitelja hrvatskoga jezika, koja je bila na stručnom osposobljavanju u mojoj školi, odlučila sam joj dati priliku da se okuša kao lektorica našeg časopisa i od tada naša suradnja na časopisu, ali i drugim publikacijama neprekidno traje, a od siječnja ove godine svi su mogli čitati i njene članke u časopisu.

UV

OD

NA

RIJ

EČ

7

samo da neće nastati, nego će ih mozak u potpunosti odbaciti. Stoga je program mentalne aritmetike osmišljen tako da potakne i stimulira dječji mozak kod formiranja novih neuronskih veza, a naročito veza „vizualnog pamćenja“ koje su važne za mentalno računanje.

Postoji li uopće nešto takvo na našem području? Postoji skoro već godinu dana. To je škola „Malac Genijalac“, a vlasnica master franšize je Doris Penić, dipl. psiholog - prof. i gestalt psihoterapeut, dok tim škole čine stručne osobe s pedagoškim kompetencijama koje su prošle međunarodnu obuku i certificirani su kao Master učitelji mentalne aritmetike. Trenutačno su u Hrvatskoj tri škole mentalne aritmetike – u Splitu, Osijeku i Rijeci, a od siječnja 2019. i u Šibeniku. Od prvog dana glavni cilj škole je da svako dijete maksimalno probudi svoje mentalne kapacitete i postane „bolja verzija sebe”. Zdrav kognitivan razvoj postiže se na zabavan i razigran način pa tako polaznici škole Malac Genijalac naročito razvijaju vještine i sposobnosti kao što su: brzo računanje, koncentraciju i pažnju, odlično pamćenje i razvijanje refleksa, fotografsko pamćenje, analitičko i logičko razmišljanje, kreativnost, maštu i dr.

S obzirom na to da naša djeca imaju mnogo obveza, kako se program realizira? Nije li „još jedna škola“ dodatno opterećenje za dijete? Nastavni program je fleksibilno i pažljivo osmišljen uzimajući u obzir individualne potrebe svakog djeteta. Učenje se prakticira u malim grupama (6 do 12 polaznika), kroz zabavne aktivnosti, različite igre i natjecanja, pri čemu je najvažnija opuštajuća i kreativna atmosfera i pozitivni emocionalni odnosi. Također, polaznicima su na raspolaganju i naši posebni internet portali, aplikacije i web platforma na kojima mogu raditi domaću zadaću, vježbati kod kuće i natjecati se s ostalim polaznicima škole Malac Genijalac u različitim državama. S obzirom na cijeli koncept, možete vidjeti da je Malac sve samo ne dodatna obveza.

I za kraj, reci nam – kome, kada i gdje se obratiti ako želimo da i naše dijete ide u Malca? Trenutačno su u tijeku predbilježbe upisa novih polaznika za sva 4 grada. Novi upisni rok je u siječnju te se upisi odvijaju dva puta godišnje (u siječnju i rujnu), a više informacija se može saznati na službenoj mrežnoj stranici škole www.malacgenijalac.hr gdje možete

pročitati nešto detaljnije o našem programu, prijaviti dijete za testiranje te saznati kontakt telefon „za vaš grad“ kako biste saznali sve što vas zanima.

Moram istaknuti da sam kroz studij pedagogije, a i kasnije u radu s djecom vidjela koliko naš obrazovni sustav djecu sputava i rijetko imaju priliku pokazati sve svoje talente i vještine, a u Malcu se to itekako prepoznaje, što me uistinu veseli. Naime, većina današnje djece ima problem s nedovoljnom koncentracijom i pažnjom. Kada mentalno računaju oni istovremeno moraju raditi 6 različitih stvari - vizualizirati abakus, percipirati brojeve na ekranu, čuti zvuk svakog broja, raditi točne pokrete prstima, koristiti logičko mišljenje kako bi znali kojom će računskom operacijom oduzeti, zbrojiti, pomnožiti ili podijeliti broj (ovisno o zadatku) te tu računsku operaciju napraviti i naposljetku zapamtiti novi broj na vizualiziranom abakusu. U navedenim zadatcima konstantno rade različiti centri u obje hemisfere mozga, a pažnja i koncentracija su preduvjeti za uspješno obavljanje zadatka, tako da se one stalno unaprjeđuju. Djeca su ,,bombardirana“ mnoštvom različitih sadržaja, potrebnih i nepotrebnih, u kojima se potiče rad lijeve hemisfere mozga, a desna je često zapostavljena. S obzirom na to da i ona mora „pronaći neku zanimaciju“, mašta stvara i svoje sadržaje i tu nastaje problem - koncentracija i pažnja odlaze od zadatka i prebacuju se na ugodnije sadržaje. Nažalost, roditelji u ovom užurbanom svijetu često nemaju dovoljno vremena i djeci daju ,,instant“ rješenja, umjesto da djecu potiču da budu kreativni, da logički misle i da budu samostalni pa mi u Malcu konstantno inzistiramo na tome, pohvaljujemo ih za rad, a ne samo za uspjeh, i doslovno iz sata u sat gledate kako njihovo samopouzdanje raste. Tako da, istina je da sam ja ovdje pričala o školi mentalne aritmetike, ali ujedno i o školi koja, uz kognitivni, potiče uvelike i socijalni i emocionalni razvoj svakog mališana.

Draga Daniela, hvala ti na detaljnim odgovorima. Nadam se kako će ovaj članak pomoći svima koji nisu bili upoznati s mentalnom aritmetikom te da će za ubuduće znati kako se na vrijeme pripremiti za razvijanje intelektualne sposobnosti djeteta.

Tim Kovačić konzalting želi ti daljnji uspjeh u radu. S veseljem ćemo pratiti tvoj rad kroz članke koje nam možeš pisati u časopisu Poslovni edukator.

RAV

NAT

ELJI

8

ŠeR - Školski e-Rudnik - Zdenka Čukelj

prof.Zdenka Čukelj

ŠeR Školski e-Rudnik

1. PRIKUPLJANJE PODATAKA

Na temelju odredbe članka 140. stavka 4. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi donesen je Pravilnik o zajedničkome upisniku školskih ustanova u elektroničnome obliku - e-Matici (Narodne novine br. 86/15.). Navedenim su Pravilnikom uređene obveze i načini te rokovi unošenja podatka u zajednički upisnik školskih ustanova u elektroničkome obliku – e-Maticu (u daljnjem tekstu: e-Matica), ovlaštenja za pristup i korištenje podataka te sigurnost i način razmjene podataka.

Temeljem članka 2. navedenoga Pravilnika Ministarstvo upisuje školsku ustanovu u Upisnik ustanova. Upisom školske ustanove u Upisnik ustanova, školskoj se ustanovi dodjeljuje jedinstvena šifra ustanove. Ministarstvo u e-Matici vodi i evidenciju o nastavnim planovima i programima te kurikulumima koje ustanova provodi i za koje ima odobrenje Ministarstva.

Temeljem članka 3. navedenoga Pravilnika školske ustanove su dužne za svaku školsku godinu u e-Matici evidentirati sve podatke o odgojno-obrazovnome radu za to odgojno-obrazovno razdoblje. Evidencija odgojno-obrazovnoga rada ustanove obuhvaća podatke o učenicima, razrednim odjelima i organizaciji odgojno-obrazovnoga rada u jednoj školskoj godini.

Temeljem članka 4. navedenoga Pravilnika školske ustanove dužne su voditi i upisnik učenika u e-Matici. Upisnik učenika je poimenična evidencija učenika u ustanovama na temelju školske evidencije iz Matične knjige učenika, a treba omogućiti uvid u pedagoške i druge podatke značajne za praćenje učenika tijekom cijeloga njegova školovanja.

Temeljem stavka 5. Pravilnika školske ustanove dužne su voditi i upisnik radnika u e-Matici. Upisnik radnika je poimenična evidencija svih osoba koje u ustanovama imaju zasnovan radni odnos na neodređeno ili određeno vrijeme, s punim, nepunim te skraćenim radnim vremenom, koje rade u dopunskome radu ili su vanjski suradnici te ostale podatke značajne za rad ustanove.

U skladu s člankom 140. stavkom 1. Zakona i članka 10. Pravilnika, podatci iz e-Matice moraju biti zaštićeni od zloupotrebe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili pristupa, u skladu s odredbama propisa kojim se uređuje zaštita osobnih podataka.

U skladu s odredbama članak 6. Zakona o zaštiti osobnih podataka (Narodne novine br. 106/12. – pročišćeni tekst) osobni podatci učenika moraju se obrađivati pošteno i zakonito. Člankom 7. navedenoga Zakona propisano je kako se osobni podatci koji se

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Zdenki Čukelj na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Od 2008. godine školske ustanove i Ministarstvo nadležno za obrazovanje vode podatke o školama, učenicima, radnicima i školskim prostorima (infrastrukturi) u elektroničkom obliku. Naime, sukladno članku 139. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, školske ustanove su dužne voditi evidenciju odgojno-obrazovnog rada, upisnik učenika te upisnik radnika u pisanom i elektronskom obliku, a u Ministarstvu se vodi zajednički upisnik školskih ustanova u elektronskom obliku (e-Matica) koji sadrži: Upisnik ustanova, Evidenciju odgojno-obrazovnog rada u ustanovama za svaku školsku godinu, Upisnik učenika u ustanovama i Upisnik radnika ustanova. U studenom 2018. godine je Ministarstvo znanosti i obrazovanja omogućilo zainteresiranoj javnosti pristup određenome setu statističkih podataka iz e-Matice o svim školama u Hrvatskoj. Aplikacija pod nazivom ŠeR - Školski e-Rudnik, korak je prema digitalizaciji i otvaranju Ministarstva znanosti prema zainteresiranoj javnosti.

RAV

NAT

ELJI

9

odnose na maloljetne osobe smiju prikupljati i dalje obrađivati u skladu s ovim Zakonom i uz posebne mjere zaštite propisane posebnim zakonima. Vodeći računa o pravima i zaštiti podataka, škole kao i Ministarstvo ne objavljuju osobne podatke o učenicima i radnicima, izuzev ako su za isto dobili propisane privole.

U ŠeR - Školskom e-Rudniku dostupni su podatci o školskim ustanovama i podatci o broju učenika na razini države, županije, osnivača, naselja, škole i razreda.

Za razliku od statističkih podataka koji su dostupni na stranicama Državnog zavoda za statistiku i koji iskazuju podatke o školskim ustanovama na početku i na kraju školske godine, podatci u Školskom e-Rudniku aktualizirani su svaka 24 sata te se su sve promjene odmah dostupne svim korisnicima. Zbog toga valja imati na umu činjenicu da se tijekom godine mijenjaju podatci o broju učenika, ali i školskih ustanova. Naime, i tijekom školske godine moguće je otvaranje novih školskih ustanova te će se nakon što ustanova dobije šifru upisati podatci za novoosnovanu ustanovu.

Napomena: U Školskom e-Rudniku za sada se ne iskazuju podatci za tri škole s međunarodnim programima i to za Francusku međunarodnu školu čiji je osnivač Udruga za razvoj i podršku francuske škole u Zagrebu, a koja od šk. god. 2015./2016. ima rješenje Ministarstva za izvođenje međunarodnog programa na francuskom jeziku i Njemačku međunarodnu školu u Zagrebu kojoj je osnivač Udruga za osnivanje i poticanje Njemačke međunarodne škole u Zagrebu i koja od šk. god. 2017./2018. ima rješenje Ministarstva za izvođenje međunarodnog programa na njemačkom jeziku. Prije toga su obje škole izvodile odgojno-obrazovni rad temeljem međunarodnih sporazuma. Osim toga osnovnoškolski i srednjoškolski program izvodi se i u Američkoj školi u Zagrebu koja radi temeljem međunarodnog sporazuma i koja za sada, za rad u skladu s propisima Republike Hrvatske nema rješenje kao dvije navedene škole.

Za sada su putem aplikacije Školskog e-Rudnika dostupni samo neki podatci, a ne svi koji se upisuju u e-Maticu.

2. KAKO KORISTITI ŠKOLSKI e-RUDNIK

Pristup Školskom e-Rudniku moguć je odabirom aplikacije (banera) na naslovnici Ministarstva (Slika 1) ili na

poveznici: https://app.powerbi.com

Otvaranjem prve stranice Školskog e-Rudnika pojavljuje se prva, od sada dostupnih, 17 stranica. Na prvoj stranici je popis svih osnovnih i srednjih škola bez obzira na programe koji se u njima izvode te učeničkih domova. U desnom uglu je izbornik „pristup važnim informacijama“ (Slika 2).

RAV

NAT

ELJI

10

Savjet: Svi koji pristupaju podatcima u Školskom e-Rudniku trebali bi prije pretraživanja podataka pročitati informacije vezane uz mogućnosti pretraživanja podataka.

Na svakoj je stranici moguće izdvojiti (filtrirati) podatke koji nas osobito zanimaju. Otvaranjem stranice pod brojem 2. pojavit će se podatci o svim školskim ustanovama u školskoj godini 2018./2019. Želimo li izdvojiti (filtrirati) samo podatke npr. o otočnim školama, potrebno je ispod podnaslova Škole na otoku mišem kliknuti na Da (Slika 3). Odabirom željenih podataka bit će prikazani podatci i grafički prikazi koji se odnose na otočne osnovne i srednje škole. Na istome mjestu moguće je vidjeti tablicu s brojem redovitih i područnih škola s redovitim (općeobrazovnim) programima te broj osnovnih škola s odjelima umjetničkih programa koji su ustrojeni sukladno članku 21. stavka 2. Zakona o umjetničkom obrazovanju (Narodne novine br. 130/2011).

U sredini stranice su iskazani podatci o postotku broja ustanova po županijama, a u desnom dijelu stranice podatci o osnivačima (u tablici i na grafikonu).

Podatci se mogu filtrirati i temeljem drugih kriterija kao što su program, strukovno područje ili vrsta programa

(Slika 4).

RAV

NAT

ELJI

11

Svi ili neki od filtara uvijek se mogu zatvoriti. Klimom na poništi filtre, ponovno se vraća na početak lista na kojem su svi podatci (Slika 5).

Osim tabelarnih i grafičkih prikaza, škole su označene i na geografskim kartama. Na većini je karata moguće odabrati (filtrirati) prometnu kartu (roaud) ili satelitsku kartu (aerial). Moguće je odabrati jednu školu (matičnu ili područnu) ili koristiti mogućnost višestrukog odabira. U navedenom se slučaju svaka škola (uključujući i područne škole) mora posebno odabrati prema šifri ili nazivu ustanove (Slika 6). Svaka se geografska karta može povećati ili smanjiti na željenu veličinu.

U Školskom e-Rudniku dostupni su i podatci o broju učenika. S obzirom na to da se podatci aktualiziraju svaka 24 sata, broj učenika ovisi o podatcima koje upišu škole.

Podatci o kojima se najčešće raspravlja vezani su uz promjene broja ustanova, učenika i razrednih odjela u školama s redovitim (općeobrazovnim programima). Svi su navedeni podatci dostupni na listu 4. Na žalost, iz podataka koji su iskazani od školske godine 2013./2014. do školske godine 2018./2019., vidljivo je smanjenje broja učenika i razrednih odjela te smanjenje područnih škola (54 osnovne područne škole prestale su s radom

RAV

NAT

ELJI

12

ili su privremeno zatvorene jer u mjestu u kojem su smještene nema ni jednog učenika ili je došlo do statusnih promjena tako da je matična škola ustrojena kao samostalna ustanova). Još jednom valja istaknuti kako treba voditi računa o filtrima jer ako se podatci analiziraju i za škole s umjetničkim programima, podatci će biti drugačiji. U Školskom e-Rudniku iskazani su samo brojčani podatci, a ne i objašnjenja.

3. ŠKOLE I PROGRAMI

U Školskom e-Rudniku dostupni su i podatci o školama i učenicima i prema programima.

Kada se izdvoji npr. samo filtar Osnovne škole, iskazat će se podatci za sve osnovne škole s redovitim programom bez obzira na program koji se u njima izvodi. Isto tako, kada se odabere filtar za Srednje škole, iskazat će se podatci za sve srednje škole bez obzira na program koji se u njima izvodi. Tako npr. odabirom filtra Umjetničke škole, iskazat će se podatci za osnovne i srednje škole te osnovne škole u kojima su sukladno Zakonu o umjetničkom obrazovanju ustrojeni umjetnički programi (glazbeni i plesni).

U slučaju da se (na stranici 11) žele utvrditi podatci samo o školama i broju učenika koji su uključeni u međunarodne programe potrebno je uključiti više filtara. Pristup istim podatcima moguć je na više načina (Slika 7).

4. PROVJERA PODATAKA

Kako se podatci u Školskom e-Rudniku iskazuju na dnevnoj bazi, moguće je da svi podatci nisu upisani, iako bi ih škole trebale unijeti do kraka rujna tekuće godine. Kao primjer, moguće je navesti podatke o školama u kojima je organiziran produženi boravak i broju učenika uključenih u produženi boravak koji su dostupni na stranici 8.

RAV

NAT

ELJI

13

Iz prethodnih godina vidljivo je da se broj škola s produženim boravkom kao i broj učenika sustavno povećava, a za do 5. studenoga 2018. godine, za šk. god. 2018./2019. upisani su podatci samo za 79 matičnih i područnih škola u kojima su u produženi boravak uključena 1 053 učenika (Slika 8). Stoga, još jednom valja ukazati na potrebu pravovremenoga unošenja podataka.

5. RAZINA DOSTUPNOSTI PODATCIMA

Većina podataka iskazana je na razini škole, ali podatci u Školskom e-Rudniku vidljivi su do razine razrednog odjela za svaku školu (Slika 9). Uz to je vidljivo održava li se nastava u čistim ili kombiniranim razrednim odjelima ili odgojno-obrazovnim skupinama za učenike s teškoćama u razvoju.

RAV

NAT

ELJI

14

Osim primjera navedenih u tekstu na stranicama Školskog e-Rudnika niz je drugih podataka kao što su podatci o učenicima s teškoćama u razvoju, podatci o školovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina po Modelu A i B, eksperimentalnim – Školama za život, školama s posebnim statusom ili radu škola za po smjenama.

5. ZAKLJUČAK

Školski e-Rudnik izvor je podataka koji transparentno omogućuje pristup velikom broju različitih podataka o sustavu osnovnoškolskoga i

srednjoškolskog odgoja i obrazovanja. Kako se podatci svakodnevno ažuriraju, daleko su točniji od drugih baza podataka, ali valja imati na umu da točnost podataka ovisi o unosu podatka. Isto tako, podatci se iskazuju i odabirom odgovarajućih filtara te pri pretraživanju podataka valja voditi računa o tome koje podatke želimo dobiti. Iako je Školski e-Rudnik dostupan svima, on je izuzetno važan osnivačima školskih ustanova u njihovom planiranju, ne samo Mreže, već i organizacije rada i ulaganja u školske ustanove.

Za očekivati je da će se podatci u Školskom e-Rudniku postupno povećavati kako bi se o školskim ustanovama imale što bolje i jasnije predodžbe.

Nova usluga od 1.1.2019. godine

„Kava s Elom Kovačić“Svi korisnici ove nove usluge imat će mogućnost svakog mjeseca dobiti aktualno obrađenu

video prezentaciju na zadanu temu. Glavna urednica časopisa „Poslovni edukator“ Ela Kovačić ugostit će na kavi autore članaka iz časopisa

te s njima razgovarati o aktualnim temama iz struke.

Video zapis će biti dostupan na mrežnim stranicama www.kovacic-konzalting.com, a pristup će imati samo osobe koje dobiju lozinku.

Na taj će način korisnici imati mogućnost saslušati obrađenu temu u svom uredu. Klikom na video otvorit će se tema koja se obrađuje.

CILJ je da u uredu dobijete ono što vam treba, a to je znanje potrebnoza svakodnevni rad.

SVRHA projekta je da se uz minimalni trošak s jedne i druge strane dođe do krajnjeg korisnika, a mi vam video zapisom „Kava s Elom Kovačić“ omogućavamo minimalno 12

dobro odrađenih aktualnih tema.

Ako niste pretplatnik časopisa „Poslovni edukator“, cijena nove usluge je 1.000,00 kuna (uključen PDV)

Samo će pretplatnici časopisa „Poslovni edukator“ imati mogućnost (uz nadoplatu od 375,00 kuna, PDV uključen u cijenu) postati korisnik nove usluge.

PRAV

O

15

Imenovanje i zapošljavanje ravnatelja školskih ustanova - Marija-Ana Tomaš Zovko

Imenovanje i zapošljavanjeravnatelja školskih ustanova

1. UVOD

Ravnatelji školskih ustanova vode rad i poslovanje školske ustanove, predstavljaju i zastupaju školu, planiraju rad škole i rad učiteljskog odnosno nastavničkog vijeća, odlučuju o zasnivanju i prestanku radnog odnosa radnika škole, surađuju s učenicima i roditeljima, osnivačem, tijelima državne uprave, ustanovama i drugim tijelima i obavljaju još niz poslova koje zahtijeva organizacija odgojno-obrazovnog procesa.

S obzirom na to da ravnateljska funkcija uključuje suradnju s različitim dionicima, za izbor ravnatelja zainteresirana je ne samo školska ustanova, nego i šira zajednica vezana uz školu. Razdoblje u kojem se provodi postupak imenovanja ravnatelja je vrlo često turbulentno za kompletnu školsku ustanovu, a posebice za odgovorne osobe koje provode postupak imenovanja, kao i za same kandidate. Za zakonito provođenje i uspješno okončanje postupka imenovanja ravnatelja, nužno je poznavanje svih propisa koje je potrebno primijeniti u provedbi postupka.

U kolovozu ove godine stupila je na snagu novela Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi1 koja je u velikoj mjeri promijenila dosadašnji postupak imenovanja ravnatelja školskih ustanova.

2. POSLOVI RAVNATELJA

Ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj školske ustanove odgovoran za zakonitost rada i stručni rad školske ustanove.

1 Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi Zakona (Narodne novine br. 68/18.) stupio je na snagu 4. kolovoza 2018. g. (u daljnjem tekstu: Izmjene Zakona).2 Vidi članak 37. Zakona o ustanovama (Narodne novine, broj 76/93, 29/97- ispravak, 47/99-ispravak i 35/08) (u daljnjem tekstu: ZU)

Ravnatelj organizira i vodi rad i poslovanje školske ustanove, predstavlja i zastupa ustanovu, poduzima sve pravne radnje u ime i za račun školske ustanove, zastupa školsku ustanovu u svim postupcima pred sudovima, upravnim i drugim državnim tijelima te pravnim osobama s javnim ovlastima.

Uz navedene poslove propisane Zakonom o ustanovama2, ravnatelj kao stručni voditelj školske ustanove obavlja i sljedeće poslove:

• predlaže školskom odboru godišnji plan i program rada

• predlaže školskom odboru statut i druge opće akte

• predlaže školskom odboru financijski plan te polugodišnji i godišnji obračun

• odlučuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa sukladno članku 114. Zakona

• provodi odluke stručnih tijela i školskog odbora• posjećuje nastavu i druge oblike odgojno-

obrazovnog rada, analizira rad učitelja, nastavnika i stručnih suradnika te osigurava njihovo stručno osposobljavanje i usavršavanje

• planira rad, saziva i vodi sjednice učiteljskog, odnosno nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća

• u suradnji s učiteljskim, odnosno nastavničkim, odnosno odgajateljskim vijećem, predlaže školski kurikulum

• poduzima mjere propisane zakonom zbog neizvršavanja poslova ili zbog neispunjavanja drugih obveza iz radnog odnosa

• brine se o sigurnosti te o pravima i interesima učenika i radnika školske ustanove

Marija-Ana Zovko Tomaš

dipl. iur.

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Mariji-Ani Zovko Tomaš na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

PRAV

O

16

• odgovara za sigurnost učenika, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ostalih radnika

• surađuje s učenicima i roditeljima• surađuje s osnivačem, tijelima državne

uprave, ustanovama i drugim tijelima nadzire pravodobno i točno unošenjepodataka u elektronsku maticu.3

3. NUŽNI UVJETI ZA RAVNATELJA

Za ravnatelja školske ustanove može biti izabrana osoba koja ispunjava sljedeće nužne uvjete4:

3.1. Završen studij odgovarajuće vrste

Ravnatelj školske ustanove može biti osoba koja je završila studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika5 u školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, a koji može biti:

a) sveučilišni diplomski studijb) integrirani preddiplomski i diplomski

sveučilišni studijc) specijalistički diplomski stručni studij.

ZOOOSŠ-om su propisane i dvije iznimke od navedenih uvjeta, ali samo za ravnatelje osnovnih škola.

Osim osoba koje su završile neki od navedenih studija odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja ili stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, ravnatelj osnovne škole može biti i osoba koja je završila stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova6.

3 Vidi članak 125. Zakona o odgoju i obrazovanu u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine, broj 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. ispravak, 90/11, 16/12, 86/12, 94/13, 152/14 , 7/17 i 68/18) (u daljnjem tekstu: ZOOOSŠ)4 Vidi članak 126. ZOOOSŠ-a. Izmjenama Zakona dopunjena je odredba tako da navedene uvjete naziva nužnim, kako bi ih jasno razlikovala od dodatnih kompetencija za ravnatelje koje propisuje Izmjenama Zakona.5 Člankom 105. ZOOOSŠ-a je propisana razina obrazovanja, a pravilnicima je propisana vrsta obrazovanja (osim za učitelje razredne nastave i tajnike školskih ustanova, kojima ZOOSŠ propisuje i odgovarajuću razinu i vrstu obrazovanja). Člankom 164. ZOOSŠ-a propisano je da provedbeni propisi doneseni na temelju Zakona o osnovnom školstvu (Narodne novine br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.) i Zakona o srednjem školstvu (Narodne novine br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.) ostaju na snazi do stupanja na snagu provedbenih propisa na temelju ovog Zakona, osim ako su u suprotnosti s odredbama ovog Zakona, pa se u skladu s navedenom odredbom do donošenja novog propisa kojim će ministar propisati odgovarajuću vrstu obrazovanja učitelja, nastavnika i stručnih suradnika, primjenjuju Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine br. 47/96. i 56/01.) i Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika u srednjem školstvu (Narodne novine br. 1/96. i 80/99.)6 Ova zakonska odredba omogućuje da ravnatelji osnovne škole budu i osobe koje nisu završile sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij ako su završile stručni studij za učitelje u četverogodišnjem trajanju kojim se stječe 240 ECTS bodova (učitelji razredne nastave) 7 Ovom odredbom koja je uvrštena u ZOOOSŠ, novelom iz 2014. godine (Narodne novine br. 152/14.) omogućava se nastavak obavljanja ravnateljskih poslova (naravno, pod uvjetom da budu ponovno izabrane) i osobama koje nisu završile diplomski studij odnosno stekle visoku stručnu spremu prema ranijim propisima, već su stekle višu stručnu spremu odgovarajuće vrste prema ranijim propisima (odnosno ispunjavale su uvjete za ravnatelja propisane Zakonom o osnovnom školstvu) ako se radi o osobama koje su u trenutku prijave na natječaj za ravnatelja obavljale dužnost ravnatelja u najmanje drugom uzastopnom mandatu. 8 Vidi čl. 126. st. 1. podst. 1. toč. d) ZOOOSŠ-a. Izmjenama Zakona je članak 126. ZOOOSŠ-a dopunjen odredbom koja propisuje da ravnatelj između ostalih uvjeta mora imati i položen stručni ispit.9 Vidi čl. 157. st. 1. ZOOOSŠ-a10 Izmjenama Zakona je izmijenjena odredba čl. 126. st 1. toč 3. ZOOOŠŠ-a koja je kao jedan od uvjeta za ravnatelja propisivala i određeni broj godina staža osiguranja provedenih na poslovima u sustavu obrazovanja, tako da sada osoba ne mora steći određeni broj godina staža osiguranja, već je dovoljno da je stekla radno iskustvo obavljajući određene poslove.

Ravnatelj osnovne škole može biti i osoba koja nije završila sveučilišni diplomski studij ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste za rad na radnom mjestu učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika u školskoj ustanovi u kojoj se imenuje za ravnatelja, kao ni stručni četverogodišnji studij za učitelje kojim se stječe 240 ECTS bodova ako se radi o osobi koja u trenutku prijave na natječaj za ravnatelja obavlja dužnost ravnatelja u najmanje drugom uzastopnom mandatu, a ispunjavala je uvjete za ravnatelja propisane Zakonom o osnovnom školstvu (Narodne novine br. 59/90., 26/93., 27/93., 29/94., 7/96., 59/01., 114/01. i 76/05.).7

3.2. Položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika

Ravnatelj školske ustanove mora imati položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika, osim ako se radi o osobama koje su oslobođene obveze polaganja stručnog ispita.8 Naime, učitelji, nastavnici i stručni suradnici koji su zasnovali radni odnos u osnovnoj ili srednjoj školi prije 12. ožujka 1994. nisu obvezni polagati stručni ispit.9

3.3. Radno iskustvo na odgovarajućim poslovima

Ravnatelj školske ustanove može biti osoba koja ima najmanje osam godina radnog iskustva u školskim ili drugim ustanovama u sustavu obrazovanja ili u tijelima državne uprave nadležnim za obrazovanje, od čega najmanje pet godina na odgojno-obrazovnim poslovima u školskim ustanovama.10

PRAV

O

17

3.4. Nepostojanje tzv. zapreka za rad u školskim ustanovama

Ravnatelj školske ustanove ne smije biti osoba koja je pravomoćno osuđena niti osoba protiv koje pokrenut kazneni postupak za neko od kaznenih djela iz članka 106. ZOOOSŠ-a.

S obzirom na to da su novim Kaznenim zakonom11 promijenjeni nazivi pojedinih kaznenih djela i poglavlja (glava) u koja su kaznena djela svrstana, u ZOOOSŠ-u12 su navedeni nazivi glava starog i novog Kaznenog zakona u koja su svrstana kaznena djela čije počinjenje je zapreka za rad u školama.

Radni odnos u školskoj ustanovi ne mogu zasnovati osobe pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom (Narodne novine br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.)13.

U školskoj ustanovi radni odnos ne mogu zasnovati niti osobe koja su pravomoćno osuđene za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom (Narodne novine br. 125/11. i 144/12.).11 Kazneni zakon (Narodne novine br. 125/11., 144/12., 56/15., 61/15.-ispravak i 101/17.) objavljen je u Narodnim novinama 7. studenog 2011. godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 2013. godine (u daljnjem tekstu: novi KZ).12 Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 94/13.) koji je stupio na snagu 30. srpnja 2013. godine, ZOOOSŠ je dopunjen kaznenim djelima iz novog Kaznenog zakona.13 Kazneni zakon (Narodne novine br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.) (u daljnjem tekstu: stari KZ).14 Osim kaznenih djela navedenih u članku 106. ZOOOSŠ-a, posebni dio Kaznenog zakona sadrži i druga kaznena djela koja ne predstavljaju zapreku za rad u školskim ustanovama (kaznena djela protiv ljudskih prava i temeljnih sloboda (glava 11.), kaznena djela protiv radnih odnosa i socijalnog osiguranja (glava 12.), kaznena djela protiv privatnosti (glava 14.), kaznena djela protiv časti i ugleda (glava 15.), kaznena djela protiv okoliša (glava 20.), kaznena djela protiv sigurnosti prometa (glava 22.), kaznena djela protiv gospodarstva (glava 24.), kaznena djela protiv računalnih sustava, programa i podataka (glava 26.), kaznena djela protiv intelektualnog vlasništva (glava 27.), kaznena djela protiv biračkog prava (glava 31.), kaznena djela protiv strane države ili međunarodne organizacije (glava 33.), kaznena djela protiv oružanih snaga RH (glava 34.).15 Vrednovanje dodatnih kompetencija u postupku imenovanja ravnatelja je novina uvedena u ZOOOSŠ, Izmjenama Zakona.

Osim osoba pravomoćno osuđenih za navedena kaznena djela, radni odnos u školskoj ustanovi ne mogu zasnovati niti osobe protiv kojih se vodi kazneni postupak za neko od tih kaznenih djela.

Vođenje kaznenog postupka odnosno pravomoćna osuda za kazneno djelo, nemaju uvijek za posljedicu zabranu rada u školskoj ustanovi14. U školskoj ustanovi zabranjen je rad samo onim osobama protiv kojih se vodi kazneni postupak odnosno koje su pravomoćno osuđene za kaznena djela koja su ZOOOSŠ-om propisana kao zapreka za rad u školskoj ustanovi (naprijed navedena kaznena djela).

4. DODATNE KOMPETENCIJE ZA RAVNATELJA

Dodatne kompetencije koje se vrednuju u natječajnom postupku radi imenovanja ravnatelja školske ustanove su poznavanje stranog jezika, osnovne digitalne vještine i iskustvo rada na projektima.15

Za razliku od naprijed navedenih nužnih uvjeta propisanih člankom 126. ZOOOSŠ-a koje mora ispunjavati svaka osoba koja se kandidira za ravnatelja, osoba koja se kandidira za ravnatelja ne mora imati niti jednu od propisanih dodatnih kompetencija, međutim u postupku vrednovanja (o kojem će biti riječi u nastavku teksta) dodatne kompetencije bit će dodatno vrednovane.

Sadržaj i postupak vrednovanja dodatnih kompetencija kandidata, kao i detalje vezane uz način postupanja pri imenovanju ravnatelja pobliže se uređuju statutom školske ustanove.

5. PREDNOST PRI ZAPOŠLJAVANJU

Osobe koje ispunjavaju sve uvjete koje ZOOOSŠ propisuje za ravnatelja školske ustanove, mogu

PRAV

O

18

ostvarivati prednost pri zapošljavanju sukladno odredbama posebnih propisa.

5.1. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji

Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji16 propisano je da su javne službe i javne ustanove kojima je osnivač ili jedan od osnivača Republika Hrvatska, općina, grad, županija, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, kao i pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima prilikom zapošljavanja temeljem javnog natječaja, oglasa ili u postupku zapošljavanja provedenom na drugi način obvezne prilikom tog zapošljavanja dati prednost pod jednakim uvjetima nezaposlenim osobama, prema redoslijedu propisanom člankom 102. stavkom 1. Zakona o braniteljima.

Osim nezaposlenih osoba, prednost pri zapošljavanju mogu ostvarivati i osobe zaposlene na poslovima koji ne odgovaraju njihovoj stručnoj spremi.17

Prednost pri zapošljavanju ne mogu ostvariti osobe kojima je zadnji radni odnos prije prijave na javni natječaj ili oglas prestao temeljem izvršnog rješenja o prestanku službe po sili zakona, prestanku službe otkazom ili izvanrednom otkazu, odnosno kada je radni odnos kod posljednjeg poslodavca prestao krivnjom radnika, i to u slučaju: redovitog otkaza ugovora o radu kada je ugovor o radu otkazao radnik, redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika ili izvanrednog otkaza, osim kada ugovor o radu izvanredno otkaže radnik zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa.18

Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba koja u trenutku podnošenja prijave ispunjava uvjete za ostvarivanje toga prava, dužna je uz prijavu odnosno ponudu na javni natječaj ili oglas priložiti sve 16 Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (Narodne novine br. 121/2017.) (u daljnjem tekstu: Zakon o braniteljima) stupio je na snagu 14. prosinca 2017. godine, osim odredaba članka 49. stavaka 1. ‒ 4. i 6., članaka 50., 51. i 69. stavaka 2. ‒ 4. ovoga Zakona koje su stupile na snagu 1. ožujka 2018., odredaba članaka 26. ‒ 48., 52., 55., 56., 141., 142. i 145. ‒ 147. ovoga Zakona koje stupaju na snagu 1. siječnja 2019., odredaba članka 125. stavaka 1., 2., 3. i 5. ovoga Zakona koje su stupile na snagu danom početka školske godine 2018./2019. i članka 125. stavka 4. ovoga Zakona koji je stupio na snagu danom početka akademske godine 2018./2019.17 Vidi članak 102. stavak 2. Zakona o braniteljima.18 Vidi članak 104. Zakona o braniteljima.19 Vidi članak 103. stavak 2. i 3. Zakona o braniteljima20 Vidi članak 48.f Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata (Narodne novine br. 33/92., 57/92., 77/92., 27/93., 58/93., 2/94., 76/94., 108/95., 108/96., 82/01., 103/03.i 148/13) (u daljnjem tekstu: Zakon o invalidima rata).21 Vidi članak 35. (starog) Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (Narodne novine br. 174/04., 92/05., 2/07., 107/07., 65/09., 137/09., 146/10., 55/11., 140/12., 19/13. – pročišćeni tekst, 33/13., 148/13. i 92/14.).

dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta iz natječaja ili oglasa te dokumentaciju taksativno navedenu u članku 103. Zakona o braniteljima.

Pravne osobe iz članka 102. Zakona o braniteljima (dakle, i školske ustanove) dužne su prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje pozvati osobe koje ostvaruju prednost pri zapošljavanju da dostave naprijed navedene dokaze u svrhu ostvarivanja prava prednosti pri zapošljavanju, a prilikom raspisivanja javnog natječaja ili oglasa za zapošljavanje, objavljenog putem internetskih stranica, dužna su objaviti poveznicu na internetsku stranicu Ministarstva hrvatskih branitelja na kojoj su navedeni dokazi potrebni za ostvarivanje prava prednosti pri zapošljavanju19.

5.2. Zakon o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata

Određene osobe ostvaruju pravo prednosti pri zapošljavanju sukladno odredbama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata20.

Zakonom o invalidima rata propisano je da su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti i druga državna tijela, tijela lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne službe te pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske obvezni pri zapošljavanju pod jednakim uvjetima dati prednost pri zapošljavanju:

1. djeci osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. Zakona

2. mirnodopskim vojnim i civilnim invalidima rata čije je oštećenje organizma nastalo pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. Zakona

3. bračnom drugu i roditeljima osoba poginulih, umrlih ili nestalih pod okolnostima iz članka 6., 7. i 8. Zakona.

Prednost ostvarivanja prava na zapošljavanje ostvaruje se redoslijedom od točke 1. prema točki 3. članka pod uvjetom da nema kandidata iz članka 35. Zakona o pravima hrvatskih braniteljima iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji21.

PRAV

O

19

Prednost pri zapošljavanju može se ostvariti samo jednokratno, osim u slučajevima zasnivanja radnog odnosa na određeno vrijeme, a ne mogu ga ostvarivati osobe kojima je radni odnos prestao otkazom zbog skrivljenog ponašanja radnika, otkazom radnika ili sporazumom.

5.3. Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom22 propisano je kako su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (u daljnjem tekstu: tijela javne uprave) te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima. Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu. Dokazom o invaliditetu smatraju se javne isprave o invaliditetu na temelju kojih se osoba može upisati u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom iz članka 13. Zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U slučaju kada dvije ili više osoba ispunjavaju uvjete propisane javnim natječajem ili oglasom, a ostvaruju pravo na prednost pri zapošljavanju prema Zakonu o zapošljavanju osoba s invaliditetom, poslodavac samostalno donosi odluku o izboru kandidata, uzimajući u obzir potrebe posla, rezultate postignute u postupku ocjenjivanja kandidata te interes i motivaciju kandidata.

6. POSTUPAK IMENOVANJA RAVNATELJA

Ravnatelja imenuje školski odbor uz suglasnost ministra, na mandat od pet godina, a ista osoba može biti ponovno imenovana ravnateljem.

22 Vidi članak 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 157/13., 152/14. i 39/18.) (u daljnjem tekstu: Zakon o zapošljavanju osoba s invaliditetom).23 Vidi članak 127. stavak 4. ZOOOSŠ-a. Ova odredba izmijenjena je Izmjenama Zakona; ranija odredba propisivala je da se natječaj za ravnatelja objavljuje u dnevnom tisku na način dostupan svim zainteresiranim kandidatima na području Republike Hrvatske. 24 Vidi članak 127. stavak 5. i 11. ZOOOSŠ-a. I ovo je novina uvedena u ZOOOSŠ-u, Izmjenama Zakona.

6.1. Natječaj

Natječaj radi imenovanja ravnatelja raspisuje školski odbor, a objavljuje se u „Narodnim novinama“ i na mrežnim stranicama školske ustanove23.

Uz prijavu na natječaj kandidat je uz potrebnu dokumentaciju dužan dostaviti program rada za mandatno razdoblje koji će kasnije prezentirati učiteljskom/nastavničkom/odgajateljskom vijeću (u daljnjem tekstu: učiteljsko vijeće), vijeću roditelja, radnicima škole i školskom odboru24. Program bi trebao sadržavati i ciljeve, aktivnosti, budžet, vremenski plan, projekte i ostale elemente koji opisuju što će se i kako provoditi u sljedećem mandatnom razdoblju.

ZOOOSŠ ne sadrži odredbu koja bi izrijekom propisivala što bi sve natječaj za ravnatelja trebao sadržavati. Međutim iz drugih odredbi ZOOOSŠ-a koje se primjenjuju u postupku imenovanja ravnatelja, kao i iz odredaba ZU-a proizlazi da bi se u natječaju za imenovanje ravnatelja trebalo objaviti: ime i sjedište ustanove koja objavljuje natječaj, vrijeme na koje se imenuje ravnatelj, uvjeti koje moraju ispunjavati kandidati, dodatne kompetencije koje se vrednuju i na koji se način vrednuju, jasna naznaka kojom se dokumentacijom dokazuje ispunjavanje uvjeta i dodatnih kompetencija, obveza dostavljanja programa rada za mandatno razdoblje, rok do kojeg se primaju prijave kandidata i rok u kojemu će prijavljeni kandidati biti obaviješteni o imenovanju.

Rok do kojeg se primaju prijave kandidata ne može biti kraći od osam dana od dana objave natječaja. S obzirom na to da se natječaj mora objaviti u „Narodnim novinama“ i na mrežnim stranicama školske ustanove, može se dogoditi da natječaj ne bude isti dan objavljen i u „Narodnim novinama“ i na mrežnim stranicama škole. Stoga je potrebno precizno propisati rok u kojem se kandidati trebaju prijaviti na natječaj i način njegova računanja odnosno naznačiti da rok za prijavu istječe protekom roka u natječaju koji se posljednji objavljuje.

Rok u kojem se kandidati obavještavaju o izboru ne

PRAV

O

20

može biti dulji od četrdeset i pet dana od dana isteka roka za podnošenje prijava25.

U natječaju, također, treba biti naznačeno da se osobe koje prema posebnim propisima ostvaruju pravo prednosti, trebaju u prijavi pozvati na to pravo, odnosno uz prijavu priložiti svu propisanu dokumentaciju prema posebnom zakonu26.

6.2. Pregledavanje natječajne dokumentacije, utvrđivanje nužnih uvjeta i vrednovanje dodatnih kompetencija

Natječajnu dokumentaciju pregledava školski odbor koji utvrđuje ispunjava li kandidat nužne uvjete. Ako je kandidat stekao dodatne kompetencije, školski odbor provodi vrednovanje tih kompetencija sustavom bodovanja koji omogućuje rangiranje kandidata, na način propisan statutom školske ustanove.

6.2.1. Lista dva najbolje rangirana kandidata

Nakon što je proveo vrednovanje dodatnih kompetencija, školski odbor sastavlja listu s dva najbolje rangirana kandidata i dostavlja je učiteljskom vijeću, vijeću roditelja, radničkom vijeću/radnicima.

Vezao uz navedenu prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima, ovdje bih skrenula pozornost da osoba koja ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju prema posebnom zakonu ima prednost u odnosu na ostale kandidate samo pod jednakim uvjetima, odnosno ako na provedenom vrednovanju ostvari jednak ili veći broj bodova u odnosu na ostale kandidate.

Na primjer: ako prvi najbolje rangirani kandidat ima 80 bodova i ne ostvaruje prednost pri zapošljavanja prema posebnim propisima, a drugi najbolje rangirani kandidat ima 79 bodova, ali ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima, oba će kandidata biti uvrštena na listu, no kandidat s manjim brojem bodova u ovom slučaju ne ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima, s obzirom na to da se prednost može ostvariti isključivo pod jednakim uvjetima, odnosno pod uvjetom da ostvari broj bodova koji je jednak najboljem kandidatu.

25 Vidi članak 41. st. 2.i 3. ZU-a.26 Vidi članak 102. i 103.. Zakona o braniteljima i članak 9. st. 2. Zakona o zapošljavanju osoba s invaliditetom.

U slučaju da su nakon vrednovanja, dva ili više kandidata ostvarila jednak broj bodova sastavlja se lista u kojoj se navode svi kandidati koji su ostvarili jednak broj bodova.

Na primjer: Ako je nakon vrednovanja najviši ostvaren rezultat 50 bodova koji je ostvario jedan kandidat, a drugi po redu najbolje rangiran rezultat vrednovanja je 45 bodova koji su ostvarila dva kandidata, na listu se stavljaju kandidat s 50 bodova i oba kandidata s 45 bodova.

Na primjer: Ako je nakon vrednovanja najviši ostvaren rezultat 50 bodova koji su ostvarila dva kandidata, a drugi po redu najbolje rangiran rezultat vrednovanja je 45 bodova koji su ostvarila dva kandidata, na listu se stavljaju samo kandidati s 50 bodova.

Iznimno od navedenog, u slučaju da nakon vrednovanja, dva najbolja rezultata vrednovanja ostvaruje više osoba s jednakim brojem bodova, među kojima je i osoba koja ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima, u daljnji se postupak upućuje lista na kojoj se navode samo kandidati koji ostvaruju prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima.

Na primjer: Ako je nakon vrednovanja najviši ostvaren rezultat 80 bodova koji su ostvarila dva kandidata od kojih niti jedan ne ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima, a drugi po redu najbolje rangiran rezultat vrednovanja je 79 bodova koji su ostvarila tri kandidata od kojih jedan ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima (npr. osobe s invaliditetom ili hrvatski branitelji koji ostvaruju prednost pri zapošljavanju), u daljnji postupak upućuje se lista na kojoj se navode oba kandidata s 80 bodova.

Na primjer: Ako je nakon vrednovanja najviši ostvaren rezultat 80 bodova koji su ostvarila dva kandidata od kojih oba ostvaruju prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima, a drugi po redu najbolje rangiran rezultat vrednovanja je 79 bodova koji su ostvarila tri kandidata od kojih jedan ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnim

PRAV

O

21

propisima, u daljnji postupak upućuje se lista na kojoj su navedena oba kandidata s 80 bodova koja ostvaruju prednost pri zapošljavanju.

Na primjer: Ako je nakon vrednovanja najviši ostvaren rezultat 80 bodova koji su ostvarila dva kandidata od kojih jedan ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima, a drugi po redu najbolje rangiran rezultat vrednovanja je 79 bodova koji su ostvarila tri kandidata od kojih niti jedan ne ostvaruje prednost pri zapošljavanju prema posebnim propisima, u daljnji postupak upućuje se lista na kojoj se navodi samo jedan od kandidata s 80 bodova i to onaj koji ostvaruje prednost pri zapošljavanju.

6.3. Predstavljanje programa rada za mandatno razdoblje

Kandidat ili kandidati s liste najbolje rangiranih kandidata predstavljaju program za mandatno razdoblje na sjednicama učiteljskog vijeća, vijeća roditelja te zbora radnika, kao i na sjednici školskog odbora.

Predstavljanje programa kandidata za ravnatelja omogućit će učiteljima odnosno radnicima školske ustanove, kao i članovima vijeća roditelja da lakše odluče kojeg kandidata žele za ravnatelja i poslije o tomu tajnim glasovanjem zauzmu stajalište.

Kako bi se i članovima školskog odbora koje je imenovao osnivač školske ustanove, a koji meritorno odlučuju o izboru najboljeg kandidata omogućilo da lakše izaberu kandidata, najbolje rangirani kandidati osim na sjednicama učiteljskog vijeća, vijeća roditelja te zbora radnika program za mandatno razdoblje predstavljaju i na sjednici školskog odbora.

6.4. Zauzimanje stajališta tajnim glasovanjem

Članovi školskog odbora iz redova učiteljskog vijeća, vijeća roditelja te radničkog vijeća/radnika obvezni su u postupku imenovanja ravnatelja zastupati i iznositi stajališta tijela koje ih je imenovalo ili izabralo u školski odbor.27 Vidi članak 127. stavak 13. ZOOOSŠ-a. Odredba je izmijenjena Izmjenama Zakona - za razliku od prijašnjeg Zakona u skladu s kojim je školski odbor donosio dvije odluke: odluku o izboru ravnatelja (koju je donosio prije slanja zahtjeva za suglasnošću ministru) i odluku o imenovanju ravnatelja (nakon dobivene odnosno prešutne suglasnosti ministra), sada školski odbor donosi samo (jednu) odluku o imenovanju ravnatelja, koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra, pri čemu se i dalje smatra da je ministar dao suglasnost, ako je nije uskratio u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću.

Na sjednicama učiteljskog vijeća, vijeća roditelja i zbora radnika, tajnim se glasovanjem zauzimaju stajališta o tomu kojeg kandidata ta tijela žele za ravnatelja o čemu se pisani zaključak dostavlja školskom odboru.

6.5. Odluka o imenovanju ravnatelja

Odluku o imenovanju ravnatelja donose članovi školskog odbora većinom od ukupnog broja članova školskog odbora, pri čemu članovi školskog odbora koje je izabralo učiteljsko vijeće, radničko vijeće/radnici odnosno vijeće roditelja glasuju deklaratorno jer je pisani zaključak sa stajalištima o tomu kojeg kandidata ta tijela žele za ravnatelja dostavljen školskom odboru.

6.5.1. Suglasnost ministra

Nakon što je donio odluku o imenovanju ravnatelja, školski odbor istu upućuje Ministarstvu radi davanja suglasnosti ministra, a uz odluku o imenovanju prilaže natječajnu dokumentaciju. Zahtjev za suglasnošću s dokumentacijom potrebno je poslati preporučenom pošiljkom s povratnom dostavnicom.

U slučaju da ministar ne uskrati suglasnost u roku od 15 dana od dana dostave zahtjeva za suglasnošću, smatra se da je suglasnost dana. Navedeni rok škola treba početi računati od prvog sljedećeg dana od dana kada je Ministarstvo zaprimilo zahtjev za suglasnošću (taj dan naznačen je u povratnoj dostavnici).

6.5.2. Stupanje odluke na snagu

Odluka o imenovanju ravnatelja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra27.

Kada se u natječajnom postupku za ravnatelja ne donese odluka o imenovanju ravnatelja zbog uskrate prethodne suglasnosti ministra, osoba kojoj je suglasnost uskraćena ne može biti imenovana za vršitelja dužnosti ravnatelja.

6.5.3. Obavijest kandidatima

U skladu s člankom 42. ZU-a, školski odbor je dužan u roku određenom u natječaju obavijestiti

PRAV

O

22

svakog prijavljenog kandidata o izboru i dati mu pouku o njegovu pravu da pregleda natječajni materijal i da u roku od 15 dana od dana primitka obavijesti, zahtijeva sudsku zaštitu kod nadležnog suda.

Osoba koja je podnijela prijavu na natječaj može tužbom nadležnom sudu pobijati odluku o izboru zbog bitne povrede postupka ili zbog toga što izabrani kandidat ne ispunjava uvjete koji su objavljeni u natječaju.

O tužbi odlučuje sud nadležan za radne sporove.U slučaju kada ravnatelja ustanove imenuje

Vlada Republike Hrvatske, nadležno ministarstvo ili predstavničko tijelo jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, tužbom se pokreće upravni spor pred Upravnim sudom28.

7. SKLAPANJE UGOVORA O RADU

Nakon donošenja odluke o imenovanju ravnatelja, školska ustanova sklapa s ravnateljem ugovor o radu u punom radnom vremenu, na određeno vrijeme od pet godina. Za sklapanje ugovora o radu s ravnateljem ovlašten je školski odbor.

7.1. Mirovanje ugovora o radu na neodređeno vrijeme na poslovima učitelja/ nastavnika/stručnog suradnika

Osoba imenovana za ravnatelja koja ima ugovor o radu sklopljen na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika u školskoj ustanovi, može podnijeti školskoj ustanovi zahtjev za mirovanjem navedenog ugovora o radu do prestanka mandata ravnatelja29.

Na zahtjev ravnatelja, njegov će ugovor o radu za obavljanje poslova učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika mirovati najdulje za vrijeme trajanja dvaju uzastopnih mandata. Nakon prestanka obavljanja ravnateljskih poslova, osoba se ima pravo vratiti na rad u školsku ustanovu u kojoj je prethodno 28 Vidi članak 42. ZU-a. Vezano uz izbor ravnatelja u gotovo svim školskim ustanovama u Republici Hrvatskoj, odluka o izboru ravnatelja pobija se pred nadležnim sudom za radne sporove. Kao izuzetak od navedenog, u kojem se odluka o izboru ravnatelja pobija pred Upravnim sudom, može se uzeti primjer Prosvjetno-kulturnog centra Mađara u Republici Hrvatskoj, kojem je osnivač Republika Hrvatska, a ravnatelja Centra imenuje ministar. 29 Mirovanje ugovora o radu za poslove učitelja/nastavnika/stručnog suradnika, osobi imenovanoj za ravnatelja, omogućeno je 24. srpnja 2010. godine, stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 92/10. i 105/10. ispravak) pa se odnosi na osobe koji su poslije tog datuma ili prvi put imenovane ravnateljem ili na osobe koje su se nakon isteka jednog ili više ravnateljskih mandata zaposlile na poslovima učitelja/stručnog suradnika na neodređeno vrijeme i nakon toga bile ponovno izabrane za ravnatelja. 30 S obzirom na to da je riječ o postupcima započetim prije 4. kolovoza 2018., ti su postupci u vrijeme pisanja ovog teksta već morali biti završeni.

radila ako se na te poslove vrati u roku od trideset dana od dana prestanka obavljanja ravnateljskih poslova ili joj u protivnom prestaje radni odnos.Kada je za stjecanje određenih prava važno prethodno trajanje radnog odnosa sa školskom ustanovom kao poslodavcem, toj se osobi, nakon povratka na rad, razdoblje mirovanja ugovora o radu ubraja u neprekinuto trajanje radnog odnosa.

Osobu imenovanu za ravnatelja školske ustanove do povratka na poslove za koje joj ugovor o radu miruje zamjenjuje osoba u radnom odnosu koji se zasniva na određeno vrijeme.

8. VRŠITELJ DUŽNOSTI RAVNATELJA

Ponekad se dogodi da u natječajnom postupku za imenovanje ravnatelja nitko nije izabran odnosno imenovan. U tom slučaju, kao i u drugim slučajevima kada školska ustanova nema ravnatelja, potrebno je imenovati vršitelja dužnosti ravnatelja.

Za vršitelja dužnosti ravnatelja može biti imenovana osoba koja ispunjava uvjete za učitelja, nastavnika odnosno stručnog suradnika. Osoba imenovana vršiteljem dužnosti ravnatelja sklapa sa školskim odborom ugovor o radu na određeno vrijeme za razdoblje u kojem će obavljati poslove vršitelja dužnosti ravnatelja. Osobi imenovanoj za vršitelja dužnosti ravnatelja koja ima sklopljen ugovor o radu na neodređeno vrijeme za obavljanje poslova učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika, može na njezin zahtjev, mirovati ugovor o radu na poslovima učitelja, nastavnika, odnosno stručnog suradnika, u razdoblju u kojem obavlja poslove vršitelja dužnosti ravnatelja.

9. PRIJELAZNE ODREDBE

Natječajni postupci za imenovanje ravnatelja započeti prije stupanja na snagu Izmjena Zakona, trebali su se dovršiti30 prema odredbama ranijeg

PRAV

O

23

Zakona odnosno prema članku 127. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. – ispravak, 90/11., 16/12., 86/12., 94/13., 152/14. i 7/17.).

U skladu s člankom 45. Izmjena Zakona, školske ustanove dužne su u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu Izmjena Zakona uskladiti odredbe statuta i drugih općih akata s odredbama Izmjena Zakona.

U postupcima imenovanja ravnatelja koji su započeli nakon stupanja na snagu Izmjena Zakona, a prije donošenja statutarnih odredbi o sadržaju i postupku vrednovanja dodatnih kompetencija kandidata za ravnatelje školskih ustanova, između ostalih, primjenjuju se i odredbe članka 126. ZOOOSŠ-a koje propisuju da je jedan od nužnih uvjeta za ravnatelja i položen stručni ispit za učitelja, nastavnika ili stručnog suradnika odnosno da je jedan od uvjeta za ravnatelja određeni broj godina radnog iskustva u sustavu

obrazovanja, kao i odredba članka 127. stavka 4. ZOOOSŠ-a koja propisuje da se natječaj za ravnatelja objavljuje u „Narodnim novinama“ i na mrežnim stranicama školske ustanove te odredba članka 127. stavka 13. ZOOOSŠ-a koja propisuje da školski odbor imenuje ravnatelja odlukom koja stupa na snagu nakon dobivene suglasnosti ministra.

No, u postupku imenovanja ravnatelja, do usklađivanja statuta s Izmjenama Zakona neće se moći primjenjivati odredbe ZOOOSŠ-a koje propisuju vrednovanje dodatnih kompetencija i program rada za mandatno razdoblje koje dostavljaju kandidati (članak 127. stavci 5.-11.), s obzirom na to da se upravo statutarnim odredbama određuje način, odnosno pravila vrednovanja pa će se stoga do usklađivanja statuta odnosno propisivanja vrednovanja dodatnih kompetencija, postupci provoditi sukladno važećim odredbama statuta.

KOVAČIĆ KONZALTING-------

nudi pomoć pri izradi programa rada

za mandatno razdoblje svim ravnateljima

čije su škole pretplatnici časopisa "Poslovni edukator".

Svi ravnatelji, čije škole su pretplatnici časopisa,

imaju mogućnost individualnoga konzultiranja

u ugovorenom terminu.

-------

Nudimo ogledni primjerak programa rada uz prezentaciju svim zainteresiranim klijentima.

PRAV

O

24

Razrješenje ravnatelja školske ustanove - Marjeta Usmiani

Razrješenje ravnatelja školske ustanove

Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10. - ispravak, 90/11., 5/12. - Uredba, 16/12., 86/12., 94/13., 152/14. 7/17 i 68/18) je propisano da osobi pravomoćno osuđenoj za određena kaznena djela školska ustanova može otkazati ugovor o radu izvanrednim otkazom ugovora o radu ili redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem radnika. Te je odredbe potrebno revidirati jer postoje različita tumačenja pa škole u istim situacijama različito postupaju. Stoga, Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi se jasno propisuje obveza otkazivanja ugovora o radu radnicima školskih ustanova koji su pravomoćno osuđeni za kaznena djela koja su propisana kao zapreka za rad u školskim ustanovama.

1. UVOD

Školski odbor je dužan razriješiti ravnatelja i prije isteka roka na koji je imenovan, ako se utvrdi da su se stekli uvjeti za razrješenje, propisani Zakonom o ustanovama, i u slučajevima kada ravnatelj krši obveze iz ugovora koji sklapa sa školskim odborom na rok od pet godina u punom radnom vremenu i zanemaruje obveze poslovodnog i stručnog voditelja školske ustanove. Školski odbor može razriješiti ravnatelja i na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o prijedlogu za razrješenje izvješćuje ministra. Ako školski odbor ne razriješi ravnatelja na prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga, a ministar procijeni da je prijedlog opravdan, ravnatelja će razriješiti ministar. Osoba koja je razriješena prije isteka mandata jer nije ispunjavala obveze iz ugovora, odnosno nije ispunjavala obveze poslovodnog ili stručnog voditelja, ne može biti ponovno imenovana za ravnatelja niti vršitelja dužnosti ravnatelja školske ustanove sljedećih 10 godina. Način i postupak razrješenja ravnatelja pobliže se uređuje statutom školske ustanove.1

Ravnatelju školske ustanove ugovor o radu prestaje:1. smrću ravnatelja školske ustanove2. istekom vremena na koje je sklopljen ugovor o

radu na određeno vrijeme

1 Članak 130. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 92/10., 105/10. – ispravak 90/11., 5/12, 16712., 86/12., 94/13., 152/14. , 07/17. i 68/18.) 2 Članak 130. a Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 92/10., 105/10. – ispravak 90/11., 5/12, 16712., 86/12., 94/13., 152/14., 07/17. i 68/18.)3 Članak 130. b Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 92/10., 105/10. – ispravak 90/11., 5/12, 16712., 86/12., 94/13., 152/14., 07/17. i 68/18.)

3. na kraju školske godine u kojoj ravnatelj školske ustanove navrši šezdeset pet godina života i petnaest godina mirovinskog staža

4. sporazumom ravnatelja i školske ustanove5. dostavom pravomoćnog rješenja o priznanju

prava na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti

6. otkazom školske ustanove.2

Sporazum o prestanku ugovora o radu mora biti zaključen u pisanom obliku. Kada se ravnatelj razrješuje ako nastanu razlozi koji po posebnim propisima ili propisima kojima se uređuju radni odnosi dovodi do prestanka ugovora o radu, školska ustanova će s ravnateljem zaključiti sporazum o prestanku ugovora o radu.3

Ako se ravnatelj razrješuje u slučajevima kada ne postupa po propisima ili općim aktima ustanove ili neovisno ne izvršava odluke organa ustanove ili postupa protivno njima ili ne postupa po propisima ili općim aktima ustanove, ili neovisno ne izvršava odluku organa ustanove ili postupa protivno njima, školska ustanova će ravnatelju školske ustanove otkazati ugovor o radu. Ravnatelju školske ustanove kojem školska ustanova otkaže ugovor o radu pripada otkazni rok u trajanju od mjesec dana. Otkaz mora imati pisani oblik. Otkaz mora biti dostavljen drugoj strani.

Marjeta Usmiani str. spec. javne

uprave

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Marijeti Usmiani na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Poseban osvrt na otkazivanje ugovora ravnatelju pravomoćno osuđenom za neko od kaznenih djela koja predstavljaju zapreku za rad u školskoj ustanovi

PRAV

O

25

Razrješenje ravnatelja školske ustanove - Marjeta Usmiani

Protiv otkaza ugovora o radu ravnatelj ima pravo tužbom tražiti sudsku zaštitu prava samo ako je tužbom zatražio sudsku zaštitu prava protiv odluke o razrješenju prema Zakona o ustanovama. Tužba se podnosi nadležnom sudu u roku od trideset dana od dana primitka odluke o otkazu.4

2. ZAPREKE ZA ZASNIVANJE RADNOG ODNOSA RAVNATELJA U ŠKOLSKOJ USTANOVI Radni odnos u školskoj ustanovi na radnom

mjestu ravnatelja ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv slobode i prava čovjeka i građanina, protiv Republike Hrvatske, protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom, protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, protiv braka, obitelji i mladeži, protiv imovine, protiv sigurnosti pravnog prometa i poslovanja, protiv pravosuđa, protiv vjerodostojnosti isprava, protiv javnog reda i protiv službene dužnosti, a koje je propisano Kaznenim zakonom (Narodne novine br. 110/97., 27/98. – ispravak, 50/00. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 129/00., 51/01., 111/03., 190/03. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 105/04., 84/05. – ispravak, 71/06., 110/07., 152/08. i 57/11.).

Radni odnos u školskoj ustanovi ne može zasnovati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv života i tijela, protiv Republike Hrvatske, protiv pravosuđa, protiv javnog reda, protiv imovine, protiv službene dužnosti, protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, protiv osobne slobode, protiv spolne slobode, spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta, protiv braka, obitelji i djece, protiv zdravlja ljudi, protiv opće sigurnosti, protiv krivotvorenja, a koje je propisano Kaznenim zakonom (Narodne novine br. 125/11. i 144/12.).5

3. KAZNENI POSTUPAK POKRENUT PROTIV RAVNATELJA ŠKOLE

Kada je kazneni postupak pokrenut protiv ravnatelja škole, školski odbor udaljit će ga s obavljanja

4 Članak 130. c Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 92/10., 105/10. – ispravak 90/11., 5/12, 16712., 86/12., 94/13., 152/14., 07/17. i 68/18.)5 Članak 106. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 92/10., 105/10. – ispravak 90/11., 5/12, 16712., 86/12., 94/13., 152/14. , 07/17. i 68/18.)

poslova, a udaljenog ravnatelja ili v.d. ravnatelja zamjenjivat će osoba iz reda učiteljskog ili nastavničkog, odnosno odgajateljskog vijeća, koju je školski odbor odredio da zamjenjuje ravnatelja u slučaju njegove privremene spriječenosti.

3.1. Prestanak mandata ravnatelja prije okončanja ili obustave kaznenog postupka

Ako ravnatelju prestane mandat prije okončanja ili obustave kaznenog postupka prestankom mandata na koji je izabran, ravnatelju prestaje i ugovor o radu te prestankom ugovora o radu ravnatelja prestaje i suspenzija jer on više nije u radnom odnosu.

3.2. Obustava ili okončanje postupka

U situaciji kada sud obustavi kazneni postupak ili donese pravomoćnu oslobađajuću presudu, ravnatelj se vraća na rad, vraća mu se i obustavljeni dio plaće računajući od prvoga dana udaljenja, a u situaciji kada sud donese pravomoćnu osuđujuću presudu radniku se otkazuje ugovor o radu.

4. OTKAZ UGOVORA PRAVOMOĆNOM OSUĐENOM RAVNATELJU ŠKOLE

Školski odbor je obvezan otkazati ugovor o radu ravnatelju škole pravomoćno osuđenom za neko od kaznenih djela koja predstavljaju zapreku za rad u školi na jedan od sljedećih načina: izvanrednim otkazom ugovora o radu bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka, u roku od 15 dana od dana saznanja za pravomoćnu osudu, a po proteku tog roka, redovitim otkazom ugovora o radu uvjetovanim skrivljenim ponašanjem ravnatelja, pri čemu škola kao poslodavac istodobno uz otkazivanje ugovora o radu treba zahtijevati od ravnatelja da odmah prestane raditi tijekom otkaznog roka.

5. ZAKLJUČAK

Prilikom navođenja kaznenih djela u članku 106. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj

PRAV

O

26

školi (Narodne novine br. 87/08., 92/10., 105/10. – ispravak 90/11., 5/12., 16712., 86/12., 94/13., 152/14., 07/17. i 68/18.) zbog kojih se ravnatelj školske ustanove razrješuje dužnosti ravnatelja koja predstavljaju zapreku za zasnivanje radnog odnosa u školskoj ustanovi, ne navode se pojedinačna kaznena djela. Potrebno je konkretno navesti pojedina kaznena djela, a ne cijele glave iz Kaznenog zakona, iz čega se može zaključiti kako su navedenom odredbom te navođenjem cjelokupnih glava, obuhvaćena i ona

kaznena djela koja po svoj logici stvari ne bi smjela predstavljati zapreku za radni odnos u školskoj ustanovi. Potrebno je posebno razmotriti svako pojedino kazneno djelo te utvrditi bi li, i u kojoj mjeri, osuda za neko djelo predstavljala zapreku za obnašanje dužnosti ravnatelja škole, uzimajući u obzir pri tome težinu kaznenog djela, načine na koji je moguće počiniti kazneno djelo, je li osuda za takvo djelo u bilo kakvoj korelaciji s radnim mjestom ravnatelja škole i slično.

PRAV

O

27

Usklađenost ugovora i zaduženja u osnovnim i srednjim školama - Jurica Botić

Zakonom o radu (Narodne novine br. 93/14. i 127/17.) kao općim propisom i Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 7/17. i 68/18.) kao posebnim propisom, propisano je da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Međutim, specifičnost obavljanja poslova u školskim ustanovama jest činjenica da radnici koji obavljaju odgojno-obrazovne poslove, uz ugovor o radu, dobivaju i odluke o tjednim i godišnjim zaduženjima kojima se utvrđuju ukupne tjedne radne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika. Ako navedena zaduženja nisu usklađena s ugovorenim poslovima prema ugovoru u radu, prosvjetna inspekcija naređuje školskoj ustanovi ispravljanje utvrđenih nepravilnosti.

Usklađenost ugovora i zaduženjau osnovnim i srednjim školamadr. sc.

Jurica Botić 1

1. UVOD

Obavljanje poslova u školskim ustanovama je po mnogo čemu specifično u odnosu na poslove u drugim profesijama. U svim radnim odnosima koji se zasnivaju ugovorima o radu, tim se aktom, među ostalim, definira vrsta i količina poslova koje radnik obavlja. Međutim, odluke o tjednim i godišnjim zaduženjima pobliže uređuju poslove koje radnici u školskim ustanovama obavljaju na tjednoj i godišnjoj razini. Dakako, navedene se odluke o zaduženjima odnose isključivo na one radnike školskih ustanova koji rade na odgojno-obrazovnim poslovima.

Svi poslovi iz navedenih odluka o tjednim i godišnjim zaduženjima radnika moraju biti usklađeni s ugovorenim poslovima prema ugovoru o radu. Međutim, nerijetko u školskim ustanovama dolazi do propusta u preciznom definiranju ugovorenih obveza, zatim u načinu donošenja odluka o tjednim i godišnjim zaduženjima radnika, ali vrlo često i u međusobnom usklađivanju odredaba jednog i drugog akta kojima se precizno definiraju radni odnosi i radne obveze odgojno-obrazovnih radnika. Dakako, takve su nepravilnosti osnova za postupanje prosvjetne inspekcije koja u takvim slučajevima izdaje rješenja školskim ustanovama kojima naređuje otklanjanje utvrđenih nepravilnosti.

2. PROPISI KOJI REGULIRAJU RADNE ODNOSE I ZADUŽENJA U ŠKOLSKIM USTANOVAMA

Za potrebe ove rasprave potrebno je prisjetiti se svih propisa koji reguliraju radne odnose i koji se odnose na zaduženja odgojno-obrazovnih radnika u školskim ustanovama, kao i propisa koji se odnose na provođenje nadzora nad primjenom i provođenje ovih prethodnih.

Kada su u pitanju radni odnosi, opći propis za radne odnose u Republici Hrvatskoj je Zakon o radu (Narodne novine br. 93/14. i 127/17.), dok je Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 7/17. i 68/18.) poseban propis koji regulira radne odnose za sve radnike u školskim ustanovama.

Naime, osim načina zasnivanja radnog odnosa u školskim ustanovama, Zakonom o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, što izravno, što upućujući na pravilnike i nastavne planove i programe, propisani su i posebni uvjeti za sva radna mjesta u odgojno-obrazovnim ustanovama, osim računovođa i pomoćno-tehničkog osoblja. Međutim, kao što je i uvodno istaknuto, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisuje i obvezu izdavanja

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Jurici Botiću na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

1 Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Samostalni sektor za inspekcijski nadzor, Služba prosvjetne inspekcije – Područna jedinica u Splitu, Prilaz braće Kaliterna 10, 21000 Split, e-mail: Jurica.Botic@mzo.hr

PRAV

O

28

odluke o tjednom i godišnjem zaduženju, pri čemu se u članku 104. stavku 1. ovog Zakona navodi sljedeće: Ukupne tjedne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika u školskim ustanovama utvrđuju se u 40-satnom radnom tjednu godišnjim planom i programom rada u skladu s nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom i školskim kurikulumom, o čemu se učitelju, nastavniku, odgajatelju i stručnom suradniku izdaje odluka o tjednom i godišnjem zaduženju na poslovima neposrednog nastavnog rada i ostalim poslovima koji proizlaze iz neposrednog nastavnog i odgojno-obrazovnog rada i iz izvršenja aktivnosti i poslova iz nastavnog plana i programa i školskog kurikuluma.

Nadalje, zaduženja, odnosno tjedne radne obveze odgojno-obrazovnih radnika u osnovnim i srednjim školama propisuje ministar pravilnicima i to Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine br. 34/14., 40/14. i 103/14.) u slučaju radnika u osnovnim školama, a Pravilnik o normi rada nastavnika u srednjoj školi (Narodne novine br. 94/10.) u slučaju radnika u srednjim školama.

Konačno, ne i manje važno, svakako je potrebno napomenuti da sve nepravilnosti koje se odnose na način raspoređivanju radnika školskih ustanova na ugovorene poslove i način zaduživanja tih radnika, podliježu nadzoru prosvjetne inspekcije u skladu s odredbama Zakon o prosvjetnoj inspekciji (Narodne novine br. 61/11. i 16/12.), o čemu će biti riječi u nastavku teksta.

3. NEPRAVILNOSTI U USKLAĐENOSTI UGOVORA I ZADUŽENJA U ŠKOLSKIM USTANOVAMA

Zakon o radu kao lex generalis za radne odnose u članku 10. stavku 1. propisuje da se radni odnos zasniva ugovorom o radu. Kada su u pitanju školske ustanove, i Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kao lex specialis za radne odnose u navedenim ustanovama, u članku 107. stavku 1. propisuje da se radni odnos u školskoj ustanovi zasniva ugovorom o radu. Međutim, imajući na umu ranije navedene odredbe članka 104. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i

srednjoj školi koje upućuju na obvezu izdavanja odluka o tjednom i godišnjem zaduženju učiteljima, nastavnicima, odgajateljima i stručnim suradnicima, potrebno je voditi računa o nužnoj usklađenosti ugovorenih obveza odgojno-obrazovnih radnika prema ugovorima o radu i obveza iz navedenih odluka. Naime, zbog naravni odgojno-obrazovnih poslova koji su podložni učestalim promjenama uslijed različitih promjena unutar školskih ustanova (promjena broja razrednih odjeljenja, mobilnost odgojno-obrazovne radne snage unutar i izvan sustava i sl.), ugovore o radu odgojno-obrazovnih radnika potrebno je redovito pregledavati i uskladiti s promjenama koje su nastupile.

Ako takva usklađivanja izostanu ili se odgojno-obrazovni radnik nepropisno zadužuje odlukom o tjednim i godišnjim zaduženjima, na scenu stupa prosvjetna inspekcija, budući da je člankom 21. stavkom 1. točkom 22. Zakona o prosvjetnoj inspekciji propisano da će inspektor narediti otklanjanje propusta, nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku ako se radniku koji obavlja odgojno-obrazovne poslove ne izda akt o radnim obvezama, ili ako mu se izda akt s količinom poslova koja nije usklađena s normativima, ili ako mu se izda akt s poslovima za koje nije sklopio ugovor o radu.

No, vratimo se konkretnim usklađivanjima između ugovorenih poslova i poslova koje odgojno-obrazovni radnik stvarno obavlja. Člankom 15. stavkom 1. točkom 2. Zakona o radu među ostalim je propisano da ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku (…) mora sadržavati podatke o mjestu rada, a ako ne postoji stalno ili glavno mjesto rada, napomenu da se rad obavlja na različitim mjestima. U školskim ustanovama ova odredba koja ukazuje na potrebu definiranja mjesta rada radnika odnosi se najčešće na obavljanje poslova u sjedištu poslodavca (matičnoj školi) ili izvan sjedišta (područne škole, dislocirani objekti i sl.).

Međutim, zbog eventualnog utjecaja definiranja mjesta obavljanja poslova odgojno-obrazovnih radnika na način proglašenja organizacijskih viškova u školskim ustanovama, Ministarstvo znanosti i obrazovanja dostavilo je svim osnovnim školama u Republici Hrvatskoj Obavijest, KLASA: 602-01/18-01/00777, URBROJ: 533-05-18-0002, od 31. srpnja 2018., kojom se upućuje školske ustanove da je pri sklapanju ugovora

PRAV

O

29

o radu u školama, osobito u onima u kojima se odgojno-obrazovni rad izvodi u matičnoj i područnim školama/odjelima, kao mjesto rada potrebno ugovoriti sjedište poslodavca (matična škola), a po potrebi i izvan sjedišta poslodavca. Pritom se napominje da pri iskazivanju zaposlenika tehnološkim viškom trebaju uzeti u obzir svi zaposlenici školske ustanove, budući da je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stav, kako matična škola s područnom školom predstavlja jedinstvenu ustanovu.

Nadalje, sukladno odredbama članka 15. stavka 1. točke 3. Zakona o radu među ostalim je propisano je da ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku (…) mora sadržavati podatke o nazivu posla, odnosno naravi ili vrsti rada, na koje se radnik zapošljava ili kratak popis ili opis poslova.

U slučaju školskih ustanova, naziv ili vrsta posla, odnosno opis takvog posla odnosi se na radno mjesto učitelja, nastavnika, odgajatelja ili stručnog suradnika na kojem je radnik zaposlen, pri čemu se u slučaju učitelja i nastavnika podrazumijeva definiranje konkretnog nastavnog predmeta iz kojeg učitelj ili nastavnih izvodi nastavu.

Međutim, ako tijekom vremena učitelj ili nastavnik odlukom o tjednom i godišnjem zaduženju bude djelomično ili u cijelosti zadužen izvođenjem nastave iz nastavnog predmeta za koji nije sklopio ugovor o radu, usklađivanje ugovora o radu i odluke o zaduženju učitelja ili nastavnika izvršava se tako da se ili izmijene odredbe ugovora o radu u skladu s izmijenjenim potrebama izvođenja nastave ili da se radnika zaduži u skladu s ugovorenim poslovima ako je to moguće.

Primjerice, ako školska ustanova s radnikom ugovori obavljanje poslova učitelja povijesti, a isti radnik uslijed izmijenjenih potreba počne izvoditi i nastavu geografije (pod pretpostavkom da je stručan za izvođenje nastave i iz navedenog nastavnog predmeta), s takvim se radnikom sklapa aneks ugovora o radu u skladu s izmijenjenim okolnostima.

Naposljetku, člankom 15. stavkom 1. točkom 2. Zakona o radu među ostalim je propisano da ugovor o radu sklopljen u pisanom obliku (…) mora sadržavati podatke o trajanju redovitog radnog dana ili tjedna. Naime,

upravo u školskim ustanovama količina ugovorenih poslova osobito je podložna učestalim promjenama i to zbog niza okolnosti kao što su promjene u broju učenika, broju razrednih odjeljenja, prelasku odgojno-obrazovnih radnika iz jedne u drugu školu u cijelosti ili dijelu radnog vremena i nizu sličnih okolnosti.

Dakako, navedene promjene nerijetko za posljedicu imaju i proglašenje organizacijskih viškova u školskim ustanovama. Slijed promjena u količini poslova koje odgojno-obrazovnih radnici obavljaju u školskim ustanovama može se utvrđivati na temelju količine poslova koje navedeni radnici izvode tijekom različitih školskih godina, a takve promjene nužno se moraju pratiti i redovitim ažuriranjima podataka iz ugovora o radu, odnosno usklađivanjem ugovorene količine poslova i količine poslova koje radnici stvarno obavljaju.

4. UGOVORENI POSLOVI I NEPRAVILNOSTI U ZADUŽENJIMA RADNIKA U OSNOVNIM ŠKOLAMA

Kao što je već istaknuto, zaduženja, odnosno tjedne radne obveze odgojno-obrazovnih radnika u osnovnim školama propisane su Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine br. 34/14., 40/14. i 103/14.).

Namjera ovog članka nije isticati svake nepravilnosti koje proizlaze iz nepoštivanja odredaba ovog Pravilnika, već isključivo najčešće nepravilnosti prilikom zaduživanja učitelja i stručnih suradnika koje rezultiraju neusklađenošću tih zaduženja i ugovora o radu navedenih radnika.

Prisjetimo se, člankom 104. stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi propisano je da tjedna norma neposrednog rada učitelja razredne nastave s učenicima iznosi broj sati propisan nastavnim planom za razrednu nastavu.

Napomenimo da najmanja odstupanja i nepravilnosti prilikom zaduživanja odgojno-obrazovnih radnika nalazimo upravo kod zaduživanja učitelja razredne nastave. Nadalje, stavkom 3. istog članka ovog Zakona propisano je da tjedna norma neposrednog rada

PRAV

O

30

učitelja predmetne nastave, uključujući 2 sata odgojno-obrazovnog rada razrednika, iznosi od 22 do 24 sata, dok je stavkom 4. istog članka ovog Zakona propisano da tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada stručnog suradnika i učitelja koji radi u produženom boravku je 25 sati.

Prema odredbama članka 3. stavka 1. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, neposrednim odgojno-obrazovnim radom učitelja s učenicima smatra se svaki rad koji učitelj obavlja s učenicima, a koji je planiran nacionalnim kurikulumom, nastavnim planom i programom ili predmetnim kurikulumom, a dio je godišnjeg plana i programa, odnosno školskog kurikuluma, pri čemu, u skladu s odredbama članka 1. stavka 3. ovog Pravilnika, neposredni odgojno-obrazovni rad čine redovita nastava, izborna nastava, dopunska nastava i dodatni rad, izvannastavne aktivnosti i razredništvo, a redovita nastava osnovica je za određivanje radnog vremena učitelja, dok se izborna nastava vrednuje se kao redovita nastava. Iako bi navedeni pojmovi već trebali biti svima dovoljno jasni i poznati, važno je naglasiti da nepoznavanje istih, osobito razlike između neposrednog odgojno-obrazovnog rada i redovite nastave kao njegovog dijela, dovodi do pogrešnog utvrđivanja radnog vremena učitelja, odnosno do neusklađenosti tako utvrđene ukupne ugovorene količine poslova i količine poslova koju radnih stvarno obavlja.

Navedene nepravilnosti osobito dolaze do izražaja prilikom utvrđivanja ukupne količine radnog vremena radnika koji su zaposleni u nepunom radnom vremenu, iako je odredbama članka 18. ovog Pravilnika precizno propisan način utvrđivanja nepunog radnog vremena i količine neposrednog odgojno-obrazovnih rada na temelju broja sati redovite (izborne) nastave.

Nadalje, osobito u slučaju predmetnih učitelja u osnovnoškolskim ustanovama, iz nedovoljnog poznavanja gore navedenih pojmova nerijetko proizlaze pogreške koje dovode do izjednačavanja značenja pojmova neposrednog odgojno-obrazovnog rada i redovite nastave, što za posljedicu ima nezaduživanje odgojno-obrazovnih radnika drugim poslovima u okviru neposrednog odgojno-obrazovnog rada, odnosno do disbalansa između količine neposrednog

odgojno-obrazovnog rada i ostalih poslova koje radnici školskih ustanova obavljaju. Međutim, i u ovom slučaju potrebno je voditi računa o odredbama ranije navedenog Pravilnika koji u članku 14. propisuje poslove kojima se učitelji predmetne nastave zadužuju do ukupne količine tjednih radnih obveza u neposrednome odgojno-obrazovnom radu s učenicima.

No, osim nepravilnosti koje se odnose na neusklađenost između ugovora o radu i zaduženja odgojno-obrazovnih radnika u pogledu količine poslova koje navedeni radnici obavljaju, važno je istaknuti i primjere neusklađenosti u pogledu vrste tih poslova. Naime, iako je člankom 4. stavkom 3. ovog Pravilnika decidirano propisano da je vođenje razrednog odjela skup poslova od četiri sata tjedno od kojih su dva sata poslovi u neposrednome odgojno-obrazovnome radu s učenicima, a dva sata ostali poslovi vođenja razrednog odjela, iz čega proizlazi da razredništvo predstavlja poslove iz naravi radnog mjesta učitelja, inspekcijskim nadzorom se nerijetko utvrdi da se poslovi razredništva ugovaraju ugovorom o radu kao posebna vrsta poslova, što ukazuje na neusklađenost takvog načina ugovaranja poslova s odredbama ovog Pravilnika.

Konačno, člankom 15. ovog Pravilnika propisano je da ako učitelj predmetne nastave izvodi redovitu nastavu iz dvaju ili više nastavnih predmeta, tjedne radne obveze iz članka 13. ovoga Pravilnika utvrđuju se prema nastavnom predmetu povoljnijem za učitelja. Međutim, uslijed povremenih promjena vrste poslova koje odgojno-obrazovnih radnik obavlja, što se najčešće odnosi na promjenu nastavnih predmeta koje isti predaje tijekom različitih školskih godina, ravnatelji prilikom zaduživanja radnika zaboravljaju gore navedene odredbe Pravilnika i zaboravljaju izmijeniti način utvrđivanja tjednih radnih obveza učitelja u skladu s nastavnim predmetom povoljnijim za učitelja.

Budući da bi ispravno utvrđivanje tjedne radne obveze takvog učitelja rezultiralo i promjenom ukupne količine radnog vremena konkretnog odgojno-obrazovnog radnika, takva promjena nužno mora utjecati i na količinu ugovorenih poslova koje takav radnik obavlja na temelju ugovora o radu. Primjerice, u slučaju da nakon dugogodišnjeg izvođenja nastave iz nastavnog predmeta fizika radnim bude djelomično

PRAV

O

31

zadužen i izvođenjem nastave iz nastavnog predmeta matematika, tjedna radna obveza ovog radnika utvrđuje se prema nastavnom predmetu matematika koji je povoljniji za radnika.

5. UGOVORENI POSLOVI I NEPRAVILNOSTI U ZADUŽENJIMA RADNIKA U OSNOVNIM ŠKOLAMA

Pravilnikom o normi rada nastavnika u srednjoj školi (Narodne novine br. 94/10.) na precizan je način uređeno pitanje zaduživanja odgojno-obrazovnih radnika u srednjim školama. Kao ni u slučaju osnovnih škola, ni sada nećemo isticati sve nepravilnosti koje proizlaze iz nepoštivanja odredaba ovog Pravilnika, već isključivo one nepravilnosti prilikom zaduživanja nastavnika i stručnih suradnika koje rezultiraju neusklađenošću tih zaduženja i ugovora o radu navedenih radnika. I ovaj se put moramo prisjetiti odredaba Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji člankom 104. stavkom 5. propisuje da tjedna norma neposrednog nastavnog rada nastavnika, osim odgajatelja, uključujući 2 sata rada razrednika, za teorijsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje obrazovnih programa u odgojnim skupinama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati.

Člankom 3. stavkom 1. Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoj školi propisano je koliko sati iznosi tjedna norma neposrednog odgojno-obrazovnog rada po nastavnim predmetima, dok je stavkom 2. istog članka Pravilnika propisano je koliko sati iznosi tjedna norma rada odgajatelja u učeničkom domu na izvođenju odgojno-obrazovnih programa u odgojnim grupama.

Pritom je člankom 4. ovog Pravilnika propisano koji se poslovi vrednuju, uz nastavu po nastavnim predmetima, u okviru tjedne norme utvrđene člankom 3. ovog pravilnika. Međutim, već pri površnom pregledu navedenih odredaba Pravilnika uočavamo bitnu razliku u odnosu na pravilnik koji uređuje zaduživanje poslovima učitelja i stručnih suradnika u osnovnim školama. Naime, za razliku od uređenja ovog pitanja u osnovnim školama, ovaj Pravilnik nema definiranog udjela redovite nastave po nastavnim predmetima u neposrednom odgojno-obrazovnom radu nastavnika.

Ova činjenica ne ukazuje samo na puno veću slobodu i kreativnost ravnatelja u srednjim školama prilikom zaduživanja nastavnika, već i na eventualnu manipulaciju mogućnostima koje im ovaj Pravilnik ostavlja na raspolaganju do te mjere da je provođenjem inspekcijskih nadzora utvrđen velik broj slučajeva u kojima su nastavnici u srednjim školama u okviru ugovorenog punog radnog vremena zaduživani minimalnom količinom nastave po nastavnim predmetima koja proizlazi iz nastavnih planova i programa konkretnog nastavnog predmeta koju izvode u samo jednom razrednom odjeljenju. Štoviše, u najekstremnijim primjerima nastavnici su bili zaduženi svim mogućim poslovima koje ovaj Pravilnik predviđa u okviru neposrednog odgojno-obrazovnog rada, osim poslova izvođenja nastave po nastavnim predmetima. Dakako, ovakvo je zaduživanje u nužnom raskoraku s ugovorenim poslovima istih nastavnika, budući da se ugovor o radu sklapa za radno mjesto nastavnika i to precizirajući nastavni predmet ili predmete koje taj nastavnik izvodi, a osobito stoga što se ukupna norma rada nastavnika u srednjoj školi izračunava na temelju propisane norme neposrednog odgojno-obrazovnog rada za nastavni predmet ili predmete za čije izvođenje nastavnik ima sklopljen ugovor o radu.

Nadalje, člankom 3. stavkom 3. ovog Pravilnika propisano je da se nastavniku koji izvodi nastavu iz dva i više predmeta, stručno-teorijsku nastavu, praktičnu nastavu i vježbe s različitom tjednom normom, norma utvrđuje proporcionalno, ovisno o udjelu pojedinog predmeta ili vježbi u ukupnom broju njegovih nastavnih sati. Nepoštivanje ove odredbe, odnosno nepravilnosti prilikom razmjernog utvrđivanja količine poslova koje nastavnik u srednjoj školi izvodi iz dva i više predmeta, stručno-teorijske nastave, praktične nastave i vježbi s različitom tjednom normom, nužno se odražavaju i na izračunavanje ukupne količine radnog vremena koju radnih obavlja prema sklopljenom ugovoru o radu, iz čega proizlazi da je ugovorena količina poslova različita od količine poslova koju radnik stvarno obavlja i koja bi bila utvrđena kada bi se razmjerni udio svake od sastavnica ukupne norme koju nastavnik izvršava.

Konačno, osobito učestali primjeri kršenja odredaba Pravilnika o normi rada nastavnika u srednjoj školi odnose se na slučajeve utvrđenih nepravilnosti

PRAV

O

32

pri određivanju količine zaduženja poslovima u okviru neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika kao što su poslovi ispitnog koordinatora, voditelja, voditelja praktikuma ili satničara.

Naime, navedenim je Pravilnikom jasno propisana mogućnost zaduživanja nastavnika u srednjim školama količinom sati koja je u ovisnosti prema broju učenika i/ili broju razrednih odjeljenja u konkretnoj srednjoškolskoj ustanovi. Rezultat takvog zaduživanja je nepropisno utvrđivanje ukupne količine ne samo neposrednih odgojno-obrazovnih poslova koje radnik u srednjoj školi obavlja, već i ukupne količine radnog vremena za koju je taj isti radnik sklopio ugovor o radu.

Međutim, najupečatljiviji primjeri nezakonitosti ili nepravilnosti koji proizlaze iz nepropisnog zaduživanja gore navedenim poslovima unutar neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika u srednjim školama odnosi se na ugovaranje takvih poslova ugovorom o radu i to nerijetko s ugovorenom količinom takvih poslova. Naime, u takvim slučajevima se poslovi koji proizlaze iz naravi radnog mjesta, a koji se vrednuju kao dio neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika u srednjim školama, tumače i definiraju kao konkretno radno mjesto za koje je radnik sklopio ugovor o radu, čime se ugovara i količina takvih poslova. Ovakvim se nepropisnim postupanjem izvođenje navedenih poslova u okviru neposrednog odgojno-obrazovnog rada nastavnika u srednjim školama pogrešno dovodi u poziciju poslova za koje se sklapa ugovor o radu, odnosno kao poslova nastavnika konkretnog nastavnog predmeta.

6. ZAKLJUČAK

Pregled nepravilnosti koji se odnose na međusobnu neusklađenost odredaba ugovora o radu odgojno-obrazovnih radnika i zaduženja poslovima koje ti radnici obavljaju temeljem odluke o tjednim i godišnjim zaduženjima, a koje su predstavljene u ovom članku upućuju na zaključak da su zaduženja poslovima koje odgojno-obrazovni radnici obavljaju u školskim ustanovama podložna učestalim promjenama uslijed

organizacijskih i demografskih promjena koje jedna takva ustanova doživljava gotovo na godišnjim razinama.

Naime, članak je ukazao na specifičnost radnih odnosa u školskim ustanovama, budući da odgojno-obrazovni radnici, osim ugovora o radu kao obveznog akta propisanog i općim i posebnim propisom, prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi kao posebnom propisu, obvezno dobivaju i odluke o tjednim i godišnjim zaduženjima kojima se utvrđuju ukupne tjedne radne obveze učitelja, nastavnika, odgajatelja i stručnih suradnika.

Dakako, odredbe ovih dvaju akata nužno moraju biti usklađene, osobito u pogledu vrste i količine poslova koje odgojno-obrazovni radnici obavljaju na temelju tih dvaju akata.

Eventualne neusklađenosti ugovora o radu i odluka o zaduženjima odgojno-obrazovnih radnika podliježu postupanju prosvjetne inspekcije koja, sukladno odredbama Zakona o prosvjetnoj inspekciji, ima ovlasti narediti školskoj ustanovi otklanjanje utvrđenih nepravilnosti u predviđenom roku.

Praksa postupanja prosvjetne inspekcije u školskim ustanovama u svezi s navedenim nepravilnostima potvrđuje da se najčešće utvrđene nepravilnosti, bez iznimke radi li se o osnovnoškolskoj ili srednjoškolskoj ustanovi, odnose na neusklađenost vrste i/ili količine poslova koje odgojno-obrazovni radnici obavljaju na temelju navedenih akata.

Dakako, ove neusklađenosti nerijetko su i posljedica nepoznavanja odredaba pravilnika koji precizno propisuju načine zaduživanja nastavnog osoblja, bilo da je riječ o osnovnoj ili pak srednjoj školi.

Na temelju svega navedenog, još je jednom potrebno naglasiti nužnost redovitog i temeljitog pregledavanja ugovora o radu i zaduživanju radnika vodeći računa o međusobnom usklađivanju ugovora o radu i odluke o zaduženjima radnika, ali i propisima koji precizno propisuju načine zaduživanja odgojno-obrazovnih radnika.

PRAV

O

33

„Predstavlja li dopunski rad nastavnika u srednjoškolskim ustanovama prekovremeni rad?“ – pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH - Iris Gović Penić

mr. sc.Iris Gović Penić

„Predstavlja li dopunski rad nastavnika u srednjoškolskimustanovama prekovremeni rad?“– pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH

Prije nekoliko godina pojavili su se radni sporovi u kojima su nastavnici tražili isplatu razlike plaće za prekovremeni rad u srednjim školama u 2015., i to za vrijeme tzv. dopunskog rada.

Praksa sudova je bila različita, stoga je Vrhovni sud RH nedavno, u povodu izvanredne revizije, donio odluku pod poslovnim brojem Revr-714/18-2. Odluka je donesena 29. kolovoza 2018. i prema njoj su tužbeni zahtjevi nastavnika u ovim predmetima neosnovani.

Predmet tih sporova je zahtjev nastavnika za isplatu prekovremenog rada sukladno izmijenjenom čl. 75. Zakona o odgoju i obrazovanju u srednjim (Narodne novine br. 152/14.) koji je stupio na snagu 30. prosinca 2014.

Razdoblje prekovremenog rada na koji se odnosio tužbeni zahtjev nastavnika je od lipnja do srpnja 2015.

Drugostupanjski sud u povodu čije odluke je revizija izjavljena je zaključio da nije riječ o prekovremenom radu iz sljedećih razloga:

• Kada je nastavnik izvodio dopunski rad, druge aktivnosti, određene rješenjem tuženika o godišnjem rasporedu radnih obveza za školsku godinu 2014./2015., nije izvodio

• Poslodavac je isplatio nastavniku plaću za lipanj i srpanj 2015. za rad obavljen u okviru 40 satnog tjednog radnog vremena u koji je uključen i obavljeni „dopunski rad“.

• Nastavnik nije dokazao da je „dopunski rad“ u trajanju od ukupno 20 sati izveo izvan tjednog 40 satnog radnog vremena.

Ovo je pravno shvaćanje prihvatio i Vrhovni sud RH.Vrhovni sud RH napominje da iz same definicije

prekovremenog rada navedene u čl. 65. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14., dalje: ZR) samo onaj rad koji je duži od punog, odnosno nepunog radnog vremena, je prekovremeni rad. Isto tako, prekovremeni rad u smislu čl. 34. st. 1. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjim školama (Narodne novine br. 72/14., dalje: KU) je onaj rad koji je duži od punog radnog vremena, a puno radno vrijeme prema toj odredbi može iznositi najviše 8 sati tjedno, onako kako je to propisano ZR-om.

Ravnatelj je, prema st. 2. citiranog članka KU-a, dužan zaposleniku izdati pisani nalog za prekovremeni rad kojim se utvrđuje vrijeme trajanja prekovremenog rada te način isplate uvećanja plaće za prekovremeni rad.

Vrhovni sud RH je posebno imao u vidu odredbu čl. 48. st. 1. Zakona o odgoju obrazovanju u srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 94/13. i 152/14.) prema kojoj školska godina počinje 1. rujna, a završava 31. kolovoza, kao i to da prema st. 2. citiranog članka tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor te da se prema st. 3. citirane odredbe odgojno-obrazovni rad ostvaruje u pravilu najmanje 175 nastavnih dana, odnosno 35 nastavnih tjedana, a za učenike završnih razreda srednjih škola u najmanje 160 nastavnih dana, odnosno 32 nastavna tjedna i da tijekom postupka nastavnik nije dokazao da je navedeni posao – „dopunski rad” obavljao nakon završetka školske godine, odnosno izvan 8 satnog dnevnog ili 40 satnog tjednog radnog vremena.

Vrhovni sud RH u ovoj odluci potvrđuje stav drugostupanjskog suda prema kojem se rad, da bi se moglo raditi o prekovremenom radu, mora

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Iris Gović Penić na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

PRAV

O

34

obavljati izvan Zakonom i KU-om propisanog maksimalnog 40 satnog radnog tjedna, što u postupku nije dokazano.

Posebno se ističe i to da narav posla koji se obavlja ne određuje obavlja li se taj posao u redovno radno vrijeme ili se on odrađuje prekovremeno, već se određuje prema tome je li taj posao odrađen unutar propisanog redovnog radnog vremena ili preko odrađenog redovnog radnog vremena.

Pri tome je pravno neodlučnim ocijenio Vrhovni sud RH spada li „dopunski rad“ u rubriku „A“ – odgojno-obrazovni rad ili u rubriku „C“ – ostali poslovi određeni rješenjem škole u godišnjem rasporedu radnih obveza za školsku godinu 2014./2015., već je li taj rad odrađen izvan 40 satnog tjednog radnog vremena ili preko toga.

S obzirom na to da nastavnik u vrijeme kada je odrađen predmetni rad nije odrađivao nikakve druge

poslove i da su ti poslovi odrađeni u okviru 40 satnog tjednog radnog vremena, neosnovanim su ocijenjeni revizijski navodi da je nastavnik do odrađivanja predmetnog rada odradio cjelokupan fond sati neposrednog odgojno-obrazovnog rada iz rješenja o godišnjem rasporedu radnih obveza nastavnika.

U slučaju da je nastavnik „dopunski rad“ ili bilo koji rad druge vrste, koji spadaju u poslove za koji je zasnovao radni odnos sa školom, za poslodavca odradio izvan propisanog redovnog radnog vremena, neovisno je li to neposredni odgojno-obrazovni rad ili taj rad spada u kategoriju „ostali poslovi“, moglo bi biti govora o prekovremenom radu.

Zbog svega navedenoga Vrhovni sud RH zaključuje da „dopunski rad“ nastavnika u srednjoškolskim ustanovama koji nije propisan rješenjem o godišnjem rasporedu radnih obveza obavljen u okviru radnog vremena nije prekovremeni rad u smislu čl. 34. st. 1. KU-a i čl. 65. Zakona o radu.

KAKO DO NAS?

casopis.poslovni.edukator@gmail.com Narudžba časopisa i mogućnost postavljanja pitanja za pretplatnike časopisa.

Autori članaka u časopisu odgovaraju na vaša pitanja pisanim putem. Svaki autor je stručnjak u svom području rada.

publikacije.kk@gmail.com Narudžba knjiga, priručnika i ostalih publikacija.

kovacic.konzalting@gmail.com Vaši upiti i zahtjevi.

Kontaktirajte nas s povjerenjem!Vaš problem našem timu je izazov kojeg moramo riješiti! Tu smo kako bi olakšali vaš svakodnevni rad.

Kontakt osobe: ELA KOVAČIĆ i JOSIPA COCE BAŠIĆ | Kontakt tel. 021 / 208 976

Kovačić konzalting d.o.o. daje besplatne pravne savjete članovima Udruge tajnika i računovođa u školstvu telefonskim putem i putem elektroničke pošte.

Kontakt osoba za UTIRUŠ: DUNJA JAKAŠA | Kontakt tel. 021 / 221 276

PRAV

O

35

Novine u Zakonu o zaštiti na radu - Ružica Vukobratović

Ružica Vukobratović

dipl. iur.

Novine u Zakonu o zaštiti na radu

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 94/18. od 24. listopada 2018.) stupio je na snagu 1. studenoga 2018., osim odredaba članaka 5., 23. i 24. ovog Zakona koje će stupiti na snagu dana 1. siječnja 2019. godine. Bitne novine ovog Zakona su da se samozaposlene osobe izuzimaju od primjene Zakona o zaštiti na radu, smanjuje se broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći na ukupan broj radnika (sada jedan osposobljen radnik na 50 radnika na svakoj lokaciji, a ranije jedan osposobljen radnik na 20 radnika), poslodavac je obvezan imati dokumentiranu informaciju o sudjelovanju radnika u postupku izrade procjene rizika, mijenja se rok održavanja sjednica Odbora za zaštitu na radu s najmanje jednom u tri mjeseca na najmanje jednom u šest mjeseci, izostavlja se pojam teška ozljeda na mjestu rada kod poslodavca, utvrđuje se pojam odmah po nastanku ozljede kao trenutak prijave ozljeda na radu inspekciji rada, stvara se pravni temelj za uređivanje zdravstvenih pregleda radnika i osoba koje poslodavac namjerava zaposliti, stoga se propisuje da će ministar zdravstva pravilnikom urediti sadržaj i način izdavanja isprava o zdravstvenoj sposobnosti radnika, zabranjuje se pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, elektroničkih cigareta i biljnih proizvoda na radnim sastancima i mjestu rada, Zavod za unapređivanje zaštite na radu prestaje s radom dana 1. siječnja 2019., Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (Narodne novine br. 52/84.) prestaje važiti tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog Zakona. U nastavku opširnije o izmjena i dopuna Zakona o zaštiti na radu.

1. UVOD

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu (u nastavku teksta: Zakon) donio je Hrvatski sabor na 9. sjednici održanoj 12. listopada 2018. godine. Zakon je objavljen u Narodnim novinama broj 94/18., 24. listopada 2018., a stupio je na snagu 1. studenoga 2018., osim odredaba članaka 5., 23. i 24. Zakona koje će stupiti na snagu dana 1. siječnja 2019. godine.

1.1. Razlozi zbog koji se donose izmjene i dopune Zakona o zaštiti na radu

Zakon se donosi zbog Akcijskog plana Vlade Republike Hrvatske za administrativno rasterećenje gospodarstva od siječnja 2017. godine kojim su utvrđene mjere za smanjivanje pojedinih obveza iz područja zaštite na radu, zbog Zaključka Vlade Republike Hrvatske od 2. kolovoza 2018. godine, kojim se zbog potreba racionalizacije javne uprave smanjuje broj agencija, zavoda, među koje je u popisu uvršten i

Zavod za unapređivanje zaštite na radu koji će prestati s radom 1. siječnja 2019., a poslove, sredstava i osoblje ovog zavoda preuzet će Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, zbog usklađivanja pojedinih odredaba Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14. i 118/14.) s odredbama Zakona o radu, Zakona o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda, kao i zbog ukazane potrebe jasnijeg uređivanja pojedinih odredaba važećeg Zakona o zaštiti na radu. Također, u Narodnim novinama broj 96/18. objavljen je Ispravak Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti na radu.

2. NOVINE U ZAKONU O ZAŠTITI NA RADU

Člankom 1. Zakona mijenja se stavak 1. članka 1. Zakona o zaštiti na radu (u nastavku teksta: ZZR) tako da se drugačije definira predmet i svrha Zakona jer se briše Zavod za unapređivanje zaštite na radu koji prestaje s radom 1. siječnja 2019.

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Ružici Vukobratović na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

PRAV

O

36

U članku 2. Zakona dodaje se nova Direktiva Vijeća 92/57/EEZ od 24. lipnja 1992. o primjeni minimalnih sigurnosnih i zdravstvenih zahtjeva na privremenim ili pokretnim gradilištima.

U članku 3. Zakona dodaje se nova točka 2. u članku 3. ZZR-a kojim se pojašnjavaju pojmovi koji se koriste u Zakonu te utvrđuje pojam „bolesti u vezi s radom“.

U članku 4. Zakona dodani su novi stavci 2. i 3. članka 4. ZZR-a kojim se jasno utvrđuju iznimke i propisuje da se odredbe Zakona o zaštiti na radu na radu ne primjenjuju na obrtnika koji obrt obavlja sam, kao ni na poslodavca kojeg zastupa jedna fizička osoba koja je ujedno i radnik kod poslodavca, osim kada za njih obavljaju određene aktivnosti osobe na radu.

U članku 5. Zakona mijenja se stavak 3. članka 6. ZZR-a zbog ukidanja Zavoda za unapređenje zaštite na radu te se s novim izmjenama usklađuje sastav Nacionalnog vijeća za zaštitu na radu.

Člankom 6. Zakona mijenja se u članku 18. stavak 5. ZZR-a kojim se uređuje obveza poslodavca kod donošenja procjene rizika na radu tako da se obvezuje poslodavac da o sudjelovanju radnika u postupku izrade procjene rizika ima dokumentirane informacije. Dakle, prema izmijenjenom stavku 5. članka 18. ZZR-a, poslodavac ima dvije obveze – uključivanje radnika, odnosno njihovih predstavnika, u postupak izrade procjene rizika i novu obvezu posjedovanje dokumentiranje informacije o sudjelovanju radnika u postupku izrade procjene rizika. Dvojba će biti u praksi dokazivanje ispunjenosti propisane obveze posjedovanje dokumentirane informacije o uključenosti radnika u postupak procjene rizika jer Zakon ne navodi koji su to dokumenti (primjerice, je li dokumentirana informacija popis radnika s potpisima radnika).

Člankom 7. Zakona mijenja se stavak 7. članka 20. ZZR-a kojim se uređuje ugovaranje obavljanja poslova zaštite na radu. Izmjenama se omogućuje da više poslodavaca, koji posluju na istoj lokaciji, međusobno ugovore zajedničko obavljanje poslova zaštite na radu.

Člankom 8. Zakona zbog ukidanja Zavoda za unapređivanje zaštite na radu usklađuje se članak 21. ZZR-a kojim se uređuju poslovi zaštite na radu.

Člankom 9. Zakona radi usklađivanja s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama, mijenja se stavak 3. članka 22. ZZR-a kojim se uređuju uvjeti za rad stručnjaka zaštite na radu, a odnosi se na donošenje pravilnika kojim se utvrđuje visina naknade kojom se podmiruju troškovi polaganja stručnog ispita za stručnjake zaštite na radu i za koordinatora zaštite na radu.

Člankom 10. Zakona dopunjena je točka 2. stavak 5. članka 32. ZZR-a kojim se uređuje obavješćivanje. Dopunom se propisuje da je poslodavac obvezan evidenciju o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima i nezgodama na radu učiniti dostupnim stručnjaku zaštite na radu, ovlašteniku i povjereniku radnika zaštite na radu.

Člankom 11. Zakona mijenja se stavak 7. članka 34. ZZR-a kojim se uređuje obveza osnivanja odbora za zaštitu na radu poslodavcu koji zapošljava 50 ili više radnika. Izmijenjenim stavkom smanjuje se rok održavanja sjednica odbora za zaštitu na radu od najmanje jedanput u tri mjeseca, na rok od najmanje jednom u šest mjeseci. Također, usklađuje se i stavak 8. članka 34. ZZR-a zbog izmjene članka 65. ZZR-a kojim se uređuju obveze poslodavca kod obvezne prijave smrtne ozljede i ozljede na radu prema tijelima nadzora. U tim je slučajevima poslodavac obvezan sjednicu odbora za zaštitu na radu sazvati u roku od dva radna dana od dana nastanka ozljede.

Zbog usklađivanja s odredbama Zakona o radu člankom 12. Zakona mijenjaju se stavci 4. i 5. članka 43. ZZR-a kojim se uređuje korištenje nadzornih uređaja kao sredstava zaštite na radu. Nadzorni uređaji smiju se koristiti isključivo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća, odnosno uz suglasnost sindikalnog povjerenika s pravima i obvezama radničkog vijeća, a u slučaju uskraćivanja suglasnosti utvrđuje se da poslodavac može u roku od 15 dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da suglasnosti nadomjesti sudska ili arbitražna odluka.

PRAV

O

37

Člankom 13. Zakona brisana je odredba članka 54. stavka 2. ZZR-a koja se odnosi na provođenje zaštite na radu za strane radnike kao nepotrebna.

Člankom 14. Zakona mijenja se i dopunjuje odredba članka 56. ZZR-a kojom se uređuju obveze poslodavca u svezi s pružanjem prve pomoći, tako da se smanjuje potreban broj osposobljenih radnika za pružanje prve pomoći na ukupan broj radnika (do sada najmanje 1 radnik do 20 radnika, a sada je propisano najmanje jedan radnik do 50 radnika na svakoj lokaciji) i dodaju se u članku 56. ZZR-a dva nova stavka 3. i 4. Prema stavku 3. novina je da broj osposobljenih i imenovanih radnika za pružanje prve pomoći mora odgovarati broju lokacija poslodavca, smjenskom radu te drugim organizacijskim okolnostima kod poslodavca. Novina je prema stavku 4. da je poslodavac radnicima osposobljenim za pružanje prve pomoći dužan uručiti pisanu odluku o imenovanju za pružanje pomoći te obavijestiti sve ostale radnike o radnicima koji su osposobljeni i imenovani za pružanje prve pomoći.

Člankom 15. Zakona usklađuje se članak 57. ZZR-a kojim se uređuje zaštita nepušača na radu sa Zakonom o ograničavanju uporabe duhanskih i srodnih proizvoda te se zabranjuje pušenje duhanskih i srodnih proizvoda, elektroničkih cigareta i biljnih proizvoda na radnim sastancima i mjestu rada. Dakle, štetnost duhanskog dima proširuje osim dima duhanskih srodnih proizvoda na dim biljnih proizvoda za pušenje te paru elektroničkih cigareta. Također, zbog navedenog usklađivanja mijenjaju se u članku 95. ZZR-a prekršajne odredbe koje se odnose na zabranu pušenja.

Prema članku 16. Zakona poslodavci nisu obvezni imati zapisnike i dokumentaciju na radilištu za radove koji ukupno traju kraće od 60 dana (ranije 30 dana).

Člankom 17. Zakona izmijenjen je u članku 64. ZZR-a pojam „radne sposobnosti“ u pojam „zdravstvene sposobnosti“. U članku 64. ZZR-a dodaje se novi stavak 5. kojim se stvara pravni temelj za uređivanje zdravstvenih pregleda radnika i osoba koje poslodavac namjerava zaposliti. Stoga se propisuje da će ministar zdravstva pravilnikom propisati sadržaj i način izdavanja isprava o zdravstvenoj sposobnosti.

Člankom 18. Zakona mijenja se članak 65. ZZR-a koji se odnosi na obveze poslodavca prema tijelima nadzora o smrtnoj ozljedi i ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad tako da se u odnosu na ranije jasnije propisuju obveze prijava ozljeda i izostavlja pojam „teške ozljede“ na mjestu rada kod poslodavca i pojašnjava pojam „odmah“, trenutak prijavljivanja inspekciji rada o nastanku ovih ozljeda.

Dakle, prema izmijenjenom članku 65. ZZR-a poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor (inspekciju rada) o smrtnoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad i o ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad zbog koje je radniku ili osobi na radu (volonter, osoba na stručnom osposobljavanju) pružena hitna medicinska pomoć i zbog koje je ozlijeđena osoba zadržana na liječenju stacioniranoj zdravstvenoj ustanovi ili dnevnoj bolnici odmah po nastanku ozljede. Ako je radniku odnosno osobi na radu pružena samo hitna medicinska pomoć, poslodavac nema obvezu prijave inspekciji rada.

Što se smatra „odmah“ utvrđuje se u novom stavku 4. članka 65. ZZR-a. Smatra se da je poslodavac ispunio obvezu dostavljanja obavijesti o gore navedenim ozljedama odmah po nastanku ozljede ako je nakon isključenja izvora ozljede, pružanja prve pomoći ozlijeđenoj osobi te pozivanja hitne medicinske pomoći ili zbrinjava ozlijeđene osobe u stacioniranu zdravstvenu ustanovu ili dnevnu bolnicu, bez odgađanja obavijestio mjesno nadležni ured tijela na broj telefona objavljen na službenim stranicama tog tijela ili na jedinstveni telefonski broj za hitne službe 112.

Zbog usklađivanja sa Zakonom o radu člankom 19. Zakona mijenja se članak 72. ZZR-a koji se odnosi na suglasnosti na otkazivanje ugovora o radu povjerenika za zaštitu na radu. Kod uskraćivanja suglasnosti radničkog vijeća ili sindikalnog povjerenika u funkciji radničkog vijeća suglasnost nadomješta sudska odluka.

Zbog usklađivanja s propisima graditeljstva mijena se člankom 20. Zakona članak 77. stavak 1. ZZR-a.

Zbog usklađivanja s Pravilnikom o proračunskim klasifikacijama člankom 21. Zakona dopunjuje se

PRAV

O

38

članak 78. ZZR-a, a odnosi se na trošak polaganja stručnog ispita za koordinatora zaštite na radu.

Člankom 23. Zakona mijenja se članak 82. ZZR-a koji se odnosi na ovlaštenja na zaštitu na radu te se brišu člankom 24. Zakona članci 83. – 88. ZZR-a zbog prestanka rada Zavoda za unapređivanje zaštite na radu, a poslove koje je Zavod obavljao preuzima ministarstvo nadležno za rad.

Člankom 25. Zakona mijenja se članak 93. ZZR-a zbog izmjene članka 65. ZZZ-a te se propisuje kada je inspektor rada odmah nakon primitka obavijesti o ozljeda obvezan obaviti inspekcijski nadzor kod poslodavaca te je dužan u roku od 24 sata od primljene obavijesti o tom događaju obavijestiti svog čelnika.

Također, člancima 26. – 31. Zakona usklađene su prekršajne odredbe – članci 95., 96., 98., 99. i 103. ZZR-a.

Člancima 32., 33., 34., 35., 36., 38. uređuju se prijelazne i završne odredbe Zakona prema kojima ministar zdravstva treba donijeti pravilnik kojim će propisati sadržaj i način izdavanja isprava o zdravstvenoj sposobnosti radnika u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Propisuje se da

Pravilnik o evidenciji, ispravama, izvještajima i knjizi nadzora iz područja zaštite na radu (Narodne novine br. 52/84.) prestaje važiti tri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog Zakona. Također, propisuje se da prestaje s radom na dan 1. siječnja 2019. Zavod za unapređivanje zaštite na radu i detaljnije uređuje način preuzimanje poslova, imovine, osoblja zavoda od strane ministarstva rada i mirovinskog sustava, propisuje se da odredbe članka 5., 23. i 24. ovog Zakona stupaju na snagu dana 1. siječnja 2019. godine.

Također, prema najavama iz reformi donošenjem novog Zakona o državnom inspektoratu inspekcija rada djelovat će u okviru državnog inspektorata početkom 2019. godine.

3. ZAKLJUČAK

Izmjene i dopune Zakona o zaštiti na rada utjecat će na smanjivanje troškova poslodavca za ispunjenje obveza iz područja zaštite na radu, kao i na administrativno rasterećenje poslodavca zbog smanjivanja obveza iz zaštite na radu. Također, jasnijim uređivanjem odredbi Zakona o zaštiti na radu smanjit će se dvojbe u primjeni zakonskih odredbi u praksi i prekršajna odgovornost poslodavca.

ČLAN SI UDRUGE TAJNIKA I RAČUNOVOĐA U ŠKOLSTVU?

Imaš problem? - Nazovi. Trebaš savjet? - Nazovi.

Imaš pritužbu na rad Udruge ili nisi zadovoljan radom Udruge? - Pošalji nam pritužbu.

Želiš pomoći u radu Udruge? - Prijavi se Udruzi.

Svakog radnog dananazovi Dunju Jakaša i prijavi problem od 8.00 do 14.00 sati ili pošalji e-mail na:

utirus@utirus.hr; ela.kovacic@utirus.hr ili dunja.jakasa@utirus.hr

Kontakt telefon: 021/221 276

PRAV

O

39

Provedba postupka savjetovanja s javnošću u školskim ustanovama prilikom donošenja općih akata - Seka Jurčev

Seka Jurčev * mag. iur.

Provedba postupka savjetovanja s javnošću u školskim ustanovama prilikom donošenja općih akata

1. OPĆI AKT

Pod pojmom opći akt u najširem smislu smatraju se akti koji sadrže općenite odredbe i koji na opći način reguliraju društvene odnose, pri čemu za njihov nastanak nije potrebna suglasnost subjekata čija su ponašanja regulirana tim aktima odnosno oni obvezuju subjekte na koje se odnose bez obzira na to jesu li sudjelovali u njihovu donošenju. Školske ustanove donose opće akte kojima se na općenit način uređuju pitanja od šireg javnog interesa, opće akte kojima se uređuje unutarnje ustrojstvo i način rada, pitanja radnih i materijalnih prava radnika i ostali akti kojima se utječe na prava i obveze građana i pravnih osoba. Mnogi zakoni obvezuju školsku ustanovu na donošenje određenih općih akata, tako Zakon o ustanovama1 propisuje da ustanova (škola) mora imati statut. Zakonom o arhivskom i registraturnom gradivu2 propisano je da ustanova mora imati Pravilnik o zaštiti arhivskog gradiva s rokovima čuvanja. Zakonom o radu3 utvrđeno je da poslodavac koji ima više od 20 zaposlenih mora imati Pravilnik o radu. Zakon o zaštiti od požara4 nalaže da ustanova mora imati Pravilnik o zaštiti od požara, Zakon o zaštiti na radu5 nalaže da ustanova mora imati Pravilnik zaštite na radu. Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi6 propisuje da škola mora imati Godišnji plan i program rada, Etički kodeks, Pravilnik o kućnom redu, Pravilnik o školskoj knjižnici i dr. * Savjetnica u trgovačkom društvu Poslovni edukator d.o.o. 1 Narodne novine br. 76/93., 29/97., 47/99., 35/08.2 Narodne novine br. 105/97., 64/00., 65/09., 125/11.3 Narodne novine br. 93/14., 127/17.4 Narodne novine br. 92/10.5 Narodne novine br. 71/14.6 Narodne novine br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 5/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 7/17., 68/18.7 Narodne novine br. 25/13., 85/15.

2. ZAKON O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

U skladu s odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama, školska ustanova kao pravna osoba s javnim ovlastima dužna je svoje opće akte objaviti na svojim internetskim stranicama te je obvezna provoditi savjetovanja s javnošću za opće akte kojima se utječe na korisnike.

Obveza proizlazi iz odredbe članka 56. Zakona o ustanovama, kojim je propisano da je javna ustanova (škola) dužna odredbe akta o osnivanju, statuta i drugih općih akata kojima se uređuje rad ustanove u obavljanju djelatnosti ili dijela djelatnosti koji se smatra javnom službom učiniti na pogodan način dostupnim javnosti, te članka 10. Zakona o pravu na pristup informacijama7. Člankom 10. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela javne vlasti obvezna na internetskim stranicama objaviti na lako pretraživ način: zakone i ostale propise koji se odnose na njihovo područje rada; opće akte i odluke koje donose, kojima se utječe na interese korisnika, s razlozima za njihovo donošenje; nacrte zakona i drugih propisa te općih akata koje donose, sukladno odredbama članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama; godišnje planove, programe, strategije, upute, izvještaje o radu, financijska izvješća i druge odgovarajuće dokumente koji se odnose na područje rada tijela javne vlasti; podatke

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR NA NAPISANU TEMU ČLANKA? Pošaljite ga Seki Jurčev na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Škola je ustanova s javnim ovlastima i temeljem zakonskih propisa donosi opće akte (Statut škole, Pravilnik o radu, Pravilnik o zaštiti na radu, Pravilnik o video nadzoru i dr.). Prema odredbama Zakona o pravu na pristup informacijama škola je kao javna ustanova dužna provesti postupak savjetovanja s javnošću za opće akte kojima se utječe na korisnike.

PRAV

O

40

o izvoru financiranja, proračunu i izvršenju proračuna; informacije o dodijeljenim potporama, bespovratnim sredstvima ili donacijama uključujući popis korisnika i visinu iznosa; informacije o svom unutarnjem ustrojstvu s imenima čelnika tijela i voditelja ustrojstvenih jedinica i njihovim podacima za kontakt; zapisnike i zaključke sa službenih sjednica tijela javne vlasti i službene dokumente usvojene na tim sjednicama, te informacije o radu formalnih radnih tijela iz njihove nadležnosti; informacije o postupcima javne nabave i dokumentaciji za nadmetanje te informacije o izvršavanju ugovora; obavijesti o raspisanim natječajima te natječajnu dokumentaciju; registre i baze podataka ili informacije o registrima i bazama podataka iz njihove nadležnosti i načinu pristupa; obavijesti o načinu ostvarivanja prava na pristup informacijama i ponovnoj uporabi informacija s podacima za kontakt službenika za informiranje; visinu naknade za pristup informacijama i ponovnu uporabu informacija, prema kriterijima iz članka 19. stavka 3. Zakona o pravu na pristup informacijama; najčešće tražene informacije; ostale informacije (vijesti, priopćenja za javnost, podaci o drugim aktivnostima).

3. SAVJETOVANJE S JAVNOŠĆU

Način i postupak provedbe savjetovanja s javnošću uređuje članak 11. stavci 2. – 7. Zakona o pravu na pristup informacijama. Smjernice za primjenu članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama – savjetovanja s javnošću, dane su od Povjerenika za informiranje od 21. prosinca 2016. (KLASA: 008-01/14-01/01, URBROJ: 401-01/13-16-01) kojima su pozvana sva tijela javne vlasti da najkasnije u roku od 15 dana od dana objave istih, svoje poslovanje usklade s predmetnom odredbom Zakona, ako to već nisu učinile.

Člankom 11. Zakona o pravu na pristup informacijama propisano je da su tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima (školske ustanove) dužne provoditi savjetovanje s javnošću pri donošenju zakona i podzakonskih propisa, a pri donošenju općih akata odnosno drugih strateških ili planskih dokumenata kad se njima utječe na interese građana i pravnih osoba.

Na osnovi javnih ovlasti školska ustanova (osnovna,

srednja škola i učenički dom) obavljaju poslove propisane člankom 3. stavkom 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi: upisi u školu i ispisi iz škole s vođenjem odgovarajuće evidencije i dokumentacije, organizacija i izvođenje nastave i drugih oblika odgojno-obrazovnog rada s učenicima te vođenje odgovarajuće evidencije, vrednovanje i ocjenjivanje učenika te vođenje evidencije o tome kao i o učeničkim postignućima, izricanje i provođenje pedagoških mjera i vođenje evidencije o njima, organizacija predmetnih i razrednih ispita i vođenje evidencije o njima, izdavanje javnih isprava i drugih potvrda te upisivanje podataka o odgojno-obrazovnom radu u e-Maticu – zajednički elektronički upisnik ustanova.

Uobičajeni opći akti školske ustanove su statuti, pravilnici, poslovnici, godišnji planovi i programi i sl. kojima školske ustanove uređuju pitanje svoje unutarnje organizacije i načina rada, pitanja radnih i materijalnih prava radnika i sl., te se može zaključiti da se postupak savjetovanja s javnošću ne bi trebao u tim situacijama provoditi jer se istima ne utječe na interese građanina, no ipak se nameće pitanje – postoje li opći akti za koje je školska ustanova obvezna provesti postupak savjetovanja s javnošću?

Odgovor bi bio da je školska ustanova obvezna provesti postupak savjetovanja s javnošću za sve one akte koji imaju utjecaja na širu javnost (na korisnike usluga, njihove roditelje i skrbnike te druge pravne i fizičke osobe) i to u onom dijelu koji se odnose na njihova prava, obveze i pravni interes.

Primjerice: za Statut školske ustanove je potrebno provesti postupak savjetovanja s javnošću odnosno za dijelove statuta kojima se uređuju pitanja koja su od važnosti za ostvarivanje prava građana, a koja se obavljaju na temelju javnih ovlasti, sukladno članku 3. stavku 2. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi. Zašto? Odgovor pronalazimo u članku 53. Zakona o ustanovama koji propisuje da ustanova ima statut kojim se, sukladno zakonu i aktu o osnivanju ustanove, pobliže utvrđuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja pojedinih organa, te uređuju druga pitanja od značenja za obavljanje djelatnosti i poslovanje ustanove te u članku 98. stavcima 1. i 2. Zakona o odgoju

PRAV

O

41

i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi koji propisuje da školska ustanova ima statut. Statutom se pobliže određuje ustrojstvo, ovlasti i način odlučivanja tijela školske ustanove, izricanje pedagoških mjera te druga pitanja važna za obavljanje djelatnosti i poslovanje školske ustanove, sukladno zakonu i aktu o osnivanju.

Međutim za Pravilnik o radu nije potrebno provoditi savjetovanje s javnošću s obzirom na materiju koja se uređuje istima jer ne utječe na širu javnost općenito. Naime, člankom 26. Zakona o radu propisana je obveza donošenja pravilnika o radu za poslodavca koji zapošljava najmanje dvadeset radnika, kojim se uređuju plaće, organizacija rada, postupak i mjere za zaštitu dostojanstva radnika te mjere zaštite od diskriminacije i druga pitanja važna za radnike zaposlene kod toga poslodavca, ako ta pitanja nisu uređena kolektivnim ugovorom.

4. POSTUPAK PROVEDBE POSTUPKA SAVJETOVANJA S JAVNOŠĆU

Postupak provedbe postupka savjetovanja s javnošću u školskim ustanovama sukladno odredbama članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama možemo podijeliti u tri faze:

1. Izrada plana savjetovanja.2. Internetska objava nacrta općeg akta odnosno

drugog dokumenta, s obrazloženjem razloga i ciljeva koji se žele postići donošenjem akta ili drugog dokumenta te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja.

3. Objava izvješća o savjetovanju s javnošću.

4.1. Plan savjetovanja

Plan savjetovanja s javnošću donosi se za kalendarsku godinu najkasnije do isteka prethodne kalendarske godine. O izmjenama plana savjetovanja školska ustanova dužna je istim putem izvijestiti javnost. Plan savjetovanja s javnošću sadrži naziv općeg akta ili dokumenta za koji se provodi savjetovanje, očekivano vrijeme njegova donošenja ili usvajanja, okvirno vrijeme provedbe internetskog savjetovanja te druge predviđene načine na koje se namjerava provesti

savjetovanje, kao što su javne rasprave, distribucija nacrta propisa zainteresiranoj javnosti elektroničkom poštom, sudjelovanje u radnim skupinama i drugo.

4.2. Internetska objava nacrta općeg akta odnosno drugog dokumenta

Savjetovanje s javnošću školske ustanove, sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama, provode putem svojih internetskih stranica u posebnoj rubrici pod nazivom „savjetovanja s javnošću“ objavom nacrta općeg akta odnosno drugog dokumenta, uz popratni dokument ili tekst u kojem navode razlozi donošenja kao i ciljevi koji se žele postići donošenjem te pozivom javnosti da dostavi svoje prijedloge i mišljenja u određenom roku s jasno naznačenim rokom trajanja savjetovanja – danom otvaranja i danom završetka savjetovanja. Zakonom o pravu na pristup informacijama propisano je da se javno savjetovanje provodi sa zainteresiranom javnosti, u pravilu u trajanju od 30 dana. Formulacija „u pravilu 30 dana“ znači da je 30 dana pravilo, ali je moguće da savjetovanje traje iznimno i kraće gdje iznimke trebaju biti obrazložene u tekstu obrazloženja koji se prilaže samom nacrtu.

4.3. Objava izvješća o savjetovanju s javnošću.

Istekom roka za dostavu mišljenja i prijedloga potrebno je izraditi i objaviti na internetskoj stranici školske ustanove izvješće o savjetovanju s javnošću, koje sadrži zaprimljene prijedloge i primjedbe te očitovanja s razlozima za neprihvaćanje pojedinih prijedloga i primjedbi. Nakon provedenog savjetovanja dokumentaciju koja nastaje u postupku savjetovanja s javnošću, bilo u elektroničkom obliku bilo na papiru, školska ustanova dužna je čuvati u skladu s propisima o arhivskom gradivu odnosno u skladu sa svojim općim aktom Pravilnikom o zaštiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva s popisom i rokovima čuvanja.

5. UMJESTO ZAKLJUČKA

U svrhu olakšavanja provedbe članka 11. Zakona o pravu na pristup informacijama, Povjerenik je izradio i obrasce za izradu plana savjetovanja, obrazac

PRAV

O

42

za sudjelovanje u savjetovanju te obrazac za izradu izvješća koji su dostupni na internetskoj stranici Povjerenika za informiranje, na poveznicama http://www.pristupinfo.hr/savjetovanja-s-javnoscu/ i http://www.pristupinfo.hr/pravni-okvir/ .

Ujedno, postupajući po predstavkama građana ili

upitima tijela javne vlasti, Povjerenik za informiranje redovito daje mišljenja i odgovore na pitanja vezana uz provedbu savjetovanja s javnošću, koja se objavljuju na internetskoj Tražilici odluka i mišljenja Povjerenika za informiranje i Visokog upravnog suda, na poveznici http://tom.pristupinfo.hr/.

PRAV

O

43

Organizacija višednevne školske ekskurzije - Sandra Tomić Ilić

Organizacija višednevne školske ekskurzijeSandra

Tomić-Ilić dipl. iur.

ORGANIZACIJA VIŠEDNEVNEIZVANUČIONIČKE NASTAVE

1. Prije donošenja Školskog kurikuluma i Godišnjeg plana i programa rada škole razrednici su dužni upoznati roditelje s namjerom izvođenja višednevne izvanučioničke nastave (npr. na prvom roditeljskom sastanku na početku školske godine). Školskim kurikulumom i Godišnjim planom i programom rada mora se planirati višednevna školska ekskurzija.

2. Razrednici su dužni sazvati roditeljski sastanak (najbolje posebno za svaki razredni odjel) na kojem će se roditelji izjasniti jesu li za izvođenje planirane školske ekskurzije ili nisu. Za realizaciju izvanučioničke nastave potrebna je pisana suglasnost dvije trećine roditelja učenika razrednog odjela. Ako se dvije trećine roditelja izjasnilo za izvođenje izvanučioničke nastave, prelazi se na točku broj 3.

3. Ravnatelj Odlukom imenuje učitelja voditelja i učitelja pratitelja.

4. Na prijedlog Učiteljskog vijeća ravnatelj škole imenuje Povjerenstvo za provedbu javnog poziva i izbor najpovoljnije ponude. Povjerenstvo se imenuje 7 dana prije objave Javnog poziva na mrežnoj stranici škole.

5. Ravnatelj saziva prvi sastanak Povjerenstva na kojem se bira predsjednik i zapisničar.

Povjerenstvo na svom prvom sastanku popunjava obrazac javnog poziva, određuje trajanje objave javnog poziva koje ne može biti kraće od 8 radnih dana, objavljuje poziv (voditi računa da se poziv mora objaviti na naslovnoj mrežnoj stranici škole u izborniku pod nazivom ponude, najkasnije 3 mjeseca prije predviđene realizacije), određuje datum i vrijeme javnog otvaranja ponuda koje može biti najranije 3 radna dana nakon završetka poziva.

6. Nakon objave poziva i isteka rokova za dostavu ponuda, saziva se drugi sastanak Povjerenstva. Na drugom sastanku predsjednik Povjerenstva otvara i čita ponude pristigle na javni poziv, a podatci iz sadržaja ponude unose se u zapisnik. Sve ponude koje su pristigle u roku uzimaju se u razmatranje. Između pristiglih ponuda Povjerenstvo odabire najmanje tri ponude (ako su pristigle tri i više ponuda, u slučaju da je pristigla samo jedna ponuda, razmatrat će se ta jedna ponuda) koje će biti predstavljene roditeljima učenika. Prilikom odabira davatelja usluga Povjerenstvo treba voditi računa da se za prijevoz učenika koriste prijevozna sredstva u kojima su putnici i prtljaga osigurani.

7. Nakon odabira ponuda, na naslovnoj mrežnoj stranici škole objavljuje se popis odabranih ponuda.

8. Davateljima usluga čije ponude su izabrane, najkasnije 3 dana nakon izvršenog izbora

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Sandri Tomić-Ilić na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Prilikom organizacije višednevne školske ekskurzije škola mora angažirati davatelja usluga i objaviti javni poziv na naslovnoj mrežnoj stranici škole.

PRAV

O

44

treba dostaviti pisani poziv za predstavljanje ponude na roditeljskom sastanku. Na roditeljskom sastanku roditelja učenika odabrani davatelji usluga mogu prezentirati ponude, ali isključivo prema podatcima traženim i dostavljenim u ponudi. U slučaju da se pozvani davatelj usluga ne može odzvati pozivu, ponudu će predstaviti učitelj voditelj.

9. Nakon što su ponude predstavljene pristupa se glasovanju. Glasuju svi roditelji prisutni na roditeljskom sastanku i učitelj voditelj i učitelj pratitelj. Odluka o odabiru ponude donosi se većinom glasova nazočnih, a odluka roditelja je konačna.

10. Roditelji su dužni potpisivanjem Ugovora s odabranim davateljem usluga potvrditi

sudjelovanje svoga djeteta na izvanučioničkoj nastavi, a davatelj usluga je dužan prije potpisivanja Ugovora dostaviti dokumentaciju navedenu u javnom pozivu.

11. Najkasnije 7 dana prije izvođenja ekskurzije, potrebno je prikupiti pisanu suglasnost roditelja za sudjelovanje djeteta u izvanučioničkoj nastavi.

12. Škola je dužna, učitelju voditelju i učitelju pratitelju izdati putni nalog. Prema novom Zakonu o turizmu (Narodne novine br. 137/17.) škola više nije dužna dostaviti prijavu o organizaciji putovanja u mjesno nadležnu službu Turističke inspekcije Ministarstva turizma.

PRAV

O

45

Kako će treći krug porezne reforme od 1. siječnja 2019. utjecati na ekonomski položaj zaposlenih u školstvu? - Marija Zuber

dr. sc. Marija Zuber

Kako će treći krug porezne reformeod 1. siječnja 2019. utjecati na ekonomski položaj zaposlenih u školstvu?

1. UVOD

Vlada RH uputila je u saborsku proceduru devet poreznih zakona koji su u javnosti najavljeni kao treći krug porezne reforme započete 2017. godine. Prvi krug porezne reforme činili su propisi koji su se počeli primjenjivati 1. siječnja 2017., drugi od početka 2018., a u ovom trećem krugu većina bi se propisa trebala primjenjivati od 1. siječnja 2019., a samo neke njihove odredbe od 2020. odnosno od 2021. godine.

U proceduri donošenja je sljedećih devet zakona:1. Izmjene Zakona o porezu na dohodak 2. Izmjene Zakona o doprinosima3. Izmjene Zakona o porezu na dobit4. Izmjene Zakona o porezu na promet nekretnina5. Izmjene Zakona o PDV-u6. Zakon o trošarinama7. Izmjene Općeg poreznog zakona8. Izmjene Zakona o fiskalizaciji9. Izmjene Zakon o administrativnoj suradnji

u području poreza.

Svi su ovi propisi usvojeni kao prijedlozi u prvom čitanju i prema u javnosti obznanjenim rokovima, drugo čitanje u Saboru i njihovo je usvajanje najavljeno za kraj studenoga, odnosno u prvoj polovini prosinca. S obzirom na to da Sabor RH zasjeda do 14. prosinca 2018., to je zadnji mogući datum usvajanja novog paketa poreznih zakona.

Iako je broj propisa koji se mijenjaju i dopunjuju velik (mijenja se 8 zakona i donosi jedan novi), po

sadržaju izmjena koje se predlažu, ove promjene nisu tako opsežne kao one iz 2017. godine. No, i ove će promjene utjecati na standard stanovništva, porezni položaj dijela zaposlenih, gospodarske odluke i na opseg javne potrošnje u Hrvatskoj. Ako prijedloge promatramo prema njihovu utjecaju na ekonomski i socijalni položaj zaposlenih u školstvu i utjecaju na obveze škole kao javne ustanove, očekivane je učinke moguće okvalificirati kao izravne i kao neizravne. Izravnih učinaka je manje, a posredni bi se učinci mogli osjetiti tek s vremenskim pomakom.

Nastavno dajemo pregled najavljenih poreznih novina i analiziramo ih s aspekta njihova utjecaja na zaposlene u sustavu školstva i s aspekta utjecaja na rad školskih ustanova.

2. IZMJENE ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

2.1. Nova porezna tarifa

Najvažnija novina koja se predlaže izmjenama Zakona o porezu na dohodak je nova mjesečna i godišnja porezna tarifa za primjenu propisanih poreznih stopa. Stope poreza na dohodak iz plaće se ne mijenjaju, ostaju stope od 24 % i 36 %, samo se proširuje porezna osnovica koja će se oporezivati stopom od 24 %. Umjesto na sada određenu mjesečnu osnovicu u iznosu do 17.500,00 kn, stopa od 24 % primjenjivat će se na mjesečnu poreznu osnovicu do 30.000,00 kn. Analogno tomu izmijenit će se i godišnja porezna tarifa.

www.kovacic-konzalting.com

PRAV

O

46

Tablica 1. – Važeća tarifa poreza na dohodak i prijedlog nove - u kn

Stopa

Porezna osnovicaprema važećoj poreznoj tarifi

Porezna osnovica prema prijedlogu od 1.1.2019.

Mjesečna Godišnja Mjesečna Godišnja

24% do 17.500,00 do 210.000,00 do 30.000,00 do 360.000,00

36% preko 17.500,00 preko 210.000,00 preko 30.000,00 preko 360.000,00

Izvor: Zakon o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/16.) i Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak (dostupno na: www.sabor.hr)

2.2. Korištenje osobnog odbitka

Osnovni osobni odbitak, odbitci za djecu i uzdržavane članove obitelji i iznosi povećanja osobnog odbitka po osnovi invalidnosti poreznog obveznika i njegovih uzdržavanih članova, neće se mijenjati. S obzirom na to da su plaće zaposlenih u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i sada daleko ispod praga za primjenu više stope poreza na dohodak, promjena porezne tarife neće utjecati na neto plaće zaposlenih u osnovnim i srednjim školama u Hrvatskoj. Proširenje poreznog razreda za primjenu stope od 24 % utjecat će na visinu neto plaća zaposlenih osoba kojima su bruto plaće veće od 27.000,00 kn, a to nije razina plaća u sustavu osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja. No, onim poreznim obveznicima koji primaju bruto plaće veće od toga iznosa i onima koji uz plaću ostvaruju primitke od drugog dohotka koji ih na godišnjoj razini uvode u oporezivanje po stopi od 36 %, poboljšat će se porezni položaj.

U odnosu na 2018. godinu, proširit će se krug osoba za koje porezni obveznik može koristiti pravo na uvećanje osobnog odbitka kao neoporezivog dijela dohotka. Od 1. siječnja 2019. bit će moguće uvećati osobni odbitak za uzdržavanu pastorčad, očuhe i maćehe. Porezni obveznici koji žele koristiti pravo na uvećanje osobnog odbitka za ove osobe, mogu već u prvim danima siječnja izmijeniti podatke na svojim PK karticama i pri isplati plaće za prosinac koristiti uvećani osobni odbitak.

Porezni obveznik koji ostvaruje dohodak od nesamostalnog rada od dva isplatitelja i dalje će moći birati kod kojeg isplatitelja će koristiti osobni odbitak,

a ako ima interesa, može mjesečni osobni odbitak podijeliti i koristiti ga kod dva ili više isplatitelja. To se odnosi i na porezne obveznike koji istovremeno primaju plaću i mirovinu. Zaposlenim korisnicima mirovina će se pri utvrđivanju godišnje porezne obveze na svotu ostvarenog godišnjeg dohotka priznati umanjenje godišnje porezne obveze u visini 50 % na dio godišnjeg poreza razmjerno učešću mirovine u ukupnom godišnjem dohotku.

Neće se izmijeniti prag ostvarenih primitaka od 15.000,00 kn kao uvjet korištenja osobnog odbitka za uzdržavano dijete ili drugu uzdržavanu osobu. I dalje, ako uzdržavana osoba ostvari preko 15.000,00 kn, porezni obveznik za cijelu poreznu godinu gubi pravo korištenje olakšice za tu osobu. Međutim, proširit će se vrste primitaka koje se neće uračunavati u 15.000,00 godišnjih primitaka uzdržavane osobe. Uz sve dosadašnje primitke koji se ne uračunavaju, u propisani prag od 15.000,00 kn godišnje, neće se uračunavati ni:

1. odštete od osiguranja isplaćene zbog teške ozljede i priznate invalidnosti

2. stipendije za školovanje, bez obzira tko je isplatitelj3. potpore za školovanje djetetu do 15. godine

života odnosno do završetka osnovnoškolskog obrazovanja koje poslodavac isplaćuje djetetu umrlog radnika ili djetetu bivšeg radnika kod kojega je nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti, a bivši radnik ne prima ni plaću, ni mirovinu

4. nagrade za izvrsnost učenika i studenata isplaćene iz proračuna

5. bespovratna sredstva koja se isplaćuju iz proračuna, fondova i programa Europske

PRAV

O

47

unije i drugih međunarodnih fondova i programa uređenih posebnim propisima i međunarodnim sporazumima, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja.

Za roditelje čija djeca primaju stipendije svakako je važna informacija da se sve vrste stipendija, neovisno o iznosu, neće uračunavati u limit od 15.000,00 kn, čime se posredno povećava pravo na osobni odbitak roditelja.

2.3. Novi neoporezivi primitci

Uvode se novi neoporezivi primitci. Osim darovanja za zdravstvene potrebe koja obuhvaćaju liječenje, kupnju lijekova i nabavu ortopedskih pomagala, neoporezivim će se smatrati i darovanja namijenjena podmirivanju troškova prijevoza i smještaja u zdravstvene ustanove. Uz to, u Zakon o porezu na dohodak uvrštavaju se kao neoporezivi i sljedeći primitci fizičkih osoba:

• dodjela udžbenika, radnih bilježnica i bilježnica koje jedinice lokalne i regionalne samouprave daju učenicima odnosno novčane naknade koje se isplaćuju po toj osnovi

• formalni i neformalni programi obrazovanja nezaposlenih osoba i drugih socijalno ugroženih skupina koje bez naplate organiziraju pravne i/ili fizičke osobe, a koji se financiraju iz državnog proračuna i/ili proračuna lokalne i područne (regionalne) samouprave i/ili iz fondova i programa Europske unije i drugih međunarodnih fondova.

Ukida se dohodak od osiguranja. Porezni obveznici koji su u razdoblju štednje koristili pravo na umanjenje porezne osnovice za premije plaćene za životno osiguranje sa štednom komponentom i/ili za dobrovoljno mirovinsko osiguranje i porezni obveznici kojima je poslodavac uplaćivao premije za dobrovoljno mirovinsko kao neoporezivi primitak, više neće na primitke iz sustava osiguranja i/ili iz trećeg mirovinskog stupa plaćati porez na dohodak. Sada se primitci za koje je porezni obveznik koristio pravo na umanjenje porezne osnovice oporezuju kao dohodak od osiguranja, stopom od 12 %, a od 1. siječnja 2019. se neće oporezivati. Pri tome se i dalje

zadržava mogućnost da poslodavac svojim radnicima neoporezivo uplaćuje premiju za dobrovoljno mirovinsko osiguranje do iznosa 500,00 kn mjesečno odnosno 6.000,00 kn godišnje, na koju svotu se ne plaća ni porez ni doprinosi. S obzirom na to da se ukida dohodak od osiguranja, proizlazi da će taj primitak ostati trajno neoporeziv, što bi trebalo biti poticaj povećanju dobrovoljne mirovinske štednje.

2.4. Izmjena visine poreza za privatne iznajmljivače u turizmu

Iznajmljivači soba, apartmana i kampova koji od te djelatnosti ne ostvaruju prihod veći od praga za obvezan ulazak u sustav poreza na dodanu vrijednost i dalje će plaćati porez na dohodak u paušalnom godišnjem iznosu, ali će od 2019. godine iznose poreza utvrđivati predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave. Zakonom je propisan najniži i najviši godišnji iznos poreza po krevetu, u rasponu od 150,00 do 1.500,00 kn godišnje. Odluku o visini poreza donosit će općina odnosno grad na čijem se području nalazi nekretnina koja se iznajmljuje u turističke svrhe. Odluka predstavničkog tijela jedinice lokalne samouprave moći će se mijenjati najkasnije do 15. prosinca tekuće godine, a primjenjivati od 1. siječnja sljedeće godine.

2.5. Ostale novine

Izmijenit će se kamatna stopa za određivanje primitaka u naravi po osnovi usluge kreditiranja koju poslodavac obavlja radniku. Smatrat će se da je radnik ostvario primitak u naravi ako na pozajmicu plaća kamatu koja je manja od 2 % godišnje, dok se prema sadašnjim propisima primitkom u naravi smatrala kamata niža od 3 % godišnje.

Smanjit će se porezna stopa kojom se oporezuju primitci radnika koji rade na povremenim i privremenim poslovima u poljoprivredi prema Zakonu o poticanju zapošljavanja sa sadašnjih 24 % na 12 %. Primitci koje ostvaruju radnici zaposleni na povremenim i privremenim poslovima u poljoprivredi klasificirat će se kao konačni dohodak, bez mogućnosti uključivanja toga dohotka u godišnji obračun i bez mogućnosti ostvarivanja prava na osobni odbitak.

RAČU

NOVODST

VO

48

3. IZMJENE ZAKONA O DOPRINOSIMA

Prema prijedlogu izmjena Zakona o doprinosima, umjesto sadašnja četiri obvezna doprinosa, od 1. siječnja 2019. godine plaćat će se samo dva doprinosa za obvezno socijalno osiguranje. Ukida se doprinos za zapošljavanje koji se sada plaća po stopi 1,7 % i doprinos za zaštitu zdravlja na radu koji se sada plaća po stopi od 0,5 %. Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje se povećava sa sadašnjih 15 % na 16,5 %, tako da ukupno fiskalno smanjivanje troškova rada iznosi 0,7 postotnih bodova. Ovo se jednako odnosi na zaposlene i na samozaposlene osobe (obrtnici, slobodna zanimanja, poljoprivrednici).

Tablica 2. - Vrste i stope doprinosa za obvezna socijalna osiguranja u Hrvatskoj za 2018. i prijedlog od 1.1.2019. godine

Vrsta doprinosa2018. 2019.

Iz plaće Na plaću Iz plaće Na plaću

Doprinos za mirovinsko osiguranje- za osiguranike osigurane samo u I. stupu- za osiguranike osigurane u II. stupu

20 %15 % + 5 %

--

20 %15 % + 5 %

--

Doprinosi za zdravstveno osiguranje- za zdravstveno osiguranje- za osiguranje od posljedica nesreće na radu

--

15 %0,5 %

--

16,5 %-

Doprinos za zapošljavanje- doprinos za zapošljavanje - 1,7 % - -

UKUPNO 20 % 17,2 % 20 % 16,5 %

Izvor: Zakon o doprinosima (Narodne novine br. 84/08. – 115/16.) i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakon o doprinosima(dostupno na: www.sabor.hr)

Smanjivanje obveznih doprinosa, koji se obračunavaju na bruto plaću, utjecat će na smanjivanje troškova rada, ali nema izravni utjecaj na povećanje bruto plaća zaposlenih. Posredno, smanjeni troškovi rada trebali bi rezultirati povećanjem osnovice za određivanje visine bruto plaće, što je Vlada RH pri razmatranju prijedloga izmjena Zakona o doprinosima, izdala kao preporuku poslodavcima. Opravdano je očekivati da će se, ne samo zbog utjecaja smanjenih stopa doprinosa, od 1. siječnja 2019. povećati osnovica za određivanje visine plaće zaposlenima u javnim službama.

Ukidanje dvaju doprinosa – za zapošljavanje i za zaštitu zdravlja na radu – neće utjecati na opseg socijalnih prava koja osiguranici ostvaruju u tim sustavima. Osiguranici će i dalje imati prava uređena posebnim propisima, samo će se ta prava u sustavu zapošljavanja financirati iz poreznih prihoda, a u sustavu zdravstvenog osiguranja iz povećane stope doprinosa za zdravstveno osiguranje.

Izmijenjene vrste i stope obveznih doprinosa primjenjivat će se počevši od plaće za siječanj 2019. godine. Plaća za prosinac 2018. koja se u sustavu obrazovanja isplaćuje u siječnju, podliježe stopama doprinosa kako je to uređeno za 2018. godinu. Naime, stope doprinosa se primjenjuju prema propisima važećima za razdoblje na koje se odnosi obveza doprinosa, neovisno o tome što se plaća isplaćuje nakon proteka toga razdoblja.

Prema dostupnim saznanjima, neće se mijenjati sadržaj podataka koji se iskazuju u obrascu JOPPD. U JOPPD obrascu će se zadržati polja predviđena za iskazivanje podataka o doprinosu za zaštitu zdravlja na radu i doprinosu za zapošljavanje. Ta će se polja koristiti u slučaju kad se bude naknadno, po bilo kojoj osnovi, isplaćivala plaća koja se odnosi na razdoblje provedeno u osiguranju do 31. prosinca 2018. godine.

Neće se mijenjati vrste ni stope doprinosa prema primitcima od drugog dohotka. Iz drugog dohotka će se plaćati doprinosi za mirovinsko osiguranje

49

RAČU

NOVODST

VO

po stopi od 10 %, odnosno za osiguranike drugog mirovinskog stupa po stopi od 7,5 % za prvi i 2,5 % za drugi mirovinski stup, a na drugi dohodak doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje po stopi od 7,5 %. Pri isplati i obračunu doprinosa na primitke od drugog dohotka više se neće moći koristiti najviša godišnja osnovica, ali će osiguranik i nadalje moći od Porezne uprave zatražiti godišnji obračun doprinosa za obvezno mirovinsko osiguranje generacijske solidarnosti (prvi stup) plaćenog na svotu koja prelazi najvišu godišnju osnovicu za određenu godinu i po toj osnovi ostvariti povrat dijela preplaćenog doprinosa.

4. SMANJIVANJE STOPE POREZA NA PROMET NEKRETNINA

Stopa poreza na promet nekretnina smanjuje se sa sadašnjih 4 % na 3 %. Porez na promet nekretnina plaća se na nekretnine koje se ne oporezuju porezom na dodanu vrijednost, a porezni obveznik je stjecatelj nekretnine. Smanjivanje stope poreza na promet nekretnina ima za cilj doprinijeti oživljavanju građevinskog sektora i potaknuti tržište nekretnina.

5. PROMJENE U SUSTAVU POREZA NA DODANU VRIJEDNOST

Opća stopa poreza na dodanu vrijednost će se smanjiti s 25 % na 24 %, ali ne od 1. siječnja 2019., nego s pomakom od godine dana, od 1. siječnja 2020. godine.

Od 1. siječnja 2019. proširuje se krug proizvoda

koji će se oporezivati sniženom poreznom stopom od 13%. Osim proizvoda i usluga koji se sada oporezuju sniženom stopom, stopom PDV-a od 13 % oporezivat će se i isporuke sljedećih dobara i usluga:

• žive životinje, meso i jestivi klaonički proizvodi• ribe, rakovi, školjke, mekušci i ostali vodeni

beskralježnjaci• jestivo povrće, korijenje i gomolji• jestivo voće i orašasti plodovi• jaja• dječje pelene te• usluge i povezana autorska prava pisaca,

skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi

odgovarajućih organizacija za kolektivno ostvarivanje prava, uz propisane uvjete.

Pravilnikom o PDV-u bit će detaljnije uređene oznake artikala na koje će se primjenjivati snižena stopa, pri čemu će se koristiti oznake iz međunarodnih nomenklatura koje primjenjuje Europska unija. Uvrštavanje mesa, ribe, jaja, voća i povrća u proizvode i usluge koje se oporezuju sniženom stopom PDV-a trebalo bi smanjiti regresivni učinak PDV-a i smanjiti rashode domaćinstava za ove namjene.

Očekivano, na tržištu bi se trebale smanjivati cijene ovih proizvoda i time, posredno, sniziti i troškovi života za ove namjene. Fiskalna politika ne može utjecati na odluke trgovaca, cijene su rezultat ponude i potražnje na tržištu, pa je upitno hoće li i koliko građani izravno osjetiti utjecaj smanjenog poreznog opterećenja ovih artikala.

Kako se radi o artiklima koji se koriste kao namirnice u školskim kuhinjama, očekivano i poželjno snižavanje cijena tih proizvoda na tržištu, moglo bi rezultirati snižavanjem izdataka školskih kuhinja.

U Zakonu o porezu na dodanu vrijednost uvodi se značajna promjena vezana uz obvezan ulazak u sustav PDV-a. Prag i dalje ostaje vrijednost isporuka od 300.000,00 kn, ali će se u sustav obveznika PDV-a ulaziti od prvog sljedećeg mjeseca nakon što se dostigne promet od 300.000,00 kn, a ne više tek od 1. siječnja sljedeće godine. Ustanove obrazovanja koje su na granici ili blizu praga oporezivih isporuka od 300.000,00 kn morat će tijekom godine brinuti o možebitnom prelasku toga iznosa i na vrijeme se upisati u registar poreznih obveznika, čime će u toku godine steći prava i obveze propisane Zakonom o PDV-u.

Obvezan ulazak u sustav PDV-a u toku godine, nakon što se premaši propisani prag, odnosi se i na fizičke osobe koje ne obavljaju registriranu djelatnost, a porez na dohodak plaćaju po odbitku od drugog dohotka. Iako im se na žiro račun uplaćuje svota neto drugog dohotka, tj. primitak umanjen za doprinose za mirovinsko osiguranje, porez na dohodak i prirez po odbitku, morat će voditi računa jesu li im bruto primitci u nekom trenutku u godini premašili 300.000,00 kn, jer

RAČU

NOVODST

VO

50

od prvog dana sljedećeg mjeseca po sili zakona postaju obveznici PDV-a.

Obveznicima PDV-a uvodi se nova administrativna obveza. Osim PDV obrasca koji podnose za svako mjesečno ili tromjesečno razdoblje i možebitnih drugih propisanih izvještaja, bit će obvezni Poreznoj upravi dostavljati podatke iz evidencije o ulaznim računa. Praktično, Knjigu ulaznih računa trebat će elektroničkim putem proslijediti u Poreznu upravu. Ustanove obrazovanja koje su obveznici PDV-a moraju se informatički osposobiti za pravilno izvršavanje ovih obveza prema Poreznoj upravi.

6. IZMJENE PROPISA O FISKALIZACIJI

Ustanove osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja nisu obveznici poreza na dobit i na njih se ne odnose odredbe Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom. Izmjenama toga Zakona, od 1. siječnja 2021. godine uvodi se obveza fiskaliziranja računa za prodaju u samoposlužnim uređajima (automatima).

Tom novinom neće biti obuhvaćene obrazovne ustanove koje imaju svoje automate za prodaju određenih proizvoda, osim ako je ustanova temeljem ostvarivanja vlastitih prihoda obveznik poreza na dobit. Ako je ustanova obveznik poreza na dobit, obvezuje je Zakon o fiskalizaciji i od 1. siječnja 2021. godine mora osigurati mogućnost fiskaliziranja računa za gotovinsku naplatu prodaje iz automata.

Za ustanove koje u svojim poslovnim prostorima imaju automate drugih poduzetnika, nema promjena. Ustanove obrazovanja u pravilu iznajmljuju prostor na kojemu poduzetnik instalira prodajni samoposlužni uređaj. Obveznik fiskalizacije je poduzetnik čiji je to automat, njega obvezuje Zakon o fiskalizaciji i on će se morati u propisanom razdoblju prilagodbe osposobiti za fiskaliziranje računa izdanih iz automata. No, te će nove obveze možda promijeniti interes poduzetnika za prodaju putem automata u prostorima škole, što će posredno možda utjecati i na vlastite prihode školskih ustanova.

7. UMJESTO ZAKLJUČKA

Iz pregleda je razvidno kako izmjene poreznih propisa koje se uvode od 1. siječnja 2019. neće izravno utjecati na visinu neto plaće zaposlenih u osnovnoškolskom i srednjoškolskom obrazovanju. No, efekti najavljenih fiskalnih promjena trebali bi posredno omogućiti porast plaća zaposlenih u javnim službama. Očekivano, to bi se trebalo realizirati povećanjem osnovice za određivanje visine bruto plaće, a time i porastom neto plaća. Posredni efekti poreznih novina trebali bi rezultirati smanjivanjem obiteljskih rashoda, posebno u dijelu koji se odnosi na izdatke za prehranu.

Svako smanjenje poreznog opterećenja građana i poduzetnika je dobrodošlo. No, teško je oteti se dojmu da su predložene izmjene preskromne u odnosu na očekivanja građana i poduzetnika.

51

RAČU

NOVODST

VO

Obveza izdavanja računau školskim ustanovamamr. sc.

Mirjana Mahović Komljenović

1. UVOD

Opća načela vođenja evidencija te načini bilježenja podataka u poslovnim knjigama poreznih obveznika, propisana su Općim poreznim zakonom (Narodne novine br. 115/16., u daljnjem tekstu OPZ). Prema općem načelu vođenja evidencija, knjigovodstvo poreznih obveznika mora se voditi u skladu s propisima tako da stručna treća osoba može u primjerenom roku steći pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okončanjem poslovnih događaja. Knjiženja poslovnih događaja moraju se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama i ne smiju se mijenjati tako da se prvotni sadržaj više ne može utvrditi. Prema čl. 66. OPZ-a, smatra se da je isprava za knjiženje uredna kad se iz nje nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, što znači narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koja je sastavljena. Vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odražava nastali poslovni događaj. Smatra se da se poslovne knjige vode pravodobno ako se njima osiguravaju podatci bitni za pravodobno utvrđivanje i prijavljivanje te plaćanje poreznih obveza.

2. OBVEZA IZDAVANJA RAČUNA PREMA POREZNIM PROPISIMA

Računom se smatra svaka isprava temeljem koje se zaračunavaju isporuke dobara ili obavljene usluge, bez obzira na to kako se isprave nazivaju u poslovnom prometu. Prema poreznim propisima, obveza izdavanja računa propisana je:

• čl. 62. OPZ-a čijim je odredbama propisano da su porezni obveznici dužni izdavati račune te voditi poslovne knjige i evidencije radi oporezivanja prema propisima kojima se uređuje pojedina vrsta poreza. Porezni obveznici dužni su postupiti prema navedenoj zakonskoj odredbi i u slučaju kada su te knjige i evidencije dužni voditi i prema drugim propisima.

• čl. 78. Zakona o PDV-u (Narodne novine br. 73/13. – 115/16.) čijim je odredbama propisano da je svaki porezni obveznik obvezan izdati račun za isporuke dobara i usluga koje je obavio drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik.

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Mirjani Mahović Komljenović na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Obveza izdavanja računa u školskim ustanovama - Mirjana Mahović Komljenović

Porezni obveznici moraju voditi poslovne knjige i druge evidencije u skladu s načinom oporezivanja i prema temeljnim načelima urednog knjigovodstva. Knjigovodstvena isprava temeljem koje se evidentiraju nastali poslovni događaji u poslovnim knjigama je i račun. Računom se za potrebe oporezivanja smatra svaka isprava kojom se obračunavaju isporuke, bez obzira na to u kojem obliku i pod kojim nazivom je izdana. Osim u poreznim propisima i to Općem poreznom zakonu i Zakonu o PDV-u, obveza izdavanja računa te njegov sadržaj, propisana je i drugim propisima kojima je uređeno obavljanje određene djelatnosti. Ako se za obavljene isporuke dobara i usluga izdaje račun drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, tada je obvezni sadržaj računa propisan čl. 79. Zakona o PDV-u. Međutim, računi za gotovinski promet, koji se izdaju fizičkoj osobi kao krajnjem potrošaču, obvezno moraju sadržavati podatke propisane čl. 63. Općeg poreznog zakona. Budući da se školske i predškolske ustanove kao proračunski korisnici smatraju malim poreznim obveznicima, to znači da se i na njih primjenjuju odredbe o izdavanju računa propisane čl. 78. Zakona o PDV-u te čl. 62. OPZ-a. Više o posebnostima kod izdavanja računa u školskim i predškolskim ustanovama, pročitajte u nastavku.

RAČU

NOVODST

VO

52

Naime, zakonske odredbe koje su uređene Zakonom i Pravilnikom o PDV-u (Narodne novine br. 79/13. – 128/17. – u daljem tekstu: Pravilnik), u svom poslovanju primjenjuju:

• Redovni porezni obveznici koji su upisani u registar obveznika PDV-a jer su u prethodnoj kalendarskoj godini imali vrijednost isporuka u iznosu većem od 300.000,00 kn i koji obračunavaju PDV na isporuke svojih dobara i usluga, ali uz zadovoljenje propisanih uvjeta koriste pravo na priznavanje pretporeza iz ulaznih računa. Osim po sili zakona, status redovnog poreznog obveznika, može se steći i temeljem vlastite odluke.

• Mali porezni obveznici koji nisu upisani u registar obveznika PDV-a i koji su oslobođeni od plaćanja PDV-a na isporuke dobara i usluga, ali nemaju ni pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima. Za male porezne obveznike je odredbama čl. 90. Zakona te čl. 186. Pravilnik o PDV-u, propisan poseban postupak oporezivanja.

Prema Zakonu o PDV-u, školske i predškolske ustanove kao proračunski korisnici smatraju se malim poreznim obveznicima, što znači da se i na njih primjenjuju odredbe o izdavanju računa propisane čl. 78. Zakona o PDV-u te čl. 62. OPZ-a.

3. MALI POREZNI OBVEZNICI I NJIHOV POREZNI STATUS

Člankom 90. stavcima 1. i 2. Zakona o PDV-u propisano je da se „malim poreznim obveznikom” smatra pravna osoba sa sjedištem, stalnom poslovnom jedinicom, odnosno fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, čija vrijednost isporuka dobara ili obavljenih usluga u prethodnoj kalendarskoj godini nije bila veća od 300.000,00 kn. Mali porezni obveznik oslobođen je plaćanja PDV-a na isporuke dobara ili usluga, nema pravo iskazivati PDV na izdanim računima i nema pravo na odbitak pretporeza, a na računu je dužan navesti da su isporuke dobara ili usluga oslobođene plaćanja PDV-a temeljem odredbe čl. 90. st. 2. Zakona o PDV-u.

Međutim, Zakon o PDV-u daje mogućnost odluke, prema kojoj mali porezni obveznik može dragovoljno zatražiti od Porezne uprave da se upiše u registar obveznika PDV-a, podnošenjem prijave na Obrascu P-PDV. Na osnovu prijave, Porezna uprava će utvrditi da je mali porezni obveznik postao obveznikom PDV-a, što ga obvezuje na primjenu redovnog postupka oporezivanja iduće tri kalendarske godine, a sukladno odredbi čl. 90. st. 3. Zakona o PDV-u.

Stoga se škole, kao javne ustanove čiji je ostvareni promet od gospodarske djelatnosti iz prethodne godine manji od 300.000,00 kn, smatraju malim poreznim obveznicima koji nemaju obvezu upisivanja u registar obveznika PDV-a koji se vodi Poreznoj upravi.

4. USLUGE OBRAZOVANJA DJECE I MLADEŽI – OSLOBOĐENA DJELATNOST OD JAVNOG INTERESA

Odredbama čl. 39. st.1. točke i.) Zakona o PDV-u propisano je da su usluge obrazovanja djece i mladeži, školsko ili sveučilišno obrazovanje, stručno osposobljavanje i prekvalifikacija, uključujući s time usko povezane usluge i dobra koje obavljaju tijela s javnim ovlastima ili druge osobe koje imaju slične ciljeve u skladu s posebnim propisima, oslobođene plaćanja PDV-a, ali bez prava na odbitak pretporeza.

Prema čl. 58. Pravilnika o PDV-u, usko povezane usluge obrazovanja koje su također oslobođene plaćanja PDV-a su:

• usluge posredovanja u zapošljavanju studenata i učenika, te organizaciji prehrane studenata i smještaju studenata

• isporuke dobara izravno vezane uz obavljanje usluga obrazovanja kao što su smještaj i prehrana učenika u učeničkim odnosno studentskim domovima i sl.

• isporuka obroka u vezi s predškolskim i osnovnoškolskim obrazovanjem

• nastava koju privatno održavaju nastavnici i koja obuhvaća osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje

53

RAČU

NOVODST

VO

ako nastavu u tim ustanovama obavljaju fizičke osobe (nastavnici i predavači) prema unaprijed ugovorenoj satnici i rasporedu, isključivo prema nastavnim planovima i programima verificiranim od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.

Međutim, oslobođenje od plaćanja PDV-a se ne odnosi na usluge ljetnog smještaja učenika odnosno studenata u učeničkim i studentskim domovima, odnosno smještaja osoba koje nisu učenici i studenti.

5. GOSPODARSKA DJELATNOST ŠKOLSKIH USTANOVA KOJA PODLIJEŽE OPOREZIVANJU

U poreznom smislu, škole se kao ustanove s javnim ovlastima smatraju poreznim obveznicima koji obavljaju isporuke oslobođene PDV-a po čl. 39. Zakona o PDV-u. Međutim, ako pored usluga obrazovanja obavljaju i gospodarsku – oporezivu djelatnost, mogu postati obveznicima PDV-a za taj dio djelatnosti ako

je u prethodnoj godini ostvarena isporuka po osnovi gospodarske djelatnosti u iznosu većem od 300.000,00 kn.

U tom se slučaju škole smatraju poreznim obveznicima prema odredbama Zakona o PDV-u, na koje se na jednak način primjenjuju sve odredbe Zakona i Pravilnika o PDV-u, koje se primjenjuju i na poslovanje trgovačkih društava i drugih pravnih i fizičkih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost samostalno i trajno radi ostvarivanja dobiti.

Škole su za isporuke oporezive PDV-om, kao i trgovačka društva, dužne voditi poslovne knjige i evidencije radi pravodobnog obračunavanja i plaćanja PDV-a, izdavati račune sa svim propisanim elementima, podnositi PDV Obrasce, primjenjivati temeljna pravila za priznavanje pretporeza vodeći računa o posebnostima oporezivih i oslobođenih prometa.

Isporuke predškolskih i školskih ustanova koje su oporezive PDV-om u okviru gospodarske djelatnosti, s pravom na odbitak pretporeza, smatraju se, primjerice, usluge najma prostora, razni tečajevi i radionice,

Svi korisnici ove nove usluge imat će mogućnost svakog mjeseca dobiti aktualno obrađenu video prezentaciju na zadanu temu. Glavna urednica časopisa „Poslovni edukator“ Ela Kovačić ugostit će na kavi autore članaka iz

časopisa te s njima razgovarati o aktualnim temama iz struke.

Video zapis će biti dostupan na mrežnim stranicama www.kovacic-konzalting.com, a pristup će imatisamo osobe koje dobiju lozinku.

Na taj će način korisnici imati mogućnost saslušati obrađenu temu u svom uredu.Klikom na video otvorit će se tema koja se obrađuje.

CILJ je da u uredu dobijete ono što vam treba, a to je znanje potrebno za svakodnevni rad.SVRHA projekta je da se uz minimalni trošak s jedne i druge strane dođe do krajnjeg korisnika, a mi vam video

zapisom „Kava s Elom Kovačić“ omogućavamo minimalno 12 dobro odrađenih aktualnih tema.

Ako niste pretplatnik časopisa „Poslovni edukator“, cijena nove usluge je 1.000,00 kuna (uključen PDV)

Samo će pretplatnici časopisa „Poslovni edukator“ imati mogućnost (uz nadoplatu od 375,00 kuna,

PDV uključen u cijenu) postati korisnik nove usluge.

Nova usluga od 1.1.2019. godine „Kava s Elom Kovačić“

RAČU

NOVODST

VO

54

komercijalni programi organizacije seminara i konferencija za koje se naplaćuje kotizacija, izrada studija i projekata za potrebe drugih korisnika, izdavačka djelatnost.

Prema tome, oporezivim isporukama škola smatraju se sve one isporuke koje se ne mogu smatrati isporukama usko vezanim uz obrazovanje i koje nisu oslobođene od plaćanja poreza na dodanu vrijednost. Na takve se isporuke plaća PDV po stopi od 5 %, 13 % ili 25 %, ali i ostvaruje pravo na odbitak pretporeza po ulaznim računima koji se odnose na oporezive isporuke.

Posebno se napominje da je čl. 39. st. 1. t. m) Zakona o PDV-u propisano oslobođenje od plaćanja PDV-a u slučaju kada neprofitna pravna osoba obavlja usluge usko povezane uz sport ili tjelesni odgoj, osobama koje se bave sportom profesionalno ili amaterski ili sudjeluju u tjelesnom odgoju. Stoga, ako škole iznajmljuju sportsku dvoranu sportskim klubovima ili neprofitnim organizacijama za potrebe sporta ili tjelesnog odgoja, radi se o isporuci koja je oslobođena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Međutim, ako se sportska dvorana daje u najam sportskom klubu za druge svrhe osim za svrhe sporta, takva isporuka nije oslobođena PDV-a.

6. SADRŽAJ RAČUNA PREMA ODREDBAMA ZAKONA O PDV-u

Sadržaj računa poreznih obveznika koji su upisani u registar obveznika PDV-a, kao i računa malih poreznih obveznika (radi isporuka dobara i usluga koje su ispod potrebnog praga za ulazak u registar obveznika PDV-a), a koji se izdaju drugom poreznom obvezniku ili pravnoj osobi koja nije porezni obveznik, propisan je čl. 79. Zakona o PDV-u te sadrži obvezno sljedeće podatke:

1. broj računa i datum izdavanja2. ime i prezime (naziv), adresu, osobni

identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika koji je isporučio dobra ili obavio usluge (prodavatelja)

3. ime i prezime (naziv), adresu, osobni identifikacijski broj ili PDV identifikacijski broj poreznog obveznika kome su isporučena dobra ili obavljene usluge (kupca)

4. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu ili

opseg obavljenih usluga5. datum isporuke dobara ili obavljenih usluga

ili datum primitka predujma u računu za predujam, ako se taj datum može odrediti i razlikuje se od datuma izdavanja računa

6. jediničnu cijenu bez PDV-a, odnosno iznos naknade za isporučena dobra ili obavljene usluge, razvrstane po stopi PDV-a

7. popuste ili rabate ako nisu uključeni u jediničnu cijenu

8. stopu PDV-a9. iznos PDV-a razvrstan po stopi PDV-a, osim ako

se primjenjuje posebni postupak za koji je u smislu ovoga Zakona taj podatak isključen

10. zbrojni iznos naknade i PDV-a.

Sukladno čl. 125. i) Zakona o PDV-u, ako porezni obveznik primjenjuje postupak oporezivanja prema naplaćenim naknadama, na računu mora navesti napomenu „obračun prema naplaćenim naknadama“. U tom slučaju obveza obračuna PDV-a nastaje na dan primitka plaćanja, dok pravo na odbitak pretporeza porezni obveznik može ostvariti u trenutku kada je isporučitelju platio račun za isporučena dobra ili obavljene usluge.

Prema čl. 79. st. 3. Zakona o PDV-u, porezni obveznik koji obavlja oslobođene isporuke dobara ili usluga, mora se u računu pozvati na odredbe Zakona o PDV-u kojim je navedeno oslobođenje propisao.

Primjerice, ako škola iznajmljuje sportsku dvoranu osobama koje se bave sportom ili sudjeluju u tjelesnom odgoju, na računu treba stajati napomena: oslobođeno PDV-a temeljem čl. 39. st. 1. točka m) Zakona o PDV-u, na izdanom računu za prehranu učenika u osnovnoj školi treba stajati napomena o poreznom oslobođenju po čl. 39. st. 1. t. i) Zakona o PDV-u.

Međutim, ako škola pored usluga obrazovanja koje su oslobođene PDV-a, obavlja i oporezive isporuke, ali čiji iznos ne prelazi 300.000,00 kn (radi čega nije obveznik PDV-a), na računu kojeg ispostavlja, treba stajati napomena za malog poreznog obveznika – oslobođeno PDV-a po čl. 90 st. 2. Zakona o PDV-u.

Primjer: Račun kojeg osnovna škola izdaje učeniku za obavljenu uslugu prehrane u školskoj kuhinji i posjet kazalištu, s napomenom o poreznom oslobođenju.

55

RAČU

NOVODST

VO

Posebno se ističe da je škola obvezna izdati račun koji glasi na osobu s kojom je sklopljen ugovor, a što je posebno važno kada je korisnik usluge učenik kao maloljetna osoba.

Nadalje, ako se račun izdaje fizičkim osobama koje ne obavljaju registriranu djelatnost, tada račun mora sadržavati upozorenje dužniku da, u slučaju neplaćanja, vjerovnik može zatražiti provođenje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Prema odredbama čl. 31. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12. – 73/17.), vjerodostojna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja novčane obveze.

7. GOTOVINSKI RAČUN KOJI SE IZDAJE KRAJNJIM POTROŠAČIMA

Prema čl. 63. OPZ-a, računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja moraju sadržavati najmanje ove podatke:

1. broj i nadnevak izdavanja2. ime (naziv), adresu i osobni identifikacijski broj

poduzetnika koji je isporučio dobra ili obavio usluge te naznaku mjesta gdje je isporuka dobara ili usluga obavljena (broj prodajnog mjesta, poslovnog prostora, prodavaonice i sl.)

3. količinu i uobičajeni trgovački naziv isporučenih dobara te vrstu i količinu obavljenih usluga

RAČU

NOVODST

VO

56

4. ukupni iznos naknade i poreza razvrstani po poreznoj stopi.

Ako je škola kao proračunski korisnik obveznik poreza na dobit, a izdaje račune koji su naplaćeni sredstvima koja se smatraju gotovinom (novčanice, kovanice, ček, kartice ili drugi slični načini plaćanja), tada je dužna račun fiskalizirati na način propisan Zakonom o fiskalizaciji u prometu gotovinom (Narodne novine br. 133/12. – 115/16.) i za potrebe fiskalizacije prilagoditi sadržaj računa te način numeriranja broja računa, donijeti interni akt o poslovnim prostorima s opisom (poslovni prostor, adresa, oznaka radnog dana i radnog vremena te način numeriranja brojeva), te istaknuti upozoravajuću naljepnicu.

Prema čl. 9. Zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom, za potrebe provedbe postupka fiskalizacije, izdani račun u tom slučaju, osim podataka propisanih Zakonom o PDV-u ili OPZ-u, mora sadržavati i sljedeće podatke:

1. vrijeme izdavanja računa (sat i minuta)2. oznaku operatera (osobe) na naplatnom uređaju3. oznaku načina plaćanja računa – novčanice,

kartica, ček, transakcijski račun, ostalo4. jedinstveni identifikator računa (JIR)5. zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (ZKI).

Obveznici fiskalizacije dužni su na računu iskazati navedene podatke od točke 1 do točke 3, bez obzira na način na koji se obavlja naplata računa. Međutim, samo oni obveznici fiskalizacije koji naplaćuju račune u gotovini, provode i fiskalizaciju izdavanja računa putem naplatnih uređaja, kada na računu mora biti iskazan jedinstveni identifikator računa (JIR) te zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije (ZKI).

8. DVOJEZIČNO IZDAVANJE RAČUNA

Budući da je osim tuzemnog zakonodavstva, RH obvezna primjenjivati i zakonodavne akte Europske unije i sudsku praksu Suda Europske unije, postavlja se pitanje, mogu li se računi u RH izdati, osim na hrvatskom, i na nekom drugom stranom jeziku? Neovisno o tome izdaje li se račun za tuzemne ili inozemne isporuke, računi moraju biti izdani na

hrvatskom jeziku i latiničnom pismu, pri čemu se iznosi na računu iskazuju u kunama. Međutim, prema članku 81. Zakona o PDV-u, osim u kunama, iznosi na računu mogu biti iskazani u bilo kojoj valuti pod uvjetom da je iznos PDV-a koji treba platiti iskazan u kunama uz primjenu srednjeg tečaja Hrvatske narodne banke na dan nastanka obveze obračuna PDV-a. Prema čl. 30. st. 1. Zakona o PDV-u, obveza obračuna PDV-a nastaje kada su dobra isporučen i usluge obavljene.

Prema tome, izdavanje dvojezičnih računa u RH nije zabranjeno, pri čemu iznos PDV-a na računu treba biti iskazan u kunama, uz primjenu srednjeg tečaja HNB prema datumu isporuke, dok ostali iznosi na računu, uz kune mogu biti iskazani u bilo kojoj drugoj valuti.

9. RAČUNI U ELEKTRONIČKOM OBLIKU

Račun može biti ispostavljen na papiru ili u elektroničkom obliku. Naime, prema odredbama čl. 80. Zakona o PDV-u te čl. 161. Pravilnika o PDV-u, računom se smatra i račun izdan i poslan u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa. Suglasnost za prihvaćanje računa u elektroničkom obliku primatelj daje u pisanom obliku ili dogovorom o obradi ili plaćanju primljenog računa.

Kako bi se račun smatrao računom o elektroničkom obliku treba biti izdan, ali i zaprimljen, u bilo kojem elektroničkom formatu. To se odnosi na račune kao strukturirane poruke (kao što je XML) ili druge vrste elektroničkih formata (kao što je elektronička pošta s dokumentom u PDF-u u prilogu ili faks primljen u elektroničkom formatu, a ne na papiru). Računi u elektroničkom obliku mogu biti poslani i primljeni u jednom formatu, a zatim konvertirani u neki drugi format, ali pod uvjetom da nije izmijenjen sadržaj računa. Računi u elektroničkom obliku prenose se kupcu izravno putem elektroničke pošte ili sigurnosne veze, neizravno putem jednog ili više pružatelja usluga te web portala ili na neki drugi način.

Prema odredbi čl. 161. st. 7. Pravilnika o PDV-u, računi izrađeni na papiru, skenirani, poslani i zaprimljeni elektroničkom poštom mogu se smatrati računima u elektroničkom obliku, ako porezni obveznik

57

RAČU

NOVODST

VO

koji obavlja isporuku, kao i porezni obveznik koji prima isporuku, osigura vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa. Pri tome, vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa mora biti osigurana od trenutka izdavanja do kraja razdoblja za pohranu računa, a neovisno o tome je li račun izdan na papiru ili u elektroničkom obliku.

Vjerodostojnost podrijetla se osigurava tako da se može nedvojbeno utvrditi identitet izdavatelja račun, a cjelovitost sadržaja podrazumijeva da sadržaj računa nije izmijenjen do kraja razdoblja za pohranu računa. Čitljivost računa znači da je račun takav da ga se može pročitati te mora takav i ostati sve do kraja razdoblja za pohranu računa. Kako bi se do kraja razdoblja za pohranu računa osigurala čitljivost treba biti dostupan primjeren i pouzdan program za prikaz formata računa u elektroničkom obliku.

Osiguranje vjerodostojnosti podrijetla i cjelovitosti sadržaja može se ostvariti na primjer pomoću naprednog elektroničkog potpisa ili elektroničke razmjene podataka (EDI) ili bilo koje metode poslovne kontrole koja omogućuje povezivanje računa s isporukama dobara i usluga. Navedeni primjeri ne ograničavaju primjenu drugih tehnologija ili procedura ako oni ispunjavaju uvjete za osiguranje vjerodostojnosti podrijetla, cjelovitosti sadržaja i čitljivosti računa.

Iz navedenog proizlazi da porezni obveznik pri izdavanju, ali i prihvaćanju računa u elektroničkom obliku, odabire kako će osigurati vjerodostojnost podrijetla, cjelovitost sadržaja i čitljivost računa, pri čemu osiguranje navedenih uvjeta, osim naprednog elektroničkog potpisa ili elektroničke

razmjene podataka (EDI), ne ograničava i primjenu drugih tehnologija i procedura, odnosno korištenje vremenskog žiga ili naprednog vremenskog žiga.

Posebno se ističe da se računi izrađeni u elektroničkom obliku, pomoću, na primjer, računovodstvenog softvera ili softvera za obradu riječi, poslani i zaprimljeni na papiru, ne mogu smatrati računima u elektroničkom obliku.

9. ZAKLJUČAK

Za svaku je isporuku u okviru obavljanja djelatnosti škola obvezna izdati račun (za prehranu djece, najam prostora i sl.) s napomenom o poreznom oslobođenju ili s obračunanim PDV-om. Ako se račun izdaje krajnjem potrošaču (računi za gotovinski promet, isječci vrpce ili potvrdnice iz naplatnih uređaja), sadržaj računa propisan je čl. 63. OPZ-a. U slučaju kada se računi izdaju pravnim osobama i fizičkim osobama koje obavljaju djelatnost, elementi računa propisani su čl. 79. Zakona o PDV-u. Iznosi na računima iskazuju se u kunama i uz to mogu biti iskazani u bilo kojoj drugoj valuti pod određenim uvjetima. Osim na papiru, račun može biti ispostavljen i u elektroničkom obliku ako postoji suglasnost primatelja za prihvat takvog računa.

Osnovne i srednje škole, učenički domovi i druge javne ustanove mogu postati obveznicima PDV-a ako pored usluga odgoja i obrazovanja obavljaju i određenu oporezivu gospodarsku djelatnost. Međutim, sve dok je u prethodnoj godini oporeziva gospodarska djelatnost, ostvarena u iznosu manjem od 300.000,00 kn, smatraju se malim poreznim obveznicima.

POZIVPozivaju se svi zainteresirani za pisanje u časopisu „Poslovni edukator“ iz područja

računovodstva da nam se obrate s povjerenjem. Tražimo računovođe koji žele obraditi aktualnu temu, napisati članak i podijeliti zanimljivo iskustvo iz svoje škole.

Kontaktirajte nas putem e-maila:

casopis.poslovni.edukator@gmail.com

RAČU

NOVODST

VO

58

Kako preživjeti razvod roditelja? - Darko Sambol IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Darku Sambolu na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Kako preživjeti razvod roditelja? mr. sc.

Darko Sambol prof. psihologije

1. UVOD

Iako je razdvajanje vrlo stresno za djecu te iako djeca i roditelji smatraju rastajanje glavnim gubitkom, važno je znati da se razvod obično događa nakon kronično nesretnog braka. Može biti da upravo kronični sukobi u obitelji dovode do emotivnih problema djeteta, prije nego razvod sam po sebi. Istraživanja su pokazala da nesretne cjelovite obitelji proizvode veće poteškoće kod djece (tj. lošiju sliku o sebi), nego li razvedene obitelji. Kad u braku postoji kronično neslaganje, održavanje braka zbog djece je loše rješenje. Roditelji koji su pod stresom zbog stalnih svađa i sukoba prije razvoda te nastavljaju svađe i nakon razvoda, manje su sposobni dati djeci podršku te su oni ti koji čine razvod stresnim događajem za djecu.

2. RAZVOD JE TRAUMATSKA SITUACIJA ZA CIJELU OBITELJ, POSEBNO ZA DJECU

Djeca su u izuzetno nepovoljnom položaju zbog činjenice da je razvod roditelja van njihove kontrole, nepredvidivog je trajanja i ishoda, a često djeci nedostaju informacije i vještine za prevladavanje situacije.

U početku se o razvodu razmišljalo kao o stresnoj situaciji za djecu, no vjerovalo se da nema trajnih posljedica jer iako stvara privremeno neugodu, a djeca ga s vremenom prihvaćaju. Većina djece uspješno prevladava tu promjenu i odraste u zdrave osobe, no dio djece doživljava emotivne poteškoće i posljedice razvoda roditelja prate ih i u odrasloj dobi (Buljan Flander i Karlović 2004).

Stoga bi roditelji, kao i svi oni koji rade s djecom, trebali biti svjesni kratkoročnih i dugoročnih posljedica

razvoda kod djece. Kratkoročni učinci razvoda kod djece su brojni i često očiti. Novija istraživanja upućuju na to da učinci razvoda mogu biti dugotrajni i traumatski. U ovom je kontekstu trauma određena kao situacija kroničnog stresa. Djeca mogu djelovati kao da nemaju nikakvih poteškoća, ali kako rastu, načini na koje se odnose s drugima i sudjeluju u odnosima, posebno romantičnim vezama, često odražavaju osjećaje povezane s razvodom roditelja. U mnogim slučajevima, razvod roditelja ima utjecaja na formiranje ideja mladih o braku i obitelji. Roditelji i ostale važne odrasle osobe u životu djeteta koji prepoznaju značenje razvoda mogu pomoći djeci u suočavanju s osjećajima izazvanim razvodom te djeca okružena podrškom, otvorenom komunikacijom i dovoljnom količinom informacija osjećaju manje štetnih posljedica razvoda.

 

3. REAKCIJE DJETETA NA RAZVOD RODITELJA

Različite su reakcije djece na situaciju razvoda i ovise o dobi djeteta, njegovoj zrelosti, odnosu sa svakim od roditelja, odnosu između roditelja prije razvoda i tijekom rastave, vještini i empatiji u međusobnoj interakciji roditelja i interakciji s djecom, kao i o dostupnoj mreži socijalne podrške u obitelji i izvan nje. Postoje velike interindividualne razlike, ali i neke sličnosti u reakcijama djece određene dobi.

• Djeca u dobi do dvije godine trebaju konzistentnost i rutinu, a umiruje ih poznatost. Posebno su osjetljiva na separacije. Djeca su osjetljiva na promjene u emocionalnom stanju roditelja i primjećuju kad jedan roditelj napusti njihov dom. Signali kojima dijete pokazuje da se nešto događa mogu uključivati veću

59

PSIH

OLO

GIJ

A

Kako preživjeti razvod roditelja? - Darko Sambol

razdražljivost, više plakanja ili promjene u navikama jedenja ili spavanja. Važno je tada održati djetetovu dnevnu rutinu i dati djetetu osjećaj sigurnosti riječima i ponašanjima kojima pokazujemo ljubav i brigu.

• U dobi od dvije do šest godina djeci je potrebna konzistentnost u brizi, ali se više može osloniti na sebe. Djeca primjećuju da jedan roditelj više ne živi kod kuće i mogu izraziti empatiju prema drugima pa tako i prema roditelju koji je tužan. Kod djece predškolske dobi u situaciji razvoda često dolazi do pojave regresivnih ponašanja. Djeca koja su svladala određene vještine sada ih zaboravljaju što se očituje sisanjem palca, mokrenjem u gaćice, tepanjem i dr. Djeca često izražavaju strahove vezane uz to tko će brinuti o njima i kako će se način razvod odraziti na njihov život postavljajući pitanja poput: „Tko će me voditi u vrtić?“. Veoma je važno direktno odgovoriti na takva pitanja, a ako ne znamo odgovore, to tako i reći – imajući na umu da to dijete ipak želi znati.

• Djeca mogu reagirati promjenama u ponašanju i povlačenjem iz društva vršnjaka, manje se družiti, biti pojačano razdražljiva i plačljiva što može rezultirati problemima u vrtiću. Njihove reakcije mogu ići od dezorganizacije, napetosti, agresije, pretjeranog dokazivanja snage, do potpunog povlačenja od ljudi. Signali poteškoća mogu uključivati i zabrinutost zbog odvajanja, poteškoće spavanja, ljutnju prema roditeljima, izljeve bijesa i noćne more. Djeca mogu burno reagirati na odvođenje u vrtić i nakon što ih roditelji tamo ostave, često imaju bogate fantazije o napuštanju, smrti roditelja ili njihovom ozljeđivanju, ali i o ponovnom ujedinjenju roditelja.

• Jedna od najraširenijih i najtežih reakcija djece predškolske dobi je samookrivljavanje. Manja djeca često pogrešno misle da je nešto što su ona učinila, ili neka njihova tajna želja dovela do poteškoća između roditelja, ili razvod objašnjavaju jednim izoliranim incidentom što

ga pamte. S obzirom na specifične reakcije ove dobne skupine djece, važno je da okolina pokaže djetetu da su njegovi osjećaji važni i omogući da ih imenuje i izrazi. Također je dobro ponavljanje da djeca nisu kriva za razvod i da će o njima uvijek netko brinuti iako je razvod konačan.

4. KAKO RODITELJI MOGU POMOĆI DJECI?

Roditelji na mnogo načina mogu pomoći djeci već od samog početka načinom na koji iznose svoju odluku o razvodu. Roditelji ponekad vjeruju da su djeca premala i ne shvaćaju što se u obitelji događa. Na taj se način ostavlja puno više prostora za interpretacije u kojima djeca sebi pripisuju odgovornost za razvod braka roditelja. Kako bi se to spriječilo, važno je da roditelji budu direktni i pruže djetetu objašnjenje onoga što se događa na način primjeren djetetovoj dobi. Najbolje je da roditelji odluku mogu saopćiti zajedno i pri tome naglase da djeca nisu kriva za razvod, da se roditelji za njih brinu i da ih oboje vole. U prvom razgovoru ne treba dati previše informacija jer djecu to zbunjuje. Objašnjenje razvoda će roditelji ponavljati djetetu kako odrasta i dodavati nove elemente koji ranije nisu bili prikladni s obzirom na dob.

Važno je da roditelji budu otvoreni i prate što se s djecom događa tijekom rastave i nakon razvoda. U tome im mogu pomoći svi oni koji dolaze s djetetom u kontakt, a posebno djelatnici vrtića. Stoga je važno da roditelji upoznaju djelatnike vrtića s onim što se događa kod kuće kako bi svi mogli pratiti eventualne znakove poteškoća kod djece koje potencijalno zahtijevaju stručnu pomoć.

5. ŠTO RODITELJI NE BI SMJELI RADITI?

U kojoj će mjeri dijete iskazivati poteškoće dobrim dijelom ovisi o ponašanju roditelja. Roditelji djeci mogu otežati situaciju koristeći ih kao „špijune“ koji prenose informacije o tome što se događa s drugim roditeljem ili kao „poštare“ kada ne komuniciraju direktno s drugim roditeljem. Time roditelji pokazuju da još uvijek nisu ostvarili roditeljsko partnerstvo koje bi trebalo zamijeniti osobno partnerstvo koje ih je povezivalo u braku. Djeca

PSIH

OLO

GIJ

A

60

imaju potrebu gledati oba roditelja kao izvore moralnog autoriteta, sposobnosti i snage na koju se mogu osloniti. Govoreći na negativan način o drugom roditelju, roditelji dijete stavljaju u situaciju da mora birati i čuvati tajne kako bi zaštitilo svoje osjećaje. Iako je već rečeno da je situacija razvoda traumatska za cijelu obitelj, roditelji su oni koji imaju odgovornost za kvalitetu odnosa sa svojom djecom i u takvoj teškoj situaciji i važno je da, unatoč nizu teških osjećaja s kojima se sami suočavaju, mogu staviti dijete i njegove interese na prvo mjesto. Pri tome je važno da djeca budu djeca i da ona ne postanu netko kome se roditelj povjerava već je tada važno potražiti drugu odraslu osobu, člana obitelji, prijatelja ili stručnjaka.

6. PREVELIKA ODGOVORNOST ZA DIJETE

Posebno je teška situaciju u kojoj se djeci nameće zadatak da izaberu s kojim će roditeljem živjeti. Djeca nisu ona koja donose odluku o skrbništvu ili kontaktima s drugim roditeljem. Iako se djetetove želje uzimaju u obzir, konačnu odluku donosi sud. Veoma je važno omogućiti kontakte s drugim roditeljem, onim s kojim dijete ne živi, iako se roditelji ponekad pitaju treba li kontakte ograničiti s obzirom na to da djeca mogu pokazivati neke promjene u ponašanju prije i nakon kontakta (tužno ili ljutito raspoloženje, izljeve bijesa, odbijanje odlaska na kontakte). Uz to, odvajanje prilikom kontakata izaziva i različite osjećaje kod roditelja s kojima se ponekad teško nose i tada pogrešno vide izlaz u izbjegavanju kontakata. Ponekad se roditelji osjećaju krivima zbog raspada braka što utječe na način discipliniranja djece. Postaju prepopustljivi ili neodlučni što ostavlja djecu prepuštenu njihovim „mušicama“ i ometa zdravi razvoj. Djeci je potrebno da znaju što se od njih očekuje i potrebna im je konzistentnost u smislu kontrole i usmjeravanja.

Među osjećajima djece razvedenih roditelja može biti izražena ljutnja. Ponekad to okolina ne primjećuje jer dijete djeluje mirno ili čak veselo, no ljutnja se može izraziti kasnije na različite destruktivne načine. Potisnuta ljutnja se često pojavljuje zamaskirana u somatske teškoće, primjerice kao glavobolje, bolovi u trbuhu, mučnina. Važno je prepoznati ljutnju i omogućiti djetetu da nauči zdrave načine suočavanja s ljutnjom kojima ne ugrožava ni sebe, ni druge ni imovinu.

Uz ljutnju, djeca razvedenih roditelja često se bore s anksioznošću. Ona se pojavljuje kroz osjećaje napuštenosti, promjene životnih uvjeta, krivnju, strah zbog dodatnih separacija i mogućih poteškoća u budućnosti Često se i ona izražava kroz fizičke simptome. Djeca ponekad postanu zahtjevna ili se povlače od dotadašnjih prijatelja. Važno je razgovarati s djetetom o njegovim osjećajima, slušati ponekad i više puta. U borbi protiv anksioznosti pomaže i stabilna okolina i održavanje rutine u djetetovom životu. Osjećaj kontrole i veću sigurnost djeci daje sačuvana rutina pa ako je moguće, dijete treba nastaviti pohađati isti vrtić i imati određene dnevne rituale (npr. zajednički doručak, čitanje priče prije odlaska na spavanje). Uvijek je potrebno držati dana obećanja, a posebno u ovoj specifičnoj situaciji, jer to daje djetetu osjećaj da nekome može vjerovati.

 7. ZAKLJUČAK Razvod je za sve sudionike krizni događaj, no

djeca posjeduju mehanizme za prevladavanje krize pri čemu postoje različiti resursi, a među njima i pomoć stručnjaka, koji mogu doprinijeti tome da doživljajne reakcije djece ne prijeđu u simptome koji otežavaju prilagodbu na novu situaciju.

61

PSIH

OLO

GIJ

A

OD

GO

J I

OB

RA

ZOVA

NJE

62

Matematika je neophodna u svakodnevnom životu. Međutim, iskustva školskih psihologa i defektologa govore o povećanju broja učenika koja imaju poteškoće u usvajanju gradiva iz matematike i straha od matematike. Također, sve je teže motivirati učenike na konstantan rad, pogotovo vježbanje matematičkih zadataka kod kuće.

Kad matematika postane problemAna Jerković

prof. psihologije

1. UVOD

Metode tretmana poteškoća u svladavanju matematike su različite i zahtijevaju kompleksna rješenja zbog heterogenosti ovog specifičnog poremećaja učenja koji je karakterističan za populaciju školske djece. Jedna od najefikasnijih metoda novije generacije su računalni programi koji se baziraju na konceptima kognitivnog treninga. Zbog neuroplastičnosti mozga djeteta matematički treninzi imaju pozitivan učinak, i to onaj individualni, jer ih karakterizira visoka prilagodljivost specifičnim poteškoćama u matematici koje dijete ima. Također, budući da su novije generacije učenika zapravo digitalne generacije koje pribjegavaju svakodnevnom korištenju suvremenih tehnologija, za učenike ovaj medij predstavlja prirodno i motivirajuće okruženje.

2. DISKALKULIJA - DEFINICIJA

Diskalkulija potječe od latinske riječi dys – teškoća i grčke calculus – brojati, brojanje. Termin je koji se koristi u objašnjenju poteškoća koje se javljaju prilikom računanja. Diskalkulija se nastoji definirati još od 1917.godine kada Bronnera3 govori o specifičnome poremećaju koji nekoj djeci uzrokuje teškoće u vezi s razvojem i razumijevanjem brojeva. Danas se češće koristi termin razvojna diskalkulija i označava strukturalni poremećaj matematičkih sposobnosti koji etiološki uzrok ima u onim dijelovima mozga koji su anatomski i psihološki neposredno odgovorni za sazrijevanje matematičkih sposobnosti u skladu s dobi, a pri tome nisu posljedica poremećaja općih kognitivnih funkcija10,12. Poteškoće u

svladavanju matematike, kao i u čitanju i pisanju, spadaju u specifične teškoće učenja. Specifične teškoće učenja obuhvaćaju populaciju djece koja usprkos svojim urednim intelektualnim sposobnostima, te bez organskih ili nekih drugih vidljivih bioloških ili psiholoških čimbenika, ne uspijeva postići odgovarajući uspjeh u školi. Djeca koja imaju diskalkuliju imaju uredne intelektualne sposobnosti, a često postižu neujednačene rezultate na testovima inteligencije. Njihove teškoće nisu emocionalne niti psihološke, no mogu biti vezane uz probleme u pojedinim kognitivnim sposobnostima.

Otprilike 5% populacije školske djece ima razvijenu ovu poteškoću,9 iako se prevalencije razlikuju od studije do studije.5 Razlog ove neujednačenosti može biti u visokoj povezanosti diskalkulije s drugim razvojnim poremećajima ili često povezivanje s nekim psihijatrijskim poremećajima.13 Najčešće se javlja s ostalim razvojnim poteškoćama u učenju kao što su disleksija, ADHD i dispraksija5 te je često prisutna kod djece s neurološkim problemima, npr. epilepsijom, preranim rođenjem, metaboličkim bolestima.9

Treba razlikovati uzroke diskalkulije i uzroke drugih teškoća u učenju matematike. Pozadina diskalkulije je vjerojatno višestruka te uključuje genetsku predispoziciju, okolinske utjecaje, izraženu anksioznost, neurološke deficite.12

Međutim, mnogo djece ima teškoće u matematici koje nisu povezane s neurološkim deficitima. Zaostajanje u kognitivnom razvoju djeteta ili nerazvijenost kognitivnog mišljenja mogu uzrokovati

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Ani Jerković na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Kad matematika postane problem - Ana Jerković

63

OD

GO

J I

OB

RA

ZOVA

NJE

velike teškoće u učenju matematike u slučaju čega dijete ne shvaća matematički koncept, iako može dati točan odgovor.8 Osim kognitivnog mišljenja dijete može manifestirati poteškoće u radnom pamćenju, pažnji, percepciji i drugim kognitivnim funkcijama koje također mogu utjecati na razvoj matematičkog mišljenja.

Pri procjeni psihofizičkog stanja djeteta pri polasku u prvi razred, ispituje se matematička spremnost djeteta, odnosno dijete u određenoj razvojnoj dobi treba usvojiti neke temeljne vještine koje su preduvjet za usvajanje gradiva iz matematike (primjerice odnos veće manje, jednostavnije računske operacije, dobrojavanje, odbrojavanje i slično.). Ako dijete nije ovladalo osnovnim vještinama, neće imati dobre predispozicije za usvajanje gradiva. Štoviše, specifične poteškoće u čitanju i pisanju (disleksija i disgrafija) također mogu biti otegotna okolnost jer matematika koristi jezik simbola.

S obzirom na to da na diskalkuliju utječu i okolinski faktori, pri dijagnosticiranju treba procijeniti i rad učitelja i način na koji podučava matematiku, broj učenika u razredu i sl. Također, mnoga djeca razviju negativan odnos prema učenju matematike što stvara predispoziciju za razvoj anksioznosti, povećanog straha od matematike, čak i straha od škole. Autori Rubbinsten i Tannonck su u jednom istraživanju11 dobili rezultate kojima potvrđuju kako je diskalkulija značajno povezana s anksioznošću, budući da djeca koja imaju poteškoća u matematici ulažu veliki dnevni napor da savladaju gradivo koje njihovi vršnjaci bez problema usvajaju te u radu često žrtvuju točnost zbog brzine te zbog toga imaju lošiji uspjeh čak i u najjednostavnijim zadatcima.1

3. TRENING MATEMATIČKIH VJEŠTINA

Kompleksnost procesa učenja matematike i stjecanja matematičkih vještina u koje su uključena specifična područja mozga tijekom razvoja djeteta treba uzeti u obzir u podučavanju matematike. Djeca pokazuju biološku sklonost za stjecanje aritmetičkih vještina kao što su brojanje, dopunjavanje, uspoređivanje i razumijevanje količine koje se razvijaju prirodno, za razliku od čitanja za koje je neophodno podučavanje.6 Djeca kod kojih postoji teškoća u učenju matematike i koja ne postižu adekvatno znanje u ovoj

kognitivnoj domeni, usprkos normalnoj inteligenciji, povoljnim uvjetima školovanja, emocionalnoj zrelosti i potrebnoj motiviranosti, mogu imati razvojnu diskalkuliju.4 Neki imaju teškoće u učenju tablice množenja, drugi ne mogu shvatiti pojam broja ili ga ne mogu pisati, čitati ili prepoznatu riječ vezati za broj.8

Metode tretmana diskalkulije su različite i zahtijevaju kompleksna rješenja. U podučavanju matematike učitelji trebaju paziti na glavne odrednice kognitivnog razvoja djeteta jer je razvoj matematičkih sposobnosti individualan i tretmanu diskalkulije tako treba pristupiti. Stoga, prije svega treba napraviti dijagnozu kognitivnog profila djeteta i eventualnih psihopatoloških manifestacija.9

Kognitivni treninzi su obično u obliku računalnih programa koji za cilj imaju trening kognitivnih funkcija koje su deficitarne i koriste specijalizirane računalne igrice, odnosno zadatke.2 Tehnike računalnih treninga koje su danas u uporabi uključuju programe koji se uglavnom koriste kod djece predškolske i osnovnoškolske dobi koja pokazuju rizik od nastanka specifičnih poteškoća u učenju matematike.7 Programi i računalni algoritmi definirani za predškolsku dob bazirani su na razvijanju temeljnih numeričkih vještina, dok oni za osnovnu školu za cilj imaju razvoj više sposobnosti. Računalni programi pozitivno utječu na djecu osnovnoškolske dobi za razliku od srednjoškolske te su posebno efikasni kod djece s poteškoćama u razvoju. Štoviše, u radu s učenicima sa specifičnim poteškoćama, npr. ADHD-om, preporučuje se korištenje računala u obrazovne svrhe.2

4. ZAKLJUČAK

Iako su računalni programi za trening matematike integrirani u neke obrazovne sustave u svijetu, u Hrvatskoj još uvijek postoji potreba i za dijagnostičkim alatom i rehabilitacijskim metodama za tretman diskalkulije. Najveća značajka tih programa jest mogućnost šire primjene, kao i njihova prilagodljivost široj populacije školske djece koja imaju specifične razvojne poteškoće u učenju matematike, ali i kod kojih to nije slučaj. Zbog svojih pozitivnih kognitivnih, motivacijskih i neuroloških značajki ovakvi računalni treninzi svakako zahtijevaju pažnju kliničara i istraživača.

JEZI

ČNI

SAVJ

ETN

IK

64

Prodor engleskoga jezika usuvremenu poslovnu komunikacijuna hrvatskom jezikuKarmen Nakić

mag. educ. croat. et paed.

Prodor engleskoga jezika u suvremenu poslovnu komunikaciju na hrvatskom jeziku - Karmen Hrabar

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Karmen Hrabar na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Engleski jezik je lingua franca današnjice, stoga nije čudno što danas vlada znanošću, tehnologijom, diplomacijom, trgovinom, reklamom, popularnom kulturom, tinejdžerskim žargonom, internetom i sl. Tako je i u Hrvatskoj zahvatio sve sfere djelovanja, a u skladu s tim, postao (i) dijelom jezika1.

Riječi koje su prilagođene hrvatskom jeziku i njegovim pravilima, a koje potječu iz engleskog jezika nazivaju se anglizmi2. Međutim, u hrvatskom jeziku sve su prisutnije engleske riječi koje dolaze s engleskog govornog područja, ali koje nisu prilagođene hrvatskom jeziku i njegovim pravilima (lifestyle, event, shopping, wellness, boss itd.). U novije vrijeme, sve su češća pojava u hrvatskom jeziku i pseudoanglizmi. Prema Filipoviću3, pseudoanglizmi, sekundarni ili prividni anglizmi su riječi ili izrazi koje se nestručnjaku čine identičnim s anglizmima jer su sastavljene od elemenata engleskog porijekla, ali cjelina koju čine nije preuzeta iz engleskog jer u njemu i ne postoji (npr. eventi, attachmenti i sl.).

U nastavku slijede primjeri4 neopravdane uporabe engleskih riječi u poslovnoj komunikaciji.

blog > digitalni dnevnik/internetski dnevnik/e-dnevnikbooking > rezervacijabookmark > straničnikbrand > zaštitni znak/robna markabreak > stanka, pauzabullying > nasilje; nasilje u školi, vršnjačko nasiljecelebrity > poznata, slavna osobachat > virtualno/internetsko brbljanje/čavrljanje/e-razgovore-mail > e-porukaevent > događajfinale > završnica/krajImate svoje followere na Twitteru i one koje vi pratite! > Na Twitteru slijedite i slijede vas!last minute > u posljednji trenutakLead team treba reći svojim direct reportima da dođu na seminar. > Vodstvo tvrtke treba obavijestiti izravno podređene da dođu na seminar.link > poveznicamobbing > zlostavljanje na radnom mjestumonitoring > promatranje/kontrola/nadzorNaši accruali do kraja godine iznose ... > Naši prihodi do kraja godine iznose...On je naš facilitator. > On je naš pomagač.Organizacija je bila super. > Organizacija je bila vrhunska/najbolja/lijepa/ izvrsna.

1 Barbarić, T. (2011). Odnos hrvatskih medija prema engleskome jeziku: snobovi ili trendsetteri? Medianali, 5, 10, 93-105.2 Opačić, N. (2006). Prodor engleskih riječi u hrvatski jezik. Jezik, 54, 22-27.3 Filipović, R. (1990). Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku. Porijeklo-razvoj-značenje. Zagreb: Školska knjiga.4 http://hjp.znanje.hr/index.php?show=main

65

JEZI

ČNI

SAVJ

ETN

IK

Prodor engleskoga jezika u suvremenu poslovnu komunikaciju na hrvatskom jeziku - Karmen Hrabar

party > zabava/primanje/domjenakrejting > ugled/ocjena kojim ih ljudi procjenjujuRevenue nam je 29 000 kn. > Prihod/dohodak nam je 29 000 kuna.shopping > kupovinashopping centar > trgovački centarsmartphone > pametni mobitel/telefonstart > početaksummit > konferencija najviših predstavnika dviju ili više državatender > ponuda na javnom nadmetanjuTo trebamo facilitirati. > To trebamo omogućiti; To trebamo podržati.top 3 najprodavanija proizvoda > 3 najprodavanija proizvodaviralan > nešto što je popularno na internetuwebsite > internetska stranica

Naime, u jezicima se često javlja potreba za novim riječima kada treba imenovati nove predmete, nove pojave ili nove ideje. U tom se trenutku može govoriti o praznim mjestima u rječniku nekog jezika. Nažalost, često se upotrebljavaju engleske riječi zbog jezične mode, snobizma, odnosno želje pojedinca da bude drukčiji od drugih, da pokaže „šire” jezično znanje5. Kada god je to moguće, anglizme treba zamijeniti odgovarajućim hrvatskim riječima ili, kad to nije moguće, internacionalizmima latinskog podrijetla.

5 Nikolić-Hoyt, A. (2005). Englesko-hrvatski jezično-kulturni dodiri. U: Stolac, D, Ivanetić, N. i Pritchard, B. (ur.). Jezik u društvenoj interakciji. 353-359. Zagreb-Rijeka: HDPL.

Svi pretplatnici časopisa ,,Poslovni edukator'' u 2019. godini

moći će kupiti novi ,,Priručnik o kriterijima

za izricanje pedagoških mjera i odgovornostima maloljetnika

u osnovnim i srednjim školama''za 160,00 kn (PDV uključen), a svi ostali

za 200,00 kn (PDV uključen).

NOVO:Priručnik o kriterijima

za izricanjepedagoških mjera i odgovornostima

maloljetnikau osnovnim i srednjim

školama

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

66

PRAVO NA KORIŠTENJE RAZMJERNOG GO

Pitanje: Ugovor o radu sklopljen je 1. ožujka 2018. na određeno vrijeme u trajanju od godine dana. Ima li zaposlenica pravo na razmjerni dio godišnjeg odmora prije isteka šest mjeseci od zasnivanja radnog odnosa?

Odgovor: Prema čl. 77. st. 3. Zakona o radu (Narodne novine br. 93/14.) radnik koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid između dva radna odnosa duži od osam dana, stječe pravo na godišnji odmor nakon šest mjeseci neprekidnog radnog odnosa kod toga poslodavca.

Prema čl. 78. st. 1. Zakona o radu radnik koji nije ispunio uvjet za stjecanje prava na godišnji odmor na način propisan čl. 77. st. 3. Zakona o radu, ima pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora, koji se utvrđuje u trajanju od jedne dvanaestine godišnjeg odmora, za svaki mjesec trajanja radnog odnosa.

Iznimno, radnik kojem prestaje radni odnos za tu kalendarsku godinu ostvaruje pravo na razmjeran dio godišnjeg odmora.

Dakle, tek nakon što radnik u 2018. radi šest mjeseci on stječe pravo koristiti godišnji odmor.

No, poslodavac mu može omogućiti korištenje godišnjeg odmora i prije isteka šest mjeseci rada, i to punog godišnjeg odmora kojeg je do tada stekao ili samo njegov dio, ali samo ako tako poslodavac odluči. Radnik na tome ne može inzistirati, ali ako mu se omogući korištenje, tada treba imati u vidu da prema čl. 78. st. 3. Zakona o radu poslodavac koji je radniku prije prestanka radnog odnosa omogućio korištenje godišnjeg odmora u trajanju dužem od onog koji bi mu pripadao, nema pravo od radnika tražiti vraćanje naknade plaće isplaćene za korištenje godišnjeg odmora.

Treba istaknuti i da zaposlenik koji je ostvario

pravo na godišnji odmor 1. rujna 2018. u tom trenutku stječe pravo na puni godišnji odmor jer mu u toj godini u kojoj je radio duže od šest mjeseci radni odnos ne prestaje. Tek će u godini u kojoj mu radni odnos prestane (2019.) imati pravo samo na razmjerni dio godišnjeg odmora (konkretno 2/12), a ne puni.

PRERASPODJELA SATI

Pitanje: Tijekom preraspodjela nastavnih sati nastavniku koji radi na neodređeno vrijeme s punim radnim vremenom jedan nastavni sat je nedostajao do pune norme. Ravnatelj mu je dao 1 sat nastave (nestručna zamjena) do dobivanja suglasnosti i provedbe natječaja, bez izmjene ugovora o radu. Kako regulirati ugovor o radu ako taj zaposlenik ne bude izabran na natječaju, a kako ako bude?

Odgovor: Ako nastavnik bude izabran na natječaju, tada sadržaj opisa poslova koje obavlja treba uskladiti s rezultatima natječaja, ako za tim ima potrebe. To se može učiniti ili sklapanjem novog ugovora o radu ili sklapanjem aneksa postojećem ugovoru o radu. S druge strane, radno vrijeme ostaje neizmijenjeno.

Ako nastavnik ne bude izabran na natječaju, tada treba izmijeniti postojeći ugovor u pogledu radnog vremena tako da se konačno stanje uskladi s ugovorom o radu (jedan sat manje od pune norme).

IZMJENA UGOVORA O RADU

Pitanje: Spremačica ima ugovor o radu na neodređeno vrijeme 14 sati tjedno u područnoj školi od 2103. U 2017. godini je dobila još 13 sati tjedno u matičnoj školi. Ako ova zaposlenica više ne želi raditi u matičnoj školi, kakva je procedura?

Pitali ste odgovaramo - Iris Gović Penić

mr. sc.Iris Gović Penić

Pitali ste, odgovaramo!

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Iris Gović Penić na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

67

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

Pitali ste odgovaramo - Iris Gović Penić

Odgovor: Ako su zaposlenica i škola zaključili dva ugovora, tada mogu postići sporazum o prestanku ovog drugog ugovora iz 2017.

Ako je potpisan samo aneks postojećem ugovoru, mogu se također sporazumjeti tako da aneks prestaje važiti s određenim datumom.

Ako niti jedno od ponuđenih rješenja ne odgovara stvarnoj situaciji, stranke ugovora o radu mogu potpisati potpuno novi ugovor kojim će urediti svoje odnose s obzirom na to kako žele da taj odnos bude uređen u budućnosti. Isto tako mogu potpisati novi aneks kojim će izmijeniti postojeći ugovor o radu, ako postoji samo jedan ugovor.

RAZMATRANJE PRIJAVE PO NATJEČAJU

Pitanje: Ako kandidat u prijavi za natječaj za radno mjesto navede krivi naziv škole, treba li se njegova prijava razmatrati?

Odgovor: Iako zakoni i drugi propisi koji uređuju zapošljavanje temeljem natječaja ovu situaciju ne uređuju, ovdje bi ipak trebalo primijeniti zakonske odredbe koje uređuju podneske s nedostatcima. Tako npr. Zakon o općem upravnom postupku (Narodne novine br. 47/09.) u čl. 83. st. 1. propisuje da kad podnesak sadržava kakav nedostatak koji onemogućuje postupanje po podnesku, odnosno ako je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, službena će osoba zaključkom upozoriti na to stranku i odredit će rok u kojem je stranka dužna otkloniti nedostatak, uz upozorenje na pravne posljedice ako to u određenom roku ne učini.

I Zakon o parničnom postupku (Narodne novine br.53/91. i dr.) u čl. 109. st. 1. propisuje da ako podnesak nije razumljiv ili ne sadržava sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud će podnositelju naložiti da podnesak ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.

Dakle, s obzirom na to da svaki procesni zakon sadrži odredbu koja obvezuje službenu osobu da poduzme radnje kako bi se otklonio nedostatak u podnesku, i u postupku zapošljavanja bi trebalo te radnje poduzimati. Konkretno, to znači da bi osobu koja je podnijela prijavu na natječaj trebalo, ako se to iz prijave ne vidi, pozvati da pojasni je li riječ o grešci i prijavljuje li se na konkretan natječaj škole koja je

prijavu zaprimila, a tek ako to ne bi učinila njenu prijavu iz formalnih razloga, ne bi trebalo razmatrati u postupku izbora kandidata za popunjavanje radnog mjesta, ali pod pretpostavkom da se ne može zaključiti na što se to ona prijavljuje.

RAD PO NALOGU RAVNATELJA

Pitanje: Ako stručni suradnik odbija zamijeniti bolesnog učitelja, predstavlja li njegovo ponašanje razlog za otkaz ugovora o radu?

Odgovor: Načelno, kada je privremeni premještaj opravdan potrebama posla u sudskoj praksi se priznaje pravo poslodavcu da privremeno premjesti radnika čak i kada ta mogućnost nije posebno ugovorena. Naime, poslodavac organizira posao sukladno potrebama rada pa je radnik dužan po nalogu poslodavca postupiti ako je sposoban dani zadatak obaviti. O tome govori sljedeća odluka:

„Prema odredbi čl. 7. ZR-a poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama poslodavca danim u skladu s naravi i vrstom radom osobno obavljati preuzeti posao (st. 1.), a u smislu iste odredbe st. 2. poslodavac ima pravo pobliže odrediti mjesto i način obavljanja rada poštujući pritom prava i dostojanstvo radnika. Prema odredbi čl. 17. st. 1. toč. 2. ZR-a ugovor o radu treba sadržavati uglavak o mjestu rada.

Slijedom navedenih odredbi, proizlazi, a imajući u vidu prava radnika ugovor o radu mora omogućiti poslodavcu da bez suvišnih formalnosti organizira proces rada u skladu s naravi i vrstom rada.

Tek kad bi poslodavac bitno mijenjao narav i vrstu rada ili mjesto rada ako ne bi došlo do sporazuma izmjene ugovora o radu, poslodavac bi se trebao koristiti propisom odredbe čl. 121. ZR-a (otkaz s ponudom izmijenjenog ugovora).

U konkretnom je slučaju tužiteljica odbila privremeni premještaj u drugi lokal tuženice koji se nalazio u istom mjestu rada na istim poslovima u trenutku kad su za tuženicu nastupile izvanredne okolnosti (odlazak frizerke iz tog lokala) pa upravo odbijanje tužiteljice da postupi po nalogu tuženice imalo je za posljedicu zatvaranje tog lokala.

Pozivanje tužiteljice u revizijskim navodima, a s obzirom na gore navedena činjenična utvrđenja, na povredu odredbe čl. 10. ZR-a, koja omogućuje supsidijarnu primjenu općih propisa obveznog prava

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

68

(Zakona o obveznim odnosima) i na prestanak ugovora o radu nema pravnog osnova.

Naime, pravilan je zaključak nižestupanjskih sudova, a cijeneći sve okolnosti konkretnog slučaja da je navedenim ponašanjem tužiteljica počinila osobitu tešku povredu obveze iz radnog odnosa zbog koje radni odnos nije više moguć, pa kako je otkaz dan i u zakonskom roku od 15 dana, to su ispunjene sve zakonom predviđene pretpostavke za primjenu odredbe čl. 114. ZR-a.“

Vrhovni sud RH Revr- 1883/2009-2. od 13. listopada 2010.

Stručni suradnik (pedagog, psiholog, defektolog, socijalni radnik i knjižničar) nije zaposlen u školi kako bi radio u nastavi. Međutim, ako je situacija takva da je potrebno da bude prisutan na nastavi u trenutku kada je neki nastavnik bolestan, on je dužan po nalogu ravnatelja biti prisutan na satu, ali ne u ulozi nastavnika jer za to nije stručno osposobljen.

UGOVOR O RADU - VJEROUČITELJICA

Pitanje: Vjeroučiteljica na zamjeni je dobila mandat od nadbiskupije za školsku godinu 2017./2018., a mijenja vjeroučiteljicu koja je dobila politički mandat na 5 godina. Nadbiskupija je školi poslala novi mandat za vjeroučiteljicu na zamjeni, za školsku godinu 2018./2019. Je li potrebno sklapati novi ugovor ako je onaj prvi sklopljen na određeno vrijeme do povratka mijenjane vjeroučiteljice s političkog mandata?

Odgovor: Ugovor o radu na određeno vrijeme s vjeroučiteljicom je sklopljen radi zamjene odsutne vjeroučiteljice. Zbog toga je dovoljno da se sklopi jedan ugovor o radu na određeno vrijeme do povratka zamjenjivane vjeroučiteljice. Okolnost da je za vjeroučiteljicu koja mijenja drugu vjeroučiteljicu dobiven novi mandate ne mijenja situaciju.

UGOVOR NA ODREĐENO VRIJEME

Pitanje: Kako u ugovoru o radu na određeno vrijeme formulirati do kada traje radni odnos radnika koji obavlja poslove nastavnika za koje ravnatelju škole miruje radni odnos? Je li ispravna formulacija “do prestanka mandata ravnatelja” odnosno “do povratka ravnatelja na poslove za koje mu ugovor o radu miruje”?

Odgovor: Ugovor o radu na određeno vrijeme sklapa se za zasnivanje radnog odnosa čiji je prestanak unaprijed utvrđen rokom, izvršenjem određenog posla ili nastupanjem određenog događaja. U konkretnom slučaju, ako se ne zna datum povratka ravnatelja na njegovo ranije radno mjesto, tada je formulacija “do prestanka mandata ravnatelja” odnosno “do povratka ravnatelja na poslove za koje mu ugovor o radu miruje” dovoljna i pravilna.

RAD U MATIČNOJ I PODRUČNOJ ŠKOLI

Pitanje: Poslodavac i zaposlenik su ugovorili da će zaposlenik raditi u matičnoj školi, ali po potrebi i u područnoj školi. Treba li poslodavac donijeti odluku o otkazu ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora kako bi zaposlenika uputio na rad u područnu školu ako zaposlenik to ne želi dobrovoljno učiniti?

Odgovor: Prema Zakonu o radu poslodavac je obvezan u radnom odnosu radniku dati posao te mu za obavljeni rad isplatiti plaću, a radnik je obvezan prema uputama koje poslodavac daje u skladu s naravi i vrstom rada, osobno obavljati preuzeti posao.

Poslodavac je ovlašten pobliže određivati mjesto i način obavljanja rada, sukladno ugovoru o radu, poštujući pri tome prava i dostojanstvo radnika. Dakle, poslodavac određuje način obavljanja rada, a kada je ugovoreno da će zaposlenik raditi i u područnoj školi, poslodavac se ne mora poslužiti institutom otkaza s ponudom izmijenjenog ugovora kad zahtijeva ispunjenje obveze u granicama svog prava da pobliže odredi način i mjesto obavljanja rada.

U takvim je okolnostima dovoljno da poslodavac odgovarajućom odlukom zaposlenika rasporedi na mjesto obavljanja rada, koje je u konkretnom slučaju područna škola, neovisno o tome želi li zaposlenik to ili ne. Nepostupanje po odluci ravnatelja predstavlja razlog za redoviti ili izvanredni skrivljeni otkaz ugovora o radu.

OTKAZ UGOVORA O RADU

Pitanje: Škola je zaposleniku umjesto redovitog skrivljenog otkaza ugovora o radu dala osobno uvjetovani otkaz ugovora o radu. Je li odluka o otkazu već i zbog toga nedopuštena?

69

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

Odgovor: U sudskoj praksi zauzeto je stajalište da kada poslodavac radniku otkaže ugovor o radu osobno uvjetovanim otkazom, iako je temeljem razloga zbog kojega je otkazao ugovor o radu mogao otkazati redovitim skrivljenim odnosno izvanrednim otkazom, osobno uvjetovani otkaz samo zbog te činjenice nije nedopušten. Razlog zauzimanja ovog stava je taj da je radnik osobno uvjetovanim otkazom stavljen u povoljniju pravnu poziciju i nije mu povrijeđeno niti jedno pravo iz radnog odnosa. O tome govori sljedeća odluka:

„U situaciji kad je utvrđeno da je tužitelj radne zadatke unatoč upozorenjima obavljao sporo i nekvalitetno, zbog čega mu je tuženik dao osobno uvjetovani otkaz, otkaz koji je s obzirom na odredbu čl. 119. st. 1. ZR-a te odredbu čl. 39. st. 4. Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti (Narodne novine br. 80/08.) manje otegotan za radnika, nije odlučno je li nepostizavanje odgovarajućih rezultata rada posljedica određenih trajnih osobina ili sposobnosti tužitelja ili jednostavno nedostatka volje tužitelja, dakle, negativnog odnosa tužitelja prema radu koji bi predstavljao njegovo skrivljeno ponašanje (tako i u Revr-178/03 od 14. siječnja 2004.).

Pošavši od utvrđenja da je tužitelj unatoč upozorenjima radne zadatke obavljao sporo i nekvalitetno te da nije mijenjao svoj odnos prema radu pravilno su nižestupanjski sudovi ocijenili da je tužitelj imao opravdani razlog za otkaz ugovora o radu te su pravilno primijenili materijalno pravo kada su otkaz ocijenili dopuštenim, a tužbeni zahtjev neosnovanim.“

VSRH Revr-1160/15 od 2. veljače 2016.

VRAĆANJE NA POSAO

Pitanje: Škola je po pravomoćnoj presudi bila dužna vratiti zaposlenika na rad nakon utvrđenja da otkaz nije bio dopušten. Škola nije tražila zaposlenika da se vrati na rad niti je zaposlenik tražio vraćanje na posao u ovršnom postupku. Ima li škola obvezu platiti zaposleniku naknadu plaće i ako da – do kada?

Odgovor: Nakon što poslodavac nije pozvao radnika da se vrati na rad, a niti je to tražio radnik, pa tako do povratka na rad nije nikada došlo, propuštanje traženja ovrhe radi vraćanja na rad u prekluzivnom roku od šezdeset dana predstavlja gubitak prava na prisilno vraćanje na rad, ali time i svih prava koja od tuda proizlaze za radnika u radnom odnosu pa tako i prava na naknadu plaće.

Naime, prema čl. 268. Ovršnog zakona (Narodne novine br. 112/12.) prijedlog za ovrhu na temelju ovršne isprave kojom je poslodavcu naloženo da zaposlenika vrati na rad može se podnijeti u roku od šezdeset dana od dana kada je ovrhovoditelj stekao pravo da taj prijedlog podnese.

Zaposlenik koji je ishodio prvomoćnu presudu za povratak na rad ima pravo na naknadu plaće, a prema ustaljenoj sudskoj praksi, do isteka roka za traženje vraćanja na rad sukladno Ovršnom zakonu. Nakon isteka tog roka, pravo na naknadu plaće mu više ne pripada.

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

70

Seka Jurčev * mag. iur.

Pitali ste, odgovaramo!

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Seki Jurčev na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

ZAPOŠLJAVANJE STRANCA

Pitanje: Škola bi s osobom iz BIH sklopila ugovor o radu na poslovima učitelja glazbene kulture, no osoba ima dozvolu za privremeni boravak radi spajanja obitelji na rok od 1 godine. Zanima nas kakav ugovor sklopiti s radnikom?

Odgovor: Stranac u Republici Hrvatskoj može raditi na temelju izdane dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada, osim ako Zakonom o strancima (Narodne novine br. 130/11., 74/13., 69/17., 46/18.) nije drugačije propisano. Odredbom članka 47. Zakona o strancima propisano je kako se privremeni boravak odobrava strancu koji namjerava boraviti ili boravi u Republici Hrvatskoj u svrhu: spajanja obitelji, srednjoškolskog obrazovanja i studiranja, istraživanja, humanitarnog razloga, životnog partnerstva, rada i rada raspoređenog radnika, a koja prava stranac ostvaruje sukladno propisima Republike Hrvatske za navedena područja. Bez dozvole za boravak i rad ili potvrde o prijavi rada prema članku 73. Zakona o strancima mogu raditi stranci koji u Republici Hrvatskoj imaju odobren: stalni boravak, međunarodnu ili privremenu zaštitu ili je tražitelj međunarodne zaštite pod uvjetima propisanim posebnim propisom, privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s hrvatskim državljaninom, strancem na stalnom boravku, azilantom te strancem kojem je odobrena supsidijarna ili privremena zaštita, privremeni boravak iz humanitarnih razloga, privremeni boravak u svrhu životnog partnerstva s hrvatskim državljaninom, državljaninom treće zemlje koji ima odobren stalni boravak ili kojemu je odobrena međunarodna ili privremena zaštita, autonomni boravak, status redovitog učenika ili studenta kada obavljaju poslove posredstvom ovlaštenih posrednika,

bez zasnivanja radnog odnosa, privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja iz članka 64. Zakona o strancima, privremeni boravak u svrhu studiranja kao redoviti student kada radi i samozapošljava se najviše 20 sati tjedno, privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji s istraživačem iz članka 64. Zakona o strancima. Zakonom o strancima nije propisano treba li u navedenom slučaju sa strancem sklapati ugovor o radu na određeno ili na neodređeno vrijeme. Problematika sklapanja ugovora o radu regulirana je Zakonom o radu (Narodne novine br. 93/14. i 127/17.). Člankom 10. Zakona o radu propisano je kako se radni odnos zasniva ugovorom o radu, člankom 11. istog zakona propisano je kako se ugovor o radu sklapa na neodređeno vrijeme, osim ako zakonom o radu nije drugačije određeno, kako ugovor o radu obvezuje ugovorne strane sve dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen zakonom o radu te ako u ugovoru o radu nije određeno vrijeme na koje je sklopljen, smatra se da je sklopljen na neodređeno vrijeme.

Slijedom navedenog, zakon o strancima ne uvjetuje poslodavcima koju vrstu ugovora o radu će sklopiti sa strancima, poslodavac mora procijeniti hoće li zaključiti ugovor o radu na određeno vrijeme na period trajanja privremenog boravka odnosno radne dozvole ili će zaključiti ugovor o radu na neodređeno vrijeme pod uvjetom raskida ako se ne dobije produženje boravka odnosno radna dozvola.

Pitanje: Treba li stranac koji je zaposlen u školi na određeno vrijeme biti osposobljen za rad na siguran način?

Odgovor: Obveze poslodavaca u provedbi mjera zaštite na radu odnose se i na zaposlene strane radnike u Republici Hrvatskoj. Osposobljavanje za

Zapošljavanje stranaca - Seka Jurčev

71

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

rad na siguran način provodi se sukladno posebnim propisima, procjeni rizika, procijenjenim rizicima na mjestima rada i uputama za rad na siguran način. Strani radnici moraju biti osposobljeni za rad na siguran način u skladu s odredbama Pravilnika o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganje stručnog ispita (Narodne novine br. 112/14.). Osposobljavanje za rad na siguran način mora biti provedeno tako da bude razumljivo stranom radniku.

Poslodavac je dužan radnika prije početka rada obavijestiti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika vezanim uz obavljanje poslova i osposobiti ga za rad na siguran način. Strani radnici koji nisu osposobljeni za rad na siguran način mogu raditi pod nadzorom radnika koji je osposobljen za rad na siguran načina za poslove koje radnici obavljaju, ali takav način rada može trajati do 60 dana uz uvjet da mogu ostvariti obostranu komunikaciju.

Strani radnici iz država članica EGP-a (Europskog gospodarskog prostora) prema mišljenju Ministarstva rada i mirovinskog sustava (www.mrms.hr), koji

su osposobljeni za rad na siguran način prema propisima zemlje iz koje dolaze i za to posjeduju dokaz u skladu s propisima te zemlje ne moraju se ponovno osposobljavati za rad na siguran način u Republici Hrvatskoj, ali je potrebno provesti provjeru osposobljenosti (praktični dio) na mjestu rada u Republici Hrvatskoj. Tu provjeru može obaviti osoba određena za obavljanje poslova zaštite na radu u Republici Hrvatskoj, u skladu s odredbama Pravilnika o osposobljavanju za rad na siguran način i polaganju stručnog ispita (Narodne novine br. 112/14.), odnosno provjeru može obaviti strani poslodavac za svoje radnike, ali provjera (praktični dio) mora također biti obavljena u skladu s odredbama navedenog Pravilnika, uz napomenu da zapisnik o ocjeni osposobljenosti u tom slučaju može potpisati osoba koja je odgovorna za provođenje mjera zaštite na radu za strane radnike, osoba koja kod poslodavca obavlja poslove zaštite na radu i sam radnik. Svi dokumenti moraju biti izdani na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu ili ako su izdani na drugom jeziku, moraju biti prevedeni na hrvatski jezik i latinično pismo kod ovlaštenog sudskog tumača.

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

72

Pitali ste odgovaramo - Sandra Tomić Ilić

Pitali ste, odgovaramo!Sandra

Tomić-Ilić dipl. iur.

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Sandri Tomić-Ilić na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

ZAPOŠLJAVANJE TAJNIKA

Pitanje: Tajnik škole podnio je zahtjev za sporazumni raskid ugovora o radu zbog odlaska u mirovinu s 31. 10. 2018. godine. S obzirom na to da je potrebno zapošljavanje osobe na njegovo radno mjesto, koji je postupak? Treba li MZO-u slati obrazac od listopada 2016. i tražiti suglasnost?

Odgovor: S obzirom na to da je i dalje na snazi Odluka o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama (Narodne novine br. 70/16., 50/17., 37/18.) i dalje se u vezi zapošljavanja u školskim ustanovama treba postupati u skladu s navedenom Odlukom i u skladu s dopisom koje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja uputilo osnovnim školama 28. rujna 2018. godine.

Prema navedenom dopisu, i u skladu s Odlukom o zabrani novog zapošljavanja službenika i namještenika u javnim službama, osnovne škole su dužne podnijeti zahtjev za izdavanje suglasnosti za nova radna mjesta u slučaju povećanja opsega poslova ili novog zapošljavanja radnika zbog umirovljenja ili prestanka ugovora o radu za TAJNIKA.

S obzirom na to da se radi o sporazumnom otkazu ugovora o radu (prestanak ugovora o radu) škola je u obvezi ishoditi suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za zapošljavanje tajnika na postojeće upražnjeno radno mjesto i obvezna je Ministarstvu poslati obrazac zahtjeva za novo zapošljavanje.

Novim dopisom nije navedeno što se sve uz Obrazac zahtjeva treba poslati pa se, vjerojatno, treba voditi dopisom iz 2016. godine gdje je navedeno da se trebaju poslati i podatci o svim zaposlenim administrativnim ili računovodstvenim radnicima u školi (ime i prezime, radno mjesto i tjedni broj sati).

Dopisom Ministarstva iz rujna 2018. godine

upućenim osnovnim školama, traženje suglasnosti za zapošljavanje tajnika je drugačije uređeno nego li u dopisu iz 2016. godine kada zahtjev za izdavanje suglasnosti za zapošljavanje tajnika na postojeće upražnjeno radno mjesto nije bilo potrebno tražiti ako je radno mjesto tajnika upražnjeno radi odlaska radnika u mirovinu, raskida ugovora o radu ili smrti radnika.

Nakon što škola ishodi suglasnost od MZO-a za zapošljavanje tajnika, u skladu s člankom 107. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 05/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 07/17., 68/18.) škola je dužna Uredu državne uprave, odnosno Gradskom uredu, prijaviti potrebu za radnikom, u ovom slučaju za tajnikom.

Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, vodi evidenciju o radnicima za koje je prestala potreba u punom ili dijelu radnog vremena te im u skladu s njihovom kvalifikacijom predlaže zasnivanje radnog odnosa sa školskim ustanovama koje su prijavile potrebu. Ako Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, ima u svojim evidencijama osobu koja po svojim kvalifikacijama odgovara radnom mjestu tajnika, uputit će ju Uputnicom.

Škola može popuniti upražnjeno radno mjesto putem natječaja tek nakon što ju je Ured državne uprave, odnosno Gradski ured, kojem je škola prijavila potrebu za radnikom, obavijestio da u evidenciji nema odgovarajuće osobe, odnosno nakon što se škola istom tijelu pisano očituje o razlozima zbog kojih nije primljena upućena osoba.

U skladu s člankom 24. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 51/18.) ravnatelj je dužan razmotriti ispunjava li koji od zaposlenika škole uvjete za radno mjesto tajnika te ako ispunjava uvjete, tada može tom zaposleniku ponuditi prelazak na upražnjeno rado mjesto izmjenom ugovora o radu bez raspisivanja

73

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

Pitali ste odgovaramo - Sandra Tomić Ilić

natječaja. Ako neki od zaposlenika škole udovoljava uvjetima upražnjenog radnog mjesta, u ovom slučaju tajnika, a u školi radi najmanje 12 mjeseci na temelju ugovora o radu na najmanje polovicu od punog radnog vremena tjedno na neodređeno vrijeme, ravnatelj mu mora ponuditi prelazak na upražnjeno radno mjesto.

KOMPETENCIJE UČITELJA

Pitanje: Ima li osoba koja je završila petogodišnji studij razredne nastave s pojačanim predmetom Informatike prednost pri zapošljavanju u usporedbi s osobom koja je završila studij politehnike i položila pedagoške kompetencije te je ujedno i prvostupnik informatike?

Odgovor: Prema čl. 105. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (Narodne novine br. 87/08., 86/09., 92/10., 105/10., 90/11., 05/12., 16/12., 86/12., 126/12., 94/13., 152/14., 07/17., 68/18.) poslove učitelja predmetne nastave u osnovnoj školi može obavljati osoba koja je završila:

a) studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija

b) studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste te je stekla potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a (u daljnjem tekstu: pedagoške kompetencije), ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

c) četverogodišnji dodiplomski stručni studij razredne nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg nastavnog predmeta ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij primarnog obrazovanja s modulom za izvođenje nastave odgovarajućeg nastavnog predmeta, ako se na natječaj ne javi osoba iz točke a) ovoga stavka

d) preddiplomski sveučilišni ili stručni studij na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova te je stekla pedagoške kompetencije, ako se na natječaj ne javi osoba iz točaka a) i b) ovoga stavka.

Zakonom je jasno navedeno da su učitelji razredne

nastave s pojačanim programom iz odgovarajućeg predmeta, u ovom slučaju iz informatike, izjednačeni s osobama koje su završile studijski program odgovarajuće vrste na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija ili specijalistički diplomski stručni studij odgovarajuće vrste te stekli potrebno pedagoško-psihološko-didaktičko-metodičko obrazovanje s najmanje 55 ECTS-a, u slučaju da se na natječaj ne javi osoba koja je završila studijski program nastavničkog smjera odgovarajućeg nastavnog predmeta na razini diplomskog sveučilišnog studija ili integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija.

Ovdje situaciju komplicira činjenica da studij politehnike kao takav nije naveden u Pravilniku o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu (Narodne novine br. 47/96., 56/01.) kao jedan od studijskih programa predviđenih za izvođenje nastave informatike u osnovnoj školi.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja donijelo je Odluku o donošenju kurikuluma za nastavni predmet Informatike za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj (Narodne novine br. 22/2018.).

Dio navedene odluke je Kurikulum nastavnog predmeta Informatika s prilozima. Prilog 3. sadrži popis preporučenih kvalifikacija za učitelje i nastavnike Informatike. U Odluci se navodi kako se odgovarajućom vrstom obrazovanja, u smislu popisa smatra studijski program odgovarajuće razine i vrste te smjera, bez obzira na to je li završen jednopredmetni ili dvopredmetni studij ili smjer. Nadalje se navodi kako, u skladu s odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Zakona o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju te Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi preporučene kvalifikacije navedene u popisu ispunjavaju i sve druge osobe koje su završile studije po ranijim propisima. Za učitelje informatike u osnovnim školama preporučene vrste i razine obrazovanja između ostalih su i:

Politehnika i informatika• diplomski sveučilišni studij – magistar politehnike i informatike• sveučilišni dodiplomski studij – profesor politehnike, – profesor PTO

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

74

Politehnika - smjer: Informatika• specijalistički diplomski stručni studij – stručni specijalist inženjer informacijskih tehnologijaPolitehnika - smjer: Informacijske tehnologije• specijalistički diplomski stručni studij – stručni specijalist inženjer politehnike.Ako kandidat za radno mjesto učitelja informatike

u osnovnoj školi ima neku od gore navedenih vrsta obrazovanja, izjednačen je s učiteljem razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta Informatika, a ako nema, prednost ima učitelj razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta Informatika.

S obzirom na to da se iz pitanja jasno ne vidi koji je akademski naziv stekao kandidat koji je završio studij politehnike, ponavljam, ako se radi o nekim od gore navedenih smjerova, oba su kandidata u natječajnom postupku izjednačena. To što je kandidat, koji je završio studij politehnike, ujedno i prvostupnik informatike, ne daje mu prednost u odnosu na učitelja razredne nastave s pojačanim programom iz predmeta Informatika, jer se radi o nižem stupnju obrazovanja od onog koji se ostvaruje integriranim preddiplomskim i diplomskim sveučilišnim studijem primarnog obrazovanja s pojačanim programom iz predmeta Informatika.

KOEFICIJENT

Pitanje: Koje koeficijente dodijeliti:• učiteljici Matematike (prvostupnica matematike)• učiteljici Njemačkog jezika (prvostupnica

njemačkog jezika i pedagogije)• učiteljici Engleskog jezika

(VŠS – ekonomskog usmjerenja)?

Odgovor: Prema članu 50. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 12/17.) plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Koeficijenti složenosti poslova radnog mjesta za školske ustanove određeni su Uredbom o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama (Narodne novine br. 25/13., 72/13., 151/13., 09/14., 40/14., 51/14., 77/14., 83/14. - Ispravak,

87/14., 120/14., 147/14., 151/14., 11/15., 32/15., 38/15., 60/15., 83/15., 112/15., 122/15., 10/17., 39/17., 40/17. - Ispravak, 74/17., 122/17., 9/18. i 57/18.) .

Posebni nazivi radnih mjesta i koeficijenti složenosti poslova u osnovnim i srednjim školama i učeničkim domovima uređeni su člankom 7. Uredbe. Člankom 7. točkom c. Uredbe uređena su radna mjesta II. vrste između kojih i:

• radno mjesto učitelja sa završenim preddiplomskim sveučilišnim ili preddiplomskim stručnim studijem na kojem se stječe najmanje 180 ECTS bodova, učitelj s višom stručnom spremom prema ranijim propisima – bez položenog stručnog ispita 0,984.

Prema navedenom znači da bi se učiteljici Matematike (prvostupnica matematike) i učiteljici Njemačkog jezika (prvostupnici njemačkog jezika i pedagogije) trebao dodijeliti koeficijent složenosti poslova 0,984.

Učiteljici engleskog jezika koja je više stručne spreme ekonomskog usmjerenja te zbog toga nastava koju izvodi nije stručno zastupljena trebao bi se dodijeliti koeficijent složenosti poslova – 0,984 kako je i uređeno člankom 7., točka C. Uredbe:

• učitelj, nastavnik, stručni suradnik, odgajatelj – bez odgovarajuće vrste obrazovanja 0,984.

Početak stažiranja za učiteljicu Matematike i učiteljicu Njemačkog jezika je dan sklapanja ugovora o radu, dakle danom zasnivanja radnog odnosa počinje teći i pripravnički staž koji se na odgovarajućoj tiskanici mora prijaviti Agenciji za odgoj i obrazovanje u roku od 30 dana od dana početka rada.

Naravno, sve navedeno je pod pretpostavkom da se radi o prvostupnici matematike i njemačkog jezika nastavničkog smjera. Ako se ne radi o prvostupnicima matematike i njemačkog jezika nastavničkog smjera potrebno je položiti i psihološko-pedagoško-metodičko-didaktičku izobrazbu te je u tom slučaju nastava koju izvode također nestručno zastupljena nastava i primjenjuje se koeficijent 0,984. Ako je učiteljica Engleskog jezika primljena putem natječaja na koji se nije javila stručna osoba, natječaj je potrebno ponoviti u roku od 5 mjeseci.

75

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

NACIONALNE MANJINE KAO PREDNOST

Pitanje: Ako se kandidat na natječaju poziva na pripadnost nacionalnoj manjini, je li škola kao poslodavac dužna tražiti dokaz o pripadnosti nacionalnoj manjini? Zahvaljujem na odgovoru!

Odgovor: Prema članku 22. Ustavnog Zakonu o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine br. 47/10., 80/10., 93/11.) prednost pri zapošljavanju pod istim uvjetima u pravosudnim tijelima, tijelima državne uprave i u tijelima uprave jedinica samouprave imaju pripadnici nacionalnih manjina.

S obzirom na to da su školske ustanove javne ustavne i nisu pravosudna tijela, tijela državne uprave kao ni tijela uprave jedinica samouprave, pripadnici nacionalnih manjina NEMAJU pravo prednosti pri zapošljavanju.

Ako se kandidat u prijavi na natječaj za zapošljavanje na radno mjesto u školskoj ustanovi poziva na pravo prednosti pri zapošljavanju jer je pripadnik nacionalne manjine, škola ne mora od njega tražiti dokaz o pripadnosti nacionalnoj manjini jer kao pripadnik nacionalne manjine ne ostvaruje pravo prednosti pri zapošljavanju.

Ako se pak radi o natječaju za radno mjesto učitelja njegovanja jezika i kulture nacionalne manjine, pripadnici nacionalne manjine također nemaju prednost pred ostalim kandidatima koji ispunjavaju uvjete za to radno mjesto i potpuno vladaju jezikom pismom nacionalne manjine.

Zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalne manjine (Narodne novine br. 51/00., 56/00.), člankom 10., kao i Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine br. 155/02., 47/10., 80/10., 93/11.) člankom 11. st. 6 propisano je da odgojno-obrazovni rad u školskoj ustanovi s nastavom na jeziku i pismu nacionalne manjine obavljaju nastavnici iz reda nacionalne manjine koji potpuno vladaju jezikom nacionalne manjine, odnosno nastavnici koji nisu iz redova nacionalne manjine, a potpuno vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.

Prema svemu navedenom, pripadnik nacionalne manjine nema pravo prednosti zapošljavanja u školskim ustanovama u odnosu na ostale kandidate koji su prijavljeni na natječaj ako ispunjavanju formalno-pravne uvjete natječaja.

POLJOPRIVREDNI STAŽ

Pitanje: S obzirom na razna tumačenja, molim da mi odgovorite na sljedeće pitanje: Smatra li se, prilikom unosa u Registar zaposlenih, radnim stažem u smislu prava na 0,5 % uvećanja plaće: poljoprivredni staž, produženo osiguranje, kućanstvo? Nadalje, vezano za računanje poljoprivrednog staža, prije se on nije računao u ukupan staž te je i uputama od Fine (šaljem u privitku) stavljeno da se poljoprivredni staž unosi u ukupni uvećani staž. Poslije nam nisu došle nikakve upute od Fine da to promijenimo. Bi li se trebalo to promijeniti? Također, kako možemo znati jesu li ili nisu plaćeni doprinosi? Nažalost, u današnje vrijeme ljudi koji rade kod privatnika su prijavljeni na Mirovinsko, a onda se otkrije da im za cijelo to vrijeme nisu bili plaćeni doprinosi i da će imati problema prilikom odlaska u mirovinu.

Odgovor: Prema članku 50. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 128/2017., dalje u tekstu: TKU) plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodatci na osnovnu plaću. Osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža.

Zakon o radu, kao opći propis o radnim odnosima, ne određuje pojam radnog staža. Postojanje prava iz radnog odnosa ne uvjetuje se dužinom ukupnog radnog staža, već trajanjem radnog odnosa, trajanjem ugovora o radu, neprekidnim radom kod poslodavca kod kojeg je radnik u radnom odnosu i sl.

TKU, kao niti jedan od granskih kolektivnih ugovora, ne definira pojam radnog staža. S obzirom na to da se radi o odredbi TKU-a kojom se osnovica za izračun plaće uvećava za svaku godinu radnog staža za 0,5 %, tumačenje pojma radni staž treba dati Zajedničko povjerenstvo za tumačenje TKU-a.

Primjenu radnog staža u smislu čl. 50. TKU-a protumačilo je Povjerenstvo za tumačenje TKU-a u Tumačenju br. 7 od 11. prosinca 2013. godine, a primjenjuje se i u Tumačenju 202/2016. od 6. listopada 2016. godine na sljedeći način:

Da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće iz TKU trebaju biti ispunjena dva uvjeta:

1. da je to rad za koji su plaćeni doprinosi2. da se to razdoblje prema propisima

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

76

mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja, neovisno radi li se radu kod poslodavca ili o samostalnom radu.

Prema navedenom, u radni staž u smislu članka 50. TKU-a na osnovi kojeg se uvećava osnovna plaća za 0,5 % ulazi i staž individualnih poljoprivrednika i staž ostvaren radom u kućanstvu.

Iznimno je važno provjeriti jesu li za navedeni rad plaćeni doprinosi za mirovinsko osiguranje jer je to jedan od uvjeta temeljem kojeg se utvrđuje postojanje staža osiguranja u slučaju individualnih poljoprivrednika i staža ostvarenog u kućanstvu. Jesu li plaćeni doprinosi može se provjeriti u nadležnoj Poreznoj upravi kao i u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje.

Prema Tumačenju broj 115 od 11. prosinca 2014. ako su ispunjeni preduvjeti iz zaključka broj 17. iz 2014. godine, uvećanje plaće za svaku navršenu godinu radnog staža samostalnih obrtnika i individualnih poljoprivrednika računa se od dana stupanja na snagu TKU-a.

Što se tiče upita o produženom osiguranju, vrijeme produženog osiguranja se ne uračunava u radni staž u smislu članka 50. TKU-a na osnovi kojeg se uvećava osnovna plaća za 0,5 %. Prema Tumačenju broj 7 od 11. 12. 2013. Povjerenstva za tumačenje TKU-a, da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na uvećanje plaće iz TKU-a trebaju biti ispunjena dva uvjeta: da se to razdoblje prema propisima mirovinskog osiguranja računa u staž osiguranja i da je to rad za koji su plaćeni doprinosi (što nije slučaj kod produženog osiguranja).

STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE KAO STAŽ

Pitanje: Smatra li se stručno osposobljavanje za rad učitelja (bez zasnivanja radnog odnosa) kao staž u djelatnosti, tj. uračunava li se ta godina kao staž u djelatnosti kod unosa u registar zaposlenika kod redovnog zapošljavanja?

Odgovor: Prema Tumačenju broj 146/15. Komisije za tumačenje Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama, osobe na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa nisu zasnovale radni odnos i ne ide im radni staž te im vrijeme provedeno na stručnom osposobljavanju za rad ne ulazi u staž za jubilarnu nagradu.

U skladu s navedenim, vrijeme provedeno na stručnom osposobljavanju se ne bi ubrajalo u staž u djelatnosti u smislu uvećanja plaće za 0,5 %.

U Tumačenju broj 7 sa sjednice Komisije od 11. prosinca 2013. da bi se radilo o radnom stažu u smislu prava na povećanje plaće u skladu s člankom 50. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 128/17.), trebaju biti ispunjena dva uvjeta: 1. da je to rad za koji su plaćeni doprinosi 2. da se to razdoblje, prema propisima mirovinskog osiguranja, računa u staž osiguranja, neovisno radi li se o radu kod poslodavca ili o samostalnom radu.

Kod stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa plaćeni su doprinosi i razdoblje provedeno na stručnom osposobljavanju se računa u staž osiguranja na osnovi propisa o mirovinskom osiguranju te bi se prema navedenom Tumačenju vrijeme provedeno na stručnom osposobljavanju trebalo računati u staž. Odredbom članka 59. stavka 2. Zakona o radu propisano je da se razdoblje stručnog osposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa ubraja u pripravnički staž i radno iskustvo propisano kao uvjet za rad na poslovima radnog mjesta određenog zanimanja. Također, kod stručnog osposobljavanja za rad se ne radi o radnom odnosu te se zbog navedenog razdoblje provedeno na stručnom osposobljavanju za rad bez zasnivanja radnog odnosa ne smatra radnim stažem.

RADNI STAŽ DO 8. 10. 1991.

Pitanje: Zaposlenik (na radnom mjestu domara) je od 3. rujna 1984. godine do 21. kolovoza 1991. godine radio u Sloveniji. Donio je potvrdu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje na kojoj se taj staž ne vidi, ali se vidi na preslici radne knjižice. S obzirom na to da sam pročitala u Poslovnom edukatoru br. 4/2018. na str. 92. da se radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ uračunava u radni staž zaposlenika u javnim službama ako je ostvaren do 8. 10. 1991. godine (što u mojem slučaju jest), mogu li taj staž uračunati u ukupni staž?

Odgovor: Prema Tumačenju 54/51. od 24. 5. 2013., radni staž ostvaren u bivšim republikama SFRJ uračunava se u radni staž zaposlenika u javnim službama ako je ostvaren do 8. 10. 1991. Dana 8.

77

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

10. 1991. donijeta je i stupila je na snagu Odluka da Republika Hrvatska raskida državno-pravne sveze na temelju kojih je s ostalim republikama i pokrajinama tvorila dosadašnju SFRJ (Narodne novine br. 53/91.), što znači da bi se navedeni staž trebao ubrojiti u ukupni radni staž.

Od 1. srpnja 2013. se upis u radnu knjižicu zamjenjuje elektroničkim vođenjem i razmjenom podataka, ali već izdane radne knjižice ostaju javne isprave. Pojam „e-radna knjižica” odnosi se na određene podatke u elektroničkom obliku, a vezni su uz radno-pravni status osiguranika koji se prikazuju na potvrdama i elektroničkom zapisu. Potvrdom ili elektroničkim zapisom prikazuje se radno-pravni status osiguranika za čiju evidenciju je nadležan Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO).

Radna knjižica je i dalje javna isprava koja se koristi u svrhu dokazivanja podataka koji se u njoj nalaze. U skladu s odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, ako osiguranik smatra da podatci iz potvrde o radno-pravnom statusu, e-radne knjižice, nisu točni i potpuni, ima pravo zahtijevati od Zavoda pribavljanje podataka koji nedostaju, odnosno zatražiti ispravak netočnih podataka.

Prilikom unosa radnog staža u Registar zaposlenih treba uzeti u obzir podatke evidentirane u Potvrdi o podatcima evidentiranim u matičnoj evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i radnika uputiti da u Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje zatraži usklađenje podataka upisanih u radnoj knjižici s podatcima prikazanim u potvrdi ili elektroničkom zapisu o podatcima koji se nalaze u evidenciji Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje. Ako su ispunjene zakonske pretpostavke, HZMO će taj staž evidentirati u elektronski zapis i nakon toga se staž može upisati u ukupni staž radnika.

UTEMELJENJE PRVOG RADNIČKOG VIJEĆA – HODOGRAM

Pitanje: Poštovani, imamo namjeru u školi utemeljiti prvo radničko vijeće. Molimo da nam dostavite kratke upute ili prezentaciju koja je o toj temi bila prikazana na seminaru ranijih godina.

1. Sam postupak utemeljenja RV moraju pokrenuti ili sindikat ili skupina radnika (najmanje 20 % radnika zaposlenih kod poslodavca), a poslodavac nema

ništa s postupkom pokretanja.2. Ovisno o tome tko pokreće postupak utemeljenja

RV, potrebno je popuniti jedan od propisanih obrazaca. Ako postupak pokreće sindikat, onda se popunjava Obrazac 1, a ako ga pokreće skupina radnika, onda Obrazac 2 uz koji se mora popuniti i tablica s popisom imena radnika iz te skupine.

3. Predlagatelj (sindikat ili skupina radnika) je dužan objaviti svoj prijedlog na svim oglasnim mjestima i dostaviti primjerak prijedloga poslodavcu i ostalim sindikatima.

4. Jedina obveza poslodavca, trenutno, postoji samo ako je predlagatelj skupina radnika. Poslodavac toj skupini radnika mora dati podatke o ukupnom broju radnika koje zapošljava kako bi predlagatelj mogao popuniti tablicu - Obrazac 3, koja mora biti uz njihov prijedlog.

5. Već sam Obrazac (1 ili 2) koji se ističe na oglasnim mjestima sadrži obavijest da svaki sindikat i svaka skupina od najmanje dvadeset posto radnika koja namjerava podnijeti listu kandidata za članove radničkog vijeća, mora na skupu radnika odrediti svog predstavnika i njegovog zamjenika u izbornom odboru. (Bilo bi dobro da predlagatelj uz ovaj obrazac istakne i obavijest da svaka skupina radnika (njih 20 %) koja namjerava podnijeti listu kandidata za članove radničkog vijeća, osim imena svog predstavnika za izborni odbor i njegovog zamjenika, mora za skup radnika pripremiti i popis svih tih 20 % radnika i da na tom popisu moraju biti njihova imena, prezimena i potpisi - ovaj dio teksta obrazac ne sadrži pa ga je potrebno objaviti zajedno s obrascem koji se ističe na oglasnim mjestima da bi izbori bili regularni).

6. Predlagatelj saziva skup radnika. To mora biti osoba koja je potpisnik Obrasca 1 ili Obrasca 2, dakle, obrazaca kojima se predlaže utemeljenje radničkog vijeća.

7. Predlagatelj koji će sazvati skup radnika mora se o tome savjetovati s poslodavcem vezano za mjesto i vrijeme gdje će se skup održati. Prilikom odabira mjesta i vremena održavanja mora paziti da se ne šteti redovnom radu. Ovo se savjetovanje odvija na sljedeći način: predlagatelj predlaže poslodavcu da se održi skup radnika xx dana u xx sati na xx mjestu, ako se poslodavac ne slaže s tim prijedlogom mora se u roku od dva dana

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

78

pismeno očitovati predlagatelju i navesti razloge protivljenja. U svakom slučaju, predlagatelj mora s poslodavcem postići dogovor o vremenu i mjestu održavanja skupa radnika.

8. Nakon što su se predlagatelj i poslodavac dogovorili o vremenu i mjestu održavanja skupa radnika, predlagatelj na svim oglasnim mjestima objavljuje odluku o sazivanju skupa radnika koja mora biti objavljena najmanje tri dana prije dana održavanja skupa - Obrazac 4.

9. Potrebno je voditi računa o tome da od dana objave prijedloga za osnivanje radničkog vijeća (Obrazac 2, odnosno Obrazac 3) pa do dana održavanja skupa radnika mora proći najmanje 15 dana.

10. Na skupu radnika vodi se zapisnik - Obrazac 5. Na tom skupu radnika mora biti izabran izborni odbor.

11. Izborni odbor mora imati neparan broj članova, a sastavit će se tako da svaki sindikat i svaka skupina radnika koja namjerava podnijeti listu kandidata, određuje po jednog svog predstavnika i po jednog njegovog zamjenika u izborni odbor. Ako ih je slučajno paran broj, onda sindikat koji ima najviše članova u ustanovi daje još jednog predstavnika i još jednog zamjenika kako bi izborni odbor imao neparan broj članova. Zamjenici nisu članovi izbornog odbora, samo predstavnici sindikata i skupina radnika su članovi izbornog odbora, a zamjenici služe samo kako bi ih mijenjali u slučaju spriječenosti. Na skupu radnika donosi se Odluka o imenovanju izbornog odbora - Obrazac 8, i dostavlja svim članovima izbornog odbora i njihovim zamjenicima

12. Radnici koji su kandidati za članove RV ili kandidati za zamjenike članova RV ne mogu biti predstavnici svog sindikata ili skupine radnika, a niti njihovi zamjenici u izbornom odboru.

13. Kada je izborni odbor imenovan, mora u roku od 5 radnih dana donijeti Odluku o provođenju izbora za prvo radničko vijeće - Obrazac 9. Prije nego što izborni odbor donese odluku o provođenju izbora mora se s poslodavcem dogovoriti o vremenu i mjestu gdje će se glasovati. To savjetovanje s poslodavcem je nužno jer u samoj odluci o provođenju izbora mora biti naznačeno vrijeme i mjesto gdje će se glasovanje odvijati. Na Obrascu 9 navedene su sve upute i

rokovi kojih se sindikati i skupine radnika koji se planiraju kandidirati moraju pridržavati.

14. U slučaju da se da posluje na više lokacija, izborni odbor mora imenovati biračke odbore - Obrazac 10, a za imenovanje biračkih odbora primjenjuju se ista pravila kao pod točkom 11 i 12.

15. Izborni odbor, nakon imenovanja, mora utvrditi i listu radnika koji imaju biračko pravo, a ako se glasuje na dva ili više biračkih mjesta, i izvode iz toga popisa za svako od biračkih mjesta. Da bi izborni odbor to mogao utvrditi, mora od poslodavca zatražiti popis radnika - Obrazac 13.

16. Poslodavac je dužan u roku od tri radna dana od dana primitka zahtjeva predsjednika izbornog odbora, dostaviti mu odvojeno popis radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa i koji su članovi njegovih upravnih i nadzornih tijela ili su članovi njihovih obitelji ili su ovlašteni zastupati ga u odnosu na kod njega zaposlene radnike te popis ostalih radnika koji su u radnom odnosu na dan izrade popisa. Taj popis mora sadržavati redne brojeve, imena i prezimena radnika po abecednom redu prezimena i njihov OIB. U slučaju više biračkih mjesta, poslodavac je dužan dostaviti popise radnika za svako od biračkih mjesta.

17. Poslodavac je dužan osigurati materijalno-tehničke uvjete i omogućiti nesmetano glasovanje za izbor radničkog vijeća u vrijeme i na biračkim mjestima koje je odredio izborni odbor. Također, poslodavac snosi sve troškove izbora.

18. Nakon što izborni odbor dobije popis birača iz točke 16, dužan je u roku od tri radna dana utvrditi i na svim oglasnim mjestima poslodavca objaviti popis birača - Obrazac 14, a ako se glasuje na dva ili više biračkih mjesta, dužan je na oglasnom mjestu toga biračkog mjesta objaviti i popis birača toga biračkog mjesta - Obrazac 15. U popisu moraju biti naznačeni birači kojima je izborni odbor omogućio glasovanje putem pošte.

19. Ako nakon objave popisa birača dođe do neke promjene (novo zapošljavanje, netko odlazi u mirovinu, dobiva ili daje otkaz itd.) poslodavac je dužan o tome obavijestiti izborni odbor u roku od 2 radna dana.

20. Kad izborni odbor donese i objavi odluku o održavanju izbora, sindikati i skupine radnika moraju, u roku od pet radnih dana, predati svoje

79

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

liste kandidata za članove RV i njihove zamjenike (točka 13).

21. Na listi kandidata koju predaje sindikat ili skupina radnika mora biti predloženo onoliko radnika koliko će članova imati to vijeće i najmanje isti broj njihovih zamjenika - Obrazac 11. Uz listu kandidata mora biti i njihov pisani pristanak koji se predaje izbornom odboru s listom kandidata – Obrazac 12.

22. Izborni odbor izrađuje glasačke listiće, ovisno o tome bira li se jedan član radničkog vijeća - Obrazac 17, ili tri ili više članova radničkog vijeća - Obrazac 16.

23. Ako se glasovalo na više mjesta, birački odbor sastavlja zapisnik biračkog odbora - Obrazac 18.

24. Nakon provedenog glasovanja izborni odbor sastavlja zapisnik o prethodnim rezultatima izbora za radničko vijeće - Obrazac 19, koji mora tijekom tri radna dana biti objavljen na svim oglasnim mjestima poslodavca, a primjerak zapisnika mora se dostaviti poslodavcu, sindikatima koji su podnijeli liste kandidata za radničko vijeće

te nositeljima liste kandidata za radničko vijeće podnesene od skupine radnika. Na samom je Obrascu istaknuto tko i u kojem roku izbornom odboru može podnijeti pisanu prijavu o nepravilnostima izbornog postupka, odnosno pisani prigovor na utvrđeni rezultat izbora.

25. Izborni odbor sastavlja zapisnik o konačnim rezultatima izbora za radničko vijeće - Obrazac 20, koji mora biti objavljen tijekom tri radna dana na oglasnoj ploči poslodavca i dostavlja se poslodavcu, sindikatima koji su podnijeli liste kandidata za radničko vijeće te nositeljima liste kandidata za RV podnesene od skupine radnika.

26. Izborno razdoblje od četiri godine izabranom članu odnosno članovima radničkog vijeća traje od datuma objave konačno utvrđenih rezultata izbora.

Pravilnik o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine br. 3/2016.) i Pravilnik o izmjenama Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća (Narodne novine br. 52/2017).

Svim čitateljima,članovima Udruge tajnika i računovođa

u školstvu, suradnicima i prijateljimaželimo blagoslovljene božićne blagdanete sretnu i uspješnu novu 2019. godinu

* * *

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

80

Pitali ste, odgovaramo!

Pitali ste, odgovaramo - Zdenka Čukelj

prof.Zdenka Čukelj

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Zdenki Čukelj na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

ZADUŽENJA

Pitanje: Može li učitelj predmetne nastave biti zadužen poslovima razrednika u dvije škole?

Odgovor: Može, ali valja imati na umu zahtjevne obveze razrednika, osobito vezano uz suradnju s učenicima i roditeljima.

Pitanje: Što učiniti kada se ravnatelj škole učitelja koji radi u dvije škole ne zadužuje dodatnom, dopunskom nastavom ni izvannastavnim aktivnostima te sa zaduženjem od 20 sati redovite nastave već 3 godine ne ostvaruje pravo na puno radno vrijeme?

Odgovor: U skladu s odredbom članka 13. stavka 9. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine br. 34/2014., 40/2014. – ispr. i 103/2014.) ravnatelji škola su dužni zajednički uskladiti rješenja o tjednim zaduženjima učitelja koji rade u više škola. U slučaju da zaduženje nije u skladu s propisanim, učitelj se može obratiti s upitom Ministarstvu.

Pitanje: Može li dodatna nastava Likovne kulture biti organizirana za učenike razredne nastave?

Odgovor: Dodatni rad je poseban oblik nastave namijenjene darovitim učenicima koji u određenom nastavnom predmetu ostvaruju natprosječne rezultate ili pokazuju poseban interes za određeni nastavni predmet te je škola dužna organizirati dodatni rad u koji se učenik uključuje na temelju vlastite odluke.

Kako se ovdje radi o nastavi Likovne kulture, dodatni rad iz navodnoga predmeta moguće je organizirati, ali uz uvjet da drugim učenicima iz

razrednog odjela može ponuditi uključivanje u dodatni iz drugih predmeta. To je moguće samo ako više učitelja/ica razredne nastave izvodi dodatni rad iz različitih nastavnih predmeta tako da se u njega mogu uključiti učenici bilo kojeg razreda i razrednog odjela ili u slučaju da učitelj/ica Likovne kulture izvodi dodatni rad u kojeg će biti uključeni učenici razredne i predmetne nastave.

Pitanje: Koliko je sati stručni suradnik dužan provesti u školi?

Odgovor: U skladu s odredbom članka 23. stavka 2. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi (Narodne novine br. 34/2014., 40/2014. – ispr. i 103/2014.) stručnim suradnicima (pedagogu, knjižničaru, psihologu i stručnom suradniku edukacijsko-rehabilitacijskog profila), posao se raspoređuje na šestosatni dnevni rad u školi (sat po 60 minuta) od čega 25 sati obavljaju poslove neposrednoga pedagoškog rada, a ostale poslove obavljaju u sklopu satnice do 40–satnog tjednog radnog vremena.

Pitanje: Učitelj glazbene kulture zadužen je s 18 sati nastave i 2 sata razredništva. Može li se vođenjem zbora zadužiti s 2 sata prekovremenoga rada?

Odgovor: Ne. Prekovremeno zaduženje može biti samo za izvođenje redovite i/ili izborne nastave i razredništvo, pri čemu učitelj ima pravo i na pripreme za redovitu i/ili izbornu nastavu. Dakle, učitelj se ne može zadužiti prekovremenim radom za ostale poslove koje može obavljati sukladno članku 13. stavka 7. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju učitelj glazbene kulture redovitom

81

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

Pitali ste, odgovaramo - Zdenka Čukelj

nastavom zadužen s 20 sati, zborom može biti zadužen u izvannastavnim aktivnostima s dva sata.

Pitanje: Ima li učitelj pripravnik, koji radi samo u osnovnoj školi, pravo na umanjenje od 2 sata neposrednog odgojno-obrazovnog rada do polaganja stručnog ispita kao što to ima nastavnik u srednjoj školi?

Odgovor: Ne, jer navedena mogućnost nije propisana Pravilnikom o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi.

Pitanje: Može li učitelj predmetne nastave u maloj otočnoj školi imati puno radno vrijeme s manje sati

redovite nastave od propisanog minimalnog broja sati?

Odgovor: Navedena mogućnost u ovom trenutku ne postoji jer se od školske godine 2014./2015. više se ne primjenjuje odredba članka 40. stavka 4. Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi prema kojoj su učitelji predmetne nastave u malim otočnim, planinskim i seoskim školama, a koji nisu mogli biti zaduženi prema odredbama stavka 2. i 3. članka 40. mogli ostvariti pravo na puno radno vrijeme i s manje sati redovite nastave uz posebno odobrenje Ministarstva.

Posjetite nas na www.kovacic-konzalting.com i pročitajte sve što Vas zanima. Imate široku lepezu ponuda.

Web stranica otvorena je za sve korisnike do kraja 2018. godine (do 31. 12. 2018.). Od 1. 1. 2019. godine će istu moći pregledavati samo korisnici - pretplatnici određenih paketa

koji će dobiti korisničko ime i lozinku.OD 1. 1. 2019. GODINE U PONUDI SU TRI PAKETA.

Video prezentacije na zadanu temu u paketu "Kava s Elom Kovačić" moći će pogledati i poslušati samo pretplaćeni korisnici koji će dobiti korisničko ime i lozinku za video.

Ostale će materijale sa stranice moći vidjeti svi oni koji su pretplatnici časopisa, a tu ih čekaju:~ ONLINE IZDANJA raznih priručnika (kao što su: Materijalna prava zaposlenih u osnovnim i srednjim školama prema TKU i granskim kolektivnim ugovorima), razni aktualni članci (kao npr. Postupak nabave računalne opreme za potrebe škola) ~ SAMBOL CONSULTING - kutak za osobni i profesionalni razvoj~ PREDLOŠCI - npr. Izjava zaposlenika o troškovima prijevoza, Izjava o bonusu za osnovne škole, Obrazac Plana nabave, Pravilnik o evidenciji radnog vremena, Prekovremeni rad - zamjene, Prigovor na privremeno rješenje u posebnom postupku, Službena putovanja u inozemstvu, TKU ~ SEMINARI - prezentacije ~ GDPR - Izjava o povjerljivosti, Obrazac za privolu, Odluka o imenovanju službenika za zaštitu osobnih podataka, Odluka o imenovanju osoba odgovornih za obradu osobnih podataka, Pravilnik o zaštiti osobnih podataka, Privola za prikupljanje osobnih podataka itd.~ PROPISI - Zakoni ~ OPĆI AKTI ŠKOLA - novi ogledni primjerak statuta, Pravilnika o zapošljavanju

i još mnogo toga što će Vam omogućiti i olakšati svakodnevni rad u školi.

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

82

Pitali ste, odgovaramo!Tanja Malinac

dipl. oec.

POSEBNI UVJETI RADA

Pitanje: Ima li zaposlenica, sukladno čl. 21. st. 7. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama, pravo na uvećanje osnovne plaće u visini od 5 % osnovice ako živi u Sesvetama, radi u Zaboku, a ukupna udaljenost od Sesveta do Zaboka u oba smjera je 107,52 km? Zaposlenica na posao dolazi osobnim automobilom jer joj javni prijevoz ne odgovara.

Odgovor: Sukladno članku 21. stavku 7. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama (Narodne novine br. 51/18. – dalje u tekstu: GKU-u za SŠ) zaposlenici koji rade u školama do kojih, jer nemaju drugih mogućnosti, u osobnoj organizaciji moraju prijeći najmanje 100 kilometara u oba smjera u jednom danu, ostvaruju pravo na uvećanje osnovne plaće u visini od 5 % osnovice za obračun plaće u javnim službama. Vezano uz ovo pravo zaposlenika moram napomenuti da se radi o odredbi GKU-a za SŠ o kojoj nadležno Povjerenstvo za tumačenje istog još nije zauzelo svoj stav. U međuvremenu, dok nadležno Povjerenstvo ne zauzme svoj stav, mišljenja sam kako zaposlenica u konkretnom primjeru ne ostvaruje pravo na navedeni dodatak na plaću jer na liniji na kojoj putuje postoji organizirani javni prijevoz iako joj isti ne omogućuje pravovremeni dolazak na posao i odlazak s posla pa na posao putuje osobnim automobilom. Dakle, smatram da ovaj dodatak na plaću nije vezan uz pravovremeni dolazak na posao ili odlazak s posla već je važno utvrditi postoji li ili ne linija javnog prijevoza na relaciji na kojoj zaposlenica putuje na posao.

Pitanje: Nastavnik u srednjoj školi radi u kombiniranom razrednom odjelu s 4 razreda. Ostvaruje li on pravo na dodatak na plaću za rad u

kombiniranom razrednom odjelu za održane sate u takvom odjelu?

Odgovor: Nastavnik koji radi u kombiniranom razrednom odjelu ne ostvaruje pravo na dodatak na plaću za rad u kombiniranom razrednom odjelu jer takav dodatak nije ugovoren GKU-om za SŠ.

Pitanje: Koji dodatak na plaću ostvaruje odgajatelj ako u odgojno-obrazovnoj skupini u učeničkom domu ima 2 učenika s teškoćama u razvoju, a ukupan broj učenika u skupini je 17?

Odgovor: Odgajatelji mogu raditi u odgojnoj skupini u učeničkom domu s učenicima s teškoćama u razvoju koji pohađaju redovite programe uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke (tzv. prilagođeni program). Znači, učenici moraju posjedovati rješenje o primjerenom programu obrazovanja – redovitom programu uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke. U tom slučaju naknada za rad odgajatelja obračunava se tako da se za svaki prilagođeni program vrijednost održanog sata odgojno-obrazovnog rada s tom odgojnom skupinom uveća za 7 %.

Pitanje: Nastavnica srednje škole radi u razrednim odjelima s učenicima po prilagođenom programu. Kako priznati sate odrađene u tim razrednim odjelima ako ima:

1. razred – 1 učenik – 3 sata2. razred – 2 učenika – 4 sata3. razred – 4 učenika – 2 sata4. razred – 2 učenika – 2 sata

Koji postotak uvećanja primijeniti? Koju šifru koristiti u COP-u?

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Tanji Malinec na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Seminar UTIRUŠ-a – Poreč, 26. listopada 2018. godine - Tanja Malinec

83

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

Seminar UTIRUŠ-a – Poreč, 26. listopada 2018. godine - Tanja Malinec

Odgovor: Kada nastavnik izvodi nastavu s učenicima s teškoćama u razvoju po redovnim programima uz prilagodbu sadržaja i individualizirane postupke, nastavniku pripada dodatak na plaću od 7 % za svaki prilagođeni program po održanom satu redovite nastave. To u konačnici znači da nastavnik može ostvariti pravo na 7 %, 14 % ili 21 % dodatka na plaću za rad s učenicima po prilagođenom programu jer najveći broj prilagođenih programa može biti tri. Mišljenja sam da je za ostvarivanje navedenog prava potrebno utvrditi koliki broj prilagođenih programa je nastavnik izradio po pojedinom razrednom odjelu tj. za svaki razredni odjel posebno, a konkretno u ovom primjeru to bi značilo sljedeće:

1. razred – 1 učenik po prilagođenom programu, održana 3 sata nastave – nastavnica ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 7 % za održana 3 sata redovite nastave jer je u obvezi izraditi jedan prilagođeni program budući da je u razredni odjel integriran jedan učenik koji nastavu pohađa po prilagođenom programu.

2. razred – 2 učenika po prilagođenom programu, održana 4 sata nastave – nastavnica ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 14 % za održana 4 sata redovite nastave, pod pretpostavkom da je za svakog učenika izradila poseban prilagođeni program.

3. razred – 4 učenika po prilagođenom programu, održana 2 sata nastave – nastavnica ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 21 % za održana 2 sata redovite nastave. Iako su u razredni odjel integrirana 4 učenika koji nastavu pohađaju po prilagođenom programu, nastavnica maksimalno može ostvariti dodatak od 21 % jer je propisano da broj prilagođenih programa može biti najviše tri. Pritom je važno utvrditi je li nastavnica izradila tri različita prilagođena programa.

4. razred – 2 učenika po prilagođenom programu, održana 2 sata nastave – nastavnica ostvaruje pravo na dodatak na plaću od 14 % za održana 2 sata redovite nastave, pod pretpostavkom da je za svakog učenika izradila poseban prilagođeni program.

Što se tiče obračuna navedenog dodataka na plaću, u COP-u su implementirane tri šifre:

• 10562 – dodatak za rad nastavnika po 1

prilagođenom programu• 10564 – dodatak za rad nastavnika po 2

prilagođena programa• 10566 – dodatak za rad nastavnika po 3

prilagođena programaKonkretno u ovom primjeru, za obračun navedenog

dodatka u COP-u potrebno je koristiti sve tri šifre.

Pitanje: Ako nastavnik radi na puno radno vrijeme i dodaju mu se sati nastave u kući, obračunavaju li mu se ti sati nastave u kući kao prekovremeni sati? Dodaje li se onda na te prekovremene sate dodatak od 21 % jer izvodi nastavu u kući učenika?

Odgovor: Ako se nastavnika koji radi na puno radno vrijeme zaduži satima nastave u kući učenika, to su za njega prekovremeni sati jer je količina njegovog radnog vremena u tom slučaju veća od ugovorene. Dakle, sati nastave u kući nisu predviđeni njegovim Ugovorom o radu, kao ni Odlukom o tjednom zaduženju. Budući da se radi o prekovremenim nastavnim satima, nastavniku se vrijednost prekovremenog nastavnog sata obračunava tako da se vrijednost održanog prekovremenog nastavnog sata, sukladno tjednom zaduženju, uveća za vrijednost stručno-metodičke pripreme, a potom sve uveća za 50 %. Novim GKU-om za SŠ ugovoren je novi posebni uvjet rada nastavnika koji po nalogu poslodavca, a temeljem odobrenja nadležnog ministarstva izvodi nastavu u kući učenika. Navedeni rad nastavnika obračunava se tako da se vrijednost održanog sata neposredne nastave u kući uveća za 21 %. Proizlazi da nastavnik koji radi na puno radno vrijeme, a nastavu u kući učenika izvodi u prekovremenom radu, pored isplate prekovremenih sati ostvaruje pravo i na dodatak od 21 % jer radi u posebnim uvjetima - izvodi nastavu u kući učenika. Međutim, dodatak na plaću od 21 % obračunava se na održane redovne sate neposredne nastave u kući, dakle ne dodaje se uvećanje dodatka od 21 % na prekovremene sate.

Pitanje: Učitelj edukacijski rehabilitator (osnovna škola) održava nastavu za 7 učenika s djelomičnom integracijom. Učitelj edukacijski rehabilitator održava sate Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva, a ostale predmete učenici imaju u redovitom razrednom odjelu. Koji dodatak na plaću ostvaruje učitelj edukacijski rehabilitator?

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

84

Odgovor: Ako učitelj radi u posebnom razrednom odjelu ili odgojno-obrazovnoj skupini, ali po posebnom programu uz individualizirane postupke iz svih nastavnih predmeta, ostvaruje pravo na dodatak na osnovnu plaću od 17 % i to za ukupan neposredan odgojno-obrazovni rad. U takvom posebnom razrednom odjelu učitelji edukacijski rehabilitatori izvode nastavu samo po posebnom programu i samo za učenike s teškoćama u razvoju. U primjeni navedenog dodatka pojavile su se dvojbe ostvaruju li na isti pravo i učitelji edukacijski rehabilitatori koji izvode nastavu s učenicima koji su djelomično integrirani (oni učenici koji pojedine predmete slušaju u posebnom razrednom odjelu i nastavu s njima izvode učitelji edukacijski rehabilitatori, a ostale predmete slušaju u redovitom razrednom odjelu (nastavu s njima izvode učitelji razredne ili predmetne nastave). Tu dilemu je Povjerenstvo za tumačenje kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama otklonilo donošenjem Tumačenja br. 1/18. kojim je zauzelo stav da pravo na dodatak od 17 % ostvaruju i učitelji edukacijski rehabilitatori koji rade s učenicima koji su djelomično integrirani iz razloga jer rade u posebnom razrednom odjelu po posebnom programu iz svih nastavnih predmeta koji se provode u takvom odjelu.

Pitanje: Tko od učitelja predmetne nastave ima pravo na dodatak po prilagođenom programu od 7 %, 14 % ili 21 % (Glazbena, Likovna, Tjelesno-zdravstvena, Tehnička kultura)?

Odgovor: Ako učenik posjeduje rješenje po redovitom programu uz prilagodbu sadržaja (rješenje o prilagođenom programu) u kojem se ne precizira za koje predmete je potrebno izraditi prilagođeni program za učenika, smatra se da je prilagođeni program potrebno izraditi za sve predmete – i odgojne i obrazovne.

NAKNADA ZA TROŠAK PRIJEVOZA

Pitanje: Je li ravnatelj dužan isplatiti radniku, koji je izjavom o prijevozu tražio isplatu mjesečne karte, a radno vrijeme (nastava – neposredni odgojno-obrazovni rad) nije u skladu s voznim redom javnog prijevoza (čekanje duže od 45 minuta), iznos mjesečne karte ili 1,00 kn po kilometru? Mora li ravnatelj provjeravati izjave o prijevozu u kojima radnici

zaokružuju povoljnije tvrdnju, bez obzira na odredbu TKU-a koja govori da javni prijevoz mora omogućiti redovni dolazak na radno mjesto? Radnici to rade da bi ostvarili veći iznos za troškove prijevoza.

Odgovor: Sukladno članku 66. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (Narodne novine br. 128/17.) organiziranim javnim prijevozom smatra se prijevoz koji zaposleniku omogućuje redoviti dolazak na posao i odlazak s posla. Nadalje, redoviti dolazak na posao i povratak s posla osigurava onaj javni prijevoznik kod kojeg je vozni red tako da vrijeme čekanja od dolaska u mjesto rada do početka radnog vremena zaposlenika te vrijeme čekanja od završetka radnog vremena do polaska redovite linije prema prebivalištu odnosno boravištu zaposlenika ne prelazi 45 minuta, a u slučaju potrebe za presjedanjem, vrijeme čekanja između dvije linije javnog prijevoza ne smije biti duže od 30 minuta. Slijedom svega navedenog, u slučaju kada javni prijevoz nije organiziran tj. javni prijevoz ne omogućuje zaposleniku redoviti dolazak na posao i povratak s posla, zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu troškova prijevoza u visini od 1,00 kn po prijeđenom kilometru. Dakle, takvom se zaposleniku ne može odobriti isplata iznosa mjesečne karte javnog prijevoza.

Ako je zaposlenik na izjavi o prijevozu izjavio da mu je javni prijevoz organiziran te mu sukladno tome pripada pravo na isplatu naknade troškova prijevoza u visini iznosa mjesečne karte, a postoji sumnja da je zaposlenik u izjavi o prijevozu neistinito popunio podatke, stava sam da je školska ustanova kao poslodavac, a ravnatelj škole kao odgovorna osoba dužan provjeriti ima li zaposlenik organizirani ili neorganizirani javni prijevoz za dolazak na posao i odlazak s posla. Također, od zaposlenika se može zatražiti da dokaže da je javni prijevoz organiziran tako da mu isti omogućuje redoviti dolazak na posao i odlazak s posla, a kao dokaz se od zaposlenika može zatražiti vozni red javnog prijevoza kao i njegov raspored radnog vremena.

Pitanje: Koliko iznosi naknada za prijevoz ako se isplaćuje u gotovini? Isplaćuje li se 290 ili 316 kn? Godišnja karta iznosi 3.480,00 kn.

Odgovor: Kada je javni prijevoz organiziran, ali zaposlenik isti ne koristi, zaposlenik ostvaruje pravo na

85

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

naknadu troškova prijevoza u visini 1/12 cijene godišnje karte ako postoji mogućnost kupnje godišnje karte. U tom slučaju zaposleniku se isplaćuje iznos od 290 kn (1/12 godišnje karte). U slučaju da ne postoji mogućnost kupnje godišnje karte, tada zaposleniku pripada iznos u visini mjesečne karte ili iznos pojedinačne karte ako ne postoji mogućnost kupnje ni godišnje ni mjesečne karte.

Pitanje: Zaposlenica ima pravo na međumjesni prijevoz. Ne kupuje mjesečnu kartu nego ostvaruje pravo na isplatu gotovine u visini cijene mjesečne karte jer koristi vlastiti automobil. Ako je izostala s posla zbog bolovanja tri ili više dana tijekom mjeseca

koji nisu u kontinuitetu, ostvaruje li u tom slučaju zaposlenica ostvaruje pravo na umanjenje naknade sukladno broju dana koja nije bila na poslu?

Odgovor: Zaposlenici se naknada troškova prijevoza neće isplatiti za dane privremene spriječenosti za rad (bolovanja) ako je s posla izostala više od dva dana uzastopce. Mišljenja sam da u slučajevima kada zaposlenik izostane s posla više od dva dana, ali ti dani nisu izostanci u kontinuitetu, zaposleniku se naknada za prijevoz ne treba umanjivati. Da bi se zaposleniku umanjio iznos naknade za trošak prijevoza smatram da izostanak s posla treba biti više od dva dana uzastopce.

* * *

Svim članovima Udruge tajnika i računovođa u školstvu

blagoslovljen Božić tesretnu i uspješnu novu 2019. godinu

želi Udruga tajnika i računovođa u školstvu!

* * *

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

86

Pitanja i odgovori s jesenskog seminara održanog u Poreču u organizaciji UTIRUŠ-a i Poslovnog edukatora - Marija Zuber

dr. sc. Marija Zuber

Pitali ste, odgovaramo!

PITANJA I ODGOVORI S JESENSKOG SEMINARA ODRŽANOG U POREČU U ORGANIZACIJI UTIRUŠ-a I POSLOVNOG EDUKATORA

Pitanje: Kako ispravno obračunati naknadu plaće za godišnji odmor radniku koji ostvaruje pravo na uvećanje plaće za 4 %?

Odgovor: Dodatak od 4 % je dio mjesečne plaće radnika koji ima pravo na umanjenje nastavne norme, a u određenoj školskoj godini se nije izjasnio koristiti to pravo. U zamjenu za nekorištenje prava na umanjenje nastavne norme, radnik ima za cijelu školsku godinu pravo na dodatak na plaću od 4 %, tj. pravo na dodatak ostvaruje za razdoblje od 1. rujna do 31. kolovoza sljedeće kalendarske godine.

U razdobljima kada ne radi iz zakonom opravdanih razloga, radnik nema pravo na plaću, nego pravo na naknadu plaće (godišnji odmor, bolovanje, plaćeni dopust i dr.). Visina nakade plaće određuje se od prosječne plaće koju je radnik ostvarivao u razdoblju prije nastupa okolnosti zbog koji nema obvezu rada ili u visini plaće koju bi ostvario da radi. Tako npr. naknada plaće za godišnji odmor ne može biti manja od prosječne plaće ostvarene u prethodna tri mjeseca, a u taj se prosjek uključuje i dodatak od 4 % pa radnik posredno, preko izračunavanja prosječne plaće, prima naknadu plaće u koju je uključen dodatak od 4 %. Ako se prema izvorima radnog prava koji obvezuju poslodavca naknada plaće određuje u visini plaće koju bi radnik ostvario da radi, mora uključivati i dodatak od 4 %.

Pitanje: Profesorica je operirala glasnice i liječnik je predložio da pokrene postupak priznavanja profesionalnog oboljenja. Tko pokreće taj postupak i koje su obveze i prava radnika i škole u slučaju priznavanja profesionalnog oboljenja? Hoće li radnica, u slučaju priznavanja profesionalnog oboljenja, imati

za razdoblje bolovanja zbog operacije glasnica pravo na naknadu za bolovanje u 100 % iznosu?

Odgovor: Lista profesionalnih bolesti i poslova na kojima se te bolesti javljaju te uvjeti pod kojima se nastalo oboljenje smatra profesionalnom bolesti propisani su Zakonom o listi profesionalnih bolesti (Narodne novine br. 162/98. i 107/07.). Postupak priznavanja profesionalnog oboljenja u pravilu pokreće poslodavac dostavljanjem tiskanice Prijava o profesionalnoj bolesti (Tiskanica PO, dostupna je na stranicama HZZO-a) Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje. Tiskanicu PO treba podnijeti regionalnom uredu, odnosno područnoj službi HZZO-a  nadležnoj prema prebivalištu odnosno boravištu radnika, a može se podnijeti i regionalnom uredu odnosno područnoj službi HZZO-a prema sjedištu poslodavca.  Ako poslodavac ne podnese prijavu o profesionalnoj bolesti, prijavu je obvezan podnijeti radnikov izabrani liječnik prema zahtjevu radnika ili liječnika specijaliste. Zahtjev za priznavanje profesionalne bolesti može podnijeti i sam radnik. Rok za podnošenje prijave o profesionalnoj bolesti, odnosno zahtjeva, je 8 dana od dana kada je radnik primio zdravstvenu ispravu kojom joj je dijagnosticirana profesionalna bolest, a najkasnije u roku tri godine.

Ako se nakon provedenog postupka od strane HZZO-a utvrdi da se radi o profesionalnoj bolesti, radniku se retroaktivno za razdoblje bolovanja zbog liječenja od profesionalnog oboljenja priznaje naknada u visini 100 % prosječne plaće koja mu je isplaćena u šest mjeseci koje prethode početku bolovanja. U tom je slučaju poslodavac obvezan ispraviti obračun naknade za bolovanje jer naknada od prvoga dana bolovanja tereti sredstva HZZO-a, radniku isplatiti razliku naknade i ispraviti podnijete obrasce JOPPD.

Pitanje: Radniku za vrijeme bolovanja umre član uže obitelji. Mora li radnik prekinuti bolovanje da bi

87

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

koristio pravo na plaćeni dopust ili plaćeni dopust može koristiti nakon bolovanja?

Odgovor: Radnik ne odlučuje o prekidu bolovanja, o tome odlučuje ovlašteni liječnik. Mišljenja sam da se na radnika zatečenog na bolovanje ne odnosi čl. 43. st. 3. TKU-a za javne službe koji regulira pravo radnika koji je u trenutku smrti člana uže obitelji zatečen na godišnjem odmoru pa mora prekinuti godišnji odmor da bi koristio pravo na plaćeni dopust. Radnik zatečen na bolovanju može se s poslodavcem dogovoriti da pravo na plaćeni dopust za smrt člana uže obitelji koristi kasnije, nakon prekida bolovanja.

Pitanje: U slučaju smrti radnika, koje su obveze poslodavca vezano za isplatu materijalnih prava?

Odgovor: U slučaju smrti radnika poslodavac je obvezan radnikovoj obitelji isplatiti pomoć za bolovanje u visini dvije proračunske osnovice, tj. 6.652,00 kn (2 x 3.326,00 kn). Taj je primitak u ukupnoj svoti neoporeziv i u obrascu JOPPD se iskazuje kao primitak jednog ili više članova obitelji kojima je isplaćen. Neoporeziva pomoć se može isplatiti u gotovu novcu.

Uz to, poslodavac je dužan radnikovim nasljednicima isplatiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor u visini naknade plaće na koju bi pokojni radnik imao pravo da je koristio godišnji odmor. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor se isplaćuje kao bruto primitak, tako da se doprinosi obračunavaju u ime i za račun pokojnog radnika, a porez na dohodak je obveza nasljednika. Isplata se iskazuje u obrascu JOPPD u dva retka, u jednom retku osnovica i obvezni doprinosi na ime pokojnog radnika, a u drugom retku primitak i porezna obveza nasljednika. Ako ima više od jednog nasljednika među kojima se dijeli naslijeđena imovina, podatci se iskazuju u više redaka, za svakog nasljednika u zasebnom retku. Naknada za neiskorišteni godišnji odmor nasljedniku se obvezno doznačuje na tekući li žiro-račun, nije dozvoljena isplata u gotovu novcu.

Pitanje: Ima li radnik pravo na pomoć za smrt očuha?

Odgovor: Prema čl. 61. TKU-a za javne službe, radnik ima pravo na pomoć u visini 1 proračunske osnovice u slučaju smrti supružnika, izvanbračnog druga ili životnog partnera, djeteta i roditelja. Očusi i

maćehe nisu navedeni pa radnik nema pravo na pomoć za smrt očuha.

Pitanje: Ako je radniku za službeno putovanje odobrena upotreba privatnog automobila, ali uz naknadu do visine cijene autobusne karte, unosi li se taj trošak prijevoza u obrazac JOPPD?

Odgovor: Da, treba ga iskazati u obrascu JOPPD. Radniku je odobreno korištenje privatnog automobila za odlazak na službeni put, ali uz naknadu do visine cijene prijevoza autobusom. Radniku se ne nadoknađuje trošak autobusne karte, već mu se isplaćuje naknada za korištenje privatnog automobila, a taj se primitak iskazuje u obrascu JOPPD uz korištenje šifre 17 (šifra pod 15.1. na stranici B obrasca JOPPD). Ako se ne radi o službenom putovanju, već je radniku za druge službene potrebe odobreno korištenje privatnog automobila u službene svrhe, primitak po toj osnovi iskazuje se u obrascu JOPPD uz korištenje šifre 18.

Pitanje: Radnica je otišla u mirovinu s danom 31. kolovoza 2018., nakon 35 godina radnog staža u školi. Ima li pravo na povlaštenu otpremninu?

Odgovor: Ne, nema. Ova radnica ima pravo na otpremninu za odlazak u mirovinu u visini tri proračunske osnovice, tj. 9.978,00 kn (3 x 3.326,00 kn). Pravo na povlaštenu otpremninu imaju radnici kojima je otkazan ugovor o radu zbog poslovno ili osobno uvjetovanih razloga, a proveli su najmanje 30 godina rada u javnim službama.

Pitanje: Radnica je počela raditi u siječnju 2018. godine, s polovinom radnog vremena i to joj je bilo prvo zaposlenje. Od 1. rujna 2019. radi s punim radnim vremenom. Ima li poslodavac i dalje pravo na oslobođenje od doprinosa na plaću za radnika koji se prvi put zapošljava?

Odgovor: Zaključujem da se radilo o neprekidnom radnom odnosu, najprije s polovinom, a zatim s punim radnim vremenom. Unatoč promjeni fonda tjednog radnog vremena, ova osoba zadržava status radnika koji se prvi put zaposlio i poslodavac ima pravo koristiti oslobođenje od doprinosa na plaću sve dok ne protekne godina dana od početka zaposlenja.

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

88

Pitanje: Kada radnik zaposlen u školi ostvaruje pravo na pomoć za invalidnost?

Odgovor: Prema čl. 62. TKU-a za javne službe, zaposlenik ima u slučaju nastanka njegove invalidnosti i invalidnosti njegove malodobne djece ili supružnika pravo na pomoć u visini jedne proračunske osnovice. To se pravo ostvaruje samo jednom, onda kada je postalo konačno rješenje nadležnog tijela kojim je utvrđen nastanak invalidnosti. Pri tome u rješenju mora biti navedeno da je kod osobe nastala invalidnost. Naime, invalidnost i tjelesno oštećenje nisu sinonimi, a za ostvarivanje prava na pomoć nužno je rješenje kojim je u provedenom postupku od strane ovlaštenog tijela utvrđena invalidnost.

Pitanje: TKU-om za javne službe i granskim kolektivnim ugovorima propisano je pravo radnika na sistematski pregled koji se mora obavljati u zdravstvenim ustanovama iz mreže javne zdravstvene zaštite prema mjestu rada. Smije li škola ugovoriti obavljanje sistematskog pregleda u nekoj do privatnih poliklinika?

Odgovor: Škola je dužna organizirati radnicima ostvarivanje prava na sistematski pregled u rokovima propisanima TKU-om za javne službe i granskim kolektivnim ugovorom isključivo u zdravstvenoj ustanovi koja je uključena u mrežu javne zdravstvene zaštite. To može biti i u privatnoj poliklinici ako je privatna poliklinika na temelju ugovora s HZZO-om uključena u taj sustav.

Pitanje: Radnica želi koristiti pravo na roditeljski dopust tako da radi s polovinom punog radnog vremena. Je li joj ravnatelj dužan dati suglasnost za korištenje toga prava? Može li odbiti zahtjev radnice?

Odgovor: Prema čl. 47. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama (Narodne novine br. 85/08. – 59/17.) radnica koja namjerava mijenjati način korištenja prava ili ponovno uspostaviti neiskorišteno pripadajuće pravo na vremenske potpore po osnovi roditeljstva, mora poslodavcu najaviti svoju namjeru 30 dana ranije. Na pisanu obavijest radnice, poslodavac je dužan očitovati se u pisanoj formi. Poslodavac ne može zabraniti najavljenu promjenu načina korištenja prava, ali može prolongirati početak njegova korištenja i odgoditi ga maksimalno za 30 dana.

Pitanje: Može li se jubilarna nagrada isplatiti na zaštićeni račun?

Odgovor: Prema Ovršnom zakonu (Narodne novine br. 112/12. – 73/17.) nije dozvoljeno jubilarnu nagradu isplatiti na tekući račun zaštićen od ovrhe koja se provodi na novčanim sredstvima radnika. To se jednako odnosi na neoporezivi i na oporezivi dio jubilarne nagrade. Prema propisima kojima se uređuje oporezivanje dohotka dozvoljeno je neoporezivi dio jubilarne nagrade radniku isplatiti u gotovu novcu (čl. 92. Pravilnika o porezu na dohodak, Narodne novine br. 10/17. i 128/17.).

Pitanje: Radnica je većinu razdoblja na bolovanju. Početkom 2018. ostvarila je pomoć za bolovanje duže od 90 dana i sad je opet na bolovanju. Može li joj se opet, po drugi put u 2018. godini,  isplatiti naknada za bolovanje duže od 90 dana?

Odgovor: Zaključujemo da je radnica u 2017. bila na bolovanju dužem od 90 dana, ali joj je pomoć za 2017. godinu isplaćena početkom 2018. Prema tumačenju Povjerenstva ovlaštenog za tumačenje TKU-a za javne službe, ako je radnica i u 2018. bila na bolovanju dužem od 90 dana, u 2018. godini ponovno ostvaruje pravo na pomoć u visini jedne proračunske osnovice, tj. 3.326,00 kn neto.

Međutim, ta druga isplata obavljena u 2018. godini u ukupnoj svoti, u poreznom smislu ima obilježje plaće. Naime, prema čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak radniku se može u jednoj poreznoj godini isplatiti pomoć za bolovanje duže od 90 dana najviše do iznosa 2.500,00 kn. Ako je na prvoj isplati u 2018. to porezno pravo iskorišteno, druga isplata pomoći u istoj poreznoj godini se u poreznom smislu smatra isplatom plaće i podliježe obračunu i uplati propisanih doprinosa te poreza na dohodak i možebitnog prireza.

Pitanje: Škola nije dio oporezivih dnevnica isplaćivala kao plaću, iako je trebala. Može li sada, naknadno, za razdoblje unatrag dvije godine to ispraviti?

Odgovor: Da, propust treba ispraviti jer je njime povrijeđeno nekoliko zakona koji uređuju obvezu plaćanja javnih davanja i način i rokove izvještavanja Porezne uprave.

89

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

Ispravak se provodi naknadnim obračunom isplaćenih iznosa, tako da se najprije utvrdi za koji dio isplaćenog iznosa je ispunjen uvjet za neoporezivu isplatu, a na koji je dio trebalo obračunati i platiti doprinose i porez na dohodak. Naknadni obračun propisanih javnih davanja uključuje obvezu plaćanja tih davanja sa zateznim kamatama te ispravak obrazaca JOPPD koji su dostavljeni Poreznoj upravi. Za oporezive dijelove dnevnica treba dostaviti obrazac JOPPD s oznakom datuma kada su stvarno isplaćene neto svote, kao izvorni obrazac ili kao dopunu već predanog obrasca (ako je s tim datumom već ispostavljen izvorni obrazac). Uz to, za zatezne kamate koje se odnose na glavnicu doprinosa za mirovinsko osiguranje individualne kapitalizirane štednje također treba ispostaviti obrazac JOPPD, s oznakom datuma plaćanja zateznih kamata.

Prema Općem poreznom zakonu (Narodne novine br. 115/16.) obrazac JOPPD koji je ispostavljen Poreznoj upravi može se ispraviti u roku tri godine.

Pitanje: Nastavnik je upućen na natjecanje s učenicima u mjesto koje je udaljeno manje od 30 km. Putovanje je trajalo više od 8 sati i nastavnik ima pravo na dnevnicu u iznosu 170,00 kn. Uvažavajući čl. 88. TKU-a za javne službe, je li tih 170,00 kn neto ili bruto plaća?

Odgovor: S obzirom na to da se pozivate na čl. 88. TKU-a za javne službe, pravno je točan odgovor da se taj iznos smatra bruto plaćom. Ni u TKU za javne službe, ni u njegovom Dodatku, ni u granskim kolektivnim ugovorima za osnovnoškolsko i za srednjoškolsko obrazovanje nije regulirano da se ugovorena svota dnevnice koja se u poreznom smislu smatra plaćom, isplaćuje kao neto primitak radnika. Kod nekih materijalnih prava je to izrijekom ugovoreno, kao npr. u članku kojim se regulira pravo na naknadu za povećanu odgojno-obrazovnu odgovornost u visini 50,00 kn neto po danu putovanja s učenicima.

Dakle, prema tekstu TKU-a za javne službe, proizlazi da je primitak koji je reguliran kao dnevnica, ako se u poreznom smislu smatra plaćom, određen u bruto iznosu. Ipak, uvažavajući činjenicu da se prema ranijim kolektivnim ugovora taj primitak isplaćivao u neto iznosu, a sva su javna davanja teretila poslodavca, većina poslodavaca u javnom sektoru nastavlja takvu praksu.

Pitanje: Ima li ravnatelj koji s učenicima putuje na višednevne izlete i druge edukativne aktivnosti pravo na dnevnicu i pravo na naknadu za povećanu odgojno-obrazovnu odgovornost?

Odgovor: Ravnatelj koji je upućen na službeno putovanje s učenicima ima pravo na dnevnicu pod jednakim uvjetima kao ostali zaposlenici škole. Međutim, prema tumačenju Povjerenstva ovlaštenog za tumačenje GKU za osnovnoškolsko obrazovanje, nema pravo na naknadu za povećanu odgojno- obrazovnu odgovornost.

Pitanje: Ako je tajnica škole upućena s djecom na službeno putovanje ili na terensku nastavu koja traje više dana, ima li pravo na naknadu za povećanu odgojno-obrazovnu odgovornost?

Odgovor: Na tajnicu se ne odnosi odgovor Povjerenstva ovlaštenog za tumačenje GKU za osnovnoškolsko obrazovanje. Tajnica je u vezi s primjenom kolektivnog ugovora u jednakom položaju kao i nastavnik koji putuje s djecom. U slučaju kad je upućena na službeni put ili drugi oblik školske višednevne aktivnosti s djecom ima pravo na naknadu za povećanu odgojno-obrazovnu odgovornost.

Pitanje: Do kojeg iznosa cijene javnog prijevoza se naknada troškova prijevoza za dolazak na posao smatra neoporezivim primitkom radnika? Je li to cijena mjesečne, dnevne ili povratne karte javnog prijevoza?

Odgovor: Neoporezivi iznos naknade troškova prijevoza propisan je čl. 7. Pravilnika o porezu na dohodak i to u visini cijene mjesečne ili pojedinačne karte javnog prijevoza na relaciji s koje radnik dolazi na posao. Za određivanje neoporezivog mjesečnog primitka po toj se osnovi može koristiti podatak o cijeni mjesečne karte ili suma cijena pojedinačnih karata za dolazak i odlazak s posla (cijena u jednom smjeru x 2) koja odgovara broju dolazaka u odnosnom mjesecu.

Ako na određenoj relaciji prometuje više javnih prijevoznika, poslodavac može za određivanje neoporezive svote naknade za prijevoz koristiti podatak o cijeni najskupljeg prijevoznika.

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

90

Prijevoz na posao i s posla; Smjenski rad; Jubilarna nagrada i ovrha; Povrat više isplaćenih prava; ,,Prefakturiranje'' troškova; Isplata osobama na stručnom osposobljavanju - Rajka Domin

Pitali ste, odgovaramo!Rajka Domin

dipl. oec.

PRIJEVOZ NA POSAO I S POSLA

Pitanje: Molimo da nam odgovorite primjenjuje li se Tumačenje 9/18.1 Kolektivnog ugovora za osnovne škole od 25. srpnja i na srednjoškolske ustanove?

Odgovor: Samo Zajednička komisija za tumačenje kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama može dati pravovaljano tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora za zaposlenike u srednjoškolskim ustanovama obično na osnovi primljenih zahtjeva za tumačenjem pojedinog članka/stavka GKU-a.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja je stajališta da ako je tekst kolektivnog ugovora jednak onom u prethodnom KU, a nije objavljeno tumačenje s drugačijom interpretacijom / mišljenjem nastavljamo s „uhodanom praksom“. Također, ako su u granskim kolektivnim ugovorima prava jednako ugovorena, odnosno ako nema drugačijih tumačenja za odredbe pojedinog ugovora, mogu se primijeniti tumačenja onog granskog kolektivnog ugovora za koji su dana, a u cilju izjednačavanja prava u školstvu.

Sukladno navedenom bi se moglo i u srednjim školama primijeniti tumačenje koje se odnosi na osnovne škole, barem dok Komisija za tumačenje GKU-a za srednje škole ne objavi drugačije Tumačenje. Također, lakše je naknadno isplatiti razliku plaće, nego provesti obustavu na plaći – mišljenje računovođe.

Pitanje: S obzirom na to da djelatnici naše škole prijevoz iz Briševa do Novalje iznosi 3.080, 00 kn, zanima me oporezuje li se?

1 Tumačenje 9/18. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Narodne novine br. 51/18.Imaju li učitelji koji putuju od mjesta stanovanja do mjesta rada više od 50 km i ne mogu pravovremeno doći na posao linijskim prijevozom pravo na dodatak na osnovnu plaću te kada i kako se taj dodatak isplaćuje?a) Pravo na dodatak ima samo osoba koja ne može koristiti javni prijevoz jer isti nije organiziran Stoga učiteljice koje od mjesta stanovanja do mjesta rada putuju više od 50 km te učitelj koji u jednom smjeru putuje 174 km, s obzirom da za svaku relaciju, na kojoj putuju ova tri učitelja, postoje linije javnog prijevoza (autobusa i vlaka) od mjesta stanovanja do mjesta rada uz presjedanje, ali ne omogućuju pravovremeni dolazak na posao ili odlazak, učitelji ne ostvaruju pravo na uvećanje osnovice za obračun plaće u javnim službama za 5 % sukladno članku 13. stavku 7. Ugovora jer rade u školi do koje postoji linijski prijevoz.2 Pravilnik o porezu na dohodak, Narodne novine br. 10/17. i 128/17., članak 7.3 Troškovi prijevoza na posao i s posla, Mišljenje Porezne uprave od 25.siječnja 2017. god., KLASA: 410-01/16-01/2725, URBROJ: 513-07-21-01/17-2.

Odgovor: Naknada troškova prijevoza na posao i s posla neoporeziva je u visini stvarnih troškova javnog prijevoza2. To znači da je oporeziva u dijelu u kojem iznos na koji se ostvaruje pravo, npr. na osnovi kune po km, premašuje iznos troška prijevoza kada bi se koristio javni prijevoz. Iznos troškova javnog prijevoza iznad kojeg je naknada oporeziva može biti i najskuplja varijanta tj. zbroj dnevnih karata najskupljeg prijevoznika prema objavljenom cjeniku. Mišljenje Porezne uprave3: Ako poslodavac radniku isplaćuje troškove prijevoza na posao i s posla, a isti umjesto javnog prijevoza koristi osobni automobil, isplaćena naknada se ne smatra oporezivim primitkom do visine cijene mjesečne odnosno pojedinačne prijevozne karte bilo kojeg prijevoznika koji prometuje na tom području.

 Pitanje: Profesorica tvrdi da ima informaciju kako

ima pravo na troškove prijevoza na posao i s posla kada je na bolovanju zbog profesionalne bolesti. Je li to točno?

Odgovor: Vrlo bih rado vidjela gdje je pronašla tu informaciju jer bi ista koristila i drugima.

Naime, u članku 66. TKU-a stavku 16. piše „NEĆE se ISPLATITI za dane godišnjeg odmora, rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za druge dane kada zaposlenik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao“, bez iznimke za vrstu spriječenosti. Isto ponavlja i Tumačenje br. 31/18. od 20. lipnja 2018. godine: „Sukladno čl. 66. st. 16. TKU-a zaposleniku se naknada za trošak prijevoza neće

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Rajki Domin na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

91

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

Prijevoz na posao i s posla; Smjenski rad; Jubilarna nagrada i ovrha; Povrat više isplaćenih prava; ,,Prefakturiranje'' troškova; Isplata osobama na stručnom osposobljavanju - Rajka Domin

isplatiti za vrijeme korištenja rodiljnog i roditeljskog dopusta, privremene spriječenosti za rad i za dane kada zaposlenik više od dva dana uzastopce nije u obvezi dolaska na posao.“

 U stavku 18. članka 66. TKU-a piše: „Ako zaposlenik koristi godišnju kartu, poslodavac ima pravo tražiti njezin povrat u slučaju predvidljive duže odsutnosti, kao što su korištenje prava prema posebnom propisu, dugotrajno bolovanje i plaćeni dopust (u trajanju od preko 30 dana) te u slučaju neplaćenog dopusta“. Time se ukazuje na to da kod dužeg bolovanja radnik i vraća kartu, a ne da mu se isplaćuje naknada prijevoza.

Iz navedenoga ne proizlazi pravo na naknadu troška prijevoza za vrijeme korištenja prava na bolovanja, čak i ako se isto koristi zbog profesionalne bolesti. Uostalom, niti ne nastaje trošak prijevoza na posao koji bi se valjalo nadoknaditi.

Pitanje: Molim Vas za pojašnjenje knjiženja oporezivog prijevoza (na koji konto knjižiti doprinose i poreze kod obračuna oporezivog prijevoza)?

Odgovor: Ukupni trošak doprinosa, poreza i eventualnog prireza za oporezivi dio iznosa prijevoza knjiži se na račun 32121 - Naknade za troška prijevoza. Analitiku doprinosa, poreza i prireza koje plaćate na oporezivi dio iznosa prijevoza knjižite unutar računa 23212 - Naknade za prijevoz, za rad na terenu i odvojeni život.

SMJENSKI RAD

Pitanje: Učitelj je zaposlen na točno pola radnog vremena na dvije škole, kod nas radi 2 dana u tjednu, jedan tjedan ujutro, drugi popodne. Muče me dani kada nije kod nas u školi, a druga je smjena taj tjedan, unosim li cijeli tjedan kao da je radio drugu smjenu?

Odgovor: Svaka škola je poseban poslodavac i evidentira i obračunava samo vrijeme rada koje radnik odradi u njoj. Takva je dosadašnja praksa temeljena na provedbi prethodnih kolektivnih ugovora4, a odredbe o načinu uvećanja plaće po osnovi smjenskog rada nisu se mijenjale u sada važećim granskim kolektivnim ugovorima za osnovne i srednje škole.

Slijedom navedenog uvećanje plaće po osnovi 4 Tumačenje 76/15. Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama, Smjenski rad - rad u nepunom radnom vremenu u više škola: Kada zaposlenik radi u nepunom radnom vremenu u više škola te ujedno u tim školama radi u smjenama, pri obračunu njegovog dodatka na osnovnu plaću za smjenski rad ne zbraja se njegovo radno vrijeme u više škola. Svaka škola obračunava dodatak na osnovnu plaću za smjenski rad uzimajući u obzir samo njegovo ugovoreno radno vrijeme i način rada u toj školi.

smjenskog rada izračunava se umnoškom broja dana koje zaposlenik odradi u određenoj školi (prema evidenciji radnog vremena) i brojem sati rada na koje je prijavljen u HZMO.

Pitanje: Naša gimnazija radi u dvije smjene. Molim Vas tumačenje za raspored 3 naša djelatnika. Imaju li po dolje navedenom rasporedu pravo na smjenski rad

Odgovor: S obzirom na to da se odredbe koje reguliraju uvećanje plaće po osnovi smjenskog rada u kolektivnim ugovorima potpisanim u 2018. nisu mijenjale u odnosu na ranije kolektivne ugovore niti su dana nova tumačenja koja bi mijenjala primjenu odredbi nastavlja se s dosadašnjim načinom utvrđivanja prava na smjenski rad.

Podsjećam na neke odredbe koje reguliraju „granične slučajeve”:

Stajalište Vrhovnog suda RH, Revr. 98/09-2, od 29. 4. 2010 „za definiciju rada u smjenama odlučna je činjenica mijenjanja smjena, odnosno obavljanje rada naizmjenično u različitim smjenama unutar tjedna odnosno mjeseca neovisno o tome je li poslodavac odredio početak druge smjene u 14 sati .” Zaključak 50/2012. Povjerenstva za tumačenje GKU-a za SŠ: „Ako zaposlenik temeljem rasporeda izvodi nastavu tako da zahvaća posljednje sate jutarnje smjene i prvih nekoliko sati poslijepodnevne smjene,

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

92

ne ostvaruje pravo na uvećanje plaće za smjenski rad s obzirom na to da ne izmjenjuje smjene onako kako je to regulirano odredbom čl. 18. st. 5. GKU-a za SŠ. 5(Narodne novine br. 72/14., Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni.“).

Zaključak br. 34/14. Povjerenstva za tumačenje GKU-a za SŠ: „Dodatak za smjenski rad ostvaruju oni zaposlenici koji izmjenjuju smjene onako kako je to regulirano člankom 19. GKU-a. Ako zaposlenik obavlja poslove u istom danu dijelom u jutarnjoj, dijelom u poslijepodnevnoj smjeni, za ostvarivanje je prava potrebno da je zaposlenik pretežiti dio dana odradio u drugoj smjeni“.

U navedenim primjerima zapravo i nema klasičnog smjenskog rada u kojem se jedan dan radi ujutro, a drugi popodne s izmjenama smjena do 14 sati i poslije 14 sati te prema Zaključku br. 50/2012. zaposlenici ne bi ostvarivali pravo na smjenski rad. 

Međutim, ako se doslovce primjeni Zaključak br. 34/2014., a primjenjuje se ono pravo koje je povoljnije za zaposlenika6, tada bi zaposlenici u primjeru 1 i 2 ostvarivali pravo na uvećanje plaće za smjenski rad u danima kada rade pretežiti dio radnog vremena u drugoj smjeni. Zaposlenik iz Primjera 1. ostvarivao bi pravo u drugom tjednu u danima ponedjeljak, utorak i četvrtak, a Zaposlenik iz primjera 2. ostvarivao bi pravo u drugom tjednu u danima ponedjeljak, srijeda, četvrtak i petak.

JUBILARNA NAGRADA I OVRHA

Pitanje: Imam dvije radnice koje imaju otvorene zaštićene račune i koje će u rujnu ostvariti pravo na isplatu jubilarne nagrade. Može li se jubilarna nagrada, i u kojem dijelu, isplatiti na zaštićeni račun ili u gotovini?

Odgovor: Pri isplati jubilarnih nagrada ne obavlja se ovrha, pljenidba u korist vjerovnika, no ista nije na popisu primanja koja se izuzimaju od ovrhe i uplaćuju na zaštićeni račun, čl. 172. Ovršnog zakona7. Stoga cijeli neto iznos jubilarne nagrade valja uplatiti na redovni tekući račun zaposlenika. Prema Pravilniku o porezu na

5 Kolektivni ugovor za zaposlnike u srednjoškolskim ustanovama, Narodne novine br. 72/14.: „Rad u smjeni je i rad zaposlenika koji naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu obavlja poslove u prvoj i drugoj smjeni“.6 Zakon o radu, Narodne novine br. 93/14 .i 127/17., čl. 9. st. 3.: Ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, primjenjuje se za radnika najpovoljnije pravo, ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije određeno.7 Ovršni zakon, Narodne novine br. 112/12. - 73/17.8 Pravilnika o porezu na dohodak, Narodne novine br. 10/17. i 128/17.9 Zakon o radu, Narodne novine br. 93/14. i 127/17.

dohodak8 članku 92. st.3. dozvoljeno je neoporezivi dio jubilarne nagrade isplatiti u gotovini. Oporezivi se dio jubilarne nagrade u poreznom smislu smatra plaćom i isplaćuje na nezaštićeni račun.

POVRAT VIŠE ISPLAĆENIH PRAVA

Pitanje: Škola je u svibnju 2018. isplatila dodatak na plaću za rad u kombiniranom razrednom odjelu, međutim Povjerenstvo za tumačenje TKU-a je 20. 6. 2018. donijelo tumačenje kako posebne ustanove nemaju taj dodatak, već samo 17 % na NOOR. Telefonskim putem MZO-a je zatražilo da se na plaći za rujan vrati taj dodatak isplaćen u svibnju. Od djelatnica smo zatražili suglasnost da im se umanji plaća u rujnu za taj dodatak, no nekoliko je njih odbilo dati suglasnost. Što učiniti u tom slučaju i koja nas daljnja procedura očekuje?

Odgovor: Ako se zaposleniku isplati dio plaće bez osnove (dodatak plaći na koji isti nije imao pravo), od njega se traži povrat više isplaćenog novca, odnosno suglasnost da se isti ustegne na sljedećem obračunu plaće.

Prema Zakonu o radu9, članku 96. stavku 1., o zabrani prijeboja, poslodavac ne smije bez suglasnosti radnika svoje potraživanje prema radniku naplatiti uskratom isplate plaće ili nekoga njezina dijela, odnosno uskratom isplate naknade plaće ili dijela naknade plaće.

Dogodi li se, što je vrlo rijetko, da zaposlenik odbije vratiti novac i dati suglasnost za ustegu neosnovanog primitka, poslodavac može radnika tužiti ili, pozivajući se na istu odredbu Zakona o radu, potraživanje naplatiti uskratom od drugih primitaka radnika kao npr. od božićnice, dnevnica, naknade troškova prijevoza i drugog što ne sačinjava plaću odnosno naknadu plaće. Naime, prema Zakonu o radu zabrana prijeboja se odnosi na zabranu obustave od plaće ili naknade plaće.

Nadam se da do toga neće doći, tim više što se ne radi o pogrešnim postupcima pri obračunu materijalnih prava, već o naknadno objavljenim tumačenjima uvjeta za obračun istih. Zapravo, jedini ispravni put bi bio da se u slučaju dileme kako neko pravo

93

PITA

LI S

TE,

O

DG

OVA

RA

MO

isplatiti ne isplaćuje ništa dok se ne dobije tumačenje Povjerenstva/Komisije nadležnog za tumačenje određenog kolektivnog ugovora ma koliko dugo se na njega čekalo. Ako ćete biti prisiljeni na ustegu od drugih primitaka, a ne od plaće, vodite računa o knjiženjima.

Pitanje: Nastavnici je prestao ugovor o radu dana 19. 7. 2018. jer se druga nastavnica vratila s porodiljnog. Međutim, ona je kod nas radila na pola radnog vremena, a u drugoj školi radi na neodređeno nepuno radno vrijeme i tamo koristi godišnji odmor. Mora li joj naša škola platiti naknadu za neiskorišteni godišnji odmor?

Odgovor: Svaka je škola poslodavac za sebe. Vaša joj škola isplaćuje naknadu za neiskorišteni godišnji odmor na koji bi imala pravo. Naknada za neiskorišteni GO obračunava se za broj dana i sati tj. razmjerni se broj dana godišnjeg odmora prema granskom kolektivnom ugovoru pomnoži s brojem sati prijave na mirovinsko osiguranje.

U granskim kolektivnim ugovorima u vezi nepunog radnog vremena stoji odredba da „primitke po osnovi putnih troškova, dnevnica, troškova noćenja na službenom putovanju, terenskog dodatka i ostale primitke isplaćuje škola u kojoj zaposlenik ostvaruje to pravo.“

„PREFAKTURIRANJE“ TROŠKOVA

Pitanje: Mi mjesečno prefakturiramo troškove plina dvorani koja se grije na naš plin. To spada u naš vlastiti prihod. Hoće li se taj iznos uzimati u obzir sljedeće godine ako prijeđemo iznos za ulazak u sustav PDV-a te koji je prag za ulazak u sustav PDV-a?

Odgovor: Prag za ulazak u sustav PDV-a je u 2018. godini 300.000 kn prema članku 90. st. 1 Zakona o porezu na dodanu vrijednost10. (Narodne novine br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14. i 115/2016.).

Nije jasno iznajmljujete li dvoranu i pri tome zarađujete (vlastiti prihod) ili samo prefakturirate troškove drugom (proračunskom) korisniku kao kada se, na primjer, u jednoj zgradi nalazi više škola, a računi dobavljača za energente glase na jednu od škola. U tom se slučaju troškovi dijele prema unaprijed dogovorenom principu, npr. postotku učešća u 10 Zakon o porezu na dodanu vrijednost, Narodne novine br. 73/13., 99/13., 148/13., 153/13., 143/14. i 115/2016.

troškovima prema udjelu sati korištenja, broju učenika ili nekoj drugoj osnovi. Tada škola koja primi račun za energent ne knjiži isti u cijelosti na troškove niti se uplata po računu kojim su se prefakturirali troškovi energenta drugom korisniku smatra prihodom. Primljeni se račun za energent knjiži na sljedeći način:

• obveza dobavljaču knjiži se u razredu 2 (23223 - Obveze za energiju) u 100 % iznosu računa

• trošak za energente u razredu 3 (3223 - Energija) samo u visini iznosa koji se odnosi na školu primatelja računa

• ostali dio računa koji se refundira od drugih korisnika knjiži se na računu 12911 kao Potraživanje za naknade koje se refundiraju.

Po primitku uplate od drugog korisnika dvorane zatvara se potraživanje za refundaciju. Po obavljenom plaćanju računa dobavljaču u ukupnom iznosu, zatvara se obveza. U navedenom se slučaju ne knjiži prihod, već refundacija nastalih troškova.

ISPLATA OSOBAMANA STRUČNOM OSPOSOBLJAVANJU

Pitanje: Što se sve isplaćuje osobama na stručnom osposobljavanju bez zasnivanja radnog odnosa? Što imaju pravo neoporezivo?

Odgovor: Osobama koje se nakon završenog školovanja stručno osposobljavaju za rad bez zasnivanja radnog odnosa mogu se neoporezivo isplatiti sljedeći primitci:

• dnevnice za službeni put u zemlji i inozemstvu• per diem dnevnice• dnevnice za rad na terenu u zemlji i inozemstvu• troškove prijevoza i noćenja na

službenom putovanju• naknadu troškova prijevoza za dolazak na posao• naknadu za korištenje privatnog automobila u

službene svrhe• naknadu za odvojeni život• Naravno, uvjeti za neoporezivost su isti kao i za

zaposlenike škole, prema članku 7. Pravilnika o porezu na dohodak.

IZ R

AD

A U

DR

UG

E

94

Održana XVI. Redovna skupština UTIRUŠ-a - Ela Kovačić

Iz rada udruge

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Eli Kovačić na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Ela Kovačić dipl. iur.

ODRŽANA XVI. REDOVNA SKUPŠTINA UTIRUŠ-a

Dana 26. 10. 2018. godine u Poreču održana je XVI. Redovna skupština UTIRUŠ-a.

Predsjednica Udruge Ela Kovačić održala je skupštinu u nazočnosti članova Udruge.

Točke dnevnog reda bile su:• Podnošenje izvješća o radu Udruge

u protekloj godini• Financijsko izvješće za 2017. godinu• Financijski plan za 2019. godinu• Donošenje odluke o visini članarine i način plaćanja• Aktualnosti u vezi radnih mjesta tajnika i

računovođa • Razno

Predsjednica Ela Kovačić istaknula je suradnju sa sindikatima (SHU, Nezavisni i Atos). Istaknula je kako sve konkretne zadatke može odraditi samo sindikat, a da je Udruga uvijek dostupna stručno obrazložiti potrebno. Za tajnike i računovođe održavalo se tijekom godine niz seminara. Veliki proljetni i jesenski seminar u organizaciji Poslovnog edukatora. Prvi besplatni seminar organiziran je u Zagrebu u veljači ove godine od strane Kovačić konzaltinga gdje se svim pretplatnicima i članovima Udruge omogućilo besplatno sudjelovanje u panel diskusiji povodom donošenja novog Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama.

Udruga je svima proslijedila potrebni materijal za primjenu Opće Uredbe o zaštiti osobnih podataka

/GDPR/. Sav potrebni materijal dostavljen je svim članovima i pretplatnicima časopisa prije 25. 5. 2018. godine. Proslijeđen je besplatni primjerak Pravilnika za zaštitu osobnih podataka i formulare potrebne za pravilan rad i primjenu Uredbe o zaštiti osobnih podataka, kao i besplatno - brošuru Materijalna prava radnika zaposlenih u osnovnim i srednjim školama.

Udruga je vršila edukaciju članova kroz seminare, web stranice Udruge i Kovačić konzaltinga te savjetovanje preko telefona. Odgovori na postavljena pitanja i sve što je bilo potrebno na vrijeme je dostavljeno i objavljeno. Donesena je odluka o visini članarine za 2019. godinu u iznosu od 200,00 kuna.

Tijekom seminara potpisana je Peticija koja je poslana ministrici s ukupno 460 potpisa. -------- >

ODRŽANA IV. IZBORA SKUPŠTINA UTIRUŠ-a

Nakon XVI. Redovne skupštine Utiruš-a održana je IV. Izborna skupština Utiruš-a.

Jednoglasno je donesena odluka o izboru.

Predsjednica UTIRUŠ-a je Ela Kovačić.Potpredsjednica UTIRUŠ-a je Loredana Anić.Tajnica UTIRUŠ-a je Seka Jurčev.Navedene su izabrane na mandat od 5 godina.

Navedenima će se pridružiti u provođenju daljnjih aktivnosti vraćanja digniteta struke tajnika i računovođa Ivana Ban, Rajka Domin, Blanka Sertić i Pavo Maglica.

www.utirus.hr

95

IZ R

AD

A U

DR

UG

E

Održana XVI. Redovna skupština UTIRUŠ-a - Ela Kovačić

SIN

DIK

ATI -

SH

U

96

Aktivnosti Sindikata hrvatskih učitelja - Dajana Krnek

Aktivnosti Sindikata hrvatskih učitelja

IMATE PITANJE? TREBATE ODGOVOR? Pošaljite ga Dajani Krnek na:casopis.poslovni.edukator@gmail.com

Dajana Krnek dipl. iur.

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi vrlo šturo uređuje rad tajnika i računovođa i to tako da u članku 102. propisuje da školska ustanova ima tajnika, a djelokrug rada tajnika propisuje ministar, dok članak 103. propisuje da administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u školskoj ustanovi, popis poslova, broj izvršitelja te količinu radnog vremena na tim poslovima propisuje ministar.

Pravilnik koji je temeljem Zakona donio ministar je Pravilnik o djelokrugu rada tajnika te administrativno-tehničkim i pomoćnim poslovima koji se obavljaju u osnovnoj školi (Narodne novine br. 40/2014., u nastavku: Pravilnik).

Navedeni Pravilnik propisuje u članku 2. poslove koje obavlja tajnik osnovne škole, dok u članku 3. propisuje poslove koje obavlja voditelj računovodstva osnovne škole. To su dva kratka članka, koji s člankom 4. istoga Pravilnika čine opis i popis poslova tajnika, voditelja računovodstva, računovodstvenih referenata i administrativnih referenata. I to zvuči sasvim uredu dok pobliže ne pogledamo što ti poslovi podrazumijevaju i uzmemo, na primjer, podstavak 1. članka 2. stavka 2. Pravilnika koji navodi da tajnik obavlja: “normativno-pravne poslove (izrađuje normativne akte, ugovore, rješenja i odluke te prati i provodi propise)”, a onda pogledamo koji su to propisi koje prati i provodi tajnik:

Zakon o ustanovama, Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Državni pedagoški standard osnovnoškolskog sustava odgoja i obrazovanja, Zakon o općem upravnom postupku, Uredba o uredskom poslovanju, Obiteljski zakon, Zakon o pravobranitelju za djecu, Zakon o pravu na pristup informacijama, Uredba o zaštiti osobnih podataka, Zakon o provedbi Uredbe o zaštiti osobnih podataka, Zakon o hrvatskim braniteljima

iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, Zakon o prosvjetnoj inspekciji, Zakon o stručno pedagoškom nadzoru, Zakon o udžbenicima za osnovnu i srednju školu, Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija, Zakon o Nacionalnom centru za vanjsko vrednovanje, Zakon o radu, Zakon o zaštiti na radu, Zakon o zaštiti od požara, Zakon o održivom gospodarenju otpadom, Zakon o mirovinskom osiguranju, Zakon o poticanju zapošljavanja, Zakon o rodiljnim i roditeljskim potporama, Zakon o zdravstvenom osiguranju, Zakon o arhivskom gradivu i arhivima, Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o zajedničkom upisniku školskih ustanova u elektroničkom obliku, Pravilnik o napredovanju učenika i nastavnika u osnovnom i srednjem školstvu, Pravilnik o polaganju stručnog ispita učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu i nastavnika u srednjem školstvu, Pravilnik o tjednim radnim obvezama učitelja i stručnih suradnika u osnovnoj školi, Pravilnik o stručnoj spremi i pedagoško-psihološkom obrazovanju učitelja i stručnih suradnika u osnovnom školstvu, Pravilnik o sadržaju i obliku svjedodžbi i drugih javnih isprava te pedagoškoj dokumentaciji i evidenciji u školskim ustanovama, Pravilnik o broju učenika u redovitom i kombiniranom razrednom odjelu i odgojno-obrazovnoj skupini u osnovnoj školi, Pravilnik o načinu postupanja odgojno-obrazovnih radnika školskih ustanova u poduzimanju mjera zaštite prava učenika te prijave svakog kršenja tih prava nadležnim tijelima, samo su neki od propisa, zatim su tu raznorazne druge odluke, uredbe, protokoli, kolektivni ugovori i sporazumi. Naravno da navedeni popis nije konačan.

Dakle, poslovi tajnika su se odjednom, u toj šumi propisa, višestruko povećali i postali složeniji. Svjesni upravo te činjenice da je tajnicima, a isto se analogno odnosi i na ostale navedene zaposlenike, jer se

97

SIN

DIK

ATI -

SH

U

Aktivnosti Sindikata hrvatskih učitelja - Dajana Krnek

isto može utvrditi analizom i za njih, posao posljednjih godina višestruko povećao te postao složeniji, zahtjevniji i odgovorniji Sindikat hrvatskih učitelja pokrenuo je akciju za povećanje koeficijenata složenosti poslova za tajnike i za voditelje računovodstva/računovodstvene referente.

U akciji je prikupljeno 650 zahtjeva za povećanje koeficijenata složenosti poslova za tajnike ustanova i za voditelje računovodstva/računovodstvene referente u osnovnoškolskim ustanovama koji su svi urudžbirani i predani Vladi Republike Hrvatske 24. svibnja 2018. godine uz tiskovnu konferenciju na kojoj se ukazalo na položaj i probleme s kojima su suočeni zaposlenici.

Dopisom Vlade RH od 30. svibnja 2018. obaviješteni smo kako su predmetni zahtjevi dostavljeni Ministarstvu znanosti i obrazovanja radi mjerodavnog postupanja.

Dopisom od 1. listopada 2018. obavijestili smo Vladu RH da od resornog ministarstva nismo zaprimili nikakvo očitovanje ni obavijest vezano za podnesene zahtjeve i eventualno postupanje te da tražimo žurno postupanje po istima.

Po navedenom dopisu Vlada RH je uputila dopis resornom ministarstvu da se isto u što kraćem roku očituje o predmetnim zahtjevima. Traženo (hitno) očitovanje se još očekuje!

Nadalje, zabrinuti izostankom mjera predviđenih Strategijom obrazovanja, znanosti i tehnologije usmjerenih na profesionalizaciju učiteljskog zanimanja i poboljšanja općeg materijalnog statusa svih zaposlenika osnovnoškolskog sustava, Sindikat hrvatskih učitelja je kroz projekt “Jačanje bipartitnog socijalnog dijaloga u sektoru osnovnog obrazovanja” usmjerio svoje projektne aktivnosti na konkretizaciju mjera koje trebaju poboljšati sustav osnovnog obrazovanja.

Projekt je započeo u travnju ove godine, a aktivnosti će se provoditi kroz 18 mjeseci na razini cijele države. Jedna od aktivnosti je i provođenje ankete među članovima Sindikata radi ispitivanja kvalitete radnih odnosa i kvalitete ukupnog sustava osnovnog obrazovanja kroz istu, a sa svrhom donošenja politike utemeljene na dokazima i činjenicama koje će se uputiti

na prihvaćanje Vladi RH i resornom ministarstvu.Na temelju analize rezultata i mapiranja

nedostataka sustava rezultat istraživanja bit će Policy document s preporukama i smjernicama upućenim Vladi RH i resornom Ministarstvu, a koje će se temeljiti na iskustvima struke te na konkretnim i znanstveno utvrđenim dokazima i činjenicama. Suradnici u Projektu su znanstvenici s Instituta dr. Ivo Pilar.

Kako je jedna od osnovnih funkcija sindikata kolektivno pregovaranje kroz kolektivne ugovore stalno se trudimo poboljšati položaj i uvjete rada svih zaposlenika osnovnoškolskog sustava. Svaki pomak, pa i najmanji iziskuje, puno truda, energije, dovitljivosti i znanja.

U svibnju ove godine potpisan je Kolektivni ugovor za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama te nam uskoro predstoji nastavak pregovora po pitanju utvrđivanja statusa škola s otežanim uvjetima rada. Trenutno smo s drugim sindikatima javnih službi u pregovorima za povećanje osnovice plaća u javnim službama.

Vjerujem da ste upoznati s tijekom pregovora i konačnom ponudom Vlade RH od 3 % povećanja od 1. siječnja 2019. godine te je svima jasno da je u trenutnim ekonomskim, društvenim i gospodarskim uvjetima navedena ponuda Vlade u potpunosti neprihvatljiva.

Iz predloženog proračuna vidljivo je da plaće u javnim službama nisu prioritet Vlade, da dugoročna politika plaća u javnim službama ne postoji, ne postoji vizija razvoja javnih službi te je sasvim prirodna posljedica tog podcjenjivanja daljnji egzodus zaposlenika iz javnih službi, sa svim reperkusijama toga koje svakodnevno na svojoj koži osjeća većina stanovnika ove zemlje.

Nažalost, kako stvari stoje pomak s ove ponude izborit ćemo samo industrijskim akcijama i zajedničkim jakim pritiskom na Vladu RH.

Predstoji nam daljnja borba za bolji materijalni položaj i zasluženi status svih zaposlenika osnovnoškolskog sustava te se nadamo da ćete nas podržati u svim daljnjim akcijama i borbi za postizanje pravedne cijene rada i zasluženih radnih uvjeta.

98

SPO

NZO

RIR

AN

O

SPONZORIRANO

CENTAR ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU SPLIT

1. UVOD

Centar za profesionalnu rehabilitaciju Split je ustanova za organiziranje i izvođenje profesionalne rehabilitacije osoba s invaliditetom, osnovana na temelju Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 157/13., 152/14.). Centar Split je sa svojim radom započeo u 2017. godini, nakon Zagreba, Osijeka i Rijeke. Teritorijalno pokriva područje Splitsko-dalmatinske, Dubrovačko-neretvanske, Šibensko-kninske i Zadarske županije. Sve usluge profesionalne rehabilitacije vodi, usklađuje i evaluira stručni tim, kojeg čine socijalni radnik, pedagog, edukacijski rehabilitator, psiholog te specijalist medicine rada.

2. USLUGE CENTARA ZA PROFESIONALNU REHABILITACIJU

Standardima usluga profesionalne rehabilitacije definirane su usluge koje provode Centri za profesionalnu rehabilitaciju. Sve usluge profesionalne rehabilitacije su naplatne, a cijene istih određuje, Odlukom za svaku kalendarsku godinu, Ministar rada i mirovinskog sustava.

Standardi definiraju 10 usluga profesionalne rehabilitacije, i to redom:

1. Rehabilitacijska procjena razine radnih sposobnost, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa.

1.1. Usluga utvrđivanja invaliditeta u odnosu na rad.2. Pomoć u prevladavanju različitih poteškoća

koje onemogućuju uključivanje u daljnje usluge profesionalne rehabilitacije.

3. Izrada perspektiva.

4. Analiza određenog radnog mjesta i radnog okruženja.

5. Stručna podrška i praćenje tijekom obrazovanja i osposobljavanja ili usavršavanja s obrazovnim programom.

6. Stručna podrška i praćenje na određenom radnom mjestu i radnom okruženju.

7. Jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (Radni centar).

8. Jačanje radnih potencijala i profesionalnih kompetencija (Virtualna radionica).

9. Izrada plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša (arhitektonska prilagodba) te potrebne prilagodbe opreme i sredstava za rad (tehnička prilagodba).

10. Procjena radne učinkovitosti.

S obzirom na to da je Centar za profesionalnu rehabilitaciju Split započeo s radom u rujnu 2017. godine, do sada je provodio samo dio navedenih usluga te u daljnjem tekstu ukratko pojašnjavamo najtraženije:

2.1. Rehabilitacijska procjena razine radnih sposobnost, znanja, vještina, radnih navika i profesionalnih interesa

Rehabilitacijska procjena je početna faza u procesu profesionalne rehabilitacije. Odvija se u sklopu ocjene radne sposobnosti, kada nadležno tijelo vještačenja podnese narudžbenicu Centru. Usmjerena je na cjelovitu procjenu osobe s invaliditetom i to na:

• utvrđivanje utjecaja invaliditeta u odnosu na radnu sposobnost (medicinski status)

• utvrđivanje socijalne motivacije (socijalna anamneza)

• utvrđivanje prijašnjeg radnog iskustva (profesionalna anamneza)

Centar za profesionalnu rehabilitaciju Split - SPONZORIRANO

99

Centar za profesionalnu rehabilitaciju Split - SPONZORIRANO

SPO

NZO

RIR

AN

O

• psihološku procjenu• utvrđivanje postojećih školskih znanja• procjenu radnog funkcioniranja.

Na temelju navedenog utvrđuje se mogućnost uključivanja osoba s invaliditetom u radni proces, obrazovanje ili profesionalnu rehabilitaciju.

2.2. Utvrđivanje invaliditeta u odnosu na rad

Navedena se podusluga provodi isključivo u svrhu upisa osobe u Očevidnik zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Očevidnik).

Svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika obveznik je ispunjenja kvote zapošljavanja osoba s invaliditetom. Kvota se određuje u visini od 3 % u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod poslodavca, neovisno o djelatnosti koju poslodavac obavlja. Poslodavac može ispuniti kvotu zaposlenicima s invaliditetom koji su evidentirani u Očevidniku. Člankom 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 44/14., 97/14., 02/15.) propisani su kriteriji za upis osoba u Očevidnik.

Jedan od kriterija je i utvrđen invaliditet u odnosu na rad, sukladno nalazu i mišljenju Centra za profesionalnu rehabilitaciju.

U navedenom nalazu i mišljenju donosi se odluka o stupnju invaliditeta, koji može biti od 0 do 4. Ako se utvrdi stupanj invaliditeta od 1 do 4, osoba se može upisati u Očevidnik.

U tom se slučaju nalaz i mišljenje šalju Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod) koji će osobi poslati uvjerenje o invaliditetu u odnosu na rad. Uslugu za zaposlene osobe financira i naručuje poslodavac, za nezaposlene zahtjev se podnosi Zavodu, koji ga potom prosljeđuje Centru i ujedno snosi financiranje. Također, osoba može samostalno naručiti uslugu te u tom slučaju sama snosi troškove.

Osim interesa poslodavaca za utvrđivanjem invaliditeta u odnosu na rad, zbog ispunjavanja obveze kvotnog zapošljavanja, ističemo kako se uvjerenje o

invaliditetu u odnosu na rad smatra javnom ispravom na temelju koje se osoba može upisati u Očevidnik te kao takvo predstavlja dokaz o invaliditetu potreban za ostvarivanje prednosti pri zapošljavanju osobama s invaliditetom sukladno čl. 9. Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 157/13., 152/14.).

2.3. Izrada plana prilagodbe radnog mjesta i radnog okoliša (arhitektonska prilagodba) te potrebne prilagodbe opreme i sredstava za rad (tehnička prilagodba)

Cilj usluge je prilagodba uvjeta rada i radnog okoliša osobi s invaliditetom kako bi se na razini konkretnog posla smanjila opterećenja, zahtjevi i različiti štetni utjecaji te tako posredno povećala radna učinkovitost osobe s invaliditetom.

Prilagodba radnog mjesta ima dvije različite komponente:

• Arhitektonska prilagodba: različiti prijedlozi mjera za prilagodbu radnog mjesta i radnog okoliša kako bi se otklonile arhitektonske barijere i osigurala pristupačnost na radnom mjestu osobama s invaliditetom i smanjenom pokretljivošću.

• Tehnička prilagodba: odnosi se na različite prijedloge mjera za prilagodbu opreme i sredstava za rad, a s ciljem povećanja radne učinkovitosti, izdržljivosti i samostalnosti u radu.

Centar nakon provedene usluge izrađuje Nalaz i mišljenje s planom prilagodbe radnog mjesta i uvjeta rada koji je osnova za ostvarivanje prava na sufinanciranje troškova prilagodbe, a Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom odobrava i isplaćuje sredstva temeljem navedenog Nalaza i mišljenja.

Arhitektonske radove izvod, te opremu i sredstva za rad dobavljaju za to specijalizirana poduzeća od kojih naručitelj zatraži ponudu.

Trošak prilagodbe radnog mjesta, odnosno uvjeta, rada nadoknađuje se u visini stvarnih troškova prilagodbe, ali najviše do 40 osnovica za jednu osobu s

SIN

DIK

ATI -

SH

U

100

invaliditetom. Pravilnikom o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 44/14., 02/15., 13/15., 113/16., 116/17.) definirana je kako procedura, tako i potrebna dokumentacija za ostvarivanje prava na sufinanciranje troškova prilagodbe.

2.4. Procjena radne učinkovitosti

Cilj je usluge utvrditi postoji li smanjena radna učinkovitost kao posljedica invaliditeta te određivanje postotka subvencije plaće.

Naručitelj usluge je poslodavac kod kojeg je osoba

s invaliditetom zaposlena. Preduvjet za uključivanje u uslugu je da je osoba s invaliditetom upisana u Očevidnik, da je od dana zapošljavanja proteklo najmanje 3 mjeseca te da u navedenom periodu osoba nije bila na bolovanju. Usluga obuhvaća obradu korisnika u Centru u trajanju do 6 sati od strane stručnih radnika, kao i odlazak stručnih radnika Centra na radno mjesto radi provođenja analize radnog mjesta, samoprocjene zaposlenika i procjene poslodavca o njegovoj radnoj učinkovitosti. Procjena radne učinkovitosti vezana je uz konkretno radno mjesto te je u slučaju prelaska radnika na drugo radno mjesto potrebno ponoviti procjenu. Ako se nalazom i mišljenjem Centra utvrdi potreba za potporom putem subvencije plaće, poslodavac koji zapošljava osobu s invaliditetom, odnosno osoba s invaliditetom koja se samozapošljava, može podnijeti Zavodu zahtjev za subvenciju plaće.

Osnovica za izračun subvencije plaće je minimalna plaća utvrđena posebnim propisom. Visina postotka subvencije plaće direktno ovisi o procjeni radne učinkovitosti, a može iznositi od 10 do 70 % minimalne bruto plaće.

Navedenom je zahtjevu potrebno priložiti i dokumentaciju propisanu čl. 7. Pravilnika o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom (Narodne novine br. 44/14., 02/15., 13/15., 113/16., 116/17.).

Napominjemo kako poticaje u vidu subvencije plaće za osobe s invaliditetom ne mogu ostvariti tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i regionalne samouprave, javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i regionalne samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima.

Naša je misija osigurati najbolju uslugu osobama s invaliditetom u pogledu njihovog profesionalnog razvoja, u partnerstvu istražiti njihove snage i mogućnosti te sudjelovati u stvaranju uvjeta za humano i produktivno uključivanje u svijet rada, na ravnopravnoj osnovi s drugima.

POZIV--------

Pozivaju se svi zainteresirani

za pisanje u časopisu

„Poslovni edukator“

iz područja računovodstva

da nam se obrate s povjerenjem.

Tražimo računovođe

koji žele obraditi aktualnu temu,

napisati članak i podijeliti

zanimljivo iskustvo iz svoje škole.

101

RID

ERE

PER

V

IVER

E

RIDERE PER VIVERE (izvor teksta https://nellacro.wordpress.com)Rajka Domin

dipl. oec.

Poučna priča:KAKO JE VRIJEDAN MRAV DOBIO OTKAZ?

Jednom davno, živio je sretan i vrijedan Mrav, koji je svakog dana dolazio prvi na posao. Bio je vrijedan. Veseo. Jednom riječju, bio je sretan dok je radio. Pjevušio je vesele pjesmice, a rezultati njegovog rada su bili odlični.Slušajući pjesmu Mrava, gospodin Stršljen, direktor firme, zaključio da se mrav previše zabavlja a premalo radi, jer nema pravo usmjerenje i šefa koji bi ga kontrolirao, piše “Inportal“.Zato je zaposlio Bubamaru koja je imala veliko iskustvo sa upravljanjem. Prva briga Bubamare bila je da organizira evidenciju dolazaka i odlazaka mrava na posao (odnosno sa posla). U tu svrhu, uspostavila je sistem prijemnih i odlaznih dokumenata. Sa vremenom, broj dokumenata se povećavao i zbog povećanog volumena posla oko papira morali su zaposliti nekog ko bi pripremao papire i izvještaje.Zaposlili su Pauka koji je odmah uspostavio sistem arhiviranja i postao je odgovoran i za preuzimanje telefonskih poziva. A mrav? Mrav je i dalje radio kao i prije. Izvještaji koje je dostavljala Bubamara su bili izvanredni. Direktor Stršljen je bio oduševljen izvještajima koje je dobio od Bubamare i uskoro je počeo zahtijevati: usporedne studije sa grafikonima, analize trendova razvoja, itd.

Da bi se zadovoljio direktorov zahtjev, bilo je nužno da se zaposli Hrčak koji bi bio direktna pomoć direktoru. Njemu su odmah kupili novo računalo sa printerom. Sretni i vrijedni mrav je i dalje radio kao i prije. Jedino se požalio da bi mu bilo lakše ako bi imao neko računalo. Nisu mu odobrili. Ovo je bilo prvi put da se Mrav na nešto požalio i direktor Stršljen je odmah shvatio da je potrebno najhitrije reagirati.Kreirao je novo radno mjesto šefa službe koji bi nadzirao sretnog i vrijednog mrava. Na novo radno mjesto

je zaposlio Cvrčka. On je odmah po svom dolasku zamijenio cjelokupni namještaj u svom uredu i na zahtjev dobio ergonomski oblikovanu stolicu i novo računalo sa ravnim, LCD ekranom. Broj računala je narastao i moralo se kupiti i instalirati i mrežni server. Novi šef službe je shvatio da hitno treba pomoćnika (koji je usput bio njegov pomoćnik u prethodnoj firmi). I tako je zaposlio Stjenicu. U isto vrijeme Mrav je postajao sve manje sretan i sve manje produktivan. Opet je tražio računalo. Opet mu nisu odobrili.

Situacija sa Mravom, zabrinula je Cvrčka i on je zaključio da mora naručiti studiju o zadovoljstvu zaposlenih u firmi. Upoznao je sa tim direktora Stršljena koji je shvatio Cvrčkovo objašnjenje i odobrio angažiranje agencije za te potrebe. Skupa studija je napravljena i Cvrčak je počeo primjenjivati predložene motivacijske metode. Svuda je objesio motivacijske plakate. Vodio je Bubamaru, Pauka, Hrčka i Stjenicu na motivacijske treninge u poznata ljetovališta itd… Mrav je i dalje, ali nevoljko, radio. Čitao je motivacijske poruke na plakatima i nikako nije mogao naći nadređene kad su mu trebali. Jednostavno, ili nisu bili tu ili nisu imali vremena za njega. I tako je vrijeme teklo. Direktor Stršljen je i dalje dobivao redovno svoje perfektne izvještaje ali su oni počeli pokazivati da firma nije više tako rentabilna kao prije. To ga je duboko zabrinulo i morao je reagirati. Unajmio je najelitnijeg konsultanta, gospođu Sovu.

Sovin zadatak je bio izvršiti potpunu analizu organizacije i poslovanja firme i predložiti rješenja da bi firma poslovala rentabilno. Nakon tri mjeseca, Gospođa Sova je direktoru predala sljedeći izvještaj: “U firmi je previše zaposlenih!”. Direktor Stršljen je oduševljeno prihvatio stručnu analizu i odmah otpustio: MRAVA.

POUKA: Nikada nemoj biti sretan i vrijedan mrav. Mnogo se više isplati da si nesposoban i da ne radiš ništa.

Ridere per vivere - Rajka Domin

102

Dnevnik rada stručnih suradnikaza šk. god. 2018./19.

Cijena priručnika iznosi 200,00 kuna(160 kuna za pretplatnike časopisa i članove UTIRUŠ-a)

Riječ je o jedinstvenom Dnevniku rada na tržištu koji je temeljen na potrebama rada stručnih suradnika tijekom jedne školske godine. Ergonomski osmišljen, Dnevnik pruža korisniku sistematičnost u evidenciji kao i lakše snalaženje u bilješkama. Pri oblikovanju Dnevnika rada autorski tim je vođen potrebama lakše i jednostavnije administracije koju je prema Pravilniku o pedagoškoj dokumentaciji jedan stručni suradnik u školi dužan voditi. U skladu s tim, poglavlja u Dnevniku rada obuhvaćaju sve bitne aspekte rada stručnog suradnika.

NOVO U PONUDI OD 1. 2. 2019. GODINE

Priručnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjerai odgovornostima maloljetnika u osnovnim i srednjim školama

Svi pretplatnici časopisa ,,Poslovni edukator'' u 2019. godinimoći će kupiti novi ,,Priručnik o kriterijima za izricanje pedagoških mjerai odgovornostima maloljetnika u osnovnim i srednjim školama'' za 160,00 kn (PDV uključen), a svi ostali za 200,00 kn (PDV uključen).

Narudžbu možete izvršiti putem e-mail adrese: publikacije.kk@gmail.comili na telefon: 021/208 976

Narudžbenice možete preuzeti na web stranici: www.kovacic-konzalting.com

Cijena priručnika iznosi 300,00 kuna(240 kuna za pretplatnike časopisa i članove UTIRUŠ-a)

Budući da je Priručnik jako praktičan i svakako je kvalitetna pomoć u radusvake ustanove, nudimo prihvatljivu cijenu.

Temeljni kolektivni ugovorza službenike i namještenike u javnim službamas komentarom i relevantnom praksom

Priručnik za roditeljske sastankeCijena priručnika iznosi 300,00 kuna(240 kuna za pretplatnike časopisa i članove UTIRUŠ-a)

Budući da je Priručnik jedinstven na tržištu i svakako je kvalitetnapomoć u radu stručnoj službi, kao i svakom učitelju i razredniku, uzprimjenu već gotovog materijala napisanog po temi i izrađene prezentacije, nudimo jedinstvenu cijenu za materijal i tekst koji će poslužiti u svakodnevnom radu svake osnovne škole.

SADA:

60,00 kn(PDV uključen

u cijenu)

SADA:

40,00 kn(PDV uključen

u cijenu)

SADA:

60,00 kn(PDV uključen

u cijenu)

NOVOGODIŠNJI POPUST 80% DO 31.12.2018.