aktualno Žičare započele s radom - casopis.hrsume.hr

BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020. HRVATSKE ŠUME 1

ČASOPIS ZA POPULARIZACIJU ŠUMARSTVA | Broj 283-284 | Godina XXIV. | Zagreb, srpanj-kolovoz 2020. | ISSN 1330-6480

Aktualno

Žičare započele s radom

Izdvajamo...

KrpeljiSjednica HŠD-aURBforDAN

Potkornjaci Šumski vrtićLD Muljava

Aktualno

Mjesečnik "Hrvatske šume" | Izdavač: "Hrvatske šume" d.o.o. Zagreb | Predsjednik Uprave: Krunoslav Jakupčić | Glavni urednik: Goran Vincenc | Novinari: Helena Jakobović, Marija Glavaš i Goran Vincenc | Uređivački odbor: predsjednik Branko Meštrić, Darko Posarić, Ana Juričić Musa, Ana Tucak i Mislav Maršić | Adresa redakcije: Ulica kneza Branimira 1, Zagreb, tel.: 01/4804 169, faks: 01/4804 101 | e-mail: [email protected], [email protected]štvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjem autora teksta.

Naslovna stranica: Marinko Bošnjaković - Soliter | Zadnja stranica: Goran Dorić - Drive in

Grafički urednik: Gordana Hren | Grafičko oblikovanje i tisak: | Lektura: Dijana Držaić | Naklada: 6200 komCJENIK OGLASNOG PROSTORA: Jedna stranica (1/1) 3600 kn; pola stranice (1/2) 1800 kn; trećina stranice (1/3) 1200 kn; četvrtina stranice (1/4) 900 kn; osmina stranice (1/8) 450 kn Unutarnje stranice omota (1/1) 5400 kn; 1/2 stranice 2700 kn; 1/3 stranice 1800 kn; zadnja stranica 7200 kn (tu stranicu nije moguće dijeliti).U ovu cijenu nije uračunat PDV koji plaća oglašivač.

sadržaj4 Borba s potkornjakom nastavlja se dalje

6 EA topola za razliku od drugih vrsta bilježi konstantu u potražnji

9 Započeli terenski radovi u park-šumi Grmoščica

10 Počeo rad sa žičarom u Šumariji Vojnić

13 Dobivamo li uskoro produžetak našeg najpoznatijeg planinarskog puta?

14 Aplikacija o krpeljima za mobilne telefone - krpelji.info

17 Sigurnost hrane u vrijeme krize

18 Preventiva i dobre pripreme ključni su za obranu od šumskih požara

20 Središnjica suočena s posljedicama potresa

22 Poznata izložba ovoga puta u drugačijem ozračju

23 Zadržavanje radnih mjesta i proizvodnje prioritet je drvne industrije

24 Radovi Šumarije Zadar na sanaciji se nastavljaju

26 Park prirode Medvednica predstavio projekt uređenja

29 Bjelovarski lađari „Šumari“ veslali na 5. jarunskoj utrci lađa

30 Hrvatske šume i GLOBE program u radu s djecom

32 Nezaustavljivo stvaralaštvo hrvatskih kipara

33 Na rođendanskom druženju s građanima šumari održali predavanje o gospodarenju šumama

35 Prirodna oaza u srcu Petrove gore

38 Kontrolori u obilasku terena

40 U zbirci pjesama krije se udžbenik jednodobnog gospodarenja

42 Šumari pomogli pronaći jedne od najdebljih naslaga piroklastičnog toka u Hrvatskoj

45 I najboležljivija djeca oporave se tijekom boravka u šumi

47 Najposebnija smreka u Kanadi

49 Kostanjevka mijenja boju ako se ošteti

50 Čičak razvija izrazito veliko lišće

52 Buđenje prirode Plitvičkih jezera

54 Dječji kutak - Javor


Uvodnik

Poštovani čitatelji!

Nadamo se da ste svi do sada u nekoj mjeri bili upoznati s UREDBOM (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka, popularno zvana GDPR, prema skra-ćenici iz engleskog jezika). Cilj ove Uredbe je zaštititi identitet fizičkih osoba i njihove osobne podatke kako se ne bi koristili u negativne svr-he. Stoga je obveza svih subjekata koji zbog poslovanja moraju koristiti osobne podatke korisnika, čuvati ih od negativnog utjecaja.

Kako časopis Hrvatske šume poštom dolazi na adrese brojnih naših čitatelja koje su nam poslali prije nego li je Opća uredba o zaštiti po-dataka stupila na snagu, dužnost nam je podsjetiti vas da su vaši osob-ni podatci vaše vlasništvo te da u bilo kojem trenutku možete otkazati primanje časopisa, ali i isto tako da se u bilo kojem trenutku možete registrirati kako bi časopis počeli primati na kućnu adresu.

Kako bismo vam olakšali proceduru otkazivanja ili registracije, razvili smo jednostavan alat koji se nalazi na službenim stranicama časopisa Hrvatske šume na poveznici Obavijesti (na stranici HŠ-a u gornjem de-snom kutu). Jednostavnim upisivanjem želite li otkazati primanje časo-pisa ili se želite registrirati kao primatelj određujete možemo li koristiti vaše podatke u svrhu slanja časopisa na željenu adresu.

Želimo naglasiti kako časopis Hrvatske šume vaše osobne podatke ko-risti isključivo za slanje časopisa na adrese čitatelja te s njima postupa s dužnom pažnjom. Politiku zaštite osobnih podataka u HŠ d.o.o. također možete pronaći na našoj web stranici.

U skladu s obvezom o poštivanju sigurnog upravljanja vašim osob-nim podatcima koje koristimo za adresiranje časopisa u svrhu dostave poštom, molimo vas da putem linka naznačite želite li nastaviti primati naš časopis ili želite otkazati isporuku.

Hvala!Glavni urednikGoran Vincenc

4 HRVATSKE ŠUME BROJ 283-284 | SRPANJ-KOLOVOZ 2020.

Aktualno

Potkornjaci

Borba s potkornjakom nastavlja se dalje

Klimatske promjene o kojima se toliko priča posljednjih 10 do 15 godina učinile su pomake u našim ekosusta-vima koje je teško obuzdati i još teže spriječiti. To se najbolje vidi po reakcijama nekih autohtonih štetnika

koji su lako prepoznali slabost šumskih vrsta uzrokovanu ek-stremnim vremenom, prvenstveno sušom koja posljednjih 10 godina postaje ozbiljan problem. Zbog manjka padalina, drveće fiziološki slabi što koriste brojni nametnici, a u našoj zemlji jedan je autohtoni štetnik već priskrbio epitet najvećeg problema gorskih šuma, a to je potkornjak.

Iako postoji veliki broj autohtonih vrsta potkornjaka koji napadaju različite vrste drveća, posljednjih godina najveće probleme rade smrekovi potkornjaci u Gorskom kotaru te me-diteranski potkornjaci na različitim vrstama bora.

Izrazito velike probleme u gospodarskim šumama uzro-kuju dvije vrste smrekovih potkornjaka: šesterozubi smrekov potkornjak (Pityogenes chalcographus) te smrekov pisar (Ips Typhographus).

Ovaj prvi, šesterozubi smrekin potkornjak, manji je (dužine 2 - 2,3 mm), prvo rojenje ima u travnju i ono zna potrajati, a

drugo rojenje ide u srpnju. Karakteristično je da napada fizio-loški oslabljena stabla u stadiju letvika, a na starijim stablima obično dolazi samo u gornjim dijelovima.

Smrekov pisar nešto je veći, dugačak oko 5,5 mm, također se roji prvi puta u travnju, a drugi puta u srpnju, no u povolj-nim uvjetima može stvoriti i treću generaciju. Zanimljivo je kod pisara da što mu je intenzitet napada jači, to stvara kraće hodnike i obrnuto.

Ova dva „dripca“ napravila su već dovoljno šteta na smre-kovim sastojinama zbog kojih ih šumari redovno proklinju, a kako stvari stoje niti ova godina neće biti puno bolja.

Sve je započelo ledolomom 2014. godine kada je prirod-na nepogoda o kojoj smo već nebrojeno puno puta pisali po-godila područje Gorskog kotara i Slovenije uništivši pri tome više od 800 000 kubika. Ta nepogoda očito je trajno poreme-tila neke ravnoteže u ekosustavima zbog kojih je bitka protiv potkornjaka prerasla u rat. Tada je smreka uz bukvu izrazito stradala te se očekivalo da će doći do eksplozije potkornjaka na ovom području. Delnički šumari konstantno su upozora-vali kako sanacija nema nekakvog smisla ako će se provodi-

Još od ledoloma koji je zadesio Gorski kotar 2014. godine hrvatski šumari muku muče s potkornjacima. Iako standardni stanovnik naših šuma, klimatske promjene, koje su itekako vidljive u ekosustavima proteklih 10 godina, odigrale su veliku ulogu da se taj maleni, ali itekako opasan štetnik raširi te da ga je unatoč svim mjerama koje šumari poduzimaju izuzetno teško suzbiti.

Tekst/foto: Goran Vincenc

Željko Kauzlarić uzima uzorke


Aktualno

ti samo na području državnih šuma, stoga je bilo potrebno donijeti akcijski plan kojim će se moći sanirati površine i na privatnim parcelama. Plan je donesen 2017. godine, ali šumari su i prije toga požrtvovno radili na sanaciji. Autor ovog članka sjeća se kako su doznaku radili inženjeri iz cijele Hrvatske kako bi se što prije došlo do podataka potrebnih za pokretanje ak-cijskog plana.

Već u 2016. godini prije donošenja plana doznačeno je 74 181 kubika, da bi u godini donošenja akcijskog plana dozna-čena masa narasla na 167 096 kubika uz izvršenje od 153 426 kubika. Tako intenzivna sječa dala je rezultata i činilo se da se ekspanzija potkornjaka smanjuje, no onda je Gorski kotar po-haralo olujno jugo koje je uništilo više od milijun kubika drvne mase stvorivši tako prilike za ponovni povratak potkornjaka. Nakon relativnog pada zaraze zabilježene u 2018. kada je doznačeno 18 926 kubika uslijedila je 2019. koja opet donosi ekspanziju populacije, a kako stvari stoje i ove godine će situ-acija biti slična. Naime, do sada je doznačeno 39 083 kubika, a tek se očekuje napad druge generacije koja se roji u srpnju.

Samo na području UŠP Delnice drvna zaliha smreke iznosi 2 779 876 kubika, a postotno smreka sudjeluje s 9,49 %. Stoga ne treba čuditi veliki angažman goranskih šumara u suzbijanju ovih štetnika. Mjere koje su poduzeli delnički šu-mari podrazumijevaju pravovremenu sječu i izvoz zaraženih stabala iz sastojine, suzbijanje potkornjaka u manjim žarišti-

ma, tzv. lovnim stablima, te suzbijanje potkornjaka bioteh-ničkim metodama poput feromonskih klopki i insekticidnih mreža.

Sječa zaraženih stabala treba se vršiti polovicom ili krajem svibnja jer su ličinke tada u stadiju pred kukuljenje. Granje-vinu treba uhrpiti i spaliti, a obavezan je i izvoz sortimenata

Brojanje jedinki u feromonskim klopkama

Ulov iz klopke: šesterozubi smrekov potkornjak i smrekov pisar

Hodnici pod korom Insekticidne mreže


Aktualno

s pomoćnog stovarišta u šumi u što je moguće kraćem roku. Ako se ne uspije maknuti zaraženi sortiment iz šume, treba ga pokriti insekticidnom mrežom (Storanet) koja u svojim nitima ima impregnirano sredstvo protiv potkornjaka ili je trupce po-trebno okorati, što treba napraviti početkom svibnja.

Lovna stabla odabrana su još u veljači i početkom ožujka, a kontrola je rađena od početka svibnja (prva generacija) svakih tjedan dana. Početkom srpnja bili smo s rukovoditeljem del-ničkog Odjela za ekologiju Željkom Kauzlarićem koji je u obi-lasku terena i u potrazi za drugom generacijom koja se tada još nije ukazala.

Na području UŠP Delnice brinu da se sve mjere provode pravodobno. Čak 41 feromonska klopka za monitoring po-stavljena je još prije 27 godina kako bi se pratila brojnost te se na temelju ulovljenih jedinki izdaju naredbe za daljnje dje-lovanje. Uz to spremno je više od 200 lovnih klopki koje se instaliraju u žarištima napada potkornjaka.

Storanet mreže također su na terenu, a treba naglasiti kako Delničani pomažu i drugima u borbi s potkornjacima jer su čak 30 mreža posudili Gradu Splitu kako bi im pomogle u bor-bi s mediteranskim potkornjakom na Marjanu.

Sve u svemu, borba se nastavlja i ove godine, a tko zna što nam donosi budućnost jer dovoljno je jedno olujno nevrije-me da sve napore vrati na početak. Nadajmo se da će nakon ove godine najezda barem malo splasnuti jer borba s ovom malom beštijom nije niti lagan niti jeftin posao.

Otkorano deblo

Uvremenu koronakrize koja trese svijet na global-noj razini, pa tako i drvnu industriju, proizvodnja proizvoda od topole ostala je konstantna. Iako je prethodnih godina doživljavala oscilacije, ova jef-

tina meka listača pokazala se kao čvrsto uporište drvopre-rađivačima u vremenu nestabilnog tržišta. Dok su se prije nekoliko godina organizirale međunarodne licitacije za EA topolu jer hrvatski drvoprerađivači nisu pokazivali zainte-resiranost, danas je to jedna od rijetkih vrsta za koju interes ne pada.

Smanjena trgovinska razmjena s Kinom ponovno je otvorila vrata jeftinim drvnim proizvodima, dok je potra-žnja za njima ostala gotovo na istoj razini kao i prije krize. Kao alternativno rješenje nameću se proizvodi od topole što je veliki vjetar u leđa na području UŠP Osijek gdje je ta vrsta najzastupljenija.

Treba naglasiti kako je uslijed krize uzrokovane pande-mijom koronavirusa donesen Krizni plan Hrvatskih šuma koji je propisao prestanak sječa radi smanjenja zaliha na većem dijelu radilišta, no plan je isto tako propisao kako se sanacija te sječa na područjima gdje se odvijaju projek-tne aktivnosti financirane bespovratnim sredstvima EU-a nastavlja. Upravo je takvo jedno područje povod za našu priču koja se sjajno uklopila u EU projekt Naturavita koji se provodi na područjima Šumarija Osijek, Darda te djelomič-no na području Šumarije Tikveš - Bilje.

Naime, na području Nemetina, istočnog predgrađa Osi-jeka, nalazi se topolova plantaža koja je posađena netom prije Domovinskog rata. Od 1991. godine pa sve do 2020. godine to je područje bilo minirano i radno nedostupno, a tijekom ratnih djelovanja cijelo je područje bilo zahvaćeno požarom, ali i izloženo velikome broju eksplozivnih sred-stava zbog kojih je veliki udio gelerične robe što se uvelike primijeti na proizvedenim trupcima. Da ne ostane samo na tome, oluja koja je 2016. godine prošla cijelim područjem uzrokovala je vjetrolom koji se zbog radno nedostupnog terena nije mogao sanirati te je cijelo područje zaraslo u neprohodan korov.

Probuđeno tržište

EA topola za razliku od drugih vrsta bilježi konstantu u potražnji



Aktualno

Nakon globalnog zastoja uzrokovanog koronavirusom tržište se polako pokreće. Iako su svi analitičari najavljivali kako ništa više neće biti kao prije, potražnja za euroameričkom topolom ostala je konstantna. Srećom, ta se potražnja lijepo uklopila u priču s jednim od najvećih EU projekata zaštite prirode u Hrvatskoj – Naturavitom, stoga robe neće nedostajati.

Ipak, ugovaranjem projekta Naturavita cijelo je pod-ručje ponovno došlo u fokus. U prošloj godini područje je raz-minirano, a ove su godine Hrvatske šume zaprimile certifikat da je plantaža topole radno dostupna.

Djelatnici UŠP Osijek odmah su prionuli poslu i krenuli u sanaciju područja veličine 72,29 ha, što nije bio nimalo lak posao. Na dijelu koji je poharao vjetrolom otvorenost sklopa uzrokovala je pojavu korovske vegetacije koja je prekrila sru-

Biomasa ostala nakon vjetroloma 2016. godine Posljedice vjetroloma

Plantaža mlade euroameričke topole

Aktualno


šeno drveće i samo čišćenje tih dijelova bio je mukotrpan posao. Trebalo je izvu-ći veliku količinu drvne mase čija je vri-jednost nakon 4 godine ležanja u šumi pala na vrijednost biomase. Tek se tada moglo pristupiti plantaži te nastaviti rad na proizvodnji trupaca koji imaju svoju vrijednost na tržištu.

- Doznaka je napravljena u ožujku ove godine, a doznačeno je ukupno 22 300 kubika euroameričke topole, od kojih je čak 5000 kubika stradalih u vjetrolomu. Pripreme za sječu krenule su početkom travnja, a do kraja svibnja izrađeno je 5000 kubika drvne mase. Na terenu su dvije ekipe sjekača iz dvije šu-marije te harvester zajedno s tri forvar-dera. Prema projektu Naturavita, planirana sadnja hrastovih i jasenovih sadnica je na jesen 2020. ili proljeće 2021. godine, a strojevi koji trenutno rade odmah rade i pripremu tla. Sadnice starosti dvije godine već su pripremljene i u jesen mogu ići u sadnju. - kaže nam Stanko Antunović, rukovoditelj proizvod-ne službe UŠP Osijek.

Upravitelj Šumarije Osijek koja gospodari tim područjem Josip Kolić rekao je kako je srednja vrijednost po kubiku u toj sječini otprilike 230 kuna. Kada se ukalkuliraju troškovi rada radnika, strojeva, prijevoza i dr., malo sredstava ostaje za po-šumljavanje.

Na sreću sve se odlično uklopilo u projekt Naturavita, a zadovoljstvo predstavlja i protupožarna prosjeka s elemen-tima šumske ceste koja je planirana projektom, a koja će u budućnosti biti okosnica gospodarenja ovim područjem te će se njome odvijati sva komunikacija u narednim godinama pri sječi i obnovi, pogotovo zato što će i nakon pošumljavanja

biti jako puno posla jer je cijelo područje pod jakim utjecajem korovske vegetacije.

Nije to jedino radilište na topoli u UŠP Osijek. Zbog pove-ćane potražnje radovi su krenuli i u Šumarijama Batina i Darda gdje su također jedva dočekali pojačani interes za ovu vrstu.

Na području gospodarske jedinice Zmajevačke podunav-ske šume, koja se nalazi u sklopu Šumarije Batina, u tri odjela ukupne površine 20,08 ha doznačena je drvna masa od uku-pno 5467 kubika, od čega 3800 kubika otpada na euroame-ričku topolu. Prema riječima upravitelja šumarije Radomira Putnika, u planu biološke obnove šuma za 2020. godinu pla-nira se ponovno pošumljavanje euroameričkom topolom na cijeloj površini.

Teren je obišao i Zvonimir Mišić, viši stručni suradnik u pro-izvodnji, te je zadovoljan viđenim.

- UŠP Osijek je u razdoblju od 1. siječnja do 1. lipnja 2020. napravila 20 646 kubika tehnike i 6587 kubika prostornog

drva, što je nešto manje nego rekordne 2019. kada je u istom razdoblju izvršeno 22 091 kubika. S obzirom na koronakri-zu i velike probleme u prijevozu na ra-dilišta, možemo biti zadovoljni ostvare-nim rezultatima, kako po kubicima, tako i po kvaliteti, s obzirom da se ulazilo u sastojine koje su razminirane u 2019. i u koje se nije ulazilo od Domovinskog rata. Pred UŠP Osijek stoje veliki zadatci koje treba obaviti u trećem kvartalu, ali poznavajući djelatnike osječke podruž-nice, ne strahujemo za izvršenja. Prema potrebi će se razmišljati o dolasku sje-kača i mehanizacije iz drugih Uprava na ispomoć. - rekao je Mišić.

Razminiranjem površina na projek-tnom području Naturavita radno su se otvorile do sada nedostupne površine, stoga je pred osječkim šumarima zani-mljiva jesen gdje će trebati obaviti pri-premu i sječu na površinama koje su u planu projekta.

Pored sjekača na sanaciji radi i harvester

Forvarderi osječkog Šumatransa pripremaju površinu za sadnju na iduću jesen ili proljeće

Aktualno


URBforDAN akronim je za projekt punog naziva Upravljanje i korištenje urbanih šuma kao prirodne baštine u gradovima Dunavskog sliva, a kojem su glavni ciljevi unapređenje upravljanja urbanim i pe-

riurbanim šumama, očuvanje i promicanje prirodne i kultur-ne baštine u okviru programa „Dunav, poboljšanje kvalitete života u gradovima u segmentima rekreacije i zdravog načina života, kao i podržavanje višenamjenskog korištenja urbanih i periurbanih šuma i istraživanje novih mogućnosti održivog razvoja“. Financiran je sredstvima iz fondova Europske unije, a trajanje mu je predviđeno od lipnja 2018. do studenog 2020. godine. Rok za potpuni završetak projekta pomaknut je na početak 2021. godine zbog aktualne situacije s pandemijom koronavirusa.

Više detalja o samom projektu možete pronaći na web stra-nici putem sljedeće poveznice: http://www.interreg-danube.eu/urbfordan ili putem Facebook-a (http://www.facebook.com/Urbfordan/) i Instagrama (http://www.instagram.com/urbfordan/).

Sa zadovoljstvom možemo reći da ovaj projekt, podijeljen u 5 radnih razdoblja, nakon godinu i pol dana marljivog rada projektnih timova sedam gradova partnera [Ljubljana (SI), Bu-

dimpešta (HUN), Cluj-Napoca (ROM), Beč (AUT), Zagreb (CRO), Beograd (SRB) i Ivano-Frankivsk (UA)] s vanjskim suradnicima, ulazi u završnu fazu. Održano je nekoliko radionica s dionici-ma projektne lokacije, građanima i projektnim partnerima i više terenskih obilazaka do pojave koronakrize. Razmijenjen je veliki broj „mail-ova“ te obavljeno nebrojeno telefonskih razgovora i Skype konferencija. Prvi rezultati koji se odnose na poboljšanje upravljanja urbanim šumama i korištenja uslu-ga ekosustava (šumarima poznatijih kao općekorisne funkcije šuma ili skraćeno OKFŠ, neshvaćen kod dobrog dijela javno-sti), kao i na konstruktivniji dijalog s građanima te njihovim uključivanjem u planiranje sadržaja u urbanim šumama s ci-ljem sprječavanja ili rješavanja potencijalnih sukoba svih kori-snika spremni su za javnu prezentaciju.

Krajem lipnja vrijedni i iskusni djelatnici RJ Urbano šu-marstvo (bivša RJ Hortikultura) započeli su s terenskim radovi-ma na projektnoj lokaciji park-šume Grmoščica u sklopu kojih će se urediti sljedeći sadržaji prilagođeni potrebama građana:• poučnastazaGrmoščica• zelenaučionicazaprogram„Školaušumi,šumauškoli“• vježbalištezaodrasle(minitrim-staza)• zonazabiciklisterazličitihrazinatežine

Urbano šumarstvo

Započeli terenski radovi u park-šumi Grmoščica

Projekt URBforDAN već je dobro poznat javnosti, a osobito svim dionicima i zainteresiranim građanima zagrebačke gradske četvrti Črnomerec, ali i cijelog zapadnog dijela Zagreba jer projektna lokacija park-šuma Grmoščica predstavlja jedini veći šumski kompleks kao zelenu oazu za stanovnike kvartova Graberje, Kustošija i Vrapče. S obzirom na to da možda ipak ima i onih bez ikakvih saznanja o ovom projektu, dajemo kratko objašnjenje. Tekst: Damir Dramalija

Foto: Goran Vincenc

Pogled na Zagreb s vidikovca Grmoščice


Aktualno

• dječjibiciklističkipoligon• zonazaodmorirekreaciju(malonogometnoigralištespra-

tećom urbanom opremom za odmor u prirodi)• mirna zonakoja ćeobuhvaćatinajvećidiopovršinepark-

šume Grmoščica.Uz nadzor i koordinaciju upravitelja RJ Ninoslava Matoševi-

ća i ovlaštenog tehnologa urbanog šumarstva Izabele Kuzle, a sve pod budnim okom poslovođe Dejana Fabijanića, započeti su radovi uređenja drvenih stepenica i prema potrebi ruko-hvata na zahtjevnijim dionicama, a također se mjestimično, u svrhu sprječavanja površinske erozije, zabija bagremovo kolje. Duž cijele dionice poučne staze i ostalih mikrolokacija predviđenih za aktivno korištenje građana izvršeno je sanira-nje svih opasnih stabala koja bi mogla ugroziti sigurnost kori-snika ili izazvati materijalnu štetu na infrastrukturi.

Odavno je poznato da su Grad Zagreb i Hrvatske šume du-gogodišnji partneri koji su zajedno prepoznali potencijal koji imaju šume u gradu Zagrebu s važnim ekološkim i društvenim vrijednostima i slobodno možemo reći da su oni pioniri u ra-zvoju urbanog šumarstva, osobito u operativnoj komponenti.

Ne treba sumnjati da će partneri završetkom ovog projekta iznaći barem dio rješenja koje će biti primjenjivo ne samo u zagrebačkim urbanim šumama, nego u svim dijelovima Hr-vatske i šire gdje postoje mogućnosti, potrebe i interes građa-na za neposrednim kontaktom s prirodom. Sa sigurnošću mo-žemo reći da je projekt URBforDAN već ostvario svoj, možda u ovom trenutku i najvažniji cilj, a to je okupljanje šumarske i svih ostalih nadležnih struka za ovo područje te da će on biti samo prvi u nizu projekata koji će u stvorenoj sinergiji svih dionika svojim smjernicama pomoći u potpunom zakonskom pozicioniranju urbanog šumarstva i pratećih djelatnosti.

Započeli su radovi uređenja staza

Uređuju se staze za brdski biciklizam

Mehanizacija

Počeo rad sa žičarom u Šumariji Vojnić

Važna investicija Hrvatskih šuma ostvarena kra-jem 2019. godine, ali koja je zbog okolnosti oko pandemije koronavirusa i s tim povezanim pro-blemom prelaska državnih granica realizirana tek

u travnju 2020. jest nabava šumske žičare za Podružnice Karlovac i Zagreb. Riječ je o dvije žičare austrijskog pro-izvođača marke Konrad Mounty 5000 koje su ubrzo na-kon preuzimanja stavljene u pogon. Zahtjevnu obuku za upravljanje žičarom, kao i svu potrebnu edukaciju zaštite na radu prošli su naši djelatnici tijekom osposobljavanja u Sloveniji, a sada su na vlastitom tlu imali prilike pokazati sve što su naučili. Šumska žičara na području Uprave šuma Karlovac postavljena je u Šumariji Vojnić u gospodarskoj jedinici Petrova gora, a samo radilište u lipnju je obišao predsjednik Uprave Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupčić sa suradnicima iz Sektora nadležnog za proizvodnju. Pred-sjednik Uprave zalaže se za modernizaciju i informatizaciju poslovanja trgovačkog društva s ciljem lakšeg obavljanja radnih zadataka prilikom gospodarenja šumama uz strogo poštivanja ekoloških zahtjeva okoliša. Upravo velika pred-nost korištenja žičare jest u potpunosti otklonjen utjecaj na tlo čime su pomladak i okoliš značajno zaštićeni od de-vastiranja, a zaštita radnika pri radu na najvišoj razini.

Prvo postavljanje šumske žičare obavljeno je uz pomoć austrijskih kolega iz tvrtke Konrad, ali uz sudjelovanje svih djelatnika Hrvatskih šuma nadležnih za upravljanje žiča-rom s inženjerom Tomislavom Kranjčevićem na čelu tima. Žičara je postavljena u odsjeku 19a koji je obrastao kul-

Postrojenje žičare nalazi se na kamionu


Aktualno

Nakon preuzimanja šumskih žičara austrijske marke Konrad Mounty 5000 u travnju 2020. godine, obje su ubrzo stavljene u pogon na području Uprave šuma Karlovac i Uprave šuma Zagreb. Naši djelatnici prošli su zahtjevnu obuku za upravljanje žičarom u Sloveniji, a stečeno znanje odmah su primijenili na vlastitom terenu i dokazali koliko su stručni i spremni za obavljanje zahtjevnog posla u gospodarenju šumama primjenom novih tehnologija.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Alen Novkinić

Radnik operater obrađuje stabla harvesterskom glavom

Konfiguracija terena od iznimne je važnosti prilikom postavljanja šumske žičare

Predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić sa suradnicima u obilasku radilišta


Aktualno

turom američkog borovca sječive mase 3819 kubika te će biti pošumljen autohtonim vrsta-ma drveća. Trasa žičare postavljena je na dužini od 750 m, na nagibu od oko 30 %. Postrojenje žičare nalazi se na kamionu i sastoji se od glav-nog nosivog stupa fiksiranog sa 6 sajli za sta-bla oko kamionskog postrojenja. Na podnožje stupa vezana je upravljačka kabina s kranom i harvesterskom glavom koja vrši obradu cijelog stabla dopremljenog žičarom do postrojenja. Postrojenje pogoni motor kamiona kojeg po-kreću hidraulične pumpe dajući potisak vitlima i vučnom užetu žičare.

Stručnim razmatranjem s predstavnicima tvrtke Konrad, koja ima višegodišnje iskustvo u proizvodnji i servisu žičara, ovakvo postrojenje trebalo bi realizirati godišnje oko 12 000 kubi-ka.

Na žičari rade tri radnika - operater koji obrađuje stabla harvesterskom glavom te dva sjekača-kopčaša u samoj šumskoj sastojini. Ži-čara radi u dvije smjene. Dnevno se iznosi od 50 do 70 kubika, a s obzirom na to da je to tek razdoblje obuke radnika, realizacija može biti samo veća. Sam odabir za rad žičarom je kom-pleksan, bitno je da cesta do odsjeka bude pro-hodna za kamion nosivosti 40 t, da ima dovo-ljan broj jakih stabala za sidrenje nosivog stupa i potporu za nosivo uže. Konfiguracija terena mora odgovarati sigurnom radu žičare zbog čega se prije njenog postavljanja napravi deta-ljan obilazak terena. Preporučljiv je nagib iznad 30 %. S obzirom na to da montaža žičare izisku-je ravnu liniju, i doznaka stabala trebala bi biti prilagođena takvoj vrsti izvlačenja. Najpogod-nije sastojine za rad žičarom su zadnje prorede i oplodne sječe u jednodobnom gospodarenju i sječa na pruge. Optimalna masa za izvlačenje je 500 kubika po liniji izvlačenja s dužinom lini-je od 350 do 400 m. Iako je ova šumska žičara postavljena na području UŠP Karlovac, do kra-ja godine dogovoren je njen rad i na području Uprave šuma Podružnice Ogulin i Uprave šuma Podružnice Gospić. I na području zagrebačke podružnice Hrvatskih šuma već je postavlje-na druga od dvije nabavljene šumske žičare, a probni rad izvodi se na području gospodarske jedinice Stubička gora. Pridobivanje drva i isko-rištavanje šuma dio su šumarstva koji iziskuju najveće napore zbog čega su rizici i opasnosti pri radu veliki. Isto tako, ovo područje šumar-stva pod najvećim je pritiscima najšire javnosti i zato je važno komunicirati kako je cilj novih tehnologija zaštita okoliša i pomlatka stabala te smanjenje ili uklanjanje opasnosti i mogućno-sti ozljeđivanja radnika.

Cilj novih tehnologija je zaštita okoliša i pomlatka stabala te smanjenje ili uklanjanje opasnosti i mogućnosti ozljeđivanja radnika

Šumska žičara postavljena je u gospodarskoj jedinici Petrova gora


Aktualno

Premužićeva staza

Dobivamo li uskoro produžetak našeg najpoznatijeg planinarskog puta?Premužićeva staza poznata je i izvan granica Lijepe Naše. Put koji je prije mnogo godina izgradio šumar Ante Premužić kako bi otvorio najljepše dijelove Velebita i danas privlači brojne planinare, no načet je zubom vremena. Pojedine dijelove treba obnoviti, a Planinarski savez i Hrvatske šume razmatraju mogućnosti produljenja staze dalje prema južnom Velebitu.

liku pomoć odvjetnika Ivana Krajača koji je u to vrijeme bio ministar trgo-vine i industrije Kraljevine Jugoslavije. Premužić je stazu gradio od 1930. do 1933. godine i u tom razdoblju uspio je u ono vrijeme izgraditi nevjerojatnih 57 kilometara. Financijski teret gradnje podnijela je Uprava šuma na Sušaku, Hr-vatsko planinarsko društvo te Kraljevska banska uprava Savske banovine.

Tekst: Goran Vincenc Foto: Planinarski savez

Zagreba, Goran Vincenc

Premužićeva staza, najpoznati-ji planinarski put u Hrvatskoj, dugačak 57 kilometara, započi-nje na Zavižanu, a završava kod

zgrade bivšeg hotela Velebno u Baškim Oštarijama, mogao bi uskoro dobiti svoj produžetak prema južnom Velebitu.

Premužićeva staza

Dionica koja će se obnavljati

Sudionici sastanka na terenu

Naime, Planinarski savez Zagreba predložio je Hrvatskim šumama zajed-nički projekt kojim bi se sanirala odre-đena, vremenom nastala oštećenja na trenutno postojećoj stazi te produžetak staze koji bi s vremenom došao sve do kraja Velebita, iznad kanjona Zrmanje ili negdje na Malom Halanu. Hrvatske šume objeručke su prihvatile ideju te su zajed-ničkim snagama krenuli u projektiranje. Planinarski savez napravit će izvid terena te će pokušati već postojeće planinarske rute uklopiti u novu jedinstvenu stazu,

dok su se Hrvatske šume prihvatile rje-šavanja administrativnog dijela projekta. Želja oba partnera je prijaviti projekt na natječaj jednog od fondova Europske unije čime bi se u projekt uključile i dru-ge, potencijalno zainteresirane snage.

Stoga su predstavnici PSZ-a i Hrvat-skih šuma zajedničkim snagama dogo-vorili sastanak s predstavnicima PP Vele-bit te gospićkim planinarima. Sastanak je održan krajem lipnja u Baškim Ošta-rijama, a sve su se strane složile kako projekt produljenja Premužićeve staze ima budućnost, no projekt je zahtjevan i trebat će ga pomno isplanirati.

Za sada je dogovoreno da se na dio-nici između Alana i Baških Oštarija po-prave manji odroni te postave klupe i nadstrešnice za planinare te info ploče.

Premužićevu stazu gradio je šu-marski inženjer Ante Premužić uz ve-

najsurovije i najkrševitije dijelove sje-vernog Velebita – Hajdučke i Rožanske kukove. Proteže se hrptom planine od Zavižana do Baških Oštarija u srednjem Velebitu. Staza nema teških uspona pa je pogodna i za posjetitelje nenavikle na planinarenje. S Premužićeve se sta-ze odvaja nekoliko uspona na neke od najljepših vrhunaca sjevernog i sred-njeg Velebita – Gromovaču, Crikvenu, Šatorinu i druge.

Premužićeva staza 2009. godine u ci-jeloj je svojoj dužini i službeno zaštiće-na kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.

Za 10 godina ćemo slaviti 100-go-dišnjicu početka gradnje Premužićeve staze i bilo bi zaista lijepo kada bismo ju proslavili novom dionicom koja će se protezati duž cijelog Velebita sve do ka-njona Zrmanje.

P r e m u ž i ć e v u stazu danas sma-tramo pravim re-mek-djelom gra-diteljstva jer je građena u kame-nu - suhozidu te je položena tako da nas na vrlo jedno-stavan način vodi u


Aktualno

Oni su mali, ali mnogi od njih i vrlo opasni. Oni su krpelji, prenosioci uzročnika različitih virusnih i bakterijskih bolesti prenosivih na ljude i životinje. O njima se u stvari ne zna puno sa šumarskog aspekta, ali projektom Šumarskog fakulteta „Edukacijom i informacijom do prevencije bolesti koje prenose krpelji“ to će se ubrzo promijeniti. U sklopu projekta izrađene su javna web stranica namijenjena informiranju javnosti o tvrdim krpeljima i mobilna aplikacija za monitoring krpelja uz „online“ bazu za potrebe pohrane podataka o njima.

Šumski napasnici

Aplikacija o krpeljima za mobilne telefone - krpelji.info

Tekst: Helena JakobovićFoto: Marko Vucelja, Marko Boljfetić

Dolaskom toplijih dana i želja ljudi za boravkom u prirodi sve je veća. Kako bi se sklonili od ljetnih vrućina, mnogima

je šuma prvi odabir. No, uz priliku za šetnju, planinarenje i udisanje svježeg zraka, u šumi uvijek moramo biti opre-zni. Šuma je dom divljim zvijerima po-put medvjeda, vuka ili divlje mačke, ali i jednoj mnogostruko manjoj, ali ne i posve bezopasnoj. Pogađate, riječ je o krpelju. Iako sitni i oku gotovo nevidlji-vi, svojim majušnim nožicama i sitnim tjelešcima šećući po našem tijelu utje-ruju strah u kosti i onim najhrabrijima. Od danas poznatih 900-tinjak vrsta krpelja, njih približno 10 % prenosioci su uzročnika različitih virusnih i bak-terijskih bolesti prenosivih na ljude, kao i na divlje i domaće životinje. Neke od njih su: danas već dobro poznata

lajmska borelioza, zatim krpeljni me-ningoencefalitis, tularemija, medite-ranska pjegava groznica, babezioza, anaplazmoza i druge, a od kojih u Hr-vatskoj godišnje obolijeva više stotina ljudi.

U Hrvatskoj pridolazi dvadesetak vrsta krpelja, od kojih su u kontinental-nom dijelu najčešći šumski ili obični kr-pelj (Ixodes ricinus) te ornamentirani kr-pelj (Dermacentor reticulatus), odnosno u mediteranskome dijelu smeđi pseći krpelj (Rhipicephalus sanguines).

No, krpelji nisu s nama od jučer. Poja-vili su se davno, još krajem paleozoika, odnosno početkom mezozoika, prije približno 225 milijuna godina. Najstariji fosil krpelja starosti je 90 do 94 milijuna godina. Nađen je fosiliziran u jantaru na području New Jerseya, a hranio se krvlju dinosaurusa.

Opasnost od mogućeg uboda kr-pelja posebno je aktualna u proljetnim i jesenskim mjesecima kada se oni po-javljuju u većem broju zbog povoljnih vremenskih i stanišnih uvjeta. Krpelji se vole zadržavati u sjenovitim i vlažnim šumskim područjima, na pašnjacima,

Uzorkovanje krpelja metodom krpeljne zatege

Aplikacija krpelji.info namijenjena je za pametne telefone


Aktualno

livadama s višom travnatom ili grmolikom vegetacijom, ali jednako tako i u urbanim parkovnim površinama gdje sve više građa-na voli provoditi vrijeme. Krpelji ne lete, niti skaču, već se u potrazi za domaćinom uspi-nju uz travnatu i grmoliku vegetaciju gdje svojim osjetilima smještenima na prvom paru nogu poput malih detektora očitavaju promjene u temperaturi i vlazi zraka, kon-centraciji ugljikovog dioksida te vibracijama čekajući na prolazak domaćina. Vrlo spretno prianjaju se za svog naišlog domaćina na kojem idućih nekoliko sati traže idealnu po-ziciju za ubušavanje, tj. hranjenje. Obično su to mekanija mjesta ili ona gušće prekrivena dlakom, primjerice prepone, bedra, pazusi, vlasište i slično.

Sam proces probijanja kože domaćina nazubljenim rilcem – hipostom traje oko dva sata, a bezbolan je zbog anestetskog djelovanja sline krpelja koja također poma-že boljem prianjanju krpelja uz kožu doma-ćina na mjestu uboda. Do prijenosa patoge-na dolazi otprilike nakon 24 do 48 sati od početka hranjenja, no krpelja je nužno, bez oklijevanja i odugovlačenja, koliko god nam bilo odbojno, otkloniti odmah čim je primi-jećeno da se ubušio u kožu.

U slučaju uboda, krpelja je najbolje od-straniti pincetom na način da ga se pokuša uhvatiti što bliže koži te vrlo pažljivo, strplji-vo i polagano izvući prema gore. Unatoč nekadašnjim savjetima naših mama i baka, krpelja se ne smije polijevati nikakvim sred-stvima kao što su ulje, petrolej i sl., kao niti mazati kremama, a sve zbog zatvaranja nje-govih dišnih puteva. Time dolazi do pove-ćanog izbacivanja sadržaja probavila u ranu što može pogodovati većoj mogućnosti in-fekcije.

Nakon izvlačenja krpelja, mjesto uboda potrebno je dezinficirati i pratiti eventualnu pojavu simptoma koji bi dali naslutiti da je došlo do infekcije poput temperature, vrto-glavice, mučnine ili promjena na koži.

Ove, ali i puno više informacija o bio-logiji, morfologiji, životnom ciklusu krpelja, preventivnim mjerama osobne zaštite, ali i o važnostima krpelja u medicinske svrhe mogu se pronaći na web stranici https://krpelji.info koju je izradio Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Stranica je osmišlje-na i za mobilne telefone na koje se može instalirati besplatna istoimena aplikacija. Projekt naziva „Edukacijom i informacijom do prevencije bolesti koje prenose krpelji“ Šumarskog fakulteta izabran je za financi-

Determinacija uzorkovanih jedinki krpelja u laboratoriju

Uzorkovane ličinke krpelja na području Koprivnice

Ličinke krpelja na uškama sitnog glodavca


Aktualno

ranje u listopadu 2018. godine u okviru programa „Znanja i otkrića“ na natječa-ju Zaklade Adris, a koja između ostalog promiče i potiče inovativnost i kvalitetu u znanstvenom i umjetničkom radu.

Cilj ovoga projekta je izrada javnog web sjedišta te profila na društvenim mrežama u svrhu informiranja šire javnosti o biologiji i etnologiji krpelja, kao i o bolestima koje prenose te mo-gućnostima prevencije infekcija kod ljudi i životinja. Projektom se također predviđa izrada serverske baze po-dataka kao centralnog mjesta unosa, analize i interpretacije dosadašnjih i budućih podataka o krpeljima s ciljem unapređenja multidisciplinarnog rada djelatnika više institucija uključenih u

monitoring krpelja i prevenciju bolesti koje krpelji prenose. Doprinosi predlo-ženog projekta bit će vidljivi u pobolj-šanju javno-zdravstvene zaštite kroz prevenciju bolesti koje prenose krpelji te u unapređenju modela njihova mo-nitoringa u Hrvatskoj.

U razgovoru s idejnim začetnikom projekta doc. dr. sc. Markom Vuceljom i osobno sam se prisjetila nelagode zbog krpelja tijekom studiranja na Šumar-skom fakultetu i rada u šumi u sklopu terenske nastave, a niti danas nakon završenog radnog dana u šumi nije mi ništa lakše suočiti se s tim malim bići-ma. Osjećaj „slijepih putnika“ na koži, pretresanje odjeće iznad kade poslije posla, vrtnja mašine za rublje na 90°C

i vađenje onih najsnalažljivijih malaca pincetom dio je svakodnevice svih za-poslenih u šumarskom sektoru.

- Ideja bavljenja tematikom krpelja proizašla je doslovno iz nelagode, od-nosno potrebe da relaksiram svoj odnos spram krpelja prema kojima nisam nika-da gajio naročitu simpatiju. Inicijalna ideja bila je pokušati doznati nešto više o vrstama krpelja koji pridolaze u našim šumama, čak 22 vrste! Govoreći o njiho-voj brojnosti, moguće je doslovno u par sati prikupiti nekoliko stotina jedinki, ali i patogene uzročnike poput Borrelie, Franciselle, virusa KME te ostalih bolesti koje krpelji nerijetko prenose. - rekao je doc. dr. sc. Marko Vucelja.

Nadalje, doc. dr. sc. Vucelja naglasio je kako su šumarski stručnjaci nedvoj-beno najugroženija skupina kojima su tvrdi krpelji svakodnevna prijetnja te je svojim istraživanjima htio dati doprinos na tom području, a o ovoj problematici nedovoljno se i nejasno zna, osobito sa šumarskog aspekta. Vucelja je zahvalio svim suradnicima na projektu, ukupno petnaest djelatnika u sedam institucija: Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagre-bu, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ Zagreb, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ve-terinarski fakultet Sveučilišta u Zagre-bu, Zavod za mikrobiologiju i zarazne bolesti s klinikom, Hrvatski veterinarski institut Zagreb, Klinika za infektivne bo-lesti „Dr. Fran Mihaljević“. Web stranica i aplikacija za mobilne telefone već su dostupni, ali se i dorađuju kako bi bile što zanimljivije i dostupnije cjelokupnoj zainteresiranoj javnosti.

Studentski projekt na Sljemenu

Oramentirani krpelji Šumski krpelji


Aktualno

Kako nahraniti svjetsko stanovništvo bez uništenja pla-neta? - bilo je glavno pitanje ovogodišnjeg Global Landscape Foruma (GLF Bonn Digital 2020) čija je te-matika bila „Sigurnost hrane u vrijeme krize“. GLF je

najveća svjetska platforma utemeljena na znanju i iskustvu o održivom korištenju zemljišta te je posvećena postizanju Ci-ljeva održivog razvoja (SDG) i Pariškog klimatskog sporazuma; osnovao ju je Centar za međunarodna šumarska istraživanja (CIFOR) u suradnji s UNEP-om, Svjetskom bankom i mnogim drugim organizacijama (EFI, IUFRO, GIZ i dr.).

Ove godine prvi je puta da je ovaj forum bio potpuno „onli-ne“; prvi razlog bila je kriza uzrokovana virusom COVID-19, a drugi smanjenje sveukupnog ugljičnog otiska (Carbon foot-print). Tijekom tri dana održavanja foruma (od 3. do 5. lipnja) sveukupno je bilo organizirano 89 raznih sesija, predavanja, radionica i ostalih događaja na kojima je prisustvovalo oko 5000 sudionika iz 146 država sa 6 kontinenata. Sveukupno je bilo oko 300 govornika iz stotine raznih organizacija, između ostalih to su poznata primatologinja Jane Goodall, novinar i publicist Bill McKibben, predsjednica UNEP-a Inger Anderson, eko aktivistkinja Vandana Shiva, nagrađeni kuhari, predstav-

nici Vatikana, vođe i mladi iz autohtonih zajednica, pa čak i astronaut. Svi su oni bili pozvani kako bi raspravili i osmislili bolju i održiviju proizvodnju hrane kao odgovor na krizu jav-nog zdravlja, klimatskih promjena i biološke raznolikosti.

Jedna od sesija tijekom foruma bila je: „Jesu li šume rje-šenje za trostruku krizu – sigurnost hrane, klimatske promjene i covid-19?“

Trenutna trostruka kriza pokazala je da se sigurnost pro-izvodnje hrane, javnog zdravlja, životnih uvjeta i očuvanje šuma više ne mogu tretirati izolirano. Održiva poljoprivreda oslanja se na zdrave šumske ekosustave, ali proizvodnja nekih poljoprivrednih kultura (naročito soje i palminog ulja) jest i glavni pokretač krčenja šuma koje ima i klimatske i zdravstve-ne posljedice.

- Milijuni hektara šuma sijeku se svake godine, najviše zbog dobivanja poljoprivrednih površina, ali šume i njihova biora-znolikost previše su dragocjeni da bismo ih izgubili. Naročito sada u krizi, prirodne resurse moramo pažljivo koristiti da ne bi došlo do još većih kriza, i klimatskih i bioraznolikosti. - ista-knula je Astrid Agostini, koordinatorica REDD+ pri FAO na otvorenju sesije.

Trenutna trostruka kriza pokazala je da se sigurnost proizvodnje hrane, javnog zdravlja, životnih uvjeta i očuvanje šuma više ne mogu tretirati izolirano. Održiva poljoprivreda oslanja se na zdrave šumske ekosustave, ali proizvodnja nekih poljoprivrednih kultura (naročito soje i palminog ulja) jest i glavni pokretač krčenja šuma koje ima i klimatske i zdravstvene posljedice.

GLF Bonn 2020

Sigurnost hrane u vrijeme krize

Tekst: Saša DanonFoto: GLF

Aktualno


Neki od zaključaka sesije su da bi proizvodnja hrane i oču-vanje bioraznolikosti trebao biti jedan zajednički cilj. Poljopri-vreda ovisi o bioraznolikosti, na više od 40 % poljoprivrednih površina više je od 10 % šumskog pokrova koje služi i kao za-klon protiv sunca i vjetra, ali i za poboljšanje tla, 35 % global-ne poljoprivrede ovisi o životinjskim oprašivačima, 75 % vode dolazi iz vodenog sliva u šumovitom području, a šume su na-ravno neophodne i za prilagodbu i za ublažavanje klimatskih promjena.

O šumama i nedrvnim šumskim proizvodima ovise mili-jarde ljudi diljem svijeta, naročito u zemljama u razvoju, ali i u državama EU-a više od 65 milijuna ljudi skuplja šumske plodo-ve za sebe, ali i za daljnju prodaju. 2,4 milijarde ljudi diljem svi-jeta ovisi o drvu za ogrjev, za grijanje i kuhanje, a 880 milijuna ljudi skuplja drvo za ogrjev i proizvodi drveni ugljen.

Unatoč svim koristima šuma, njihovo krčenje još je uvijek dosta prisutno i to naročito u državama tropskog i suptrop-skog pojasa. Najčešći razlog tome je dobivanja tla za poljo-privredne kulture. U državama Južne Amerike najčešće se krči kako bi se uzgajale poljoprivredne kulture na velikim planta-žama, u državama Afrike to su najčešće mali poljoprivrednici, dok u JI Aziji i jedno i drugo.

I fragmentacija zemljišta isto ima veliki utjecaj na smanjenje bioraznolikosti. Neophodno je promijeniti sustav proizvodnje nekih kultura kako bi se smanjilo krčenje šuma i fragmentacija zemljišta. Neka od rješenja su: agro-šumarstvo i ostale održive poljoprivredne prakse, povećana produktiv-nost degradiranog poljoprivrednog tla, prihvaćanje zdravije prehrane te smanjenje gubitaka pri proizvodnji hrane, kao i smanjenje bacanja hrane.

- Neophodno je uvesti subvencije koje promiču održivi razvoj i održivo upravljanje prirodnim resursima, potrebno je gledati u rješenja utemeljena na prirodi… Moramo izgra-diti održivi životni stil, sačuvati bioraznolikost i boriti se pro-tiv posljedica klimatskih promjena. Neophodno je zaustaviti krčenje šuma, a politike i subvencije moraju biti usklađene s Ciljevima održivog razvoja (SDG), Pariškim sporazumom, kao i ostalim sporazumima koji se tiču očuvanja prirode. - zaključila je sesiju Meete Wilkie, direktorica Forestry Policy and Resour-ces Division u FAO.

Započela protupožarna sezona

Preventiva i dobre pripreme ključni su za obranu od šumskih požaraHrvatske šume tijekom čitave godine provode preventivne aktivnosti s ciljem zaštite šuma od požara. Zaštita šuma od požara briga je šumara, vatrogasne zajednice, ali i čitavog društva. Bez suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini uspjeh u prevenciji požara i savladavanju opasne vatrene stihije bio bi mnogo nedostižniji.

Početkom lipnja u uredu Hrvatske vatrogasne zajednice održana je konferencija za medije na temu: „Najava početka protupožarne sezone 2020“. Hrvatske šume za ovu godinu izradile su

Plan zaštite šuma od požara u skladu s Pravilnikom zašti-te šuma od požara (Narodne novine, 26/03), Pravilnikom zaštite šuma od požara Hrvatskih šuma d.o.o. i zaduže-njima po točkama iz Programa aktivnosti o provedbi po-sebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku u 2020. godini. Hrvatske šume na konferenciji su predstavljali predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, Marinko Bošnjaković

S visokim temperaturama stižu i ljetni požari


Događaji

jasno je naglasio kako je jedan od glavnih ciljeva Hrvatskih šuma spas državnih šuma u našem mediteranskom područ-ju, a koje su izuzetno ugrožene uslijed klimatskih i drugih promjena, prije svega velikih suša čime je vlaga u biljkama mala te one postaju odlično gorivo ako dođe do požara. Pre-ventivno djelovanje ključ je uspjeha u borbi protiv požara.

Hrvatske šume tijekom čitave godine provode preven-tivne aktivnosti s ciljem zaštite šuma od požara. Tu se misli na radove čišćenja šumskih sastojina, prorede, uklanjanje suhog granja te posebno izgradnju i održavanje postojećih protu-požarnih prometnica. U ovoj godini kresanje grana i njihovo uklanjanje na području krša obavit će se na približno 370,00 ha površine.

Motriteljsko-dojavna služba uspostavlja se od 1. lipnja do 30. rujna, a šume koje su procijenjene na najviši mogući I. stupanj opasnosti od požara imaju osigurano danonoćno motrenje, od 0 do 24 sata u tom razdoblju. Motrenje i dojava požara na području krša provodi se na 176 motrionica i 14 čvr-stih objekata. Na mjestima i područjima koja su pogledom ne-dostupna osigurava se i ophodarsko-dojavna služba pješice i vozilima. Pored radnika Hrvatskih šuma svake godine u tijeku protupožarne sezone zapošljavaju se radnici na određeno vri-jeme. U svrhu protupožarne preventive koriste se postojeće infrastrukture, gospodarske prosjeke, protupožarne prosjeke i protupožarne prosjeke s elementima šumske ceste koje se svake godine održavaju. Zaključno s 2019. godinom izgrađe-no je ukupno 5530,56 km protupožarnih prosjeka s elementi-ma šumske ceste, od toga na području krša 3797 km. U 2020. godini planira se izgradnja dodatnih 122,44 km novih protu-požarnih prosjeka s elementima šumske ceste. Za provođe-nje svih ovih i drugih mjera zaštite šuma od požara planira se utrošiti oko 126 milijuna kuna, uključujući video-nadzor.

Na konferenciji je dosadašnje aktivnosti i planove za sezonu 2020., a koje je Hrvatska vatrogasna zajednica odra-dila u sklopu priprema za ovu protupožarnu sezonu sukladno Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku od 3. siječnja ove godine, predstavio i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tu-caković. On je istaknuo kako su vatrogasci u razdoblju od 1. siječnja do 31. svibnja ove godine bili angažirani u gašenju 2558 požara raslinja, s izgorenom površinom od 32,252 hek-

tara. U odnosu na prošlu godinu, ove je zabilježeno nešto ma-nje požara, ali je opožarena površina duplo veća. Na pomoć u ovoj sezoni, kao i uvijek, računa i od pripadnika HGSS-a i hitne pomoći koji čine interventne timove za spašavanje. Zaključio je kako su uz kvalitetnu pripremu i obučenost vatrogasci spre-mni za sve izazove. Da su za nove izazove spremni i u Oruža-nim sagama, naglasio je general-bojnik Tuškan i rekao kako u obrani od požara sudjeluju tri grane Oružanih snaga - mor-narica, zrakoplovstvo i kopnene snage. Pomoćnik ministra za civilnu zaštitu Damir Trut rekao je kako MUP u ovogodišnjem Programu aktivnosti sudjeluje s dvjema svojim sastavnicama: Ravnateljstvom policije i Ravnateljstvom civilne zaštite. Pro-vodit će policijske zadaće u obliku izvida, nadzora te eventu-alnih očevida na požarištima, a vrlo važan dio djelovanja bit će i razminiravanje, inspekcija na terenu i sudjelovanje u radu Vatrogasnog operativnog središta.

Vlasta Tutiš i Lovro Kalin iz Državnog hidrometeorološkog zavoda najavili su natprosječno toplo ljeto, s manjom ili pro-sječnom količinom oborina u ljetnim mjesecima, što svakako treba uzeti kao dodatan oprez kod provođenja mjera zaštite od požara. Nadamo se da sezona pred nama ipak neće biti prezahtjevna te da će naše ponašanje u prirodi biti promišlje-no i odgovorno jer se zna kako je upravo čovjek prva prijetnja nastanku šumskih požara.

i rukovoditeljica Službe za ekologiju Jasna Molc, a ostali sudionici i partne-ri koji su prezentirali svoje planove i programske aktivnosti u službi zaštite od požara bili su glavni vatrogasni za-povjednik Slavko Tucaković, zapovjed-nik Zapovjednog operativnog središta Glavnog stožera Oružanih snaga ge-neral-bojnik Krešo Tuškan, pomoćnik ministra za civilnu zaštitu Damir Trut, načelnica Sektora za vremenske i po-morske analize Državnog hidromete-orološkog zavoda Vlasta Tutiš i voditelj Službe za vremenske analize i progno-zu DHMZ-a Lovro Kalin. Predsjednik Uprave Jakupčić u svojem izlaganju

Hrvatske šume na konferenciji predstavljali su predsjednik Uprave Krunoslav Jakupčić i rukovoditeljica Službe za ekologiju Jasna Molc

Bez suradnje svih subjekata protupožarne zaštite u Republici Hrvatskoj, medija i zajednice u cjelini uspjeh u prevenciji požara i savladavanju opasne vatrene stihije bio bi mnogo nedostižniji


Događaji

Prva sjednica HŠD-a u 2020. godini održana je 9. lipnja u Šumarskom domu u Zagrebu. Započela je jednoglasnim usvajanjem Dnev-

nog reda i četiri zapisnika s prethodnih sjednica. Predsjednik HŠD-a Oliver Vlai-nić zatim je podnio izvještaj o ostvare-nim ovogodišnjim aktivnostima. Pod-sjetio je na važne događaje: 52. EFNS (natjecanje šumara u skijaškom trčanju) u mjestu Duszniki-Zdrój u Poljskoj gdje je Mladen Šporer osvojio drugo mje-sto u kategoriji u kojoj se natjecao; 64. Seminar biljne zaštite održan u Opatiji; izložbu Šuma okom šumara održanu u Bruxellesu te sudjelovanje na zimskom natjecanju šumara Alpe-Adria u Sappa-di u Italiji. Predstavnici HŠD-a sudjelova-li su na: Danu inženjera s temom „STEM - razvojni potencijal“ na Građevinskom i Arhitektonskom fakultetu 2. ožujka i sa-stanku s UŠP Buzet na temu tartufarenja

Prva ovogodišnja sjednica HŠD-a u sjeni pandemije

Središnjica suočena s posljedicama potresa

U Zagrebu je 9. lipnja 2020. godine održana prva ovogodišnja sjednica Hrvatskoga šumarskog društva. Sjednica je održana u središnjici, tj. prostoru Šumarskog doma stradalog u potresu 22. ožujka 2020. godine, što je i bila glavna tema. Sanacija ovog zdanja od nacionalnog značaja zahtijeva veliki financijski angažman i poštivanje konzervatorskih odredbi. Druga važna tema sjednice bila je osnivanje Sekcije urbanog šumarstva.

6. ožujka. Navedene aktivnosti održane su početkom godine, a daljnji je tijek poremetilo izbijanje pandemije tako da nisu ostvarene sve planirane aktivnosti. Zbog pandemije je odgođen 53. EFNS koji će se održati u Sarajevu i prebačen je s 2021. na 2022. godinu.

Tijekom koronakrize pojavila se kampanja ukidanja parafiskalnih na-meta gdje su najveća stremljenja bila usmjerena na OKFŠ. HŠD se o tome očitovao kroz stavove koji su objavljeni na web stranici Društva i poslani Vladi, nadležnom ministarstvu i saborskom odboru te saborskim zastupnicima šu-marima. Dano je objašnjenje kako OKFŠ nije parafiskalni namet, već usluga koju koriste svi građani pri čemu je važno istaknuti funkcije protupožarne zaštite, pošumljavanja i razminiranja.

Glavni urednik Šumarskog lista, stručnog glasila kojeg izdaje HŠD sa

suizdavačem Hrvatskom komorom in-ženjera šumarstva i drvne tehnologije, prof. dr. sc. Josip Margaletić podnio je izvještaj o tijeku priprema za izdavanje brojeva koji će uslijediti. Na temelju iznesenog bio je vidljiv veliki interes za objavljivanje u glasilu, pri čemu je prof. Margaletić izrazio zadovoljstvo zbog veće aktivnosti domaćih znanstvenika u proteklom razdoblju.

Tajnik HŠD-a Damir Delač prvo je detaljno opisao stanje Šumarskog doma, sjedišta HŠD-a, nakon potresa koji se dogodio u Zagrebu 22. ožujka 2020. godine. Bio je popraćen brojnim jasnim fotografijama, a uslijedio je opis poduzetih radnji sanacije. S vanjske strane zdanja bilo je vidljivo da je uru-šen zabat, a portal vidljivo nagnut. S portala se srušila polovica kipa Lovca autora Rudolfa Valdeca, jednog od naj-važnijih hrvatskih kipara koji je živio i djelovao krajem 19. st. O kipu Šumaru jedan je portal objavio da je zapravo čudo u kolikoj je mjeri ostao čitav, no u stvarnosti taj kip nije pao nego su ga skinuli alpinisti. Srušio se jedan dimnjak, a svi su ostali oštećeni u tolikoj mjeri da nijedan nije za upotrebu. Krovište je isto tako stradalo toliko da ga je potrebno čitavog zamijeniti (1400 m²). U unutraš-njosti zgrade došlo je do pucanja žbuke na brojnim zidovima i stropovima. Stu-bišta su značajno stradala i predstavlja-

Tekst/foto: Marija Glavaš

Izvještaj predsjednika Olivera Vlainića

Sudionici sjednice


Događaji

ju mjesta s najviše narušenom statikom što nije vidljivo na prvi pogled jer su ste-peništa ostala neoštećena.

Značajan problem predstavlja grija-nje s obzirom na ocjenu dimnjačarske zadruge da su dimnjaci neupotrebljivi i službenu obavijest plinare kako nije u mogućnosti osigurati grijanje.

Statičari koji su se odazvali hitnom pozivu dodijelili su zgradi žutu nalje-pnicu sa značenjem privremeno neu-porabljivo, a zaposlenici su dobili popis hitnih intervencija.

Prva u nizu intervencija bio je anga-žman tvrtke koja zapošljava alpiniste te su skinuta tri dimnjaka i poprsje kipa Šumara, uklonjeni odlomljeni dijelovi i navučena cerada na krovište.

Gradski ured za hitne intervencije odazvao se tek mjesec dana po pozivu. Pozvani su zbog opasnosti od nestabil-nog portala kojeg su privremeno učvr-stili sajlama o trošku Grada Zagreba.

Planovi sanacije nužno su usklađe-ni s odlukama konzervatora pa će se obnoviti samo dimnjaci koji se koriste. Za zamjenu je krovišta prema savjetu stručnjaka odabran aluminijski pokrov kao najpogodniji s obzirom na uvjete konzervatora. Planirana završna faza je sanacija zidova. Izradit će se obavezna digitalna snimka oštećenja koja će služi-ti kao podloga za projekt sanacije. Osim toga, vršit će se ispitivanje materijala i ispitivanje na pomake. Preporuka je da se zgrada obnovi kao objekt između prve i druge protupotresne razine (oja-čanje) od postojećih četiri.

Realizaciju svih radova otežava činje-

poslova u HŠD-u Biserka Marković izni-jela je aktualnosti o odnosima s najmo-primcima i vezano s time financijski as-pekt. Osim spomenutih radova sanacije zgrade, novčana sredstva nužna su za angažman nadzornog inženjera zbog potrebe praćenja svih aktivnosti, uslu-ge izrade tehničkih rješenja, urgentnih mjera i konačnog statičkog proračuna te projekta sanacije za građevinu ošte-ćenu potresom. Daljnji troškovi odnose se na najam unutarnjih i vanjskih skela, uklanjanje preostalih dimnjaka i sobo-slikarske radove. Na cijenu unutarnjih radova utjecaj ima starost žbuke koja, kao i zdanje, datira iz 1898. godine i po-kazuje veliku poroznost. Bez obzira na odabir najpovoljnijih ponuđača, ukupni su troškovi visoki i iznose 3 250 000 kn. Ukupna sredstva na računu HŠD-a koja će biti nužno namijenjena obnovi zgra-de iznose oko 2,5 milijuna kuna. Osim Grada, zahvaljujući kojem je privremeno osiguran portal, do sada je jedino Fond za energetsku učinkovitost ponudio po-moć, svotu od 8000 kn namijenjenih za nabavu novih bojlera i dimnjaka.

Uz HŠD, prostorije zgrade koristila su dva najmoprimca: Institut za razvoj i međunarodne odnose (IRMO) i Goethe institut. Prostorije koje su koristili za-poslenici IRMO-a najviše su stradale te ih je nadležno Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH obavijestilo o obustavi sredstava namijenjenih plaćanju najma. U Goethe institutu prije potresa imali su u planu u potpunosti preseliti prostori-je iz Vukovarske ulice u Vukotinovićevu ulicu (Šumarski dom) kako bi radili u je-dinstvenom prostoru. Nakon potresa su prema naputku središnjice u Münchenu odbili platiti najam za razdoblje dok se zgrada ne osposobi za uporabu, a tije-kom sjednice HŠD-a u potpunosti su

otkazali najam putem telefonskog po-ziva. S obzirom na to da je plaćanje na-jamnina obustavljeno, HŠD je od prvog svibnja ostalo bez novčanih prihoda. Trenutno je naglašen i problem za odo-brenje kredita od strane banaka.

Teme rasprave odnosile su se na donacije i ekološki prihvatljive izvore energije koji bi se koristili u zgradi. Pri tome je naglašeno kako se za korištenje solarne energije mogu očekivati potica-ji i u skladu je sa Zelenim planom EU-a. Jedan od prijedloga bio je i da se HŠD obrati za pomoć inozemnim šumarskim institucijama.

Peta točka sjednice odnosila se na osnivanje nove sekcije HŠD-a, a riječ je o urbanom šumarstvu, grani koja dobiva sve veći značaj u EU-u. Buduću sekciju predstavili su prof. dr. sc. Ivica Tikvić sa Šumarskog fakulteta i Damir Dramalija, stručni suradnik za urbano šumarstvo zaposlen u Direkciji Hrvatskih šuma. Prof. dr. sc. Ivica Tikvić iznio je podatke o povijesti urbanog šumarstva u Hr-vatskoj, a iz čega je bilo vidljivo da je kao grana prisutno u Hrvatskoj još od sredine prošlog stoljeća. Naveo je niz domaćih autora koji su objavljivali na ovu temu. Na kraju izlaganja podsjetio je na djelovanje Udruge za arborikultu-ru koju vodi dr. sc. Milan Pernek. Tikvić i Dramalija složili su se oko nedovoljne zakonske pozicioniranosti šumarske struke u urbanom šumarstvu s time da istodobno treba biti otvorena prema drugim strukama. Dramalija je informi-rao prisutne o tome kako je na Šumar-skom fakultetu u Zagrebu održan drugi neformalni skup posvećen budućoj sek-ciji na kojem su izabrana tijela i donesen je plan rada za ovu godinu, a koji je s ob-zirom na razvoj situacije s pandemijom u većoj mjeri upitan.

nica da još nije donesen Zakon o obnovi potre-som oštećenih područja jer nije poznato na koji će se način vršiti obnova starih zgrada u Zagrebu. Očekuje se da će se na-kon donošenja Zakona početi dodjeljivati i do-maće i inozemne pot-pore.

Voditeljica računo-vodstveno-financijskih

Prof. Ivica Tikvić i str. sur. Damir Dramalija

Poprsje kipa Lovac


Događaji

IIzložba Šuma okom šumara već 22 godine okuplja šumare – fotografske amatere te je u tom razdoblju stekla i međuna-rodni ugled, a ove je godine zbog pandemije koronavirusa imala specifičan karakter. Ovogodišnja izložba koja se odr-

žala od 30. lipnja do 18. srpnja sadržavala je izbor fotografija izloženih u veljači u Europa Buildingu u Bruxellesu povodom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije.

Izložba se sastojala od 16 fotografija i dva „roll up-a“ s doku-mentacijom s izložbe u Bruxellesu. Fotografije su izrađene na kappa pločama dimenzije 110*80 cm ostavljajući impresivan dojam te triplijanom koji prikazuje sve fotografije uz popratni tekst. Ovakav oblik izložbe postavljen je prvi puta u 22 godine.

- Ovom smo postavom u lipnju obilježili Dan hrvatskoga šumarstva, 20. lipnja, prilagođavajući se nastalim uvjetima u skladu s pandemijom COVID-19, bez ceremonije otvaranja i okupljanja većeg broja ljudi. - rekla nam je Martina Pavičić, predsjednica bjelovarskog ogranka HŠD-a.

Za postojanje izložbe, koja se održava svake godine povo-dom Dana hrvatskog šumarstva 20. lipnja, zaslužni su prije svega Željko Gubijan te Milan Presečan Arvay, obojica zalju-bljenici u fotografiju i idejni začetnici izložbe.

Šuma okom šumara

Poznata izložba ovoga puta u drugačijem ozračju

Već su pune 22 godine prošle od kada je Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Bjelovar postavilo prvu izložbu u bjelovarskom Gradskom muzeju nazvanu Šuma okom i rukom šumara. Uz amaterske fotografije naših šumara bilo je izloženo i nekoliko drvenih skulptura šumara kipara.

U početku je izložba bila postavljena samo na lokalnoj razini kao izložba fotografija šumara s područja Bjelovara uz sudjelovanje nekoliko šumara kipara koji su svojim radovima obogatili izložbu. Želja je bila razbiti predrasude o šumaru koji šumom samo hoda s pilom i sjekirom te upoznati javnost s radom šumara i samom šumom - najvećim obnovljivim bo-gatstvom.

Nakon što je tadašnji ravnatelj Gradskog muzeja Dubravko Adamović 2004. godine predložio uvođenje stručnog ocjenji-vačkog žirija, izložba je dobila naziv: Bjelovarski salon foto-grafije Šuma okom šumara, a pravo sudjelovanja dobili su svi šumari iz različitih poduzeća, institucija i udruga. Međunarod-ni karakter ovaj salon fotografija dobiva dvije godine kasnije nakon što su ostvareni kontakti sa šumarima iz susjednih ze-malja, a izložba je prerasla u ozbiljnu manifestaciju popraćenu vrijednim i bogatim plakatom. Izložba nakon toga gostuje u gotovo svim gradovima Hrvatske.

Godine 2009. izložba je po prvi puta prešla granice Hrvat-ske kada je 110 fotografija iz prvih 5 salona izloženo u Helsin-kiju pod nazivom Šuma okom hrvatskih šumara.

Najveći uspjeh izložba je polučila 2011. godine kada je na prijedlog Republike Hrvatske Opća skupština UN-a donijela rezoluciju kojom se 2011. godina proglašava Međunarodnom godinom šuma. Povodom toga u zgradi Ujedinjenih naroda u New Yorku izloženo je 50 odabranih fotografija isključivo hrvatskih autora iz dotadašnjih salona, a izložba je nakon obi-laska nekoliko američkih gradova završila u Svjetskom šumar-skom centru u Oregonu kao stalni postav.

Posljednji veliki uspjeh izložba je polučila u Bruxellesu po-četkom ove godine povodom početka predsjedanja Hrvatske Europskom unijom.

Osim radova hrvatskih šumara, na izložbi su do sada pri-sustvovali i brojni autori iz Austrije, Njemačke, Italije, Sloveni-je, Bosne i Hercegovine, Mađarske, Češke, Slovačke i Kanade. Izložbom se promovira svijest o vrijednosti šuma kao jednog od najsloženijih ekosustava neprocjenjive važnosti za cjeloku-pan život na Zemlji.

Tekst: Goran VincencFoto: HŠD, ogranak Bjelovar


Događaji

Tradicionalna Drvno–tehnološka konferencija održana je po sedamnaesti put u Opatiji, koja je domaćin ovoj manifestaciji iz godine u godinu, sve u organizaciji Hr-vatskog drvnog klastera i partnera. Ovoga puta ipak u

nešto drugačijim uvjetima, odnosno pandemije koronavirusa, ali uz poštivanje svih mjera sigurnosti u epidemiološkom smi-slu. Čak i u takvim otežanim prilikama, koje su itekako utjeca-le na samu organizaciju događaja, na konferenciji se okupilo više od 130 sudionika – predstavnika tvrtki, državnih institu-cija, udruga te akademske zajednice iz sektora šumarstva i drvne industrije.

Tijekom dva dana bogatog programa raspravljalo se o aktualnim temama koje su od ključnog značaja za cijeli ovaj sektor. U trenutačnim turbulentnim vremenima koja su za-hvatila cijeli svijet, poseban naglasak stavljen je na nužnost zadržavanja radnih mjesta i proizvodnje kao glavnog cilja ove grane gospodarstva. Govorilo se i o izvozu, razvoju ruralnih područja, Zelenom planu, kao i o načinima promocije drva kao materijala te trendovima i inovacijama u Hrvatskoj i dru-gim zemljama.

Više od 130 predstavnika s područja šumarstva i drvne industrije sudjelovalo je na 17. Drvno-tehnološkoj konferenciji u Opatiji. Tijekom dva dana bogatog programa raspravljalo se o aktualnim temama koje su od ključnog značaja za cijeli sektor. Poseban naglasak stavljen je na nužnost zadržavanja radnih mjesta i proizvodnju, razvoj ruralnih područja, Zeleni plan, kao i promociju i prepoznavanje drva kao kvalitetnog materijala proizvedenog u Hrvatskoj.

Zadržavanje radnih mjesta i proizvodnje prioritet je drvne industrije

17. Drvno-tehnološka konferencija Opatija

Sudionicima se prvi obratio predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Stjepan Vojinić izrazivši zadovoljstvo zbog uspješne organizacije konferencije. Rekao je i kako se vidi ko-

Tekst: Helena JakobovićFoto: Hrvatski drvni klaster

Hrvatske šume predstavljao je član Uprave Igor Fazekaš, a sudjelovala je i predsjednica Hrvatske komore inženjera šumarstva i drvne tehnologije Silvija Zec

Promocija i prepoznavanje drva kao kvalitetnog materijala proizvedenog u Hrvatskoj nužna je za razvoj sektora


Događaji

liko je ovaj sektor jak, izdržljiv i otporan te kako se nazire blagi optimizam u budućnosti, ali i da su brojni izazovi i dalje prisut-ni u sektoru drvne tehnologije i šumarstva.

Predsjednik Udruge CROBIOM Davor Zec osvrnuo se na nedovoljno iskorištavanje potencijala energije iz drva koje bi moglo poboljšati energetsku bilancu Hrvatske, ali i znatno pomoći sektoru u zadržavanju radnih mjesta, posebice u ru-ralnim područjima.

Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK-u Daniel Smiljanić izjavio je kako je situacija u sektoru ne-izvjesna te kako je teško predvidjeti što jesen donosi. Skupu se obratila i predsjednica Hrvatske komore inženjera šumar-stva i drvne tehnologije Silvija Zec poručivši kako nitko nije mogao pretpostaviti s kakvim ćemo se izazovima susresti te naglasila kako je Zeleni plan (engl. Green Deal) velika prilika za sektor, s čime se složio dr. sc. Julije Domac, posebni savjetnik predsjednika za klimu i energiju, koji je u ime predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića otvorio ovogodišnju konferenciju. Sudionike su pozdravili i zamjenik župana Pe-tar Mamula te Ivo Dujmić, gradonačelnik Opatije. Mamula je istaknuo zadovoljstvo što se konferencija uspješno održava u Opatiji već punih 17 godina, a gradonačelnik Ivo Dujmić sek-toru je poručio da je siguran kako će prebroditi i ovu krizu.

U ime Hrvatskih šuma na ovogodišnjoj Drvno-tehno-loškoj konferenciji sudjelovali su član Uprave Igor Fazekaš, direktor Sektora šumarstva Krešimir Žagar, direktor Sektora za zelenu energiju Mario Klobučar te voditeljica Uprave šuma Podružnice Delnice Ivana Pečnik–Kastner. Član Uprave Hrvat-skih šuma Igor Fazekaš rekao je kako je dobro što se sektor okupio i da se međusobno komunicira te da su Hrvatske šume u dogovoru s kupcima i zahvaljujući Vladi Republike Hrvatske prolongirale 700 mil. kn fakturirane robe sa 60 na 100 dana, što je značajan doprinos očuvanju proizvodnje i likvidnosti kupaca. Fazekaš je poručio kako se nalazimo u specifičnim i turbulentnim vremenima te kako je Hrvatskim šumama želja nastavak dobre suradnje u sektoru kako bi se stvorile pretpo-stavke za daljnji razvoj. Mario Klobučar sudjelovao je u pa-nel raspravi, a Krešimir Žagar održao impresivnu i zanimljivu prezentaciju o utjecaju klimatskih promjena na stanje šuma u Hrvatskoj. Ivana Pečnik-Kastner bila je domaćin terenskom obilasku park-šume Japlenški vrh, a u Pansionu Lovački bila je organizirana večera.

Konferencija je održana uz stroge epidemiološke mjere, 17. puta za redom u Opatiji

Sanacija vjetroloma

Radovi Šumarije Zadar na sanaciji se nastavljajuVjetrolom koji je u veljači 2019. godine ostavio katastrofalne posljedice na borovim sastojinama u okolici Zadra ulazi u drugu fazu sanacije. Prvo su se sanirale ključne lokacije poput prometnica i dijelova u neposrednoj blizini turističkih obje-kata, a nakon toga krenule su sanacije dijelova koji se nalaze dublje u šumi. Do sada je doznače-no 11 600 kubika, a doznaka preostale količine sanitara je u planu do kraja godine. Ono što je najvažnije, pomladak na saniranim površinama već je krenuo.

Klimatske promjene, kojima smo svi svjedoci, sve če-šće uzrokuju snažne oluje koje u šumama ostavljaju krš i lom. Hrvatska u tome nije jedinstvena, pro-blem je globalnih razmjera, a sve više drvne mase

nažalost gubi na vrijednosti, kako gospodarskoj, tako i ekološkoj jer nije posječena pilom već prelomljena vje-trom. Vjetrolomi uzrokuju brojne poteškoće u gospodare-nju, a drvna masa koja se izvuče prilikom sanacije najčešće

Tekst: Goran VincencFoto: Goran Vincenc, Mislav Maršić

O snazi oluje govori uništena protupožarna promatračnica na Debeljaku


Događaji

svojom vrijednosti nije dostatna kako bi se podmiri-li troškovi obnove.

Šumari diljem Hrvatske muku muče s ovim pro-blemom, a poslovi sanacije bili su prioritet čak i za vrijeme zastoja uzrokovanog koronakrizom. Sanacija vjetroloma trenutno se događa na nekoliko lokacija, a mi smo posjetili Šumariju Zadar gdje smo zajedno sa šumarima obišli teren.

Oluja koja je krajem veljače i u nekoliko manjih udara kasnije poharala područje od Privlake i Nina pa sve do Škabrnje uništila je uglavnom šume alepsko-ga bora, ali stradala je i pinija pa i crnika.

Stradale su šume na području gospodarskih je-dinica Nin - Kožino, Musapstan, Škabrnja i Zemunik Donji, a doznaka je krenula netom poslije oluje i u 2019. godini doznačeno je ukupno 6500 kubika bru-to drvne mase.

Kako se veliki dio područja, pogotovo u najviše stradaloj gospodarskoj jedinici Nin – Kožino, nalazi u neposrednoj turističkoj zoni, prioritet je bio sa-nirati površine koje se nalaze u blizini prometnica i turističkih objekata, a koje su predstavljale moguću opasnost za goste i turističke djelatnike. Ključne po-zicije sanirane su do ljeta, a do kraja godine sanacija je izvršena u količini od 6500 kubika. Gotovo sve po-slove sanacije odradili su podizvođači koji su se javili na javni natječaj raspisan radi sanacije spomenutog područja.

Iako je riječ o drvnoj sirovini kojoj je zbog vjetrolo-ma smanjena vrijednost, kupac postoji i sva će roba biti prodana prema važećim ugovorima.

U 2020. godini doznačeno je ukupno 5100 ku-bika, a i ta se masa rješava putem javnog natječaja te se očekuje da će ovoga ljeta biti izvučena većina od ukupno doznačene drvne mase. Nažalost, poslovi su znatno usporeni zbog krize koja je pogodila koope-rante, stoga je i očekivano vrijeme završetka radova prolongirano.

No tu nije kraj sanaciji jer je u planu ove godine doznačiti preostalu količinu sanitara koji će se rješa-vati putem javnih natječaja, a čija se realizacija oče-kuje u 2021. godini.

Sanacija se nastavlja dalje na mjestima koja ne predstavljaju opasnost za šire građanstvo, dublje u šumi. Obišli smo navedene površine, ali i sanirane površine te se uvjerili kako su svi poslovi napravljeni prema pravilima struke.

Ono što svakako veseli jest da se pomladak na saniranim površinama već pojavio i da neće biti pro-blema s obnavljanjem područja. Mladi alepski boro-vi već su 20 - 30 centimetara visine, a s obzirom da je riječ o dubljim tlima, raduje i dolazak medunca u smjesi sastojine.

Uopće nema sumnje kako će na svim saniranim površinama niknuti kvalitetna šuma za koju se nada-mo da će dočekati kraj svoje ophodnje te da neće biti uništena u nekoj novoj oluji ili, još gore, požaru.

Štete koje je uzrokovalo nevrijeme u okolici Zadra

Zbog dubljih tala javlja se i hrast medunac

Sanirana površina kod Privlake


Događaji

Na Medvedgradu je 8. lipnja održana godišnja medijska konferencija na temu provedbe projek-ta “Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svrhu održivog upravljanja Parkom prirode Medvedni-ca (KK.06.1.2.01.0012)“. Nositelj je Javna ustanova Park priroda Medvednica, a ugovoren je u sklopu Operativnog programa Europske unije „Koheren-tnost i kohezija“. Na njoj su prisustvovali predstav-nici Hrvatskih šuma, UŠP Zagreb.

Medvedgrad uskoro u punom sjaju

Park prirode Medvednica predstavio projekt uređenja

Druga po redu konferencija posvećena uređenju drev-ne utvrde Medvedgrad održana je početkom lipnja unutar samog objekta. Uzvanike, među kojima su bili predstavnici Hrvatskih šuma, UŠP Zagreb, prvo

je pozdravila Andrea Kostelić, rukovoditeljica Odjela za pro-mociju, edukaciju i interpretaciju Javne ustanove Park prirode Medvednica, a zatim ravnateljica JU PP Medvednica Marina Popijač.

Pomoćnik ministra zaštite okoliša i energetike Igor Krei-tmeyer istaknuo je izniman značaj projekta koji, kako je kazao,

objedinjuje funkcije zaštite prirode, kulture i turizma. Obavije-stio je da je na Svjetski dan bioraznolikost i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj, 20. svibnja, Europska komisija donijela dvije strategije: strategiju bioraznolikosti i strategiju od polja do vilice (from farm to fork) te podsjetio na novi politički smjer - Zeleni sporazum (Green deal).

Tomislav Petric, ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU-a, informirao je o činje-nici da agencija u zadnje četiri godine provodi 53 projekta koji se tiču prirodne baštine. Medvedgradski projekt ocijenio je impozantnim, a Medvedgrad opisao kao prekrasni simbol Zagreba i Hrvatske.

Predstavnica ustanove-domaćina JU PP Medvednica, ravnateljica Marina Popijač kazala je na početku kako joj je čast sve pozdraviti i predstaviti do sada ostvareno na projektu, kao i najaviti završne radove. Iznijela je povijesne podatke i za-nimljivosti o svojevremeno jednoj od najvećih utvrda u Hrvat-skoj. Kazala je kako tragove života na području Medvedgrada


Ravnateljica PPM-a Marina Popijač

Uzvanici na konferenciji


Događaji

možemo pratiti još od prapovijesti, dok je utvrda izgrađena u 13. stoljeću (1249. – 1254. godine), pretpostavlja se nakon provale Tatara (1242. godine). Svrha je bila nadzor okolice i prometnih putova prema Slavoniji i Turopolju što je omogu-ćavao odličan položaj na brdu Mali Plazur.

Nekoliko je teorija o tome tko je pokrenuo gradnju te kada i zašto je započela. Važno je naglasiti da se uz Medvedgrad inače veže činjenica da su se tamo izmjenjivali brojni vlasni-ci. Najpoznatiji među njima su Celjski (15. st.), točnije Barbara Celjska, supruga kralja Žigmunda Luksemburškog poznata i kao Crna kraljica koju je puk povezivao s mračnim silama, pa je onda i Medvedgrad dobio takvu reputaciju.

Kasnih 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog stoljeća izvođena su arheološka istraživanja i konzervatorsko resta-uratorski radovi te uspostavljeni stari i primjereni novi sa-držaji. Razni predmeti pronađeni su tijekom obnove koju je provodio Restauratorski zavod Hrvatske. Kapela je otkri-vena 1981. godine te je u cijelosti restaurirana. Najvažniji novi sadržaj je Oltar domovine – spomenik posvećen Do-movinskom ratu kipara Kuzme Kovačića otvoren na Dan državnosti 1994. godine. Nakon 1992. godine donesena je odluka prema kojoj Medvedgrad postaje ključni objekt državnog protokola te dobiva novu namjenu i ulogu do 2000. godine.

JU PP Medvednica osnovana je temeljem Uredbe 1998. godine, a parkom prirode proglašen je zbog fenomena šume i šumskih zajednica. Prostire se na gotovo 18 000 ha. O šu-mama Medvednice može se istaknuti da se spuštaju gotovo do samog središta Zagreba te da obiluju raznolikim životinj-skim i biljnim svijetom. Posebnosti su Šumska staza Bliznec za osobe s invaliditetom, špilja Veternica, srednjovjekovni

rudnici, skijaška staza na kojoj se tradicionalno održava utrka Snježna kraljica. Medvedgradom upravlja JU od 2010. godine kada je ustanovljeno da zatečeno stanje zahtijeva hitne mjere sanacije.

Projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svr-hu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica, (KK.06.1.2.01.0012)“ ugovoren je u sklopu Operativnog pro-grama „Konkurentnost i kohezija“. Veliku ulogu kod raspisiva-nja natječaja i provođenja projekta imalo je Ministarstvo zašti-te okoliša i energetike (MZOE).

Ukupna vrijednost projekta je 37 726 252,75 kuna. Sufinan-cira ga Europska unija s 81,57 % iznosa za prihvatljive troškove projekta iz Europskog fonda za regionalni razvoj. Fond za za-štitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancira prihvatljive troškove projekta s 10 %. Ostatak troškova sufinancira se iz vlastitog poslovanja i MZOE. Nakon prijave i prihvaćanja pro-jekta predložen je projektni tim te je 4. listopada 2017. godi-ne potpisan Ugovor o provedbi s vremenom provedbe od 1. ožujka 2015. do 30. studenoga 2020. godine.

Ciljevi projekta su osnivanje Centra za posjetitelje Med-vedgrad (CPM), održivo korištenje prirodne baštine i doprinos održivom društveno-gospodarskom razvoju. Specifični ciljevi su zaštita, valorizacija, edukacija i promicanje održivog uprav-ljanja područjem. Također, cilj je da Centar bude suvremen i sa svim sadržajima ponude PPM-a na jednome mjestu. S tim ciljem većinom su završeni radovi posjetiteljske infrastruktu-re i sadržaji s obavljanjem građevinskih i obrtničkih radova. Planira se još izgradnja kapaciteta, poboljšanje signalizacije i uvođenje sigurnosnih elemenata. Sve aktivnosti podrazumi-jevaju nadzor konzervatora Zavoda za zaštitu spomenika kul-ture i Muzeja grada Zagreba.

Novi pogled na Medvedgrad


Događaji

U proteklom razdoblju obnovljeno je i obilježeno osam biciklističkih staza na području PPM-a. U okviru toga naprav-ljena je Strategija razvoja biciklizma s pripadajućim akcijskim planovima, Studija za upravljanje posjetiteljima i Priručnik za upravljanje CPM-om. U tijeku je izrada sigurnosnog elementa za PPM (oprema za spašavanje, priručnik). Edukacija i inter-pretacija bit će ostvarena kroz raznovrsne promotivne materi-jale što uključuje web stranicu posvećenu CPM-u, tri turistička paketa, paket za djecu s igračkama i mozgalicama i još mno-go drugih sadržaja. Sljedeće je planirano unutarnje uređenje s muzeološkim postavom i na kraju službeno otvaranje CPM-a. Tijekom radova obavljena su i arheološka istraživanja na dije-lu Medvedgrada, na bastionu koji do sada nije bio sustavno istraživan.

Projekt „Poboljšanje posjetiteljskog kapaciteta u svr-hu održivog upravljanja Parkom prirode Medvednica (KK.06.1.2.01.0012)“ ugovoren je u sklopu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“, prioritetne osi 6. „Zaštita okoliša i održivost resursa, investicijskog priori-teta“, 6c „Očuvanje, zaštita, promicanje i razvoj prirodne i kulturne baštine te specifičnog cilja“, 6c2 „Upravljanja odredištima prirodne baštine“, a prema pozivu na do-stavu projektnih prijedloga „Promicanje održivog kori-štenja prirodne baštine u nacionalnim parkovima i par-kovima prirode“, referentni broj: KK.06.1.2.01.

Upravljanje projektom i administraciju uz tim PPM-a pro-vode vanjski stručnjaci za javnu nabavu i savjetovanje u pro-vedbi. Nadzor i kontrola provedbe projekta u nadležnosti je Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a uz kontinuirano praćenje i potporu MZOE-a.

Rekonstruirani Medvedgrad predstavljat će Centar za posjetitelje s nekoliko funkcionalnih cjelina: u južnoj kuli bit će prikaz prirodnih i kulturnih vrijednosti PP Medvednica sa svr-hom edukacije posjetitelja o vrijednostima i važnosti ovog za-štićenog područja. U velikom palasu bit će postavljena izložba posvećena povijesti srednjovjekovnog grada Medvedgrada, suvenirnica i multimedijalna dvorana za održavanje prezen-tacija, seminara i radionica. Mali palas bit će podijeljen u dva dijela: srednjovjekovnu smočnicu i kazalište sjena. U sklopu muzeološkog postava predviđeno je snimanje filmova i foto-grafija o PPM-u sa zemlje i iz zraka. Između ostalog, predstoji nabava električnih bicikala.

Popijač je zaključila kako je Medvedgrad sada drukčiji te poručila kako su sudionici projekta ponosni jer su učinili ne-što za svoju Medvednicu, same dionike i sve zajedno. PPM je kroz projekt rekonstruirala Medvedgrad kao svoje centralno mjesto kako bi posjetiteljima prezentirala ukupne prirodne i kulturne vrijednosti te izradila cjelovite programske sadržaje. Ovim projektom osigurala je potrebne prostorne, tehničke i sadržajne kapacitete za održivo upravljanje prirodnom bašti-nom.

Na zagrebačkom jezeru Jarun u nedjelju 28. lipnja održana je već tradicionalna 5. po redu utrka nere-tvanskih lađa. Riječ je o manifestaciji pod nazivom Lađarski kup grada Zagreba u organizaciji Udru-

ge lađara „sv. Ilija Metković“ te pod pokroviteljstvom Grada Zagreba. Na 9,6 km dugoj stazi svoje snage odmjerilo je 15 ekipa, među kojima već dobro poznata i ona bjelovarska „Šu-mari“ sastavljena od kršnih momaka, članova Hrvatskog šu-marskog društva ogranka Bjelovar. Tako je djelić atmosfere s najpoznatijeg amaterskog sportskog događaja i impozantne turističke manifestacije Maraton lađa na Neretvi preseljen u hrvatsku metropolu s ciljem upoznavanja Zagrepčana i svih posjetitelja glavnog grada s tradicionalnim prijevoznim sred-stvom na Neretvi – neretvanskom lađom kao dijelom oču-vane kulturne baštine tog kraja Hrvatske. Osvojeno izvrsno 7. mjesto na Jarunu za „Šumare“ samo je uvod i priprema za ono što ih očekuje u kolovozu, a to je 22,5 km duga utrka niz atraktivnu i zahtjevnu Neretvu na čijim su, na dijelovima div-ljim i brzim, zeleno-modrim meandrima bili prepušteni na savladavanje već osam puta, od 2012. godine.

No, samozatajni Bjelovarčani ove utrke ne shvaćaju nimalo olako. Pripreme, iako u skromnim uvjetima i s ogra-ničenim sredstvima, na kreativne načine i uz veliku volju, že-lju, odricanja i psihofizičku snagu svih dvadesetak članova tima zajedno započinju već u proljeće. Veslači, logističari i maseri treniraju na ribnjaku u Narti, na jezeru Šoderica kod Koprivnice, a dio priprema odrađuju i na samoj Neretvi. Tre-ninzi na vodi održavaju se tri puta tjedno, a svaki sudionik vodi brigu i o prehrani te kvalitetnom snu koji se, nakon za-htjevnog radnog dana u šumarskom sektoru te poslije tre-ninga, podrazumijeva sam po sebi.

Na neretvanskom maratonu lađa „Šumari“ će se ove go-dine pojaviti u novoobnovljenoj lađi izgrađenoj 2015. go-dine, a reparirao ju je jedan bjelovarski stolar. Više od 400 km daleko od Neretve i boreći se s ekipama koje su uz nju odrasli ili imaju rijeku u svom okruženju, nije prepreka Bje-lovarčanima da svake godine ostvaruju sve bolje rezultate na natjecanjima. „Šumari“ su najbolji rezultat ostvarili 2017. godine osvojivši, na tada jubilarnom 20. Maratonu lađa na Neretvi, fantastično 6. mjesto. Uvijek pomalo kritični, mak-simalno su predani i disciplinirani u ostvarivanju što boljih rezultata, ali ne zaboravljaju niti na ono najvažnije, a to je dobra zabava i činjenica da su samo sudjelovanje na utrci prestiž i ogromna čast.

Zagrepčani i posjetitelji metropole na jezeru Jarun mogli su vidjeti kako izgleda tradicionalna neretvanska lađa


Događaji

Šumari na vodi

Bjelovarski lađari „Šumari“ veslali na 5. jarunskoj utrci lađa

Tekst: Helena JakobovićFoto: Hrvatsko šumarsko društvo, ogranak Bjelovar

Lađari bjelovarskog ogranka Hrvatskog šumarskog društva „Šumari“ sudjelovali su na 5. Lađarskom kupu grada Zagreba koji je 28. lipnja održan na jezeru Jarun osvojivši izvrsno 7. mjesto. To je bila tek priprema za 22,5 km dugu utrku na atraktivnoj Neretvi gdje će u kolovozu, u svojoj obnovljenoj lađi, pokazati koliko su truda, znoja i svog vremena uložili u promicanje sporta, šumarstva, grada Bjelovara, ali i Hrvatske u svijetu.

U gradu Bjelovaru i okolici ovi kršni momci, članovi Hrvatskog šumarskog društva, svojevrsni su „celebrities“, ikone, poznate osobe i idoli mnogima jer promiču važne ži-votne vrijednosti - dobar odnos prema duhu i tijelu, poslu i zajednici. Neovisno o rezultatu, biti ravnopravan sudionik na Maratonu lađa veličanstven je osjećaj vrijedan svakog truda. Inače, Maraton lađa od samoga početka uživa veli-ku podršku sugrađana i mještana, a danas je to atraktivna turistička manifestacija koja svake godine privlači interes mnogih turista. Ostvarenje ideje utrke s lađama započelo

je 1998. godine kada je nastupilo 18 ekipa. Oduševljenje idejom i realizacijom obuzelo je sve Neretvane koji su ovaj događaj unapređivali iz godine u godinu. Cilj maratona jest očuvanje izvorne neretvanske lađe od zaborava i propada-nja, promicanje hrvatske kulturne baštine i turizma. Od srca čestitamo našim lađarima na svim dosadašnjim rezultatima i sudjelovanjima na ovim prestižnim natjecanjima te im želi-mo što bolji uspjeh na maratonu u kolovozu. Ali prije svega, da ostanu vrijedni, pozitivni i uvijek s osmijehom na licu pri ulasku na cilj.

Ekipa bjelovarskog ogranka HŠD-a „Šumari“ osvojila je 7. mjesto na 5. jarunskoj utrci lađa

Atmosfera s jarunske utrke lađa podsjetila je na prestižno natjecanje Maraton lađa na Neretvi


Događaji

Dječji vrtić Zapruđe već je ostva-rio dobru suradnju na području GLOBE programa s osnovnim i srednjim školama koje već pro-

vode taj program s učenicima. Suradnja je ostvarena međusobnim posjetima učenika škola i djece predškolske dobi. Kao rezultat te suradnje na manifesta-ciji Noć muzeja 2020. u Muzeju suvre-mene umjetnosti ostvarena je zajed-nička izložba dječjih i učeničkih radova na temu Oblaci te razne edukativne radionice.

U organizaciji manifestacije sudje-lovalo je 120 sudionika. Suradnjom škola i vrtića formirala se jedna eklek-tična zajednica učenja koja uključuje srednje i osnovne škole, dječje vrtiće i druge institucije. Svima je zajednič-ka ljubav prema prirodi, a povezu-ju ih GLOBE aktivnosti. Ostvarena je dobra suradnja i s roditeljima djece koji vrijedno podržavaju GLOBE ak-tivnosti. Tako je roditelj djeteta iz DV Zapruđe u suradnji s odgojiteljima i djecom uglazbio GLOBE himnu koju djeca “Globovci” ponosno izvode na raznim manifestacijama. Svoju ekološ-ku poruku dijele i s nama odraslima koji ponekad zaboravljamo da se tre-bamo s više pažnje brinuti za planetu Zemlju.

Programi za najmlađe

Hrvatske šume i GLOBE program u radu s djecom

GLOBE zajednica ove godine obilježava 25. godišnjicu. Već se 25 godina i u RH provodi GLOBE program s djecom školske dobi, dok se u SAD-u provodi i s mlađom djecom. Dječji vrtić Zapruđe prvi je vrtić u Republici Hrvatskoj koji je 2019. godine započeo raditi GLOBE program i s djecom predškolske dobi, a pridružio im se i Dječji vrtić Potočnica.

Dječji vrtić Zapruđe započeo je pedagoške godine 2018./2019. u sku-pini Ivančice s promatranjem oblaka, a ove su pedagoške godine GLOBE aktiv-nosti nastavila djeca iz skupine Patkice promatrajući biljke i cikluse u prirodi. Fenološkim istraživanjima priključio se i Dječji vrtić Potočnica sa skupinom V10 kao partner Dječjem vrtiću Zapruđe u Europskoj fenološkoj kampanji. Djeca iz DV Zapruđe promatrala su lipu (Tilia cordata), a djeca iz DV Potočnica višnju (Prunus cerasus) koje se nalaze u dvori-štima vrtića. Kampanja se sastojala od promatranja boja žućenja lišća. Vrtići su međusobno izmjenjivali podatke i isku-stva rada s djecom predškolske dobi na GLOBE aktivnostima. Istovremeno je krenuo projekt odgojiteljice mentorice Ljiljane Ivković, zaposlenice DV Zapru-đe, u suradnji s rubrikom „Dječji kutak“ časopisa Hrvatske šume pod imenom „Šuma lista, šuma blista...“. Program se provodio od listopada 2019. do lipnja 2020. i sastojao se od promatranja 9 vrsta autohtonog drveća Republike Hr-vatske. Programu su se priključili i drugi vrtići RH, pa tako i DV Potočnica.

Suradnju na GLOBE aktivnostima DV Zapruđe i DV Potočnica proširili su su-djelujući u programu “Šuma lista, šuma blista...“. Djeca predškolske dobi imala

Tekst: Vesna LampićFoto: Vesna Lampić, Dijana Culović

Paleta boja jesenjeg lišća

Promatranje žućenja lišća – fenološka kampanja


Događaji

su priliku istraživati drveće, slati svoje likovne radove u časopis Hrvatske šume i pokazati svoje znanje o drveću. Za vri-jeme karantene program se nastavio u suradnji s roditeljima vrtića koji su za-jedno s djecom proučavali vrbu i “cice-mace” te slali likovne radove djece. Tako se dogodila sinergija GLOBE programa i programa u suradnji s Hrvatskim šuma-ma. Promatrajući lipu i višnju, djeca su usporedno istraživala i drugo drveće iz spomenutog programa. Podršku ak-tivnostima pružili su i roditelji koji su u skupine donosili slikovnice i knjige o dr-veću, zajedno s djecom šetali po prirodi i sakupljali jesenje lišće i plodove. Djeca su upoznavala sličnosti i razlike lišća, kore, debla i krošnje drveća. Pratila su rast njihovog stabla u dvorištu i uspo-ređivala boje, oblike, veličinu, teksturu i miris drveća. Upoznavala su uzorke pre-ma kojima priroda stvara. Raznim aktiv-nostima djeca su imala priliku istraživati i izražavati svoje doživljaje drveća.

U današnje vrijeme, djeca u ur-banim sredinama nisu u mogućnosti neposredno iskusiti uzgoj hrane, što je nekada bila osnovna vještina preživlja-vanja. Isto tako, nemaju uvid u procese koji se događaju tijekom rasta biljke. Zato su vrtići sijali sjemenje voća. Djeca su se brinula o malim biljkama koje su isklijale zaljevajući i njegujući ih, pri tom promatrajući rast i napredak biljaka.

Kako su roditelji s djecom donosili ra-zno jesenje lišće, nastao je i mali herba-rij koji se obogaćivao raznolikim biljka-

ma. Spoznaje o biljkama djeca su širila mnogobrojnim legendama, pričama, pjesmicama i kroz emocije mogla su upoznati drveće i stanovnike šume s ko-jima drveće živi u simbiozi. Naučili su o korisnosti i ljekovitosti pojedinog drve-ća i povezivala prosocijalna ponašanja i poštivanje biološke raznolikosti. Tako je u oba vrtića bila najdraža slikovnica Nicholasa Oldlanda Medo koji voli grliti.

Djeca su naučila da su drveća živa bića i da prema njima trebaju biti nježna i pažljiva baš kao i prema ljudima i živo-tinjama. Tijekom studenog dio je pro-grama bio istraživanje stabla jele. Nau-čili su da je “jela car” na Velebitu najveće stablo jele u Europi i da treba više ljudi da bi se obgrlila rukama. Tako su djeca i u dvorištu vrtića grlila stabla i mjerila koliko djece treba da bi se obgrlilo po-jedino stablo. Najviše pažnje dobijala

su stabla višnje i lipe koja su promatrana ti-jekom jesenske

i proljetne GLOBE fenološke kampanje. Djeca su se brinula o stablima, zalijevala ih i donosila još humusne zemlje da bo-lje rastu, konzumirala su plodove i odlu-čila posijati nove biljke.

Događanja u vezi COVID-19 promi-jenila su neke planove, ali djeca su se vrtila u vrtić i dan danas grle stabla u dvorištu vrtića. Lišće stabala više ne tr-gaju, a životinjice koje žive u simbiozi s biljkama samo promatraju i puštaju da idu svojim putem. Mali “Globovci – istra-živači” znaju percipirati svijet oko sebe i živjeti u harmoniji s prirodom. Ako od malih nogu vježbamo u malim stvarima gledati širu sliku svijeta, koliko će tek ta slika biti velika kad odrastemo...

Zato i mi odrasli moramo propitivati vlastite vrijednosti tako da djeci može-mo biti uzor i putokaz. Mi odrasli smo ovdje za njih da podržavamo njihovu znatiželju i divljenje prema prirodi, a vrijednosti koje njegujemo u ranoj dobi cvjetat će kao cvijeće u srcima novih ge-neracija graditelja budućnosti.

GLOBE HIMNAČuvaj šumu, čuvaj cvijeće, nemoj nikud bacat smeće.Čuvaj more, čuvaj rijeke, nek se Zemlja sretna kreće.Dobrom voljom djece svijeta, čista nam je sva planeta.Reciklirat ćemo smeće, u srcu nam raste cvijeće.

Čisti zrak nam svima treba, pogledaj u smjeru neba.„Globovaca“ sve je više, ne bojimo se mi kiše.Oblak nimbus kišu nosi, plešimo na kiši bosi.Voda neka nam je čista, da nam svako drvo lista.

Čuvaj šumu, čuvaj cvijeće, nemoj nikud bacat smeće.Čuvaj more, čuvaj rijeke, nek se Zemlja sretna kreće.Dobrom voljom djece svijeta, čista nam je sva planeta.Počistit ćemo svo smeće, u srcu nam raste cvijeće.

Zemlja nam se sretna kreće, u srcu nam raste cvijeće.Zemlja nam se sretna kreće, jer u srcu naaam... raste cvijećeee... Sijanje sjemenki voća

Mali herbarij


Događaji

41. saziv Goranske kiparske radionice

Nezaustavljivo stvaralaštvo hrvatskih kiparaGorski kotar može se pohvaliti s više od četiri desetljeća kiparske radionice na otvorenom, što je najstarija i najduža takva tradicija u Hrvatskoj. Saziv 41. Goranske kiparske radionice održan je od 15. do 20. lipnja uz svečanost otvorenja 19. lipnja pored prelijepog Lokvarskog jezera. Nakon otvorenja uslijedila je dodjela nagrada u sklopu književne manifestacije Gorančica 2020. Glavni sponzor radionice su Hrvatske šume, UŠP Delnice koje kiparima osiguravaju drvni materijal.

Uprekrasnom goranskom ambijentu uz Lokvarsko je-zero od 15. do 20. lipnja održan je 41. saziv Goranske kiparske radionice (GKR). Svečanost otvorenja saziva održana je 19. lipnja kada je radionicu predstavio taj-

nik Milivoj Diklić, inače zaposlen u Sektoru za unutarnju revi-ziju i nadzor u Direkciji HŠ-a Zagreb. Za početak je istaknuo kako su se svi dosadašnji sazivi održali u kontinuitetu, a to znači da umjetnički entuzijazam nisu zaustavili ni mračni ratni vihor, ni pandemija. Začetnik ovog lijepog, kulturnog događa-nja jest veliki čovjek i pedagog, pokojni Nikola Lepinski koji je na ideju došao 1979. godine. Zajedno sa suorganizatoricom, pokojnom kiparicom Milenom Lah osmislio je druženje koje će donositi plodove umjetnosti. Prvi sudionici, a time i začet-nici GKR-e velika su kiparska imena Grga Marijanović, Vesna Popržan i Zvonimir Kamenar koji je sudjelovao na više saziva, a kao počasni predsjednik radionice uvijek je prisutan u aktiv-nostima GKR-e.

Nakon saziva trebala bi uslijediti šesta po redu Noć skul-ptura za koju je planirano da se održi 25. srpnja. Tijekom toga događanja posjetitelji obilaze skulpture s vodičem te tako dobivaju detaljne informacije o djelima i autorima. Diklić je podsjetio da je GKR središnja manifestacija u Gorskom kotaru, no ne i jedinstveno kulturno zbivanje s obzirom na događanja kao što su Noć muzeja, Noć spilja i razne izložbe i radionice. Obavijestio je i da se planira nastaviti s promocijom monogra-fije 40 godina s potpisom – GKR tako što će biti predstavljena, između ostaloga, i u Zagrebu u muzeju Mimara.

Diklić je najavio autore koji su sudjelovali na 41. sazivu. Prvo najmlađeg, akademskog kipara Vladimira Novaka iz Za-

greba, zatim riječku akademsku kiparicu Vesnu Rožman i aka-demskog slikara i kipara iz Rijeke Brunu Paladina. Detaljnije ih je predstavio predsjednik GKR-e Milutin Burić.

O Novaku je kazao da mu je kao velikom zaljubljeniku ve-ćina radova vezana uz temu prirode. Izrađuje ambijentalne skulpture, vrlo često rađene trskom i obično uokvirene i po-stavljene na metalne ili drvene nosače. Ovoga puta okušao se s krupnim komadima drva, a skulpturu je nazvao (S)lom, što je asocijacija na strašni ledolom koji je goranske šume zadesio 2014. godine, no može imati i neka druga značenja.

Za Vesnu Rožman istaknuo je kako je poznavatelji više povezuju s grafičkim dizajnom nego s kiparstvom koje joj je struka jer je uredila zavidan broj knjiga, a uz to često uređuje javne prostore i muzeje. Na ovom sazivu izradila je skulpturu Panova frula koja se može povezati sa šumama, a time i Gor-skim kotarom. Za Brunu Paladina kazao je kako mu je ovo dru-go sudjelovanje na radionici. Predstavio ga je kao dobitnika brojnih nagrada koji je do sada održao brojne samostalne i skupne izložbe te mu čestitao na nedavno zasluženoj nagradi Grada Rijeke. Burić je upoznao prisutne i da je izrada skulptura započela 15. lipnja, a skulpture će biti postavljene tijekom srp-nja i kolovoza na za to predviđenim lokacijama.

U sklopu ovogodišnje GKR-e, dan prije saziva održana je prva u nizu radionica drvoreza za djecu na temu voda u kojoj


Uzvanici

Knjiga posvećena GKR-i nagrađena na Gorančici


Događaji

su sudjelovali učenici OŠ Lokve, Fužine, Rav-na Gora i Delnice. Radionicu je vodila profe-sorica likovne pedagogije Tihana Karlović čije djelovanje znači vrlo veliki doprinos za GKR. Prisutni su dječje radove imali priliku uživo vidjeti nakon otvorenja u obližnjem prostoru Kuće čuvara brane. U sklopu Dana općine Lo-kve 13. kolovoza planira se održati promocija grafičke mape Tihane Karlović, a nakon dru-ge dječje radionice zakazane u rujnu planira-na je putujuća izložba diljem Gorskog kotara. Radionica drvoreza za odrasle planirana je za 24. srpnja u Društveno-kulturnom domu Žaba u Lokvama.

Saziv je otvorenim proglasio zamjenik žu-pana Primorsko-goranske županije Petar Ma-mula. Zahvalio je na pozivu i prilici da zahvali organizatorima u ime Primorsko-goranske županije i dugogodišnjeg sponzora ove kul-

turne manifestacije. Izrazio je želju da GKR potraje još 40 go-dina, pri čemu se složio s Burićevim mišljenjem da je dosadaš-njih 40 godina malo, tj. da je GKR mlada inicijativa. Zahvalio je prisutnima na podršci i dolasku.

Otvorenje su uljepšale učenice trećeg i četvrtog razreda OŠ Rudolfa Strohala iz Lokava recitacijama svojih pjesama posve-ćenih vodi i proljetnicama.

Nakon svečanog otvaranja održano je proglašenje naj-uspješnijih djela u sklopu 16. Gorančice, književne nagrade Novog lista i Primorsko-goranske županije. Autore i njihova djela ukratko je predstavio novinar Marinko Krmpotić. Naj-uspješnijima je priznanja podijelio Bruno Lončarić iz Novog lista. Natjecanje je bilo provedeno na način da su zasebno ocjenjivana tri žanra: poezija, proza i publicistika. Nagradu za poeziju zaslužile su Vesna Crnković i Zlata Bujan Kovačević, a za autobiografsku prozu Mirta Mataja. Glavna nagrada dodije-ljena je za publicistička ostvarenja 40 godina s potpisom - Go-ranska kiparska radionica autora prof. Branke Arh i prof. dr. sc. Berislava Valušeka, povjesničara umjetnosti, i 50 naših godina (posvećeno radijskom radu) autorice Nade Glad, goranske no-vinarke. Krmpotić je monografiju Arh i Valušeka, oplemenje-nu opisima svih autora i njihovih skulptura, kao i mnoštvom odličnih fotografija, ocijenio najboljim mogućim doprinosom obilježavanju 40 godina postojanja i rada GKR-e.

Predsjednik GKR-e Burić daje intervju

Edukativni sportsko-rekreacijski susreti na Medvednici

Na rođendanskom druženju s građanima šumari održali predavanje o gospodarenju šumamaRođendan Parka prirode Medvednica obilježen je 28. lipnja na livadi kod „Snježne kraljice“. U tu čast djelatnici Javne ustanove organizirali su zanimljiv sportsko-rekreacijski događaj kojem su prisustvovali dionici parka zajedno s brojnim posjetiteljima koji su se te sunčane nedjelje ondje zatekli. Predstavljen je i europski ekološki projekt naziva SINCERE čiji je cilj valorizirati općekorisne funkcije šuma i približiti ih najširoj javnosti.

Nakon napornog radnog tjedna, vikend je kao stvo-ren za boravak u prirodi. Suncem okupana nedjelja 28. lipnja mnoge je rekreativce, planinare i šetače izmamila na zagrebačku goru Medvednicu. Kojom

planinarskom rutom krenuti od podnožja prema vrhu, izbor je svakog pojedinca ponaosob, no koju god odabrali, svaka

Tekst: Helena JakobovićFoto: Park prirode Medvednica

Djeca su uživala u zabavnim sportskim natjecanjima


Događaji

uvijek kao nagradu donosi uživanje u šumskom zelenilu uz udisanje svježeg zraka te pokoju kaplju znoja. A posebno tog vikenda donijela je i dodatnu nagradu u obliku zabave koja je one najupornije dočekala na samom cilju.

Na livadi uz Turističke apartmane „Snježna kraljica“ od 11 do 14 sati održani su susreti edukativnog i sportsko-rekreacijskog karaktera uz obilje smijeha i dobrog provoda. Naime, u okvi-ru projekta SINCERE (Spurring INnovations for Forest ECosystem SERvices in Europe - Poticanje inovacija u uslugama šumskih ekosustava) Javna ustanova Park prirode Medvednica organi-zirala je zanimljivo događanje s ciljem informiranja građana o tom projektu, a ujedno je proslavljen rođendan naše Medved-nice koja je parkom prirode proglašena 24. lipnja 1981. godine.

Inače, SINCERE projekt financiran je iz EU programa Obzor 2020., a razmatra inovativne načine za procjenu usluga šum-skih ekosustava. Usluge kao što su sport, rekreacija i turizam, koje za cilj imaju unapređenje zdravlja i poboljšanja kvalitete ljudskog života, visoko su na listi prioriteta građana u posljed-nje vrijeme.

Martina Jurjević–Varga iz Parka prirode posjetiteljima je prezentirala projekt SINCERE predstavivši ideju valoriziranja rekreativne i zdravstvene funkcije usluga šumskih ekosustava Medvednice. Naglasila je kako je podizanje svijesti šire javno-sti o uslugama šumskih ekosustava i koristima kojima one po-voljno utječu na cjelokupni živi i neživi svijet od iznimne važ-nosti. Martina Jurjević-Varga govorila je o svim aktivnostima koje su do sada odrađene u sklopu rada na projektu SINCERE, na primjer pilot projektu „Procjena energetskih kapaciteta planinarskih staza Parka prirode Medvednica“ odrađenog uz pomoć profesora s Kineziološkog fakulteta Maria Kasovića.

Djelatnicima Parka prirode Medvednica pridružili su se i dionici vezani uz temu projekta, među kojima su Hrvatske šume, provoditelji Programa zaštite divljači za dio Parka priro-de Medvednica koji pripada Gradu Zagrebu te sportske udru-ge. Svatko od njih predstavio je svoj rad. Dio programa nami-

Na Medvednici je predstavljen ekološki projekt SINCERE

Posjetiteljima se predstavio i Lovački savez grada Zagreba

Hrvatske šume predstavio je upravitelj Šumarije Zagreb Ivica Dugački

jenjen djeci bio je više nego zabavan. Osmišljena je rekreacija kroz šumsku pustolovinu, odnosno igra kreirana za zabavu prilikom čega se koriste rekviziti od prirodnih materijala.

U organizaciji Društva sportske rekreacije „Aktivan ži-vot“ dio posjetitelja kao sudionici programa „Vikendom na Medvednicu“ došli su pješice iz Šestina do „Snježne kraljice“. Gore su bili i članovi Lovačkog saveza Grada Zagreba, Triatlon kluba Maksimir i Skijaškog kluba Sljeme, Zagreb. Uz teme vezane za projekt SINCERE, pričalo se i o Veternici, rudniku Zrinski, istraživanjima koja Park prirode Medvednica provodi, opasnostima koje vrebaju u šumi kao što su mišja groznica, krpelji i ambrozija te sportu, rekreaciji i općekorisnim funkci-jama šuma.

O ciklusu gospodarenja šumama, kao i preprekama s koji-ma se šumari susreću prilikom gospodarenja šumama, kon-kretno u Parku prirode Medvednica, govorio je upravitelj Šumarije Zagreb Ivica Dugački na jednostavan, razumljiv i posjetiteljima simpatičan način. Svi su se dobro zabavili i po-nešto naučili, o čemu svjedoče i fotografije.


Turizam

Suočivši se s novim normalnim u 2020. godini, ljudi su uvidjeli kako boravak na čistom zraku u otvorenom prostoru, bilo da je riječ o šumi, planini ili tek livadi uz rječicu, nije rezerviran samo za planinare i vrhunske

sportaše na pripremama, već je priroda blagonaklona prema svima koji se u njenom okrilju nađu. Lijek i najbolji recept za naše tjelesno i mentalno zdravlje kriju se upravo u provođe-nju slobodnog vremena u prirodnom okruženju, uz original-ne zvukove i mirise iz spektakularne oaze flore i faune. Vodeći se time, kao i mjerama uslijed pandemije koronavirusa, mnogi su se okrenuli prirodi u potrazi za raznovrsnim aktivnostima, ali i gastronomskim užitcima. Jer to dvoje ide ruku pod ruku.

Skriven među stoljetnim, gustim bukovim šumama, uda-ljen tek sat vremena od glavnog grada Hrvatske, točnije 33

km od Karlovca u smjeru Vojnića, u srcu Petrove gore smjestio se Lovački dom Muljava.

Nema te reklame koja bi mogla nadjačati onu „od usta do usta“. I zaista, vikendom se ondje uvijek traži stolica više. Puno zadovoljnih gostiju, ali i mnogo posla za djelatnike Hrvatskih šuma karlovačke podružnice koji se maksimalno trude kako bi gosti uživali u ponudi ovog nespecifičnog doma. Nespeci-fičnog po tome što Lovački dom Muljava iza sebe ima priču dugu više od 50 godina i nije samo prolazna točka na putu prema Jadranskoj obali, već je mjesto koje si ucrtao na svo-ju internu kartu i vraćaš joj se opet i iznova. Mladi, kreativni, snalažljivi i puni ideja, voditeljski duo Muljave čine voditelji-ca objekta Dijana Benko i njezina desna ruka Borna Rajković, dorasli svakom izazovu, i to uvijek s osmijehom na licu. Veći

Lovački dom Muljava

Prirodna oaza u srcu Petrove gore

Skriven među stoljetnim, gustim bukovim šumama, na obroncima Petrove gore nalazi se Lovački dom Muljava. Djelatnici karlovačke podružnice Hrvatskih šuma održavaju tradiciju doma kroz već dobro poznatu gastronomsku ponudu, ali i uređenje samog prostora iz kojeg se iščitava povezanost s prirodom i briga o okolišu.

Tekst: Helena JakobovićFoto: Helena Jakobović, LD Muljava

Dijana Benko i Borna Rajković kreativni su duo nadležni za upravljanje Lovačkim domom Muljava


Turizam

broj posjetitelja svakako im je najveća pohvala za njihov rad i trud, kažu oboje, pa im je odnedavno dodatan par ruku dobro došao, osobito u vrijeme praznika ili produženih vikenda kada se na stol mora i pričekati neko vrijeme. Tako se lakše mogu posvetiti cijenjenim gostima i osluškivati njihove želje s ciljem još bolje ili proširivanja usluge.

Bogata gastronomska ponuda proizlazi iz blizine šume pa se nerijetko specijaliteti baziraju upravo na njenim plodo-vima, svježe ubranim borovnicama, šumskim jagodama, za-činima i gljivama. Gljivari jako dobro znaju da se u šumskim zakutcima pod dubokim listincem skrivaju mali klobuci broj-nih vrsta gljiva, a manifestacija Gljivarijada koja se u Muljavi organizira u rujnu ne propušta se.

Lovište, koje je nadaleko poznato domaćim i stranim lov-cima, obiluje najraznovrsnijom divljači, divljim svinjama, sr-nama i šljukama pa je i ponuda restorana okrenuta lovačkim jelima, tradicionalnim receptima, specijalitetima s plodovima šume i jelima s roštilja i ražnja. Ne nedostaje tu i rukom sprav-ljenih kiflica za doručak ili domaćih kolača.

No, mjesta za desert mora se ostaviti jer palačinke punjene sladoledom u umaku od brusnica i bobičastog voća jedno-stavno se ne smiju preskočiti.

Lovački dom Muljava na popisu sto najboljih restorana u Hrvatskoj nalazi se već osam godina. Posljednji je puta tu ti-tulu osvojio 2019. godine, a uručenje nagrade očekuje se ove jeseni. Lovački dom Muljava u svojoj ponudi ima i noćenje, kao i organiziranje svadbenih i drugih privatnih svečanosti,

poslovnih domjenaka, vrši usluge cateringa te nudi korištenje konferencijske dvorane s audio-vizualnom opremom.

Smještaj od ugodno i u drvetu uređenih 8 soba s ukupno 22 ležaja često je nedostatan za autobusne turiste, ali planovi za budućnost koja uključuje povećanje broja smještajnih ka-paciteta postoje.

Vanjska terasa s nadstrešnicom okružena je zelenilom, a uživanje u jelu i piću obogaćeno je zvukom šuštanja lišća s obližnjih krošanja drveća i slapova iz potočića koji okružuje dom, kao i pratećim pjevom ptica. Ugodna atmosfera i opu-štanje na ležaljkama na livadi ispred restorana kao stvoreni su za odmor i „punjenje baterija“ nakon napornog tjedna, ali i posjet tijekom završenog radnog dana otpustit će sav naku-pljeni stres.

Za one koji odluče ostati u ovom kraju dan ili dva duže izbor aktivnosti je veliki. Poučne planinarske staze polazište imaju tik uz Lovački dom. Staza Kraljev put uređena je za oso-be s invaliditetom, slijepe i slabovidne osobe te sadrži brojne edukativne sadržaje. Poučna staza Rimski put na informativ-nim pločama prikazuje ekološke teme našega planeta prila-gođene svim dobnim skupinama zbog čega je rado posjećuju škole u prirodi poput „Škole u šumi“ koju provode Hrvatske šume ili izviđači.

Za one željne ozbiljnijeg pješačenja tu je planinarska obi-laznica koja vodi do najznačajnijih kulturno-povijesnih spo-menika na Petrovoj gori, koja je ujedno Park tamnog neba, odnosno mjesto s kojeg je još uvijek moguće promatrati zvi-

Lovački dom Muljava nalazi se nedaleko Karlovca, okružen je stoljetnim bukovim šumama


Turizam

jezde u svom punom sjaju, bez svjetlosnog zagađenja iz oko-lice. U blizini najvišeg vrha Mali Petrovac (512 m. n. v) izgrađen je Ornitološki park Petrovac koji se sastoji od 9 edukativnih ploča i osmatračnice za promatranje ptica, a malo dalje nala-zi se ruševina pavlinskog samostana sv. Petra koji je osnovan 1303. godine i jedan je od najstarijih pavlinskih samostana u Hrvatskoj.

Ova planinarska staza završava na kraljevom grobu, mjestu gdje je prema legendi sahranjen posljednji hrvatski kralj na-rodne krvi Petar Svačić koji je poginuo u bitci s Mađarima na Gvozdu u svibnju 1097. godine. Njemu u čast Gvozd je prei-menovan u Petrovu goru. Spomen obilježje na Kraljevom gro-bu postavili su 15. svibnja 2006. godine šumari UŠP Karlovac.

One najmlađe razveselit će dječje igralište ispred Lovačkog doma napravljeno od prirodnih materijala, kao i drvene skul-pture šumskih životinjica koje kao da pozivaju na igru.

Bilo proljeće, ljeto, jesen ili zima, Muljava svoje čari ne skriva. Okupana suncem, okovana snijegom ili prošarana jesenskim bojama lišća, čarolija doživljaja ostat će zauvijek urezana u mislima posjetitelja. Planovi za budućnost Mu-ljave su preuređenje dječjeg igrališta, stavljanje u funkciju stare vodenice koja je nekada okretala ražanj i zaustavljala promet svojom atraktivnošću, kao i povećanje broja kreve-ta te nastavak praćenja najmodernijih trendova u segmentu turističkih ponuda. Hrvatske šume vode brigu o gospodare-

nju šumama u Hrvatskoj na prirodan i održiv način, a briga za okoliš očituje se i vođenju objekata. Zbog brige za okoliš Lovački dom Muljava posjeduje biološki pročistač otpadnih voda, ultravioletni sterilizator vode, grijanje je na biomasu, a rasvjeta ekološka. Ako vas put nanese prema staroj cesti za Dalmaciju ili samo želite provesti kvalitetan vikend u priro-di, posjetite Lovački dom Muljava i relaksirajte se prirodnim ljepotama i vrhunskim gastronomskim specijalitetima kojih ondje ne nedostaje.

Mjere zaštite od koronavirusa provode se i u Muljavi

Najbolja recenzija zadovoljnih gostiju, srca na tanjuru Specijalitet kuće

Konferencijska sala opremljena je audio-vizualnom opremom


Ekologija

Već duže vrijeme Hrvatske šume rade certificiranje ekološke poljoprivredne proizvodnje te pružaju usluge kontrole i certifikacije proizvoda u ekološkoj proizvodnji trećim licima. Dobivanjem akreditacije, Hrvatske šume, Služba za certifikaciju proizvoda može raditi certifikaciju ekoloških proizvoda na području cijele Europske unije. Zanimljiv je to posao koji ne nalikuje klasičnome šumarstvu, ali djelatnici Službe bez problema su se privikli na režim rada i specifičnosti ovoga posla.

Služba za certifikaciju ekoloških proizvoda

Kontrolori u obilasku terena


Vruć je ljetni dan i Danijel Džimbeg, stručni suradnik u Službi za certificiranje proizvoda, kreće ranim jutrom na teren u okolici Daruvara. Cilj mu je obići nekoliko OPG-ova kako bi izvršio kontrolu proizvodnje ekološ-

kih proizvoda. Danas su mu na dnevnom redu ekološki nasadi oraha i lješnjaka, a prva parcela nalazi se u Gornjem Daruvaru. Kako bi bio što učinkovitiji na terenu, napravio je u uredu dan prije sve potrebne radnje. Isprintao sve papire, izvadio kata-starske čestice iz ARKOD preglednika te naoružan informaci-jama iz prethodne kontrole, došao na lice mjesta.

Prva je parcela na koju dolazi mladi nasad oraha. Važno je pregledati ima li parcela prirodne barijere između susjednih parcela, a riječ je o uglavnom samoniklom pojasu širine mini-malno jedan metar koji sprječava prelazak čestica s jedne par-cele na drugu. Danijel uočava na parceli vrste kukaca koje se u klasičnoj poljoprivredi tretiraju, što mu je odmah dokaz da se na toj parceli nisu koristila nedozvoljena sredstva. Provjerava kritične točke zbog procjene rizika za promatranu parcelu i za-ključuje da je on nizak, što mu govori zasađena vrsta te stanje na terenu. U slučaju visokog rizika Danijel bi morao uzeti uzorke

te ih poslati na testiranje u ovlašteni laboratorij. Ako bi rezultati pokazali kontakt s reziduom, Danijel bi u izvješću morao nave-sti nalaz laboratorija i vlasnik OPG-a izgubio bi certifikat te poti-caje koje država daje za ekološku proizvodnju.

Danijel razgovara s vlasnikom i provodi intervju o nasadu, gnojidbi, zaštitnim sredstvima, razmaku sadnje i ostalim bit-nim stvarima.

Nakon toga slijedi obilazak druge parcele istog vlasnika na kojoj su također zasađeni orasi. Do 3. mjeseca 2017. godine mogle su se koristiti sadnice iz sjemena, no tada je na snagu stupio novi pravilnik i od tada se mogu koristiti isključivo cer-tificirane sadnice. Vlasnik je sadio orahe prije navedenog da-tuma te je koristio sjemenjake, ali priznaje da nije zadovoljan jer su se pokazali lošije kvalitete za razliku od druge parcele na kojoj su certificirane sadnice te da planira sjemenjake mi-jenjati.

Nakon obilaska parcela, odnosno proizvodnih jedinica, vlasnik i Danijel provjeravaju vodi li vlasnik dokumentaciju na ispravan način. Subjekt je dužan voditi dnevnik rada, a onaj tko dobro vodi dnevnik rada napravio je veliki dio posla što se

Snimaju se svi detalji


Ekologija

kontrole tiče. U dokumentaciji Danijel gleda koja su se sred-stva koristila u gnojidbi jer su dozvoljena samo ona sredstva koja se nalaze na popisu FIBL-a. Isto tako provjerava koja su se zaštitna sredstva koristila, a ona dozvoljena nalaze se na popi-su FIS baze. Kao dodatni dokaz, vlasnih OPG-a mora čuvati sve račune izdane u ekološkoj proizvodnji.

Sva priložena dokumentacija subjekta se slika, a taj će se materijal koristiti za pripremu dokumenata u nekom od bu-dućih obilazaka. Danijel dnevno smije obići maksimalno tri OPG-a koja ukupno može posjetiti do tri puta. Razlog tomu je mogućnost da se nakon tri kontrole „sprijatelji“ s vlasnikom te mu počne „gledati kroz prste“, što u ekološkoj proizvodnji ne dolazi u obzir. Nakon trećeg posjeta subjekta preuzima drugi kontrolor.

Za kraj, Danijel piše zapisnik koji će mu poslužiti za izvje-šće koje će napisati u uredu. Nema puno vremena već odlazi do drugog subjekta gdje ga čeka ekološki nasad lješnjaka i oraha te manji mješoviti voćnjaci i Danijel ponavlja istu ovu proceduru.

Ekološka proizvodnja postala je u posljednjih deset godina izuzetno zanimljiva, kako u svijetu, tako i u Republici Hrvatskoj. Sve veće zanimanje za ekološke prehrambene pro-izvode proizašlo je iz nedostataka konvencionalne proizvod-

nje, a koja rezultira prekomjernim onečišćenjem tla i vode, kao i prisutnošću mnogih rezidua u hrani.

Ekološka proizvodnja (organska, biološka) definirana je Za-konom o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proi-zvoda (NN 139/10) kao poseban sustav održivog gospodarenja u poljoprivredi i šumarstvu koji obuhvaća uzgoj bilja i životinja, proizvodnju hrane, sirovina i prirodnih vlakana te preradu pri-marnih proizvoda, a uključuje sve ekološki, gospodarski i druš-tveno opravdane proizvodno-tehnološke metode, zahvate i sustave, najpovoljnije koristeći plodnost tla i raspoložive vode, prirodna svojstva biljaka, životinja i krajobraza, povećanje pri-nosa i otpornosti biljaka pomoću prirodnih sila i zakona, uz propisanu uporabu gnojiva, sredstava za zaštitu bilja i životinja, sukladno s međunarodno usvojenim normama i načelima.

Djelatnici službe za certifikaciju ekološke proizvodnje duž-ni su svakog proizvođača koji je podnio zahtjev za kontrolu i certifikaciju posjetiti najmanje jednom godišnje, a ako se uka-že potreba i više puta. Svi proizvođači obavezno su upisani u Upisnik ekoloških proizvođača na što imaju pravo nakon prve kontrole i potvrde Službe za certifikaciju.

Poljoprivrednici koji se bave ovakvom proizvodnjom na raspolaganju imaju sredstva iz EU fondova koja se isplaćuju putem Agencije za plaćanje, što je dodatni poticaj brojnim proizvođačima da krenu u ekološku proizvodnju te na taj na-čin smanje troškove svojih proizvoda.

Posla ima napretek i potrebno je dobro organizirati radno vrijeme kako bi se stigle odraditi sve obaveze. No zaključak je kako ova Služba može samo rasti jer je cijela Europska unija krenula u smjeru ekološki prihvatljivije proizvodnje.

Iako nitko ne zna što nam donosi budućnost nakon korone, certificiranje ekološke proizvodnje prema svim pokazateljima ima budućnost, stoga ulaganje u Službu za certificiranje eko-loških proizvoda može samo donijeti „benefite“ Hrvatskim šu-mama u budućnosti.

Ekološki proizvodi sve su traženiji u Europi Danijel Džimbeg na terenu bilježi podatke

Mladi ekološki nasad oraha

Inače nepoželjan, u ekološkoj proizvodnji poželjan

Snimaju se svi detalji


Publicistika

Knjiga Darka Posarića Da bi hrast mogao rast

U zbirci pjesama krije se udžbenik jednodobnog gospodarenjaHrvatsko šumarstvo bogatije je za jedno publicističko djelo. Premda autor ističe da je ponaj-prije namijenjeno djeci, nami-jenjeno je i odraslima. Šume u Hrvatskoj najveće su nacionalno blago i znanje na koji se način nji-ma upravlja treba biti dostupno i posve razumljivo svima. Na koji se način šumari brinu za nizinske hrastove šume pojasnio je Darko Posarić, stručni suradnik za uzga-janje šuma zaposlen u Hrvatskim šumama, Upravi šuma Podružni-ce Vinkovci.

Darko Posarić šumarski je struč-njak specijaliziran za uzgoj šuma, zaposlen u Hrvatskim šumama, Upravi šuma Podruž-

nice Vinkovci. Rođen je u Vinkovcima 1970. godine. Tko je zapravo on i čime se bavi najbolje opisuju riječi dr. sc. To-mislava Dubravca, znanstvenika speci-jaliziranog za zaštitu šuma u Hrvatskom šumarskom institutu u Jastrebarskom. Opisao ga je kao zaljubljenika u sla-vonsku šumu oboružanog vrsnim zna-njem stečenim u dugogodišnjem radu i suživotu sa šumom koji je i u stihu i u šumi na svome terenu. Dubravčev opis upućuje na činjenice da je Posarić oso-ba predana svom pozivu zbog čega je stekao zavidno stručno znanje, a ujed-no nadahnut pisanom riječju. Kada se tome dodaju plemenitost i nesebičnost, nastaje knjiga namijenjena revirnicima,

Tekst: Marija GlavašFoto: Marija Glavaš, Marica Žagar

šumarskim stručnjacima zaduženima za gospodarenje određenim šumskim pre-djelom Vodič za revirničke poslove s pri-

mjerima iz spačvanskih nizinskih šuma. Zatim nastaje djelo namijenjeno ponaj-prije djeci, zbirka kratkih pjesama Hra-

stova šuma u stihu u izdanju Hrvatskih šuma. Stihovi u toj knjižici opisuju po-jedine karakteristike drvenastih vrsta, a

Darko Posarić

Knjiga Da bi hrast mogao rast


Publicistika

uz svaku je prikazano po nekoliko jasnih fotografija. Osim djela posvećenih šumi i šumarstvu, napisao je stihove “za svoju dušu” - zbirku pjesama Život i druge stva-ri i poemu Bilo kakav spas bi moguć, križ odabra Bog Svemoguć. Zašto?.

Najnovije Posarićevo djelo izašlo je u lipnju ove godine u izdanju šumar-skih institucija Hrvatskih šuma, Hrvat-ske komore inženjera šumarstva i drv-ne tehnologije i Hrvatskog šumarskog društva. Knjižica Da bi hrast mogao rast kroz stihove pojašnjava kako se hrasto-vi od osjetljivih stvorenjaca postepeno preobražavaju u kraljeve šume okrunje-ne zelenim krošnjama. Nastala je iz po-trebe da se javnosti na što jednostavniji i pamtljiviji način objasni na koji način šumari provode jednodobno gospoda-renje u hrastovim šumama rasprostra-njenima u kontinentalnim nizinskim dijelovima Hrvatske. Zato je pisana u kratkim rimovanim stihovima, a svaki je opis potkrijepljen s dvije zorne fotogra-fije iz autorove osobne zbirke. U knjižici se više puta navodi kako je prvenstveno namijenjena školskoj djeci, no s obzi-rom na to da predstavlja vjerodostojan izvor činjenica, namijenjena je i odrasli-ma, osobito pristalicama jednostavnog pristupa. Zahvaljujući rimi i dizajnu, pri-hvatljiva je i za stariju vrtićku djecu.

Glavni cilj jest pojasniti da hrast lužnjak (Quercus robur L.) zbog svojih bioloških karakteristika zahtjeva osobit način njege. Uvjetovan je specifičnim potrebama za Sunčevim svjetlom koje se mijenjaju tijekom razvoja stabla, a šumarska struka naziva ga jednodob-nim gospodarenjem.

Kada mlada stabalca dođu do toč-ke da se mogu samostalno hraniti, tj. imaju dovoljno razvijeno lišće pa mogu vršiti fotosintezu i pomoću tog procesa stvarati vlastitu hranu – šećer i dovoljno razvijen korijen za upijanje vode i hra-njiva, počinje im smetati zastor kroša-nja starih stabala koja se nadvijaju nad njima. Potrebno im je puno svjetlosti za rast i zato je nužno posjeći staru šumu. To se radi postepeno kroz pripremni si-jek pa naplodni, a zadnji u nizu struka naziva dovršnim sijekom. Tim sijekom bivaju posječena sva stara hrastova sta-bla pa se često događa da su ljudi koji nisu šumarske struke uvjereni da su šumari za sobom ostavili pustoš. To u

njima redovito izaziva osjećaje zbunje-nosti i ljutnje. Sječa šuma nakon koje tlo doista ostaje neobraslo drvećem naziva se čistom sječom. Takve se sječe u hr-vatskom šumarstvu strogo izbjegavaju i zato s ponosom možemo reći da je naše gospodarenje potrajno.

Posarić to pojašnjava stihovima: Kad mali osnaže znaj, Starima tad stiže kraj!Mladim stablima sad treba Puno sunca, vedrog neba, A stara to šuma priječi. Stoga mora se posjeći.

Knjižica isto tako opisuje sve što se događa između dvaju dovršnih sje-kova: od uvjeta potrebnih za klijanje žira, šumskih štetnika i sisavaca koji u sjemenu ili poniku vide izvor hrane, pre-ko uklanjanja konkurentnih drvenastih vrsta do proreda koje za svrhu imaju da oni kvalitetniji hrastovi dobiju više pro-stora. To što je sve napisano pojedno-stavljeno samo upućuje na Posarićevu kompetentnost jer da bi se nešto jedno-stavno objasnilo, potrebno je istinsko znanje. Da bi hrast mogao rast visoko je stručno i pomno promišljeno djelo, a deviza “genijalnost je u jednostavnosti” čini ga dostupnim vrlo širokom krugu ljudi.

Način na koji je utjelovljena Posariće-va ideja struka je trenutno prepoznala i rado je podržala. Kao i 2011. godine kada je napisao knjižicu Hrastova šuma u stihu, među onima koji su pomogli da izađe na svjetlo predstavnici su najviših šumarskih krugova.

Glavni urednik knjižice Da bi hrast mo-gao rast je Mladen Slunjski, rukovoditelj Službe za proizvodnju i razvoj u Direkciji

Hrvatskih šuma. Za izdavače navode se predstavnici čelnih šumarskih instituci-ja: Krunoslav Jakupčić, Silvija Zec i Oliver Vlainić. Recenzenti su prof. dr. sc. Igor Anić, akademik sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu, i dr. sc. Tomislav Dubravac. Lek-torica je Ljerka Benčević. Djelo je tiskano u 1200 primjeraka i dostupno kao CIP za-pis u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Očekuje se da će prvi primjerci nekim od vrtića i osnovnih škola biti podijeljeni u rujnu i listopadu.

Sam autor o svom djelu govori na početku knjižice u predgovoru gdje ističe da je potrebno puno znanja, tru-da i ljubavi da hrast doživi preko stotinu godina i pri tome bude najbolji od naj-boljih. Pojasnio je i kako je u stihovima i fotografijama prikazan dio šumarske svakodnevice.

Prof. dr. sc. Igor Anić, akademik, u osvrtu je zahvalio Posariću, osobito u ime mladih čitatelja. Podsjetio je da su šume među temeljnim prirodnim i na-cionalnim bogatstvima Republike Hr-vatske. Kazao je kako su simbol naše snage, opstanka, vitalnosti, hrabrosti i odlučnosti, a među njima posebne su one hrasta lužnjaka koje je nazvao ka-tedralama prirode. Dojam koji ostavlja-ju na posjetitelje isti je kao prije više od 130 godina, odnosno još uvijek su ona-kve kakvima ih je opisao veliki šumar i književnik Josip Kozarac. Dr. sc. Tomislav Dubravac o Posariću je kazao kako ga objava knjige posvećene hrastu osobno nije iznenadila s obzirom na njegov ži-votni stil. Za djelo je napisao kako zaslu-žuje sav naš respekt te kako će zasigur-no naći svoje mjesto kod djece, šumara, nešumara, ljubitelja prirode i svih onih koji cijene pisanu riječ.

Izgled stranica


Znanost

Geologija je znanost koja se bavi proučavanjem Ze-mlje i pokušava objasniti kako je zemlja oblikovana te kako se mijenja. Kako bi došli do novih saznanja, geolozi pretražuju teren i proučavaju stijene ne bi li

u njima našli dokaze koji potvrđuju određene teorije ili koji im nude mogućnosti postavljanja novih teorija. Nisu sve stijene jednako zanimljive za proučavanje, stoga je od velike važno-sti pronaći stijenu koja im može dati podatke za daljnji razvoj teorija. Upravo su tu dobili nenadanu malu pomoć od šumara jer pronaći prave stijene nije nimalo lako.

Naime, Šumarija Križevci je za potrebe gospodarenja šu-mama napravila novu cestu na području GJ Kalnik - Kolačka koja je igrom slučaja na jednom zavoju presjekla jedne od naj-debljih naslaga piroklastičnog toka ikad nađene na području

Hrvatske. Naslage piroklastičnog toka nađene su kod mjesta Apatovec, predio Glogovnica, na području poznatom kao Knezov jarak koje je otprije poznato po prisustvu 18 milijuna godina starih naslaga povezanih s vulkanskim erupcijama, a geolozi s Hrvatskog geološkog instituta koji su tijekom teren-skog rada snimili geološki stup visine 10 metara, dali su mu ime KNOL.

A što je to piroklastični tok i zbog čega je on geolozima to-liko bitan? Piroklastični tokovi predstavljaju vruće tokove če-stica i plina nastale prilikom eksplozivnih vulkanskih erupcija, a koji se kreću bočno po zemlji. Taloženjem iz piroklastičnih tokova nastaju piroklastične naslage koje su u narodu pozna-te kao tuf, a riječ je o istom onom materijalu kojim su zatrpani Pompeji tijekom erupcije Vezuva.

Pronaći nove informacije u geologiji nije nimalo lako. Sve zanimljivo nalazi se pod debelim slojem humusa i zemlje, stoga je ponekad potrebna i doza sreće kako bi se pronašlo novo polje ispitivanja. Sasvim slučajno i nimalo svjesni, šumari su gradeći novu cestu na Kalniku otkrili površinski sloj ispod kojeg su geolozi pro-našli pravo malo blago – jedne od najdebljih naslaga piroklastičnog toka dosad zabilježene u Hrvatskoj.

Geološki nalazi

Šumari pomogli pronaći jedne od najdebljih naslaga piroklastičnog toka u Hrvatskoj


Geolozima su ovakve

formacije pravo malo blago


Znanost

Jedna od glavnih komponenti piroklastičnih naslaga jest vulkansko staklo te plovućac koji predstavljaju naglo ohlađenu magmu/lavu koja biva izbačena tijekom eksplozivne vulkanske erupcije.

Naslage nastale iz piroklastičnih tokova nazi-vaju se još i ignimbriti i mogu sadržavati brojne, geolozima zanimljive informacije. Slijed pirokla-stičnih naslaga omeđen je u svojoj podini (najniži sloj) i krovini (gornji, najviši sloj) diskontinuiteti-ma. S boljim razumijevanjem nastanka i promje-ne stijena prije ćemo doći i do brojnih praktičnih spoznaja, a jedna od takvih svakako je i posljednji potres koji je pogodio zagrebačko područje.

Istraživanje navedenih piroklastičnih nasla-ga provodi Hrvatski geološki institut u okviru uspostavnog istraživačkom projekta Hrvatske za-klade za znanost akronima PYROSKA: Miocenska sin-riftna evolucija Sjevernog hrvatskog bazena (Karpatsko-panonska regija): “multi-proxy” pristup, korelacija i integriranje sedimentnog i vulkanskog zapisa. Mi smo na terenu zatekli četiri geologa koji će u narednom razdoblju proučavati ove naslage piroklastičnog toka, a to su dr. sc. Sanja Šuica, dr. sc. Ivan Mišur, dr. sc. Vlatko Brčić i dr. sc. Mihovil Brlek. Na terenu kopaju malenim geološkim piu-cima i čekićima u potrazi za vulkanskim staklom, plovućcima, cirkonima i drugim mineralima koji sadrže važne informacije o geološkoj povijesti pronađenog slijeda naslaga piroklastičnog toka.

- Nigdje u Hrvatskoj nismo naišli na ovakav iz-danak naslaga piroklastičnog toka, što za nas ge-ologe predstavlja pravo malo blago. Između osta-log, nama su vrlo zanimljivi minerali cirkoni, koje još nazivaju i vremenskim kapsulama, jer bilježe vrijeme erupcije i vremenski te kemijski raspon evolucije magme. Srećom, ima ga dosta na ovom nalazištu. - kažu nam predstavnici HGI-a.

Sakupljeni materijal šalje se u strane laboratori-je (Njemačka, Velika Britanija)u potrazi za cirkoni-ma i vulkanskim staklom, ali i ostalim mineralima poput biotita, feldspata, kvarca i drugih. Analiza će dati odgovore na pitanja koja su geolozi posta-vili kada su našli nove naslage piroklastičnog toka na Kalniku.

Područje Sjevernog hrvatskog bazena dio je Panonskog bazena koji je počeo nastajati prije otprilike 20 milijuna godina. Posljedica je to kretanja afričke i europske zemljine tektonske ploče koje je za posljedicu imalo stvaranje velikog ekstenzijskog Panonskog bazena tijekom ranog i srednjeg miocena (geološko razdoblje), tj. otpri-like od 20 do 14 milijuna godina, te posljedičnu vulkansku aktivnost. Dakle, piroklastične naslage na području Kalnika genetski su povezane sa ši-roko rasprostranjenom magmatskom aktivnošću na području Karpatsko-panonske regije koje je

Najveći piroklastični tok u Hrvatskoj

Vulkanoklastična stijena

Slojevi unutar vulkanskih stijena


Znanost

započelo prije otprilike 20 milijuna godina na zapadnom di-jelu regije te se preko našeg panonskog prostora nastavio sve do istočnih Karpata u Rumunjskoj gdje je posljednji vulkan eruptirao prije otprilike 30 tisuća godina, što je u geološkom smislu skok u recentnu povijest zemlje.

Nekako se podrazumijeva da je granica panonskog i krškog dijela Hrvatske negdje oko Karlovca. U panonskom dijelu, između ostalog, prisutne su magmatske i metamorne stije-ne čija starost seže u doba paleozoika i prekambrija. Neke su metamorfne stijene panonske Hrvatske vrlo stare, nastale u razdoblju starijem od 540 milijuna godina (prekambrij). U ma-gmatskim i metamorfnim stijenama prisutni su minerali poput

U potrazi za informacijama

kvarca, feldspata, muskovita i amfibola, a moguće je naći i ma-nje džepove metalnih ruda poput srebra, bakra, cinka, žive i sl., a jako su dobar primjer napušteni rudnici koje možemo naći na Medvednici, a od kojih su neki uređeni za posjet turista.

Južni dio od Karlovca, a riječ je o našim gorsko planinskim predjelima (npr. Velebit, Lika, Gorski kotar, Dinara), relativno je monoton, a nastao je većim dijelom u plitkim morima ne-kadašnje mezozojske karbonatne platforme čija se površina uzdigla uslijed zbijanja afričke ploče s europskom. Pošto su ove karbonatne stijene građene pretežno od okamenjenih ostataka i ljuštura nekadašnjih organizama, geolozi vele da vapnenci nisu nastali, već su rođeni. Riječ je o našem kršu koji, izuzev boksita – rudna ležišta aluminija, pretežno nema ruda niti rudnih minerala, ali je zato izuzetno bogat fosilima koji su također predmet proučavanja geologa.

Nismo mogli odoljeti, a da ne pitamo kolike su mogućno-sti da u Hrvatskoj jednog dana osvane nalazište nekog ple-menitog minerala, na što su se naši simpatični geolozi samo nasmijali.

- Skupi minerali nastaju u specifičnim uvjetima pod izni-mno visokim tlakovima i temperaturama duboko u unutraš-njosti Zemlje. Zato i jesu toliko rijetki, prema tome i skupi. Koliko je nama poznato, takvih uvjeta u geološkoj povijesti na području Republike Hrvatske nije bilo. - pojašnjavaju nam.

Ha dobro…morali smo pitati.

Postoji nepogrešivi način spoznaje je li neka ideja generalno dobra ili loša. Sadržan je u staroj narod-noj uzrečici – „vrijeme će pokazati“. Ideja o osnivanju šumskih vrtića rođena je u Njemačkoj, a temelji se

na jednostavnoj logici učitelja Friedricha Fröbela – djeci je potrebna igra u prirodi. Uz to, Fröbel je zagovarao potica-nje jedinstvenih potreba i kapaciteta svakog djeteta i time postavio temelje modernog obrazovanja. On je osmislio ko-vanicu kindergarten, odnosno dječji vrtić. Njegova je ideja našla sljedbenike, ali ju je opstruirala Pruska vlada ukazom iz 1851. godine. Pruski obrazovni sustav s kraja 18. i početka 19. st. značio je obavezno osnovno osmogodišnje školova-nje s usađivanjem osjećaja odgovornosti i poslušnosti. Ta-kav je sustav i danas ukorijenjen u europskim i američkim zemljama, no danas kritičari u njemu prepoznaju ulaganje u slijepo poslušne radnike i vojnike.

Da dresura nije garancija uspjeha, dokaz su vrhunski re-zultati koje postižu finski učenici na međunarodnim natje-canjima, a čiji obrazovni sustav potiče slobodnu igru i ne žuri s testiranjima. Ideja o šumskom vrtiću zaživjela je u su-sjednoj Danskoj 1950. godine zahvaljujući Elli Flatau. Ona je svoj prvi šumski vrtić na svijetu nazvala Hodajući dječji vr-tić jer su djeca provodila po nekoliko sati hodajući šumom. Šumski vrtići ubrzo su se proširili Skandinavijom, a danas ih ima po Europi, SAD-u, Kanadi i Japanu. Svima koji su aktivno podržavali pokretanje šumskih vrtića, uključujući Fröbela i Flatau, zajedničko je da su proveli puno vremena u djetinj-stvu igrajući se u šumi i to ih je činilo sretnima.

Prvi i za sada jedini šumski vrtić u Hrvatskoj nalazi se u Istri. Smješten je u šumarku Tivoli kojim gospodare Hrvatske šume, UŠP Buzet, Šumarija Pula pod vodstvom upravitelja Valtera Burića. Smještena je u pulskom prigradskom naselju Veli Vrh i rasprostire se na 6,85 ha. Pokrenula ga je psiholo-ginja i certificirana dadilja Francesca Miličević u rujnu prošle godine. Službeno se vodi kao obrt za čuvanje djece pod na-zivom Šumska djeca jer za sada naša pravna regulativa ne poznaje šumske vrtiće i vezano s time ne postoji certificirani program šumske pedagogije. Među brojnim zemljama koje su prepoznale dobrobiti i prednosti jest susjedna Slovenija u kojoj postoji međusobna suradnja između vrtića u svrhu unaprjeđivanja znanja i Instituta šumske pdagogije.

Prednosti i dobrobiti šumskih vrtića ne samo da su pre-poznali roditelji i odgajatelji, već su ih potvrdila službena istraživanja. Već su rane studije pokazale da igra vani po-boljšava koncentraciju, fizički i motorički razvoj te je uočeno da su igre složenije i maštovitije (Chawla 1990; Grahn 1996; Kuo 2010; Sobel 1993). Također, dokazano je da fitoncidi, tvari koje biljke izlučuju kako bi se zaštitile od mikroorga-nizama, štetnih gljiva i kukaca, jačaju imunitet ljudi koji se zadržavaju u njihovoj blizini.

Upravo je zdravlje, ono najvažnije, najčešći motiv za upis djece u šumski vrtić. Roditelji su očito dobro informi-rani jer su i vrlo boležljiva djeca počela pokazivati znakove oporavka već po dolasku iz drugih vrtića u šumski.

- Sve su bolesti nestale kao odnesene čarobnim štapi-ćem. – posvjedočila je Miličević, a dokaz je i zanemarivi broj izostanaka.


Edukacija

Prvi šumski dječji vrtić u Hrvatskoj

I najboležljivija djeca oporave se tijekom boravka u šumiPrvi i za sada jedini šumski vrtić u Hrvatskoj djeluje na području grada Pule. U njemu se poštuju principi po kojima rade drugi šumski vrtići u svijetu: djeca se slobodno igraju u šumi i pri tome se smiju zaprljati, nema lošeg vremena, već samo loše odjeće, a igračke se izrađuju od materijala kojeg pronađu u šumi. Potvrđeno je empirijski i znanstveno – djeca koja pohađaju šumske vrtiće imaju jači imunitet od one u regularnim vrtićima.

Dobro jutro, djeco

Tekst: Marija Glavaš Foto: Sara Šijan

Djeca borave u šumi bez obzira na godišnje doba i pada-line, što je dobro za jačanje tijela i imuniteta. Za slučaj doista lošeg vremena vrtić raspolaže objektom koji se nalazi na rubu šume, a u narednim mjesecima planiraju izgraditi šumsku ku-ćicu u središtu. Djeci je dozvoljeno neograničeno kretanje bez da ih odrasli upozoravaju da ne smiju uprljati odjeću i na opa-snost od pada. Imaju potpunu slobodu trčati, valjati se, skaka-ti, penjati po drveću te ako žele bosa, što je još jedna dobrobit. Istraživanja su pokazala da kontakt bosog stopala sa zemljom može stvoriti gotovo trenutne fiziološke promjene te pomaže kod spavanja, smanjenja stresa, bolova i napetosti u mišićima. Uz to, Miličević je podsjetila kako je hodanje po neravnom te-renu važno za razvoj motorike. Prema njezinim zapažanjima, mališani u dobi od tri i četiri godine krećući se po šumi, nauče

paziti kamo staju i vrlo brzo postaju toliko spretni da se mogu istodobno igrati i ne ozlijediti se.

Mnogi roditelji u zemljama u kojima su im dostupni šumski vrtići dvoje oko upisa djece zbog straha od ozljeda, no to se pokazalo neutemeljenim. Japanski istraživači Ayumi Imanishi, Hayato Zakasni i Junichi Imanishi objavili su u ožujku 2018. godine na znanstvenoj web stranici ResearchGate uspored-ne rezultate istraživanja o slučajnim ozljedama u redovnim i šumskim vrtićima. Uspoređivali su učestalost, vrste i uzroke ozljeda. Dobili su slične rezultate po pitanju ogrebotina, pore-zotina i modrica, što dokazuje da takav tip ozljeda nije češći u šumskim dječjim vrtićima. Nisu češće ni ozljede od padova, a manji je broj ozljeda uslijed sudara djece. Veća je mogućnost opekotina i ugriza i uboda kukaca kao što su ose i krpelji.


Edukacija

djeca sama iskazuju interese o tome što ih zanima i što žele raditi.

- Većina naših trogodišnjaka bolje poznaje biljni i životinj-ski svijet od njihovih roditelja, ali i od prosječne odrasle osobe. – kazala je Miličević.

U Tivoliju se prvo susreću s alepskim borom s obzirom na zavidne dimenzije i starost od 120 godina. Drugi bor, pinija dolazi pojedinačno, ali tijekom kasnog ljeta i rane jeseni do-nosi djeci veliku radost zbog svojih iznimno ukusnih sjemen-ki. Od četinjača tu su i poneki cedar i čempres, a od listača prisutan je hrast crnika. Djeca ne samo da znaju razlikovati grmove, već i da se lišće lovora koristi za začin, da su plodovi kupine jestivi i da su lemprika, brnistra i šparožina ljekovite.

Također, uče sadržaje s kojima će se kasnije sresti u školskim klupama. Ponekad grančicama ispisuju slova u tlu, slušaju priče i bajke i uče pjesmice na hrvatskom i engleskom. Uključene su i radne aktivnosti poput rada u vrtu, cvjetnjaku i čišćenja šume.

problema i učenje rješavanja konflikata. U pulskom šumskom vrtiću odgajateljice potvrđuju ono što su otkrile kroz zapaža-nja i što su potvrdila istraživanja – druženje doprinosi razvoju mašte, socijalnih vještina i samopouzdanja.

Vrijeme je pokazalo da su djeca koja pohađaju šumske vrtiće itekako pripremljena za polazak u školu. Osim odlično razvijene motorike i socijalnih vještina, pokazalo se da imaju i odlično razvijenu koncentraciju. Rezultati istraživanja poka-zali su da nema razlike između regularnih i šumskih vrtića po pitanju školskog uspjeha.

Pulska “Šumska djeca” dobivaju sva moguća saznanja o šumskom okolišu u kojem borave. Promatrajući, uče o go-dišnjim dobima i promjenama u prirodi, vremenskim po-javama, prirodnim zakonitostima, vrstama biljaka i gljiva, njihovoj jestivosti, otrovnosti i ljekovitosti, vrstama životinja i njihovom ponašanju. Pri tome se odgojiteljice oslanjaju na veliku pokretačku energiju – prirodnu znatiželju, što znači da

S obzirom na druge izvještaje koji su obradili temu sigurnosti u šumskim vrti-ćima, samo je jedan opravdani razlog da se ne osnuje, a to je da je na određenom području zabilježeno prisustvo krpelja prijenosnika zaraznih bolesti.

Odgajatelji koji rade u šumskim vrtićima diljem svijeta suglasni su po pitanju njihove velike dobrobiti za emo-cionalni razvoj i socijalne vještine. Bu-dući da tamo nema igračaka kupljenih u trgovini, djeca moraju sama osmisliti svoje igre i igračke s materijalom koji nađu u šumi poput grana i plodova. U sredini u kojoj nema elektronike, dje-ci preostaje međusobno druženje, a to znači zabavu, zajedničko rješavanje

Kao i drugi mališani u Hrvatskoj, pola-znici programa “Šumska djeca” ponekad odlaze na izlete. Najčešće su povezani s prirodom, primjerice pulski akvarij.

Odgojiteljice se nadaju da će posti-ći cilj, a to je da mališani koji su proveli puno vremena u šumi razviju veliku lju-bav prema prirodi i imaju potrebu u njoj boraviti. Miličević je izrazila nadu da će s vremenom i školski sustav prepoznati važnost boravka u prirodi i učenja kroz izravno iskustvo i tome prilagoditi škol-ske aktivnosti.

Hrvatske šume već dugo aktivno po-državaju ovu ideju kroz program „Škola u šumi, šuma u školi“. Šumari koji sudje-luju u ovom programu mogu posvjedo-čiti da su djeca u šumi posebno dobro raspoložena i s velikim zanimanjem pra-te nastavu. Vrijeme je pokazalo da ideja šumskih vrtića donosi djeci zdravlje i samopouzdanje, a takva djeca zalog su zdravog i prosperitetnog društva.

Okupljanje

Druženje razvija maštu


Zanimljivosti

Kiidk’yaas ili zlatna smreka

Najposebnija smreka u Kanadi

Ako je jedna od prvih asocijacija na Kanadu šuma, a prva asoci-jacija na kanadsku šumu smre-ka, onda možemo zaključiti da je smreka za Kanađane sasvim uobičajen prizor. To potkreplju-je statistika jer je izračunato da su smrekove šume u toj velikoj državi zastupljene sa 68 %. Jed-na smreka ne samo da nije bila uobičajena, već se upisala u ko-lektivnu svijest Kanađana. Bila je posebna zbog svog izgleda i duhovnog značenja za indijanski narod Haida.

Jedinstvenu zlatnu smreku otkrio je škotski baronet (niža plemićka titula) sir Windham Anstruther 1924. godine kada je bila stara

gotovo 300 godina. Često se kretao po šumi jer je bio zaposlen kao geometar zadužen za mjerenje trupaca. Pronašao ju je u kanadskoj pokrajini Britanska Ko-lumbija uz rijeku Yakoun na jednome od otoka arhipelaga Haida Gwaii.

Riječ je o vrsti sitkanska smreka (lat. Picea sitchensis) neuobičajene tamno žute boje iglica. Haida Indijanci nazvali su je Kiidk’yaas što znači drevno stablo, a bijeli doseljenici nazivali su je zlatnom smrekom. Znanstvenici su već postoje-ćem nazivu Picea sitchensis dodali naziv aurea.

Tamno žute iglice zlatne smreke su, prema tvrdnjama svjedoka, kada bi ih obasjalo Sunce, dobivale poseban zlat-ni sjaj. Uz to, zlatna smreka bila je većih dimenzija od okolnih sitkanskih smreka i zbog tih svojstava vrlo uočljiva.

Prije nego što se utvrdio točan uzrok žute boje iglica, nagađalo se da je zlatnu smreku pogodio grom ili da je promije-nila boju jer se suši i odumire. Kasnije je ustanovljeno da ima prisutnu genetsku mutaciju uslijed koje joj je u iglicama nedostajalo 80 % zelenog pigmenta klorofila. Zbog toga stanja, kloroze, igli-ce joj nisu bile uobičajene tamno zelene boje. Kloroza kod drveća nije tako neuo-bičajena pojava, ali u načelu zahvati po jednu granu, a ne čitavo stablo kao što je to bio slučaj sa zlatnom smrekom, no zbog toga je bila doista posebna.

Ostalo je nejasno kako to da biljka s klorozom nije pokazivala znakove in-tolerancije na svjetlost, a još je nevjero-jatnije da je, iako s genetskom greškom, bila većih dimenzija od okolnih smreka. Izmjereno je da ima oko 49 m visine i 1,8 m promjera. Znanstvenici pretpo-stavljaju da se tako uspješno razvila zahvaljujući povoljnoj lokaciji i količini svjetla. Smatra se da je zlatna smreka

imala dovoljno svjetla za vršenje foto-sinteze i da se ono odbijalo u dovoljnoj mjeri da iglice ne izgore i ne otpadnu. Moguće je i da su joj ugljik potreban za stvaranje glukoze putem korijenovog sustava slale okolne smreke. Da si dr-veće međusobno pomaže na taj način, dokazala je upravo Kanađanka iz Bri-tanske Kolumbije. Profesorica šumarske ekologije Suzzane Simard sa Šumarskog fakulteta u Vancouveru radila je pokuse u šumi s brezama i duglazijama. Pret-hodno je takvo istraživanje provedeno na borovima u laboratorijskim uvjetima i oba su dokazala isto.

Zlatna smreka posječena je 20. siječnja 1997. godine i to je izazvalo strašno ogorčenje kako kod Haida In-dijanaca, tako i kod bijelih doseljenika. Posjekao ju je četrdesetsedmogodiš-nji inženjer šumarstva Thomas Grant Hadwin. Ogorčenje koje je Hadwin iza-zvao objasnio je vlastitim ogorčenjem, a pobuđivale su ga čiste sječe i način

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

Zlatna smreka za života


Zanimljivosti

na koji je poslovala drvna industrija. Istražitelji su kasnije našli svjedoke koji su potvrdili da je Hadwin bio veliki protivnik čistih sječa, što je razumno, no ustanovili su i da je bio psihički la-bilna osoba. U svakom slučaju, trebalo mu se suditi. Prvo je ročište bilo zaka-zano 18. veljače 1997. godine, no po-bjegao je pet dana prije, 13. veljače. U lipnju iste godine pronađeni su njegov razbijeni kajak i oprema na nenaselje-nom otoku Mary Island. Postoji više pretpostavki o njegovom konačnom završetku. Prema jednoj ubijen je iz osvete, a prema drugoj se utopio. Oni koji su ga dobro poznavali tvrdili su da nije poginuo jer je bio majstor pre-življavanja i iznimno otporan na niske temperature. Zato su nagađali da je lažirao vlastitu smrt i pobjegao u ne-poznato. Sa sigurnošću je jedino utvr-đeno da je nestao pod nerazjašnjenim okolnostima.

Hadwin je imao dobro praktično sje-kačko iskustvo, a počeo ga je stjecati u kasnim tinejdžerskim godinama i ranim dvadesetima i u to vrijeme zarađivao i kao rudar u rudniku zlata. Bez obzi-ra na to, dok je sjekao zlatnu smreku, vjerojatno zbog stanja psihe, nije nači-nio prijelomnicu pa je ostala stajati na panju dva dana. Nakon što ju je srušio uputio je pismo Haidama i medijima. U pismu stoji kako nije uživao u, kako je to nazvao, klanju ove grandiozne, stare biljke, ali očito im je trebao poziv na bu-đenje i to bi trebali biti sposobni shvatiti i akademski osposobljeni profesionalci. Napisao je kako je učinjeno izraz njego-vog bijesa i mržnje prema akademski obrazovanim profesionalcima i njiho-vim ekstremističkim simpatizerima čije

se ideje, etika, djelomična istina, stavovi itd. čine odgovornima za većinu grozo-ta prema amaterskom životu na ovom planetu.

Budući da su smatrali da je to je-dan od njihovih predaka, Haida pogla-vice organizirali su obred žalovanja za smrekom. Prema njihovom vjerovanju, u zlatnu smreku pretvoren je jedan ne-poslušni dječak. Jedna od verzija legen-di kazuje da je Stvaratelj odlučio uništiti dječakovo selo snježnom olujom jer se ljudi nisu prestajali loše ponašati jedni prema drugima. Dječak i njegov djed uspjeli su se skloniti na sigurno, a iz skrovišta su izašli tek kada su začuli ptič-ji pjev. Kako su bili jedini preživjeli, jedi-no im je preostalo napustiti selo. Uputili su se na put hodajući uz rijeku Yakoun. Starac je kazao dječaku neka se ne okre-će, ali ga dječak nije poslušao i za kaznu je bio pretvoren u drvo. Legenda kaže da stablo treba poštovati do zadnje ge-neracije.

Navodi se da su se neki od Haida, ali i neki bijelci željeli osvetiti Hadwi-nu. Jesu li znanstvenici barem dijelom ublažili ogorčenu javnost, nije poznato, ali uspjeli su u naumu da zlatna smre-

ka živi i dalje. Uz prethodno odobrenje Haida, stvorili su klonove još iste godi-ne kada je zlatna smreka posječena. U tu svrhu prvo joj je odrezan vrh i poslan u Cowichan Lake stanicu za istraživanje. Šumarski su stručnjaci stotinjak reznica nacijepili na zdrave sitkanske smreke, a prihvatilo ih se oko 60. Nakon godina njege u stakleniku, dvadeset je primje-raka posađeno na vanjski prostor stani-ce gdje rastu u uvjetima sličnima onima u šumi u Haida Gwaii. Godine 2012. objavljeno je da su visine između 65 i 70 cm. Dio sadnica posađen je diljem Bri-tanske Kolumbije.

Zanimljivo je da su njezini geni sačuvani i prije nego je posječena. Još šezdesetih godina prošloga stoljeća netko je uzeo reznice i prodavao ih po SAD-u, no ne spominje se ništa o njiho-voj daljnjoj sudbini, osim za dvije koje su poklonjene botaničkom vrtu Sveu-čilišta Britanske Kolumbije. Uspjela je jedna od njih. Danas je to stablo starosti oko 60 godina, visine svega nekoliko metara i zaštićeno sjenama nekoliko ve-ćih stabala. Ne uživa nikakav poseban tretman u usporedbi s drugim drvećem u sveučilišnom vrtu, ali uživa posebnu pažnju znatiželjnih posjetitelja.

Posječeno drvo iskorišteno je za izra-du gitare posvećene kanadskoj povije-sti. Jedan dio tog instrumenta načinjen je od hokejaškog štapa čuvenog ka-nadskog hokejaša Paula Hendersona, a drugi od vesla koje je koristio kanadski premijer Pierre Trudeau.

Prije 14 godina objavljena je knjiga posvećena zlatnoj smreci autora Johna Vaillanta pod nazivom Zlatna smreka: istinita priča o mitu, ludosti i pohlepi. Do-kumentarno-igrani film režisera Sashe Snowa Hadwinova presuda snimljen je 2015. godine.

Klon u sveučilišnom vrtu

Prizor iz filma Hadwinova presuda


Gljive naših krajeva

Stapčara iz porodice vrganjevki

Kostanjevkamijenja boju ako se ošteti

Kostanjevka (lat. Imleria badia (Fr.) Vizzini syn. Boletus badius) jest mikorizna stapčara mješovitih ili šuma četinjača. Prvi ju je imenovao švedski mikolog Elías Magnus Fries 1821. godine. Dodijelio joj je znanstveni naziv Boletus badius. Naziv joj je promijenjen u ovom stoljeću nakon što je 2013. godine provedena DNK analiza kojom su utvrđena jedinstvena morfološka svojstva.

Godine 2014. talijanski je mikolog Alfredo Vizzini pre-mjestio kostanjevku iz roda Boletus u rod Imleria. U literaturi se može naći i pod nazivom Boletus castane-us ß badius (Fr.), Ixocomus badius (Fr.) Quél. i Xeroco-

mus badius (Fr.) E. J. Gilbert. Znanstveni naziv roda dodijeljen je u čast belgijskog mikologa Louisa Imleria (1990. - 1993.). Stariji naziv Boletus dolazi od starogrčkog naziva bolos koji se odnosi na grudu gline, a naziv vrste badia upućuje na crven-kasto-smeđu boju klobuka.

Rasprostiranje i stanište: Pridolazi na euroazijskom kon-tinentu i u Sjevernoj Americi. Raste na kiselim ili pjeskovitim tlima, u listincu ili mahovini u mješovitim i šumama četinjača, često uz hrastove, bukve, pitomi kesten te jele i borove. Prido-lazi pojedinačno ili u grupicama. Stvara mikorizne veze.

Opis: klobuk kostanjevke širine je od 3 do 12, rjeđe 14 cm, kod mladih primjeraka gotovo okrugao, zatim polukružan, odnosno konveksan, a kod zrelih primjeraka oblika jastuka ili plosnat. Boja klobuka može jako varirati pa može biti svijetlo crveno-smeđe, kestenjaste, čokoladne, maslinaste ili tamnije smeđe, rjeđe crno-smeđe boje. Kod mladih primjeraka krajevi su uvinuti prema gore, a kod zrelih podvinuti prema klobuku. Kožica je glatka, suha, baršunasta, za vrijeme kiše sjajna. Ne

Tekst: Marija GlavašFoto: internet

može se skinuti. Cjevčice su u presjeku okrugle ili četvrtaste, raznih duljina od 0,6 do 2 cm, u početku bijele do svjetložu-te boje, a kasnije žuto-zelene, rijetko maslinasto-žute. Ako se klobuk stisne prstima, pojavit će se plavičasta, plavo-zelena ili siva mrlja ili čak smeđe boje. Meso je gusto, bijele ili svjetložu-

Klobuk može biti jastučastog oblika

Primjerak klobuka kestenjaste boje


Gljive naših krajeva

te boje, ispod kožice klobuka smeđe, a ako se zareže poprima plavičastu, zatim smeđu i na kraju ponovno bijelu svjetložu-tu boju. Kod mladih primjeraka vrlo je tvrdo, no s vremenom omekša. Stručak je oblika cilindra ili zadebljan, gust, može biti visine od 3 do 14 cm i širine gotovo 1 cm. Boja stručka često je svjetlosmeđe, a može biti i žuto-smeđe ili smeđe boje. Spore su uglaste, široke, jednobojne, srednje veličine ili malene. Oti-sak spora je maslinasto-smeđe ili zeleno-smeđe boje.

Okus i miris: meso ima slatkasti okus i ugodan miris gljiva ili podsjeća na voće.

Vrijeme branja: od srpnja do studenog.Kemijski sastav: sadrži holin, mososaharide, disaharide,

aminokiseline, vitamine: B1, B2, B9, B12, C i PP, minerale: ka-lij, kalcij, magnezij, cink, selen, bakar, mangan, željezo, fluor, fosfor i natrij.

Ljekovitost: povećava aktivnost mozga čime vrlo povoljno djeluje na pamćenje, obnavlja živčane stanice, srce i krvotok te smanjuje rizik od ateroskleroze. Povoljno djeluje na sastav kože, noktiju i vlasi. Odlično je tonizirajuće sredstvo. Također, ima diuretična svojstva pa povoljno djeluje na bubrege. Može pomoći u čišćenju organizma i mršavljenju. Umirujuće djeluje na živčani sustav. Prirodni je antibiotik te stabilizira imunosu-stav.

Jestivost i upotreba: jestiva je gljiva koja se može konzu-mirati sirova. Može se kuhati u juhi petnaestak minuta, soliti i marinirati, sušiti ili zamrznuti. Nekoliko je europskih istra-živanja pokazalo da u slučaju prisutnosti metala, kao što su kobalt, živa i nikal u okolišu, dolazi do nakupljanja u kosta-njevki. Nakon černobilske katastrofe analizom je utvrđeno da tamošnji primjerci sadrže nekoliko puta veću koncentraciju radioaktivnog cezija-137 u odnosu na ranije brane primjerke. Zbog sklonosti nakupljanja štetnih tvari, kostanjevke je važno brati na nezagađenim mjestima.

Slične gljive: ljetni vrganj (lat. Boletus edulis) koji je ukusna, jestiva vrsta. Kuhanjem bujon ostaje proziran i po tome se ljet-ni bujon razlikuje od velikog broja drugih vrsta.

Neželjene popratne pojave: osim već istaknute činjenice da gljiva može biti zagađena i može doći do trovanja orga-nizma, usporava rad želudca i crijeva zbog čega se ipak pre-poruča termička obrada. Za kestenjaču vrijedi što i za druge jestive gljive, a to je da je nužno izbjegavati stare primjerke i prejedanje jer može doći do želučanih smetnji.

U slučaju ozljede dolazi do promjene boje

Dobro poznat, jestiv, ljekovit i protuotrovan

Čičak razvija izrazito veliko lišćeČičak (lat. Arctium lappa L.) pripada redu Asterale i porodici glavočika Asteraceae (Compositae) koje predstavljaju najveću skupina dvosupnica, a kojih ima do 25 000 vrsta. Kod nas raste gotovo 400 vr-sta glavočika svrstanih u gotovo 100 rodova. Gla-vočike su vrlo važne biljke s gospodarskog stajali-šta, a jednako važnu ulogu imaju u ekosustavu. U našoj flori glavočike dolaze u više od 40 rodova. Iz roda čičaka Arctium L. kod nas dolaze četiri vrste. Sve su jednako ljekovite i jestive, no najpoznatiji je obični čičak.

Obični čičak iz roda Arctium na engleskom se naziva burdock. Biljni simbol Škotske uvijek ćete naći pod nazivom thistle, a odnosi se na biljke iz porodice glavočika poput sikavice, osjaka i kravačca. Prema

izvorima koji obrađuju škotsku simboliku, nije sigurno o ko-joj se točno vrsti radi, a uz to su vrlo slične izgledom.

Opis: čičak je dvogodišnja biljka. Vretenasti, mesnati soč-ni korijen dug je do 60 cm, nosi brojno postrano korijenje. U prvoj godini pojavljuju se veliki prizemni listovi sakupljeni u rozetu. Ti listovi imaju peteljke duge do 30 cm, a plojka

Donji listovi izrazito su veliki


Ljekovito bilje

listovi i sjemenke. U prehrambene svrhe mogu poslužiti pro-ljetni izdanci, mlada stabljika i sjemenke.

Kemijski sastav: s obzirom na kemijski sastav, čičak je vrlo značajna ljekovita biljka. Korijen sadrži inulin, eterično i masno ulje, tanine, gorke tvari, različite kiseline, sumporne spojeve i različite minerale. Značajno je da korijen sadrži tva-ri koje sprječavaju rast tumora. Listovi su vrijedni jer sadrže gorke tvari, eterično ulje, provitamin A, vitamin C, nešto sluzi, tanine i druge tvari.

Ljekovita svojstva i djelovanje: čičak je koristan za unu-tarnju i vanjsku upotrebu. Korijen djeluje protuotrovno, ima antibakterijska i antigljivična svojstva. Sok ili ekstrakt djelo-tvoran je protiv HIV-a. Povećava otpornost organizma na in-fekcije. Po visokom sadržaju inulina čičak je vrlo koristan za liječenje smetnji jetre i žuči i za čišćenje krvi. Korijen ima diu-retična i purgativna svojstva te uklanja otrove iz tijela. Služi za liječenje reume i gihta, bolesti mokraćnih organa i bubrega. Tako se čaj od korijena primjenjuje protiv stvaranja bubrežnih kamenaca, a slično djeluje i čaj od sjemenki i listova. K tome, čaj od korijena služi za čišćenje crijeva i poboljšava probavu. Ekstrakt korijena vrlo je djelotvoran u liječenju menstrualnih poteškoća. Korijen i list rabe se kod upale želudca, želuča-nih čireva i za pospješenje probave. Sastojci u čičku djeluju vrlo povoljno na liječenje vrlo različitih kožnih bolesti. Dobri se uspjesi postižu u liječenju zloćudnih čireva i tuberkuloze kože. Oparak od listova ili uvarak od korijena upotrebljavaju

se kao tonik za osvježenje kože ili ispiranje u slučaju prhuti. Čičak je dobar lijek protiv bolesti usta i ždrijela. Pomaže kod skrofuloze, tj. otekline limfne žlijezde u vratu. Može se koristiti i u liječenju tifusa, sifilisa i otrovanja živom. Protiv ugriza živo-tinja jede se istucano sjeme što djeluje na oslobađanje krvi od otrova, a oblozi od zgnječenog lišća vrlo su djelotvorni protiv ugriza zmija.

Neželjene popratne pojave: treba izbjegavati prekomjer-nu upotrebu, što se naročito odnosi na trudnice i dojilje.

je dužine do 40 cm i po tome se čičak ubraja među zeljanice s najvećim listo-vima. U drugoj godini izraste uspravna, razgranata stabljika visine od 80 do 150, ponekad i 200 cm. Listovi na stabljici prema vrhu su sve manji. Na vrhovima ogranaka razvijaju se cvjetne glavice i to od lipnja do rujna. Plodne glavice imaju na sebi kukice. Dozrijevaju od kolovoza na dalje. Zreli plodovi već se pri slabom dodiru odvajaju od stabljike i kukama hvataju za odjeću, dlaku životinja i slič-no, što je način na koji se čičak razmno-žava.

Rasprostranjenost i stanište: čičak je euroazijska vrsta. Kod nas dolazi po svim krajevima, od nizina do brdskog pojasa. Raste po poljima, uz putove, obale rijeka i potoka, rubove šuma i u blizini ljudskih naselja. U nekim ze-mljama Europe, Kini i SAD-u uzgaja se u vrtovima, a u Japanu i plantažno kao povrtna biljka.

Ljekoviti dijelovi: za ljekovite svrhe prvenstveno se koristi korijen. Svježi korijen, koji je ljekovitiji od suhog, može se sakupljati cijele godine. Za sušenje se iskopa korijen dvogodišnjih biljaka, u jesen ili rano u proljeće. Iskopani korijen se očisti, osuši i spremi u dobro zatvo-rene posude. Mogu se koristiti i mladi

Tekst: Marija Glavaš Foto: internet

Cvat čička

Veliko, mesnato korijenje


Zaštita prirode

Nacionalni parkovi

Buđenje prirode Plitvičkih jezera

U trenutku kada je bilo najpotrebnije, koronavirus bar na kratko zamrznuo je ljepotu Plitvičkih jezera konzerviravši ju zamišljenim voštanim premazom. Staze kojima su do tada šetali ljudi u kolonama poput mravlje vojske zamijenili su domaćini. Nerijetko su kamere parka snimile vučji čopor, risa, pa i medvjeda kako šetaju drvenim mostićima ogledavši se u bistrini jezera vrebajući ribu. Zbog zatvaranja parka možda su izgubljeni prihodi, ali je zauzvrat dobiveno nešto što se ne može mjeriti novcem.

Tekst/foto: Helena Jakobović

O njemu su napisani brojni tek-stovi, snimane dokumentarne emisije za domaće i strane televizije, a fotografije njego-

ve nestvarno lijepe prirode čuvaju se u brižno popunjenim foto albumima ili dijele brzinom svjetlosti na društve-nim mrežama, nagrađene milijunima „lajkova“. Ali oni koji su zaista doživjeli iskustvo njegove osebujnosti, ljepote i veličanstvenosti, u svojim mislima za-uvijek čuvaju slike žive i nežive prirode sjedinjene u jedno neraskidivo klup-

ko. O njemu jednostavno nije moguće previše pisati ili prestati govoriti. On je Nacionalni park Plitvička jezera i ima neku magičnu privlačnost koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Obilazak ovog parka izaziva različite reakcije u posjeti-telja, ali najčešće one umirujuće, poput prirodnog je analgetika. Zaviriti u bistri-nu vode njegovih jezera, zaći kroz šu-movitu stazicu između drveća čija kora kao da priča priče, dotaknuti kamen niz litice sedrenih barijera s kojih se poput vela spušta divlja voda kao savršena

rapsodija popraćena najrazličitijim zvu-kovima, neopisivo je iskustvo koje pruža posjet Plitvičkim jezerima.

Nacionalni park Plitvička jezera naš je najstariji nacionalni park osnovan 1949. godine, ali ujedno i najstariji nacionalni park jugoistočne Europe te najveći u Hrvatskoj s površinom od 297 km². Najveći dio parka prekrivaju šumski kompleksi s preko 80 % uku-pne površine, slijede livade i travnjaci, a vode, odnosno jezera, iako se sma-traju najatraktivnijim dijelom parka,

Zadivljujuća panorama na samom ulazu u Nacionalni park Plitvička jezera


Zaštita prirode

zauzimaju svega 1 % njegove ukupne površine.

No, šume i voda, jedno bez drugoga ne mogu opstati. Šuma zadržava, čuva i pročišćava velike količine vode, ali je također utočište za mnoge životinjske vrste. Velika razlika u nadmorskoj visini u uskom prostoru između planina Mala Kapela na zapadu i Ličke Plješivice na istoku te rijeke Korane na sjeveru tako-đer predstavlja značajan razlog za bio-lošku raznolikost u ovoj regiji.

Fenomen parka predstavlja 16 ka-skadno spojenih jezera koja su nastala djelovanjem više nadzemnih rječica i kršnih ponornica, a odijeljena su prirod-nim sedrenim barijerama koje su nasta-le kao posljedica taloženja mahovine, algi i bakterija. Zbog tog su prirodnog fenomena 1979. godine dobila među-narodno priznanje, odnosno upisana su na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

No, sa slavom dolaze i neke nega-tive posljedice. Otvorivši se sve više za javnost, a posjetitelja se godišnje broji i više od milijun, priroda je postala sve ugroženija. Dok je većina zaštićenih pri-rodnih područja u svijetu udaljeno od utjecaja ljudi, Plitvička jezera kroz svoju su povijest stalno bila izložena ljudskom utjecaju, ali u granicama koje su održa-vale ravnotežu između prirode i ljudi. Očuvanje starih običaja i tradicija vrlo je važno za lokalno pučanstvo, a lokalna kultura prepoznata je kao bitan čimbe-nik u privlačenju stranih turista.

Danas ipak moramo više ulagati u očuvanje prirode, u suprotnom priro-

da će ljudima okrenuti leđa. Već 1883. godine pojas šuma koji okružuje jeze-ra i izvore proglašen je odvojenom zo-nom u kojoj je zabranjena sječa drveća. Šume u parku dio su Nacionalne ekološ-ke mreže i europskog projekta zaštite prirodne baštine NATURA 2000. Najče-šća vrsta drveća obična je bukva, a slje-deća vrsta po brojnosti je jela koja raste u dinarskim bukovo-jelovim šumama. Obje vrste su skiofiti, odnosno mogu ra-sti i u sjenovitom staništu. Pojavljuju se i šumske zajednice sa smrekom, šumske zajednice bijelog bora, a u zoni jezera i u kanjonu Korane raste šumska zajednica crnog graba s jesenskom šašikom.

Ostale značajnije vrste šumskog dr-veća su obični grab, crna joha i crni bor. U nacionalnom parku registrirano je čak 1267 različitih biljnih vrsta, od čega čak 50 vrsta orhideja. Jedna od vrijednosti parka je i jelovo-bukova prašuma Čorko-va uvala proglašena posebnim rezerva-tom šumske vegetacije 1965. godine, a koja je danas predmet istraživanja mno-gih znanstvenika iz područja šumarstva i biologije. Šume Plitvičkih jezera stanište su tri velika europska mesojeda: smeđeg medvjeda, vuka i risa. Medvjed je ujedno i zaštitni znak parka. Mnogobrojne vrste djetlića i šumskih sova svjedoče o visokoj kvaliteti i prirodnosti staništa.

Možda u trenutku kada je bilo naj-potrebnije, koronavirus bar na kratko zamrznuo je ljepotu Plitvičkih jezera konzerviravši ju zamišljenim voštanim premazom. Prvog dana proljeća zatvo-ren je Nacionalni park Plitvička jezera

zahvaljujući epidemiološkim mjerama zbog globalne pandemije. Staze kojima su do tada šetali ljudi u kolonama poput mravlje vojske zamijenili su domaćini. Nerijetko su kamere parka snimile vučji čopor, risa, pa i medvjeda kako šetaju drvenim mostićima ogledavši se u bi-strini jezera vrebajući ribu.

I najveći od svih, Veliki slap, umje-sto proljetne vreve pljuštao je samo za čuvare parka i šumske stanovnike. U manje od dva mjeseca priroda je zabo-ravila na ljude i odmorila se, nadamo se i napunila baterije za nove izazove. Zbog zatvaranja parka možda su izgu-bljeni prihodi, ali je zauzvrat dobiveno nešto što se ne može mjeriti novcem. Priroda se probudila sama i konačno je prodisala.

Staze kojima inače šeću posjetitelji u vrijeme koronavirusa preuzele su životinje

Ulovljen u trenutku izlaska iz svoje čahure

Drveni mostići i stazice uklapaju se u prirodno okruženje parka


DV “JOSIPDOL”Ime i prezime djeteta: Nina Lautar, 6,9 godinaOdgojiteljice: Darinka Salopek i Biserka PavkovićKomentar djeteta: Fran Paušić (6 godina): „Ja znam što je javorov sirup. Stavlja se na palačinke. Slađi je od meda.“

DV “BOTINEC”, ZagrebIme i prezime djeteta: Lucija Radić, 6 godinaOdgojiteljice: Kristina Radelja i Betina Ilić GljuščićKomentar djeteta: Ena Bikić, (4 godina): „Javor je stablo veliko do neba.”

JavorJavor (Acer) je rod do 35 metara visokog šum-skog drveća srednje, zapadne i južne Europe, Kavkaza i sjevernog dijela Male Azije. Ima ga uglavnom u planinskim područjima. Krošnja mu je široko zaobljena. Deblo može doseći i debljinu preko 1 metra, obično je kratko i obraslo crvenkasto-smeđom korom koja se ljušti pločasto.

DV “ZAPRUĐE”Ime i prezime djeteta: Emili Vukelić, 6,5 godinaOdgojiteljice: Ana Marija Puljiz i Marija UrchKomentar djeteta: „Javor ima široke listove i podsjeća me na neki otvoreni cvijet. Zelene je boje kao zelena trava.”

DV “ZVONČIĆ”, OzaljIme i prezime djeteta: Tina Malešić, 6,5 godina i Ana Bunčić 6,6 godinaOdgojiteljice: Melita Golub i Martina VratarićKomentar djeteta: „Znamo da se od javora radi sirup i da je fin.“


DV “BUKOVAC”, ZAGREBIme i prezime djeteta: Vida Tepeš, 7,5 godinaOdgojiteljice: Lidija Crnogorac i Tajana MandićKomentar djeteta: „Ima čudno lišće, može biti crven i zelen, a to mi je super. “

DV “DUGA RESA”Ime i prezime djeteta: Stella Kranjčević, 6,5 godinaOdgojiteljice: Zrinka Lauš i Suzana BilankovKomentar djeteta: „Javor je jako čvrsto drvo i od njega se rade stepenice.”

DV “GUSTAV KRKLEC”, KrapinaIme i prezime djeteta: Lorena Leljak, 6,1 godinaOdgajateljice: Davorka Klasić i Zdravka GalovićKomentar djeteta: „Lipa je mirisno drvo od čijih se cvjetova radi čaj.“

DV “MAKSIMIR”, ZagrebIme i prezime djeteta: Zola Belošević, 7,6 godinaOdgojiteljice: Marina Valić i Vedrana HofšteterKomentar djeteta: –

DV “POTOČNICA”Ime i prezime djeteta: Luka Bojanić, 6 godinaOdgojiteljice: Marica Kocijan, Mirka Bastijanić i Vesna LampićKomentar djeteta: Bartol Bačić (6 godina): „Od javora možemo dobiti fini sirup.“

Aktualno


aktualno Žičare započele s radom - casopis.hrsume.hr

Documents