aktualno miomirisni oto^ki vrt u malom lo[inju · juna kuna, a da od ovih sredstava vatrogasne...

$: AKTUALNO MIOMIRISNI OTO^KI VRT U MALOM LO[INJU · juna kuna, a da od ovih sredstava vatrogasne zajednice u kontinentalnom dijelu Hrvatske ne dobivaju ba{ni{ta, iako se na tom podru~ju$
MIOMIRISNI OTO^KI VRT U MALOM LO[INJU

433

Ve}ina na{ih oto~nih gradi}a u kojima se tijekomljetnih mjeseci broj stanovnika vi{estruko pove}a uskladu sa svojom turisti~kom orjentacijom, iz godine ugodinu sve ve}u paznju posve}uju ukupnom izgledusvojih zelenih povr{ina. Ure|enje parkova, travnjaka,cvjetnih nasada, {etnica postaje tako imperativ, jerupravo te povr{ine – uz sun~ane plaè, ~isto more idobru povezanost s kopnom, zna~ajno doprinose bo-ljoj posje}enosti gostiju. U tom pogledu nije izuzetakni Mali Lo{inj, simpati~an gradi} na otoku Lo{injujednom od vanjskih otoka iz kvarnerske grupe otoka,~ija je blaga klima i biljni pokrov mediteranskog tipaglavni adut ukupne turisti~ke ponude. Takvo podneblie(prosje~na sije~anjska temperatura zraka od 7,3 ºC, re-ljefna za{ti}enost od vjetrova s kopna, godi{nja koli~i-na oborina od kojih 1000 mm, vapnena~ki sastav tla),najbolje se odraàva na vazdazelenoj vegetaciji, na

niske {ibljake dr~a (Paliurus spina-christi), krkavine(Rhamnus intermedija), smrdljike (Pistacia terebint-hus) primorske {mrike (Juniperus oxycedrus), mogra-nja (Punica granatum)... Uz nadaleko poznate {umebora du` jugozapadne obale otoka, posebno na îkatu,Lo{inj krije jo{ jednu posebnost a to je njegovo aroma-ti~no bilje. Od gotovo 1000 vrsta izvorne flore na aro-mati~no i ljekovito bilje otpada njih dvjestotinjak.

Dok su do sada ìtelji Lo{inja, a posebno njihovigosti, koji hrle na ovaj otok od kad je jo{ prije jednogstolje}a progla~en prirodnim lije~ili{tem, do modrihcvjetova ru`marina, miomirisne lavande, insektivor-nog buha~a i drugog “eterskog” bilja mogli do}i veru}ise kamenjarom i trnovitim {ipra`jem Lo{inja i susjed-nog Cresa, sada sve to mogu na}i na jednom mjestu, naprostoru od nepunih 400 ~etvornih metara na domaklo{injskih plaà i ìvopisnih uvala. Rije~ je o Miomi-

AKTUALNO

Slika 1. Miomirisni otu~ni vrt na Malom Lo{inju u predjelu Bukuvica

Slika 2. Na vr{nim dijelovima {iljastih ogranaka lavande naziru semodroljubi~asti mirisni cvjetovi

434

Slika 3. Kadulja i smilje dvije su aromati~ne hiijke koje dominira-ju lo{injskim miomirisnim vrtom

Slika 4. S kutka za odmor pruà se jedinstven pogled na uvalu Valderin, plavetnilo mora, Novalju na otoku Pagui vrhunce Velebita

risnom oto~kom vrtu, kako ga je nazvala njegova os-niva~ica poduzetnica Sandra N i k o l i c h , u ~ije je te-rase, suhozide, u svaki kamen, u svaku {aku zemlje, usvaku posa|enu biljku ugradila samu sebe, svoju lju-bav prema svojem otoku. Prema njenim rije~ima, ma-lolo{injski miomirisni vrt zami{ljen je kao ekolo{ko-edukativna oaza za predah i odmor, jer se sa njegovihterasa pruà jedinstven pogled na zaljev i ~isto more,na prelijepe borove {ume {to oplakuju njegove obale,na ne{to udaljeniji Pag i u daljini na vrhove Velebita.Kad spominjemo ovu na{u najljep{u planinu onda i ne-hotice moèmo ovaj vrt usporediti s Velebitskim bota-ni~kim vrtom botani~ara Frana K u { a n a u Modri}docu na Sjevernom Velebitu.

Vrt je podignut u predjelu Bukovica tik frekvent-nog raskr{}a cesta {to od Malog Lo{inja vode u centargrada, Veli Lo{inj i îkat, na napu{tenom gradskomkamenjaru koji je naj~e{}e sluìo kao divlje odlagali-{te sme}a. Radovi na ure|enju vrta po~eli su po~etkomsrpnja 2003., a samo otvaranje, jo{ nedovr{enog vrta,uz prigodnu sve~anost uslijedilo je dvije godine kasni-je, 2. srpnja 2005. Posebno zahtjevan posao bio je ob-nova starih suhozida i izgradnja vi{e stotina metara no-vih, budu}i je i na tom otoku sve teè na}i vrsnih maj-stora za taj zahtjevan posao. Sam vrt koncipiran je takoda se uz postoje}e drve}e i `bunje maslina, smokava,lovora, dra~e ... sretno uklope lijehe izvornog miomi-risnog bilja obrubljene i ispresjecane suhozidovima istazicama. Kako “sveto drvo” maslina (Olea europeapodv.oleaster) daje posebnu fizionomiju mediteran-skom miljeu na isto~nim padinama vrta posa|eno jetridesetak novih sadnica, a na vr{nim poloàjima pod-no same eeste iz ljutog kamenjara izbija vi{e primjera-ka uspje{no udomljene agave (Agave americana).Kako u ovom javnom vrtu tako i u vrtovima malo-lo{injskih pomoraca moèmo na}i i raznoliko egzoti~-no bilje koje su iz svih kontinenata svijeta donosili sasvojih putovanja lo{injski kapetani. Uz ve} spomenutuagavu, tu }ete tako na}i palme, mimoze, limun, mag-

nolije, kaktuse ... Pa ipak samoniklo aromatsko biljeoto~nih fitocenoza osnova su biljnog inventara malo-lo{injskog miomirisnog vrta.

U vrt se ulazi pravo s kolnika kamenim stepenicamada bi vas na samom ulazu u posjed do~ekala “lesa”, po-sebna vrata od drvenog kolja kojima se obi~no zatva-raju “ograjice” za napasivanje ovaca. Vijugave po{ljun-~ane bijele stazice vode vas na sve strane. Posebnostr~me lijehe i slijeva i sdesna prekrila je u vrtu domi-nantna “~uvarica tla kamenjara” – kadulja ili àlfija(Salvia officinalis), ~iji medonosno zbijeni grmi~i svo-jim korijenjem odli~no veù tlo podlo`no eroziji. Kadsam posjetio vrt (prvi dani kolovoza) kadulja je jos bilau cvatu, a to je i vrijeme berbe. Njene cvjetne gran~icepovezane u snopi}e krasile su tavanski prostor novopo-dignute kamene vrtne ku}ice. Malo podalje od priroderaste metvica, manta (Menthea pulagium), ~ije se eter-sko ulje, ~uli smo u vrtu, koristi u industriji bombona ilikera. Izmije{anu s drugim miomirisnim biljem pre-poznajemo lavandu, despik (Lavandula officinalllis),koja, sude}i gdje raste, odolijeva i kamenu i mr{avomtlu. Tamo gdje nam je bilo te{ko prepoznati “miri{ljav-ku” rukom ispisano narodno i latinsko ime na kamenoj

435

Slika 5. Iz ljutog kamenjara izbijaju agave koje su zajedno s ostalim egzoti~nim raslinjem iz svih krajeva svijeta donosili lo{injski kapetani

Slika 6. Postuju}i izvornu arhitekturu novo podignuta kamena vrtna ku}ica poglavito sluì za prijem posjetitelja i odràvanje edukativnih programa na temu miomirisnog lo{injskog bilja

plo~ici ozna~ilo nam je da smo se nadvili nad lijehom smati~njakom ili p~elinjom metvicom (Melissa officina-

lis), buha~em (Chrysanthemum cinerariifolium), smi-ljem (Helichrysum italium), mravnicom ili vranilovomtravom (Origanum vulgare) i tako redom “na jednommjestu upoznati se”, kako pi{e u za sad skromnom in-formativnom letku, “s aromati~nim, ljekovitim, medo-nosnim i ukrasnim zna~ajkama lo{injskog bilja”.

Kako je vrt poglavito namijenjen prirodoslovnojedukaciji kako turista tako i doma}ih ljudi, valja gaposjetiti i jo{ bolje razgledati. Progla{enje otoka Lo{i-nja prirodnim lje~ili{tem zacijelo je, uz blagu klimu,doprinijelo i njegovo izvorno miomirisno bilje.

Tekst i fotografije:Alojzije Frkovi}

SURADNJA [UMARA I VATROGASACA

I vatrogasna dru{tva posjeduju opremu za ga{enje {umskih poàrakoju je potrebno povremeno obnoviti.

Posljednjih godina, koliko god mi to htjeli priznatiili ne, jenjava nekad vrlo dobra suradnja {umara i va-trogasaca na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije, amoèmo pretpostaviti da je sli~na situacija i u drugim{umovitim predjelima kontinentalne Hrvatske. Razlogponajprije treba traìti u ~lanku 47. Zakona o vatrogas-tvu koji glasi:

“Javno poduze}e za gospodarenje {umama i {um-skim zemlji{tem u Republici Hrvatskoj du`no je iz-dvajati 5 % od ukupnih sredstava koja su prikupljenaod naknade za kori{tenje op}ekorisnih funkcija {uma,a upla}uju ih vatrogasnim zajednicama jedinice lokal-ne samouprave s podru~ja kr{a, sukladno povr{inamapod {umama i {umskim zemlji{tem”...

Re~eno – u~injeno, odnosno Hrvatske {ume d.o.o.tako i postupaju, izdvajaju}i godi{nje vi{e od 10 mili-juna kuna, a da od ovih sredstava vatrogasne zajedniceu kontinentalnom dijelu Hrvatske ne dobivaju ba{ni{ta, iako se na tom podru~ju formiraju sredstva.

Dodu{e, na osnovi izdvajanja 2,5 % doprinosa odprodaje drvnih sortimenata jedinicama lokalne uprave isamouprave uplati se godi{nje znatan iznos, ali pitanjeje koliki se dio novca od toga daje za protupoàrnu za-{titu. Stoga vatrogasci u~lanjeni u Dobrovoljna vatro-gasna dru{tva negoduju prema svojim bliskim {umari-jama ili podru`nicama Hrvatskih {uma, nezadovoljnidijelom sredstava koja dobivaju za bolju, sigurniju idjelotvorniju za{titu {uma od poàra. To nekad rezul-tira otvorenim revoltom prema lokalnim {umarijama ipodru`nicama, jer {umari, kao temeljni nositelji plano-va za{tite {uma od poàra na svojim podru~jima, na-prosto nisu u mogu}nosti dati prilog vatrogastvu, aipak o~ekuju pomo} i angaìranje Dobrovoljnih vatro-gasnih dru{tava u kriti~nim trenucima.

U Upravi {uma Podru`nica Poèga*, u okviru ukup-ne za{tite {uma, izuzetna pozornost usmjerava se u pro-tupoàrnu za{titu. Tako je na {est {umarija ustrojeno 10

jedinica za ga{enje {umskih poàra, sa 134 djelatnika.Ove su postrojbe, s voza~ima i vozilima, u razdobljupove}ane opasnosti od {umskih poàra u pripravnosti.Ustrojena je motriteljsko-dojavna slu`ba, koja seaktivira ve} od 15. oùjka, imaju}i u vidu vegetacijske iklimatske prilike na kontinentu. Na svakoj {umariji, napo nekoliko pogodnih lokacija, pohranjena je potrebnaoprema za djelotvorne intervencije. Osigurano je 60 na-prtnja~a, 6 brenta~a, preko 200 metlenica i jo{ tolikodrugog alata, kao {to su lopate, rovice, grabljice te dru-ga oprema: kombinezoni, torbice prve pomo}i, svjetilj-ke i sli~ne potrep{tine. U slu~aju potrebe, motorne pile,sjekire i vozila koriste se iz redovnog procesa proizvod-nje. Odnedavno je dobro organiziran i sustav veza. Sva-ke godine izra|uju se planovi za{tite {uma od poàra zasvaku {umariju, odnosno cjeloviti za Upravu {uma Po-dru`nica Poèga. Prema tom planu prosijecaju se nove,odnosno odràvaju postoje}e protupoàrne prosjeke,grade protupoàrne osmatra~nice, postavljaju rampe,ure|uju izvori, nadopunjuju kompleti protupoàrnogalata i opreme, provjerava spremnost gasitelja, raspore-|uju ophodari na podru~ju ophodnje, postavljaju zna-kovi upozorenja i zabrane loènja vatre, lijepe eduka-

436

Godina Broj poàra Opoàrena povr{ina Sudjeluju u ga{enjuNa{i radnici DVD

2003. 15 72 ha 83 2012002. 7 68 ha 69 1172001. 4 42 ha 8 742000. 11 57 ha 116 2911999. 2 26 ha 21 661998. 11 66 ha 52 2061997. 5 27 ha 33 60

ΣΣ 55 358 ha 382 1015O po`rtvovnosti i uklju~ivanju vatrogasaca u ga{enju {umskih poàra u U[P Poèga svjedo~e i podaci u gornjoj tablici.

* Na podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije {umom gospodari Uprava {uma Podru`nica Poèga sa {est, a manjim dijelom Uprava {umaPodru`nica Bjelovar putem dvije {umarije (Pakarac i Lipik). Na dijelu kojim gospodari Uprava {uma Podru`nica Poèga djelujeVatrogasna zajednica Poè{tine koja sa Vatrogasnom zajednicom Pakrac-Lipik ~ini Vatrogasnu zajednicu Poè{ko-slavonske ùpanije.

tivni i jumbo plakati, tiskaju letci,upu}uju apeli putem sredstava jav-nog priop}avanja te na druge na~i-ne preventivno djeluje.

Dakle, Uprava {uma Podru`-nica Poèga shodno ~lanku 49. Za-kona o {umama ulaè znatna finan-cijska sredstva u vlastitu prevenci-ju. No nikako se zbog toga ne smijezanemariti suradnja s vatrogasnimdru{tvima.

Vatrogasna djelatnost u Poè{-ko-slavonskoj ùpaniji temelji seznatno vi{e nego na drugim ùpani-

Poàr je otkriven... ...i ubrzo lokaliziran.

437

Zakasni li intervencija, bilo {umara bilo vatrogasaca, {teta jenenadoknadiva.

jama na dragovoljnosti. Na podru~ju ùpanije djelujeVatrogasna zajednica koju ~ine dvije podru~ne Vatro-gasne zajednice: Vatrogasna zajednica Poè{tine kojaobjedinjuje rad 44 DVD-a iz 8 jedinica lokalne samo-uprave (op}ine Brestovac, Velika, Kaptol, Kutjevo,âglin i Jak{i}, te gradovi Poèga i Pleternica) i Vatro-gasna zajednica Pakrac – Lipik koja objedinjuje rad 15DVD-a iz 2 jedinice lokalne samouprave. NajstarijeDragovoljno vatrogasno dru{tvo Poèga obiljeìlo jeupravo 130. obljetnicu kontinuiranog, aktivnog i huma-nog rada. Po zadnjim pokazateljima, na podru~ju @u-panije djeluje 2300 operativnih ~lanova. Prema poloè-nim stru~nim ispitima putem {kolovanja, kao i na teme-lju priznatih ~inova na osnovi dugogodi{njeg rada pododre|enim uvjetima, ve}inu ~ine vatrogasci s poloè-nim ispitom, zatim vatrogasci I klase. Slijede vatrogascido~asnici i do~asnici I klase te ~asnici i vi{i ~asnici.Raspolaù s brojnim (dodu{e ve} pomalo dotrajalim)voznim parkom, cisternama, raznim pumpama, ljestva-ma, naprtnja~ama i drugom vatrogasnom i za{titnomopremom. Sve je uredno smje{teno u 50-ak vatrogasnihspremi{ta. Oprema je bri`no ~uvana i prema potrebiodràvana, unato~ kroni~noj financijskoj oskudici. Ne-ma sumnje da se radi o velikom entuzijazmu.

Poslovi i zadaci koje obuhva}a vatrogasna organi-zacija proizlaze iz obveza sadrànih u Zakonu o za{titiod poàra, Zakonu o vatrogastvu, Zakonu o za{titi ispa{avanju, te statutima organizacija i drugim norma-tivnim aktima u okviru djelatnosti.

U svrhu za{tite ìvota ljudi i imovine od poàra po-duzimaju se mjere i radnje za otklanjanje uzroka poà-ra, za sprje~avanje nastajanja i {irenja poàra, kao i zapruànje pomo}i kod otklanjanja posljedica prouzroko-vanih poàrom (~lanak 1. Zakona o za{titi od poàra).

Vatrogasna djelatnost je sudjelovanje u provedbipreventivnih mjera za{tite od poàra i eksplozija, ga{e-nje poàra i spa{avanje ljudi i imovine ugroènim po-àrom i eksplozijom, pruànje tehni~ke pomo}i u nez-godama i opasnim situacijama, te obavljanje i drugih

poslova u nesre}ama, ekolo{kim i inim nesre}ama. Toje stru~na i humanitarna djelatnost od interesa za RH(~lanak 1. stavak 1. i 2. Zakona o vatrogastvu).

Velika pozornost poklanja se svim oblicima obukeza zvanja i specijalnosti, posebice osposobljavanju va-trogasne mladeì u osnovnim {kolama i Dragovoljnimvatrogasnim dru{tvima, kao i {iroj edukaciji pu~anstvaiz osnova za{tite od poàra, u cilju otklanjanja mogu-}ih uzro~nika poàra u svakodnevnom radu.

Da bi se provjerila spremnost ljudstva i tehnike, or-ganiziraju se brojna vatrogasna natjecanja, zdruènevatrogasne vje`be i sli~ni vatrogasni susreti. Ove ma-nifestacije vrlo su posje}ene.

Uz brojne intervencije koje se rje{avaju uglavnombrzo i stru~no, vatrogasci imaju udjela u organizacijimnogih kulturnih, zabavnih, sportskih i drugih doga-|aja.

Svakako treba ista}i rezultate provedenih stru~nihnadzora Odjela za vatrogastvo Ministarstva unutarnjihposlova Republike Hrvatske, gdje su za postignute re-zultate i provedene utvr|ene aktivnosti dobili visokeocjene. Iz navedenih stru~nih nadzora i utvr|enih kri-terija te postignutih rezultata vidljivo je da ova drago-voljna vatrogasna organizacija ima daleko najbolje re-zultate na podru~ju cijele Republike Hrvatske, {to jesigurno plod dugogodi{njeg aktivnog rada i skrbi gle-de djelovanja i rada Dragovoljnih vatrogasnih dru{ta-va, vo|enja pravilne politike odgovornih tijela zajed-nice te predstavni~kih tijela ùpanije, gradova i op}i-na. Napominje se bitna ~injenica da su navedeni rezul-tati postignuti uz minimalna financijska sredstva. Natemelju pokazatelja kojima se raspolaè, vatrogastvona podru~ju Poè{ko-slavonske ùpanije tro{i najma-nje sredstava za rad vatrogasne organizacije u odnosuna ostale ùpanije u Republici Hrvatskoj.

Poè{ko-slavonska ùpanija prostire se na 1800km2. Pod {umom je vi{e od 45 % povr{ine @upanije, au Poè{tini i ne{to vi{e. No, za preventivno-operativneaktivnosti povr{ina je osjetno ve}a, posebno u vrijemespaljivanja korova i poljoprivrednih otpada na povr{i-nama u blizini {ume. Osim toga, treba dodati i znatnepovr{ine, nakon domovinskog rata napu{tenih poljo-privrednih imanja i pa{njaka, na kojima se samo po-vremeno pojave sto~ari nomadi, a koje predstavljajurealnu opasnost za nastajanje i {irenje {umskih poàra.Od svih {tetnih utjecaja koji prijete {umi, poàr je je-dan od najopasnijih. Tamo gdje se pojavi, posebice akozahvati ve}u povr{inu {ume, {tetno djeluje na svenjene komponente, uni{tavaju}i osim gospodarskihvrsta i sva ostala ìva bi}a, biljni i ìvotinjski svijet.Izaziva i nepoèlje promjene i poreme}aje u povr{in-skom sloju tla. Dakle, ozbiljno naru{ava ravnoteù uekosustavu. Naju~inkovitija borba sa {umskim poàri-ma vodi se preventivnim mjerama koje onemogu}ava-ju pojavu poàra. No, ako se ipak pojavi, nu`no je da

bude odmah otkriven i uga{en. U takvim nemilim do-ga|ajima naju~inkovitija je brza intervencija iskusnih,uvje`banih i dobro opremljenih gasitelja. I za uspje{nuprevenciju, kao i za djelotvornu intervenciju, potrebnaje dobra protupoàrna edukacija i promid`ba. To je za-jedni~ki cilj te zada}a i {umara i vatrogasaca. Na tomese mora jo{ intenzivnije raditi.

U vatrogasna dru{tva Poè{tine u~lanjen je 51 dje-latnik Hrvatskih {uma Uprave {uma Podru`nica Poè-ga, {to je smanjenje u odnosu na nekada{nje stanje.Obavljaju razne du`nosti i funkcije:– vatrogasac i vatrogasac I klase 36 djelatnika– do~asnik i ~asnik 7 djelatnika– predsjednik dru{tva 2 djelatnika– tajnik dru{tva 3 djelatnika– ~lan Upravnog odbora 4 djelatnika.

Voditelj Uprave {uma Podru`nice Poèga i rukovo-ditelj Odjela za ekologiju su ~lanovi Stoèra za pripre-

mu protupoàrne sezone u Poè{ko-slavonskoj ùpaniji.Ne treba posebno elaborirati koliko zna~enje za

op}e dobro ima svaki novi {umar kao ~lan vatrogasnihpostrojbi, odnosno svaki prekaljeni vatrogasac sa “~i-pom” svijesti i savjesti, stru~nosti, spretnosti i solidar-nosti me|u {umarima, na dragocjenim {umskim pro-stranstvima Hrvatske. [umarstvo mora poticati u~la-njivanje svojih djelatnika u dragovoljna vatrogasnadru{tva i njegovati me|usobne prijateljske odnose. Uovim, ve} pomalo stanovni{tvom prorije|enim krajevi-ma, {umarije su respektabilni gospodarski subjekti, avatrogasni domovi su, uz Crkve i {kole, sigurna jezgradru{tvenog ìvota. Treba naprosto uprti svim silama, “inogama i rukama”, da tako i ostane, kako bi mladost{to vi{e zainteresirali za vrijedne, {tovi{e plemenite ak-tivnosti i vje{tine.

Zlatko Lisjak

438

DARIO MAJNARI], dipl. ing. {um.Dana 11. velja~e 2005. Dario M a j n a r i } , dipl.

ing. {um. obranio je magistarski rad na [umarskom fa-kultetu Sveu~ilista u Zagrebu, iz znanstvenog podru~jabiotehni~ke znanosti, znanstveno polje [umarstvo,ure|ivanje i za{tita {uma ogranak Lovstvo.

Javna obrana znanstvenog magistarskog rada podnaslovom: “Zna~aj gospodarenja sme|im medvjedom(Ursus arctos L.) u Gorskom kotaru za stabilnost istrukturu populacije”, obavljena je pred Povjerenstvomu sastavu:1. prof. dr. sc. Milan G l a v a { – predsjednik, [umar-

ski fakultet u Zagrebu2. doc. dr. sc. Marijan G r u b e { i } – mentor, ~lan, [u-

marski fakultet u Zagrebu 3. izv. Prof. dr. sc. Miha A d a m i ~ – ~lan, Biotehno-

lo{ki fakultet u Ljubljani.Dajemo kra}i prikaz sadràja toga znanstvenog ma-

gistarskog rada uz prethodno nekoliko podataka iz bio-grafije autora:

Mr. sc. Dario Majnari}, dipl. ing. {um. ro|en je 7.sije~nja 1957. g. u Delnicama. Osnovnu {kolu i gimna-ziju poha|ao je u Delnicama, gdje je maturirao 1975.godine. Nakon mature upisuje se na [umarski fakultetu Zagrebu, gdje je diplomirao 1985. godine.

NOVI MAGISTRI ZNANOSTI

Tijekom razdoblja studija regulirao je i vojnu obve-zu. Odmah po zavr{etku studija 1985. godine zapo{lja-va se kao pripravnik u [umskom gospodarstvu Delni-ce. Nakon zavr{etka pripravni~kog staà i poloènogpripravni~kog ispita zasniva radni odnos u [G Delnicena poslovima ure|ivanja {uma kao taksator. Sve do go-dine 1993. radi kao samostalni taksator, a od 1993. go-dine preuzima poslove stru~nog suradnika za lovstvo.Nakon stanovitog vremena raspore|en je na du`nostrukovoditelja Odjela za lovstvo U[P Delnice koju ob-na{a i sada.

Tijekom Domovinskog obrambenog rata bio je pri-padnik rezervnog sastava Policije od kolovoza do pro-sinca 1991. godine, a od 1992. do 1994. godine povre-meno se uklju~uje u postrojbe HA-a.

Poslijediplomski znanstveni studij iz usmjerenjaLovno gospodarenje, na [umarskom fakultetu Sveu~i-li{ta u Zagrebu upisao je 1993. godine. Uspje{no jeokon~ao sve obveze iz poslijediplomskog studija i pre-dao izra|eni magistarski rad na odobrenje i obranu.

Posjeduje aktivno znanje engleskog jezika sa zavr-{enim 5. stupnjem u {koli stranih jezika, a sluì se i nje-ma~kim jezikom. Izvrsno se koristi kompjutorskomtehnikom uz primjenu vi{e programskih jezika. Oè-njen je i otac dvoje djece.

Objavio je jedan stru~ni rad u kategoriji A2.Znanstveni magistarski rad autor je napisao u opse-

gu od 116 stranica, u okviru kojih uz tekst ima 15 sli-kovnih priloga u kolor tehnici, 27 tablica i 38 grafiko-na. Grafi~ke prikaze prate odgovaraju}e tablice. Takombinacija vje{to je ure|ena pa se lako prate dobive-ni rezultati.

U privitku rada dana je klju~na istraìva~ka doku-mentacija kartica na hrvatskom i engleskom jeziku teCD s cjelokupnim izvornim podacima.

Sadràj magistarskog rada obra|en je u 10 osnov-nih poglavlja.

Naslov rada i cilj istraìvanja autor je usuglasio smentorom rada dr. sc. Marijanom Grube{i}em, vodite-ljem poslijediplomskog studija iz usmjerenja “Lovnogospodarenje”.

Uz ostalo, cilj istraìvanja bio je analizirati lovi{tekao biotop kojim se gospodari medvjedom u dijeluGorskog kotara i analizirati brojno stanje sme|eg med-vjeda u razdoblju od 1997. do 2003. godine. Potom jetrebalo analizirati strukturu odstrela medvjeda kroz 23godine, te analizirati trofejne vrijednosti odstrijeljenihmedvjeda u razdoblju od 23 godine, sa ciljem da sedo|e do spoznaje o utjecaju dosada{njeg gospodarenjana elemente stabilnosti populacije sme|eg medvjeda.

Sve parametre koji se odnose se podru~je istraìva-nja na povr{ini od 144 000 ha prostora Gorskog kotara,trebalo je istraìti, analizirati i urediti.

U uvodnom dijelu autor isti~e brojne zna~ajke gos-podarenja medvjedom po~ev{i od ekolo{ke raznoliko-sti do vrhunskih efekata lovnog turizma od interesa zaGorski kotar i za cijelu Hrvatsku. Tako|er navodi broj-ne ograni~avaju}e ~imbenike u gospodarenju medvje-dom. Uz brojne vaè}e zakone vrlo strogo su se uplelei brojne me|unarodne konvencije o raznim oblicimaza{tite prirode.

Me|u ostalima najzna~ajnija je Bernska konvencijaza akcijski plan o za{titi velikih zvijeri. Stalni odborBernske konvencije u studenom 2000. godine donosi

“Akcijski plan za za{titu medvjeda u Europi”. Za Hr-vatsku je preporu~eno 19 akcijskih to~aka. Autor ovo-ga magistarskog rada osobno je zasluàn da je sme|imedvjed i dalje ostao u nekom obliku normalnog gos-podarenja, jer je dokazao da u Hrvatskoj ta vrsta nijeugroèna.

Pri opisu osobina medvjeda autor je analizirao i sa-dràj buraga radi pregleda vrsta hrane. Rezultatat togazna~ajan je dokaz da je animalna hrana zastupljena soko 5 %.

Detaljno je opisao podru~je istraìvanja: povr{inu,klimu, reljef, hidrolo{ke prilike te posebice antropoge-ni utjecaj na obitavanja medvjeda.

Opisuju}i ulogu prometnica autor je nabrojio tune-le, vijadukte i mostove, koje medvjed moè koristiti naglavnim pravcima migracije. Medvjed moè koristitioko 16 km takvih prijelaza.

Za razdoblje istraìvanja od 23 godine, autor je is-traìvane podatke svrstao u tablice radi njihove lak{eobrade i testiranja u svrhu stvaranja zaklju~aka postav-ljenog cilja.

Pored analize brojnih parametara, posebno isti~emopoglavlje u kojemu analizira trofejne vrijednosti od237 medvjeda odstrijeljenih kroz istraìvano razdoblje.

Analiziraju}i vrijeme odstrela, najvi{e je odstrijelje-no grla u mjesecu oùjku (40 %) te studenome (35 %).

O kvalitetnom gospodarenju svjedo~e 24 zlatna grla(po CIC-u), a posljednjih godina odstrijeljeno je ~ak 41% medvjeda ~ija su krzna donijela zlatne medalje. Urealizaciji odstrela 78 % je bilo mu{kih grla. Najsna`-niji medvjed odstrijeljen je u dobi od 14 godina, ~ije jekrzno donijelo najvi{u ocjenu od 490,05 CIC to~aka.

[to se ti~e gusto}e populacije, Gorski kotar je u sa-mom vrhu Europe sa 1,9 grla/100 ha dok je primjericeu Francuskoj jedva 0,03 grla na 100 ha.

Magistarski rad je zaista sveobuhvatan, od brojnihistaknuti su najva`niji rezultati i zaklju~ci, no smatra-mo da je posebno zainteresiranima ovaj prikaz dovo-ljan poticaj da rad pro~itaju u cijelosti.

Zaklju~it }emo prikaz s mi{ljenjem Povjeren-stva:”Autor je svojim dosada{njim radom na istraìva-nju medvjeda na podru~ju Gorskog kotara dao zna~ajandoprinos u dono{enju smjernica gospodarenja ovomvrstom u Hrvatskoj. Napose je dao vrijedan doprinos uizradi plana gospodarenja medvjedom koji je Hrvatskabila du`na izraditi sukladno Bernskoj konvenciji.

Na kraju isti~emo prijedlog autora da se medvjedkoristi kao za{titni znak brojnih proizvoda istraìvanogpodru~ja.

H. Jakovac

439

Iz broja 1. sije~anj-velja~a 2005. izdvajamo:Orazio C i a n c i o : âsopis slavi 60. ro|endan (1946 – 2005)S ovim brojem ova znanstveno-tehni~ka revija ula-

zi u 60. godi{njicu izdavanja. To je malo i puno, ovisnos kog se stanovi{ta gleda. U tom su se razdoblju promi-jenile mnoge stvari: izgled ~asopisa, autori objavljenihradova, naklada, uredni{tvo i dr., a nepromijenjena jeostala ~injenica da jedina naknada autorima priloga jezadovoljstvo da prenose svoja saznanja. [to je starostjednog ~asopisa koji se bavi “{umarskom politikom,ekonomijom i tehnikom u podru~ju {umarstva gdje sevrijeme mjeri stolje}ima, pa i stablo saznanja proizvodisvoje plodove sa {umskim vremenom: dugim i predu-gim”. Ovim je rije~ima autor uvodnoga ~lanka OrazioCiancio, odgovorni direktor ~asopisa obiljeìo 60. go-di{njicu izdavanja.

Znanost nam obja{njava da budu}nost nije predvi-diva, ali nas to ne treba obeshrabriti, jer saznanje o te{-ko}ama poti~e na ve}e zalaganje i stvaranje boljeg.Kada to ne bi bilo tako, te{ko bi se moglo shvatitiotkud toliki interes za teorije ~ija vrijednost jo{ nije po-tvr|ena – misli su autora. Za razumijevanje nekih feno-mena potrebna je mogu}nost razmi{ljanja i stvarala~kasposobnost, {to je ~esto uzrok razli~itih interpretacija isuprotstavljenih mi{ljenja, koja su kroz rasprave ispun-javale stranice ~asopisa. Mo`da }e za nekoliko godinanetko analizirati te rasprave i ocijeniti njihovu vrijed-nost u vremenu kada su bile aktualne, kao {to mi moè-mo danas neke teorije prihvatiti, a neke osporiti. Kakokaè Charles, Caleb Colton: “u svakom podru~ju zna-nosti profesori smatraju svoje teorije istinitim, ali teori-je su osobno vlasni{tvo, a istina vlasni{tvo sviju”.

Tehni~ke, tehnolo{ke i ekonomske promjene su spo-re, a znanstvene vrlo brze. Vrijeme od 10 godina uobi-~ajena je mjera za znanstvene promjene, a pola stolje}aje ve} cijela vje~nost, {to se uglavnom ne odnosi na {u-marstvo, gdje vrijede drugi kriteriji.

U ovom ~asopisu sura|ivali su talijanski i strani su-radnici, koji su ilustrirali {ume i {umarstvo s prilozimavisoke znanstvene i kulturne vrijednosti. Bez tih prilo-ga i rasprava i {umarski svijet bi bio sasvim druk~iji, li-{en mnogih saznanja.

Akademici, istraìva~i, ekolozi, ekonomisti, natura-listi i ambijentalisti, povjesni~ari umjetnosti, pravnici,tehnolozi, privatni poduzetnici i mnogi drugi, prezenti-

rali su svoje radove, a ~ine to i dalje, s ciljem da dokaùili ospore vrijednost prethodnih teorija. Bez zalaganjasviju njih, danas {ume ne bi koristile pobolj{anju kvali-tete ìvota u sada{njosti i budu}nosti. Svima njima kojisu dali svoj prilog za osnaènje {umarstva, razvoj {u-marske znanosti itd. odajemo priznanje, mi ~itatelji iredakcija.

[ezdeset godina nije razlog za proslavu, ali je prili-ka da se osvrnemo na ono {to su nam na{i prethodniciostavili, a {to mi moramo nastaviti u cilju ja~anja {u-marstva, ili kako kaè AndrèGide: “nijedna teorija nijedobra ako je ne upotrebljavamo za ve}i poticaj”.

Revija }e dati svoj doprinos u op}em interesu zem-lje i biti vodi~ u napretku {umarskog svijeta, podupiru-}i istraìvanja i dostignu}a, posebice mladih znanstve-nika – rekao je autor.

Sandro F e d e r i c i : Gospodarenje {umama i po{umljavanje crnim boromU prvom dijelu ~lanka autor obra|uje odnose koji

vladaju unutar jednog {umskog sustava. Povezanostserije ~imbenika u me|usobnom odnosu tvori osnovutog sustava: zbog djelovanja sunca biljke transpirirajuvi{e, apsorbiraju vi{e vode iz tla, a tlo treba vi{e vode.No, ovakvi odnosi nisu uvijek jednozna~ni i linearni,jer utjecaj jednog ~imbenika u sustavu i odnosi koji gapovezuju s drugim ~imbenicima nisu uvijek stalni.

Kada temperatura zraka raste atmosferska vla`nostpada, pritisak pare u listovima se pove}ava, a s njim itranspiracija, {to uzrokuje pove}an protok vode krozdeblo i ve}u apsorpciju vode putem korijenova susta-va, {to smanjuje koli~inu vode u tlu i pove}ava potrebutla za vodom. Ali za pove}anje temperature zraka nijeneophodno sunce. To moè prouzro~iti i topla strujazraka, a za smanjenje zra~ne vlage nije uvjet i pove}a-nje temperature, to moè prouzro~iti, i to drasti~no,suhi vjetar (npr. tramuntana u nekim predjelima).

[umari su svjesni da sustav kojim gospodare nije za-tvoren i da {uma ima raznovrsne uloge u globalnom sus-tavu kao {to su: regulacija vodnog reìma, apsorpcijauglji~nog dioksida i utjecaj na okoli{. Drugim rije~ima{uma ima multifunkcionalnu ulogu, pa gospodarenjetim sustavom treba biti racionalno, vo|eno serijomaktivnosti koje }e dati optimalne rezultate u proizvodnjikoju èlimo posti}i uz korektno funkcioniranje tog sus-

440

L’ITALIA FORESTALE E MONTANA(âsopis o ekonomskim i tehni~kim odnosima-izdanje

talijanske Akademije {umarskih znanosti – Firenze)

KNJIGE I ÂSOPISI

tava. Gospodarenje treba biti planirano, a uzgojne inter-vencije kontinuirane i predvi|ene u prostoru i vremenu.

Svjetska populacija je u stalnom pove}anju, kao ipotreba za {umskim proizvodima, a globalna povr{ina{uma se kontinuirano smanjuje, {to vi{e stvara obvezuracionalnog gospodarenja raspoloìvim {umama te zapodizanje novih, u svim podru~jima gdje je to mogu}e.Po{umljavanjem stvaramo nove sustave ili bolje re-~eno unosimo nove elemente u postoje}e sustave.

Crni bor se ve} odavno upotrebljava za po{umlja-vanje brdskih i planinskih goleti u cilju melioriranjanapu{tenog teritorija. Mnoge zakonske odredbe ve} od1910. godine pa na dalje propisivale su norme za obno-vu planinskog podru~ja Italije.

Prednosti crnog bora su sljede}e: – moè se primiti i rasti na terenima lo{ih fizi~kih i

kemijskih karakteristika,– podnosi lo{e klimatske uvijete (su{a, temperaturne

razlike, insolacija itd.),– osigurava dobru pokrivenost terena i stvaranje

povoljne mikroklime,– podnosi veliku gusto}u (do 3000 biljaka po ha), osi-

guravaju}i u kratkom vremenu kompletnu pokri-venost terena i

– zbog razli~itog tonaliteta zelenila kro{nje i zbogsvog habitusa daje veliki doprinos izgledu krajolika.Zadatak uzgajiva~a je da nakon umjetnog stvaranja

kulture osigura njen razvoj u prostoru (pove}anje bio-mase ekosustava) i vremenu (obnova), {to zna~i uspo-staviti ravnoteù putem reguliranja gusto}e i struktureradi optimizacije funkcioniranja {umskog sustava unu-tar okru`ja.

Redukcija broja stabala po hektaru potrebna je da bidozvolila razvoj prizemnog raslinja i grmlja, {to jeneophodno za evoluciju tla i daljnju spontanu obnovu.Ponajprije treba eliminirati ona stabla koja je prirodnaselekcija stavila u podre|en poloàj. Sigurno je da oveaktivnosti iziskuju tro{kove koje ne moè podmiritiprorijedni materijal.

Iako je za podru~je Italije crni bor alohtona vrsta ikulture su umjetno podignute, on je postao realnost brd-skih i planinskih podru~ja koja traè razumijevanje ioperativnost {umarskih stru~njaka.

Giuseppe A m a t u l l i , Raffaella L o v r e g l i o , Vittorio L e o n e : Geostati~ke analize za procjenu distribucijepoàra u ruralnom podru~juU modernom pristupu borbi protiv {umskih poàra,

~iji je broj u stalnom porastu, daje se prednost predvi-|anju i preventivi. U tom kontekstu osnovna je procje-na rizika poàra, koji ovise o koli~ini zapaljivog mate-rijala i njegovoj zapaljivosti, te o vanjskim utjecajimakoji uzrokuju zapaljenje (prirodni i antropolo{ki).

Kod odre|ivanja rizika poàra, va`no je imati naraspolaganju mape s prostorno-vremenskim mjerilom,zasnovane na registraciji koordinata ishodi{ta àri{taili realizirane metodom interpolacije i prostorne anali-ze (broj àri{ta po km2).

U ovom ~lanku obra|ena je primjena tehnike in-terpolacije poznate kao Kernel density estimation(K o u t s i a s i dr. 2004. i Deta Riva i dr. 2004.) zaodre|ivanja razine gusto}e ishodi{ta poàra. Procjenagusto}e odre|ena je u posebnom teritorijalnom okru`juGargana u ju`noj Italiji, koji je poznat po posebnojkoncentraciji poàra sa {tetnim posljedicama.

To je povr{ina od 1500 km2 (50 x 30 km), visoravanna nadmorskoj visini izme|u 650 i 900 m okruèna ka-menitim obroncima obraslim prirodnim formacijamaalepskog bora. U razdoblju od 1974. do 1994. godinena tom je podru~ju evidentiran 3381 poàr, na povr{iniod 46 000 ha. Gusto}a ishodi{ta poàra procijenjena jena bazi od 583 poàra koja su se dogodila u vremenuod 1997. do 2002. godine.

Na osnovi tih istraìvanja izra|ene su mape gusto}epoàra uzimaju}i u obzir minimalne brojeve àri{ta od5, 10 i 15 slu~ajeva po km2. Na toj osnovi moè se kon-struirati krivulja frekvencije gusto}e poàra, koja za-jedno s mapama omogu}uje procjene teìne fenomenaza pojedine komune unutar zone prou~avanja. Ovajmodel prou~avanja omogu}io je da se s velikom pre-cizno{}u identificiraju podru~ja obuhva}ena poàroms razli~itom uporabom zemlji{ta te mogu}nost usta-novljenja motiva uzroka poàra.

441

ALBERI E TERRITORIO(novo izdanje ~asopisa Monti e boschi)

Iz broja 4/5, travanj-svibanj izdvajamo:AktualnostiRenato B r u g n o l a : Opasna penja~ica dolazi u ItalijuPueraria montana var. lobata, poznata po uobi~a-

jenom nazivu “Kudzu”, opasna leguminoza (spada u

100 najopasnijih na svijetu) pojavila se i u Italiji. Sli~-ne vijesti stigle su nekoliko mjeseci poslije iz susjedne[vicarske. Ova vrsta je dosta ra{irena u SAD, gdje seprocjenjuje da je oko 2,8 milijuna ha pokriveno ovomopasnom biljkom te se za njeno suzbijanje godi{njetro{i oko 340 milijuna dolara. U podru~jima svog pod-rijetla “Kudzu” tipi~na je za {umsko okru`je, ali se raz-

442

vija i na neobra|enim zemlji{tima i odlagali{tima sme-}a. U Italiji je primije}ena najprije u Trstu 2003. godi-ne (Fitopatolo{ki informator). Pueraria montana jepenja~ica poviju{a, koja je izazvala veliki interes kaoukrasna biljka, {to je pospje{ilo njeno {irenje izvanzone podrijetla.

Slika 1. Peraria montana – detalj

Danas se u SAD-u “Kudzu” smatra pravom napasti.[iri se brzo i ravnomjerno pokriva tlo i svu prizemnuvegetaciju, sprje~avaju}i fotosintezu i tako uzrokujenjenu smrt. Na taj na~in se formira jednovrsna vegeta-cija koja potpuno promijeni izgled krajolika.

Nakon pojave ove biljke u podru~ju Trsta iz slu`beServisa gradskog zelenila odlu~ili su da ne}e u potpu-nosti eliminirati biljku radi njenog promatranja, {to jeobavljeno u suradnji sa Sveu~ili{tom iz Padove. Ciljistraìvanja je traènje mogu}nosti biolo{ke borbe pro-tiv agresivne biljke uz uporabu nekih gljiva. Za sada sevr{i pa`ljivi monitornig na toj lokaciji.

Po dobivenim podacima biljka moè u prolje}e rastii 25 cm u jednome danu, a u stanju je rasti i na deblu i nakro{nji stabla te kao mulj malo po malo pokrije sve {toje okruùje. Strah od ove agresivne poviju{e je oprav-dan, jer se po najnovijim vijestima pojavila uz obalukod Duina, u Lombardiji kod Bergama te u provincijiVarese, gdje su evidentirane 4 odvojene lokacije.

Federlegno: Ekspert za drvo odgovaraKoje je drvo najprikladnije za pojedine konstrukci-

je, za podove i drugo, kakve su karakteristike vrsta eu-ropskog drveta ili egzota, koje su norme za{tite struk-ture drveta od poàra itd.? To su neka od pitanja nakoje od sada pa na dalje odgovaraju stru~njaci slu`be“Ekspert za drvo odgovara”. Ovaj servis osnovan jeFederlengno-Arredo, na inicijativu komisije za razvojtehnologije drveta, ~iji je program elaboracija i realiza-cija strategije valorizacije drveta. Zami{ljeno je da ser-

vis u po~etku daje odgovore samo na pitanja ~lanovaFederacije, ali je postao otvoren (i besplatan) za sveoperatore u ovom podru~ju, gdje se daju upute za ko-rektno kori{tenje materijala uz primjenu najnovijih ijo{ neprimjenjivanih mogu}nosti.

Bogata arhiva informacija publicirana je u oblikuodgovora na tehni~ka pitanja o drvetu i proizvodimaod drveta, koje su dali kvalificirani stru~njaci. Pitanje iodgovori bit }e sakupljeni, sustavatizirani po klju~nimargumentima i lako pristupa~ni. Za pristup informaci-jama dovoljno je poslati e-mail na adresu servisa“Ekspert za drvo odgovara” i navesti svoje podatke. Ukratkom vremenu, promjenjivom u odnosu na zahti-jevnost pitanja do}i }e odgovor, koji }e ukoliko je odop}eg interesa, biti objavljen zajedno s pitanjem nastranici interneta Federlegno –Arredo.

Informacije se mogu dobiti preko Internet adrese:www.federlegno.it/sviluppolegno.

Laura R u s s o (FAO): Stabla i tsunamiStanovnici jednog sela dràve Tamil Nadu na jugu

Indije sretni su i ponosni {to mogu pri~ati da su 80 000stabala Caousarina sp. i Eucalyptus sp., koje su posa-dili u samo jednom danu 2. prosinca 2002. godine ({toje vrijedilo ulaska u Guinesovu knjigu rekorda) na 20 ha dugu obalu, spasila selo od strahovitog razaranjatsunamija 26. prosinca 2004. godine.

U istoj dràvi, ali tako|er u Indiji, Malesiji i SriLanki, razni izvori prikazali su ulogu mangrove {umeu ublaàvanju posljedica morskih potresa u ljudskim`rtvama i materijalnim {tetama.

Objava ovih doga|anja u ~lanku Newsweek-a po-budila je razli~ite reakcije u {iroj javnosti. Zeleni sudigli svoj glas i zahtijevaju za{titu podru~ja opusto-{enih tsunamijem. Indija i Indonezija su najavile veli-ke programe i utro{ak zna~ajnih sredstava za obnovumangrovih {uma, a Malezija, Sri Lanka i Tajland prou-~avaju sli~ne programe. Postoje tako|er i drugi koji seprotive idejama pro{irenja mangrova na obalama mora{to moè nepovoljno djelovati na turizam, ribarstvo iakvakulturu.

Oceanografi podupiru izradu studija o u~inkovitomutjecaju vegetacije na valove, ali je prije toga potrebnopoduzeti sve mjere za civilnu za{titu stanovnika obalaIndijskog oceana, {to primarno uklju~uje edukacijustanovni{tva.

Za{tita i obnova mangrovih {uma (vi{e porodica ioko pedesetak vrsta koje podnose sol i mogu se zakori-jeniti u moru) stvorile bi stani{te za mnoge vrste biljnogi ìvotinjskog svijeta od ekonomske va`nosti, kao imogu}nost gnije`|enja stotinjak vrsta ptica i skloni{teza ìvotinje od kojih su mnoge rijetke i ugroène. Svesu ovo dobri razlozi za sadnju stabala na morskoj obali.

443

Slika 2. Mangrove {ume u Banglade{u

Mauro M a r i o t t i , Alessandra V. P i e r r e l l o : Sigurnost na radili{tuProblematika sigurnosti na radu posebna je i najva`-

nija tema ovoga broja ~asopisa. Gore navedeni autori suo aktualnosti ove problematike napisali ~etiri ~lanka: – Sigurnost na radu nije potpuna, ali se mo`e pobolj-

{ati,– Kako korektno u~initi procjenu rizika,– Sigurnost na radu na relaciji poduzetni{tva i– Propisi o za{titi na radu na terenskim radili{tima.

U prvom ~lanku autori su opisali glavna gledi{ta si-gurnosti na radu na terenu, u svijetlu zakonskih odred-nica broj 624/94 i naknadnih promjena i dopuna, a po-sebno ~l. 3 koji donosi “Generalne mjere za{tite”, ~ijasu na~ela ~esto izbjegavana i zanemarivana. Autori na-vode tabli~no vrste radova koji se trebaju obaviti napojedinim vrstama radnih strojeva prije i za vrijemeuporabe, a koji se unato~ njihovoj va`nosti i obvezi~esto izostavljaju.

U drugom ~lanku daju va`nost procjeni rizika kojipredstavlja “temeljnu va`nost u provo|enju sigurnostina radu”. Osobito se osvr}u na ~l. 4 stav 1,2 i 11 u koji-ma se specificiraju obveze poslodavca u odnosu na pre-venciju za{tite individualne i kolektivne, s naglaskomna neka podru~ja koja se ne smiju podcijeniti (rizikbuke, posljedice napora zbog ponavljanih radnji diza-nja, stiskanja, vu~e, no{enja itd.). Pravilan izbor stroje-va i alata od velike je va`nosti, ali ne i dovoljan, ukolikose s njim ne radi stru~no i ako se zanemari odr`avanje.

Sigurnost na radu u okviru poduzetni~kih odnosauklju~uje korektne odnose izme|u naru~itelja i izvo|a-~a radova, {to naru~itelja osloba|a odgovornosti poduvjetom da je izvo|a~u dostavio sve informacije oeventualnim rizicima. To su specifi~ne informacije kojemogu biti u bilo kakvoj uzro~noj vezi s naru~enim pos-lom. Prikazani su modeli informacija koje moraju ispu-niti naru~itelj i izvo|a~ radova.

U ~etvrtom ~lanku dano je tuma~enje zakona Dlgs494/96 poznatog kao “Zakon o radili{tima” te njego-vih promjena i nadopuna. Iako je od dono{enja zakonapro{lo gotovo deset godina, jo{ uvijek postoje dvojbeglede primjene radova koji se obavljaju na terenu. Cilj~lanka je pojasniti primjenu pojedinih odredbi zakona,vezano za rizike koji su naju~estaliji u radu na terenu.

Ovi ~lanci obiluju mnogim konkretnim primjerimaiz sigurnosti na radu, tabli~nim prikazima i prikladnimfotografijama.

Stefano Ve r a n i , Giulio S p e r a n d i o : Mehani~ko kresanje grana u mladom topolikuGlavni sortiment topola u kvalitativnom i kvantita-

tivnom pogledu su trupci za lju{tenje u proizvodnjifurnira za {perplo~e. Vrijednost {perplo~a ovisi o pri-sutnosti kvrga na vanjskim stranama. Kvrge nisu ni{ta

Slika 3. Dvogodi{nji topolik

CMYK

drugo nego ishodi{te grana iz debla, pa je o~ito od koli-ke je va`nosti pravovremeno kresanje grana za komer-cijalnu vrijednost topole. Vode}i ra~una o tome da deb-ljina {kartnog trup~i}a nakon lju{tenja iznosi 100 mm, posebno je va`no da se kresanje grana obaviprvih godina nakon podizanja plantaè, da bi se kvrgezadràle unutar te mjere. To prvo kresanje ima i uzgoj-nu funkciju jer smanjuje nepovoljan utjecaj vjetra.

U ovom ~lanku prikazani su rezultati koji se odnosena provedeni zahvat kresanja grana u mladom topolikusmje{tenom u Dosolu kraj Mantove. To je dvogodi{njitopolik klona 4 A, sa|en u kvadratnoj shemi s razma-kom od 6 m ili ukupno 277 stabala po ha. Prosje~nipromjer je 14 cm, a srednja visina 11,5 m.

Kresanje grana obavio je samo jedan radnik trak-torom Same Laser, snage 66 kw i teìne 4,6 t. Traktorima na zadnjem kraju priklju~ak firme Fama, na koje-mu su dvije ko{arice visine 1 m i promjera 0,5 m. Teko{arice diù se s hidrauli~kom komandom do maksi-

malne visine od 6 m. Teìna ovog priklju~ka je oko 1 t.Radnik, pozicioniran u jednoj od ko{ara, hidrauli~kim{karama kapaciteta rezanja do 50 mm, diè se pomo}ukomande i reè grane. U izvjesnim slu~ajevima upo-trebljava i pomo}ne {kare sa dr{kom za rezanje vi{ihgrana. Prosje~no rezanje je do visine od 4 m. Traktor jeopskrbljen s automatskih pilotom i radnik ga moè po-micati iz ko{are pomo}u elektrokomande. Na ovakavna~in moè se raditi samo na ravnom terenu.

Potrebno vrijeme za kresanje grana na jednom ha(uz pretpostavku da ima 277 stabala, te 5 do 20 granapo stablu) iznosu 4 do 8 h/ha. Broj grana koji se reèmora biti takav da ne poremeti stabilnost i funkcional-nost stabla. Tro{ak rezanja grana varira od 0,67 do 1,36E/stablo ili 187 do 377 E/ha, odnosno u ovom topolikuu Dosolu 256 E/ha.

Frane Grospi}

444

12. C.A.R.M.E.N. FORUM 2005.

ZNANSTVENI I STRU^NI SKUPOVI

Od 13. do 16. oùjka 2005. god. u Straubingu (Nje-ma~ka) odràn je 12. C.A.R.M.E.N. forum na temu:“Obnovljiva energija – struja i toplina iz {ume i poljo-privrednih povr{ina”. Forumu su nazo~ili mr. sc. JosipD u n d o v i } , savjetnik direktora H[ d.o.o. i mr. sp.Kre{imir @ a g a r , rukovoditelj Proizvodnog odjelaU[P Na{ice.

14. oùjka 2005. godine, nakon otvaranja i pozdravaorganizatora, gradona~elnika Straubinga, predsjednikapokrajine Straubing – Bogen i predsjednika bavarskeudruge seljaka Donje Bavarske, plenarni referat “Strujai toplina s oranica – uzlet programiranog puta upo-rabe biomase” podnio je ministar Bavarskog dràvnogministarstva poljoprivrede i {umarstva Josef Müller,pred 320 sudionika iz Austrije, Hrvatske i Njema~ke.Naglasio je da bioplin tehnologija nije solo igra~ i da jeC.A.R.M.E.N. – Forum uzeo kao povod za pokretanjeakcijskog programa “Bioplin u Bavarskoj”. U tom pro-gramu teì{ta su istraìvanje, savjetovanje, {kolovanje ipilotpogoni. Samo na podru~ju istraìvanja bit }e na ras-polaganju 2,5 milijuna EUR-a u sljede}e tri godine.

Reinhold Erlbeck, predsjednik C.A.R.M.E.N.,Reinhold Perlak, gradona~elnik, Alfred Reisinger, za-stupnik zemaljskog parlamenta i Walter Heidl, pred-

sjednik Bavarske udruge seljaka kao partneri Foruma usvojim pozdravnim govorima naglasili su da jeC.A.R.M.E.N. e. V. svojim odnosom prema javnosti iponudom informacija o ekolo{kom i ekonomskoj va`-nosti obnovljivih sirovina, postao prva adresa za ob-novljive sirovine u Europi.

Zatim je slijedilo deset stru~nih predavanja od is-taknutih eksperata iz znanosti i prakse.

U prvom bloku predavanja “Energetske biljke zapostrojenja na bioplin” (4 referata) govorilo se o uzgo-ju energetskih biljaka, s teì{tem na uzgoj kukuruza, opotencijalnom prinosu metanola, razli~itih obnovljivihsirovina s ekolo{kog i ekonomskog optimiranja uzgoja.

U drugom bloku “U{tede i financiranje postrojenjana bioplin” (3 referata) slu{ateljima su predstavljenagospodarska uporaba obnovljive sirovine, tehnikepostrojenja na bioplin i prakti~an model financiranja sprimjerom ra~una dobiti.

U tre}em dijelu predavanja “Daljnji energenti soranica” (3 referata) detaljno su obra|eni, spaljivanjeìtarica, biljno ulje i energetske {ume s brzorastu}imdrvnim vrstama.

Donjebavarski predsjednik udruge seljaka WalterHeidl, saèo je bit Foruma na jednu to~ku: “Ne mora

svaki poljoprivrednik postati “energetski {eik”, ali namtreba svako trì{no rastere}ivanje u podru~ju proizvo-dnje ìve`nih namirnica te }e dobro do}i svako stvara-nje nove vrijednosti u poljoprivredi”.

Tre}i dan, 15. oùjka 2005. godine s DI HubertMaierhofer, C.A.R.M.E.N. e. V. posjetili smo u AllgauCentar za biomasu d.o.o., a u Kemptenu ZAK EnergieGmbH, koja se sastoji od nove Termoenergane nadrvo, Termoenergane na komunalni otpad i Toplane nalo` ulje:• (Centar za biomasu d.o.o.) Biomassehof Allgau

GmbH osnovali su 1977. godine Udruga {umovlas-nika Kempten, Bavarska i grad Kempten. U projektBiomassehof Allgau investirao je 2,0 mil DM, i to1,5 mil DM udruìlo je 114 {umovlasnika, a 500 000DM dala je Bavarska kao poticaj. Na biv{em vojnomskladi{tu (Bundeswehra) povr{ine 25 ha, danas jeskladi{te za {umsku sje~ku, ogrjevno drvo i oblo dr-vo. Izra|eno je potpuno automatizirani sjekiro – strojza proizvodnju kratko rezanog i cijepanog ogrjevnogdrva, sa su{arom, halom, kamionskom vagom, bage-rom, utovariva~em, biodizel agregatom, bravarijom iupravnom zgradom. Centar se nalazi u industrijskojzoni i u blizini nove Termoenergane na drvo, kojojprodaje {umsku sje~ku. U krugu od 100 km tijekom2004. godine prodajom 175 000 tona {umske sje~ke(434 000 EUR-a), 6 000 prm kratko rezanog i cijepa-nog ogrjevnog drva (335 0000 EUR-a), 368 tona bri-keta (100 000 EUR-a), 3 500 tona peleta (410 000

EUR-a) i druge robe (381 000 EUR-a) ostvaren jeprihod od 1,66 mil. EUR-a, {to je dvaput vi{e u od-nosu na 1998. godinu.

• U sastavu ZAK Energie GmbH (Centraliziranienergetski sustav d.o.o.) Kempten obi{li smo:1. Novu Termoenerganu na drvo Kempten (HHK

W-HolzheizKraftWerk) koja je izra|ena 1997.godine. Ista sa 8 000 tona {umske sje~ke iz 50 000 ha {uma ({to je u energetskoj vrijednosti300 – 500 l lo` ulja godi{nje po 1 ha) i 8 000 tonastarog drva (od greda, dasaka, podova, ambalaè,sanduka, paleta, prozora i vrata), godi{nje pro-izvede 2,1 MW struje (za 14 000 doma}instava) i12,5 MW topline (za 7 500 doma}instava) s 21 km toplovoda;

2. Termoenerganu na komunalni otpad (MHKW –MullHeizKraftWerk), koja od 60 000 tona komu-nalnog otpada godi{nje iz ZAK – podru~ja proiz-vede 7,2 MW stuje i 17,4 MW topline i

3. Termoenerganu na lo` ulje za vr{na optere}enja(Spitzenlast Heiz Zentrale) koja godi{njeproizvede iz 100 000 l lo` ulja 10,0 MW topline.

Sve tri termoenergane osiguravaju koli~inuenergije za 5 000 ku}anstava putem toplovoda, i zaregiju u{tede 21 mil litara lo` ulja ili 21 mil m3prirodnog plina!

mr. sc. Josip Dundovi}

445

13. C.A.R.M.E.N. SIMPOZIJOd 3. do 6. srpnja 2005. god. odràn je u Strau-

bingu (Njema~ka) 13. C.A.R.M.E.N. simpozij podmotom: “Kru`ni tok prirode – prirodne sirovine za mo-derno dru{tvo” na temu: “Biomasa i sunce – gradnja,grijanje i punjenje mreè strujom”

Na 13. C.A.R.M.E.N simpoziju drugog dana, 4. srp-nja 2005. godine sudjelovalo je 35 eksperata i 265sudionika iz Austrije, Hrvatske (sl. 2), Njema~ke i Ru-munjske.

4. srpnja 2005. godine nakon otvaranja i pozdravaorganizatora i gradona~elnika Straubinga, sve~ano pre-davanje na temu “Promjena klime i uzroci – mogu}-nosti spre~avanja” odrào je dr. Gunther Tiersch, dipl.meteorolog (sl. 1. u sredini), ZDF televizije Mainz.Upozorio je da zbog rasta tzv. stakleni~kih plinova(CO2, metan, ozon i prije svega vodena para u atmosfe-ri), zadnjih 150 godina raste srednja temperatura nazemlji za oko 0,7 ºC. To je rezultat sve ve}eg kori{tenjafosilnih goriva (ugljena, nafte, plina).

Na temelju modela promjene klime poku{ava se ra-~unati budu}i razvoj klime. Za razli~ite scenarije raz-

voja svjetskog gospodarstva (koji bitno ovise o proiz-vodnji energije) za sljede}ih 100 godina moè se iz-ra~unati globalno povi{enje temperature od 1,4 do5,8 ºC. Pri tom }e nastupiti najve}e vrijednosti zimi nakontinentalnim i polarnim podru~jima. U srednjojEuropi ljeta }e biti vru}a i su{a, a oborine }e padati

Sl. 1.

446

~e{}e i u kra}em vremenu, ali prosje~ne mjese~ne koli-~ine }e se smanjiti.

Zato investirajmo u naobrazbu svoje djece ili unu-~adi. Trebamo inovacije, nove tehnologije, koje }enam jam~iti lijep ìvotni standard i zauzdati promjenuklime diljem svijeta! Sa biomasom protiv promjeneklime! [tednjom energije i obnovljivom energijommoèmo zaustaviti stakleni~ke plinove.

Zatim su na plenarnom dijelu simpozija odràna tristru~na predavanja istaknutih eksperata iz znanosti:• Okvirni uvjeti i odredbe o u{tedi energije kori{te-

njem obnovljive energije, • Poticanje mogu}nosti za potrajne sirovine i obnov-

ljive energije i • Energetska sanacija zgrada sa faktorom 10 (tj. re-

dukcija energetske potrebe na 90 %).Nakon toga slijedila su tri paralelna zasjedanja, sa

po tri referata stru~njaka iz prakse, i to:• Energetsko kori{tenje I: Rje{enja topline iz bio-

mase, • Energetsko kori{tenje II: Struja i toplina iz biomase i• Kori{tenje sirovina: Potrajne sirovine za unutarnju

gradnju.

Isti dan na ve~er, odràn je prijem u povijesnojgradskoj vije}nici Straubing, za vi{e od 200 gostiju,gdje je Josef Miller, bavarski ministar poljoprivrede i{umarstva ( sl. 3. drugi slijeva odrào sve~ano preda-vanje povodom 13. C.A.R.M.E.N – simpozija i dod-

jele godi{njih nagrada: Ernst-Pelz- nagrada 2004 iNagrade za unaprje|ivanje uporabe potrajnihsirovina 2004. (sl. 4.)

Tom prigodom je naglasio mudrom odluku da jeC.A.R.M.E.N. e.V. utemeljen u Wurzburgu, a zatimpreselio u Straubing, koji je bavarska Vlada proglasila“Gradom potrajnih sirovina”.

Tako|er dobro je izabrano i vrijeme odràvanjaC.A.R.M.E.N. – simpozija, jer je 28. 6. 2005. na zasje-danju bavarske Vlade zaklju~en Ukupan koncept po-trajnih sirovina. Ovim konceptom je odre|eno da se:• ^vrsta goriva iz {umarstva i prerade drva ponaj-

prije se koriste za proizvodnju topline,• Teku}a biogoriva koriste za mobilne svrhe,• Bioplin koristi u proizvodnji struje i topline (ter-

moenergane).Jo{ ve}e zna~enje koncepta pripisuje se za{titi kli-

me. U Bavarskoj se realizacijom biomase u iznosu 4 %primarne potro{nje energije u{tedi oko 6 mil tona CO2godi{nje.

Zatim je ministar podijelio tri nagrade za 2004. go-dinu i to:• Ernst – Pelz – nagradu (privatna zaklada gosp.

Peter Pelz) dobila je tvrtka Novamont d.o.o. izEschborna kao pionir u proizvodnji biolo{ki raz-gradivog materijala – vre}ica za pakiranje iz po-trajnih sirovina (85 % kukuruznog p{eni~nog ilikrumpirovog {kroba). Na taj na~in smanjuje seuporaba fosilne sirovine.

• Dvije dràvne nagrade za unapre|ivanje upora-be potrajnih sirovina dobili su:

Sl. 2. Hrvatska delegacija (Dundovi}, Tomac, [poljar

Sl. 4.

Sl. 3.

– prvu nagradu Herbert Wazula iz Dinglfinga zauspje{ne tehni~ke inovacije u pobolj{anju viso-kih tehni~kih standarda grijanja na drvo, sma-njenjem ~a|e i pra{ine u dimnjacima;

– drugu nagradu dobila je tvrtka malih {umovlas-nika Biomassehof Allgau d.o.o. iz Kemptena zadoprinos pobolj{anja primjene biomase kaoenergenta i transparentnog trì{ta kao i intenzi-viranju kori{tenja drva kao goriva. Nagradu jeprimio Helmut Muller, direktor kao primjer us-pje{nog vo|enja trgovine biomase kao energen-ta. Tom prigodom ministar Josef Miller poèlioje da ovaj uspje{ni razvoj trì{ta biomase kaoenergenta u Bavarskoj bude put i za Njema~ku,ali i cijelu EU.

Tre}i dan, 5. srpnja 2005. godine prije podne, odr-àna su tri paralelna zasjedanja:1. Energetsko kori{tenje: Inovacije malih toplana i

malih termoenergana (4 referata),2. Kori{tenje sirovine: Primjena potrajnih sirovina u

graditeljstvu (4 referata),3. Solarna energija – Toplina od sunca (4 referata).

Nakon zavr{enog zasjedanja predstavilo se {est fir-mi proizvo|a~a opreme: za kori{tenje biomase kaoenergenata, za uporabu potrajnih sirovina, solarnaenergija u praksi i za kori{tenje bioplina, te konzultant-ske usluge.

Isti dan poslijepodne organizirane su ~etiri ekskur-zije sa stru~nom raspravom:1. Kori{tenje sirovine od biomase: Ekolo{ka gradnja

s okoli{no neugroàvaju}om gra|evinskom sirovi-nom, najnovije stanje tehnike okoli{a. Tom prigo-dom s kolegom Hubert Maierhofer, C.A.R.M.E.Nposjetili smo “Ku}u na Dunavu” u Untergriesbach.

2. Energetsko kori{tenje biomase: Grijanje s drvom– konforno i inovativno. Kolege Bojan [poljar, dipl.

ing. {um., U[P Koprivnica i Goran Tomac, dipl. ing.stroj., U[P Delnice posjetili su tvrtku HDG Bavariad.o.o. grija~i sustavi za drvo u Massing.

3. Bioplin: Struja i toplina iz bioplina. Organizirana jeposjeta Postrojenju na bioplin u Pivovari Irlbachd.o.o. u Irlbach.

4. Solarna ekskurzija: Grijanje na sunce i drvo. Po-sjet dvjema ku}ama na solarno grijanje u okoliciStraubinga.êtvrti dan, 6. srpnja 2005.godineU C.A.R.M.E.N. e.V. Straubing prije podne zajedno

s Bojanom [ p o l j a r , dipl. ing. {um. i Goranom To -m a c , dipl. ing. stroj., koji su bili na {kolovanju radiizrade studija predizvodljivosti pilot projekta H[ d.o.o.\ur|evac i Delnice, dogovorili smo nastavak zajed-ni~kih aktivnosti sa DI Werner Doller, tajnikomC.A.R.M.E.N i DI Hubert Maierhofer.

Tom prigodom konkretizirani su zadaciC.A.R.M.E.N. e.V. i H [ d.o.o. u vezi sa:1. Danima Slavonske {ume – okrugli stol na temu

Biogoriva Na{ice, 8. rujna 2005., referenti: DIReinhold Erlbeck i DI Hubert Maierhofer;

2. Aktivnostima prigodom posjete DI Hubert Maier-hofer u razdoblju 5 – 7. rujna 2005. u vezi s pilot-projektima H[ d.o.o. toplane i industrijske kogene-racije;

3. Hrvatski tjedan u Straubingu, 20 – 23. listopad2005. godine prigodom 3. Me|unarodnog sajma zapotrajne sirovine i solarnu energiju, prema pozivug. Josefa Milera, bavarskog ministra poljoprivrede i{umarstva g. Petru ôbankovi}u, ministru poljopri-vrede, {umarstva i vodnog gospodarstva RH i

4. pomo} C.A.R.M.E.N. e.V na izradi informacijskebro{ure: “Energija iz biomase” u RH.

mr. sc. Josip Dundovi}

447

IZ POVIJESTI [UMARSTVA

Tragom jednog starog propisa grada Senja o za{titi njegova zelenilaZABRANA ULASKA U OGRA\ENI [UMSKI NASAD NEHAJADALEKE 1879. GODINE

Neposredno s ju`ne strane grada Senja izdiè sebrdo Nehajpovr{ine 15.45 ha, s monumentalnom ku-lom na njegovu vrhu (64 mnv). Geolo{ka podloga brdaNehajsastavljena je od gornjomalmskih tamnih vapne-naca s ulo{cima dolomita. To su ve}inom horizontalneplo~aste stijene s rijetko okomitim pukotinama. Za ljet-nih èga stijene se jako ugriju, pa zajedno s dugotraj-

nom su{om, nedovoljnom zra~nom vlagom i ~estimsuhim vjetrovima vrlo nepovoljno utje~u na autohtonuvegetaciju, pogotovo na uspjeh po{umljavanja. Tlo jedominiraju}e sme|e submediteransko, pli}e erodirano,skeletno do jako skeletno, profila A-(B)-C, prosje~nedubine do 50 cm, slabo alkalne do neutralne reakcije,te vi{e od 50 % kamenito i stjenovito. Prema Thornth-

448

1 Iscrpnije u radu V. Ivan~evi}a , 1996. “Park Nehaj, prilog istraìvanju povijesti po{umljavanja i hortikulturnih radova”, Senjski zbornik 23, 297–314, Senj.2 Hrvatski dràvni arhiv, kutija UOZV 95, spis bez broja od 23. 3. 1877. i kutija 337, spisi 1288 i 11813.

Slika 1. Nehaj, mukotrpna prirodna obnova s po{umljavanjem uintervalu od 103 godine (1900-2003).

(Foto: Gradski muzej Senj i Ivica Neki})Slika 2. Kalvarija na Nehaju, barokni spomenik iz 1740. godine

(Foto: Ivo Stella)

waitovoj klasifikaciji grad Senj se nalazi u zoni humid-ne klime s vrlo nagla{enim negativnim utjecajem bure,su{e i izraènim temperaturnim oscilacijama. Zahva-ljuju}i jakoj buri na Nehaju je sredinom 19. stolje}abio izgra|en mlin s pogonom na vjetar. Srednja godi{-nja temperatura iznosi 14.3 °C, uz prosje~nu godi{njukoli~inu oborina od 1700 mm. Brdo Nehaj je smje{te-no okomito na dominiraju}i smjer bure. Jedna mu jestrana strmija, pokrivena oskudnom vegetacijom i iz-loèna jakoj buri. Druga je strana okrenuta prema mo-ru, dobro obra{tena i slabije kamenita.

[ire podru~je grada Senja nalazi se na granici ja-dranske provincije mediteranske regije i kontinentalneilirske provincije eurosibirskoga {umskoga podru~ja. Uvegetacijskom pogledu pripada primorskome (medite-ranskome) pojasu (oblasti) klimatskozonskog podru~ja{uma hrasta medunca i drugih hrastova s bjelograbom(Carpinetum orientalis croaticum H-i}.). Me|utim,zbog jakog utjecaja bure i specifi~nog geografskogsmjeja na Nehaju su obilnije zastupljene tipi~ne vrstehladnijega mediteransko-montanskoga pojas {uma cr-nog graba. Od degradacijskih zajednica uz obalu dolazekamenjarske zajednice modrog vriska i zvonca (Satu-reio - Edraenthetum Ht.), facijes glavulje (Globulariawillkomii) i otvorene {ikare dra~e i {mrike (Paliuretumdriaticum carpinetosum orientalis H-i}.). Krajnji degra-dacijski stadij karakterizira kamenjarska zajednica ko-vilja i kadulje (Stipo-Salvietum officinalis H-i}.), te za-jednica mekinjaka (Drypetum jacquinianae H-i}.) nakamenim to~ilima i sipinama. Prostrane kamenjare oko-lice Senja izloène jakom vjetru naj~e{}e su pokrivenegustim tepihom kadulje. Sa~uvane {ume hrasta medun-ca i drugih hrastova s bjelograbom prava su rijetkost una{oj zemlji. Naj~e{}e dolaze njezini razni degradacij-

ski oblici (panja~e i {ikare), pa to vaì i za brdo Nehaj.Na {irem podru~ju grada Senja dolazi veliki brojtaksona (~ak 1483), koji pripadaju mediteranskome(18.0 %), ju`noeuropskom (22.4 %) i euroazijskome(17.6 %) flornom elementu i biljkama {ireg rasprostra-njenja (14.3 %), dok se preostali dio odnosi na devetdrugih skupina flornih elemenata (27.7 %).

O nestanku {uma na primorskom kr{u, pa tako i naNehaju postoji vi{e teorija. Me|utim, sigurno je da jeNehaja drugoj polovici 18. stolje}a bio potpuno bezvegetacije, {to nam potvr|uju mnogi sa~uvani spisi,slike i crteì. Va`no se prisjetiti da je po{umljavanjeNehaja zapo~elo 1874. god., pa mu po tome pripadaprimat me|u svim gradovima Hrvatskog primorja. Na-kon po~etnih i razmjerno skromnih po{umljavanja unekoliko sljede}ih godina nema podataka o novim po-{umljavanjima sve do 1892. god. Tada su pod vod-stvom E. Malbohana, upravitelja Kr. nadzorni{tva zapo{umljenje primorskoga krasa u Senju nastavljeniobimniji radovi na njegovom po{umljavanju. Te godi-ne je posa|eno 26.760 kom. razli~itih vrsta sadnica nacijeloj povr{ini, i to crnoga bora 24.584 kom. (92 %) te2.176 kom. (8 %) ostalih vrsta. U idu}em dugom raz-doblju ostvaren je razmjerno veliki opseg popunjava-nja zbog vrlo skromnih rezultata po{umljavanja. Takoje od 1895–1937. god. ostvareno popunjavanje sa149.516 kom. razli~itih vrsta sadnica s dodatnom sjet-vom od 24.50 kg sjemena na 98.30 ha. To zapravo zna-~i da je vi{estrukim popunjavanjem zapravo bila obu-hva}ena cijela povr{ina Nehaja vi{e od {est puta(98.30:15.45 = 6.36). Kona~ni uspjeh po{umljavanjabio je vrlo skroman zbog nepovoljne geolo{ke podloge(horizontalna uslojenost), {krte zemlje i nepovoljnihvanjskih faktora (u prvom redu bure). Vrijednost svihradova po{umljavanja od 1892–1937. god. iznosila je2.474 forinta, 9.820 kruna i 78.8541 dinara.

Kao {to je ve} spomenuto prvo po{umljavanje sad-njom i sjetvom, zajedno s izgradnjom suhozida naKalvariji – manjem breùljku unutar Nehaja na prib-li`noj povr{ini od 24 rala zapo~elo je 1874. godine. Zate radove Gradske vlasti su osigurale potrebna sred-stva. U svrhu za{tite po{umljenih povr{ina na Nehajuizdalo je Gradsko zastupstvo 1877. god. zabranu pre-ma kojoj (cit.): ... “Nitko bez dozvole ne smi prelazitiogradu”. U potrazi za dokumentacijom vezanom za po-vijest kr{kog {umarstva, i to a prvom redu Kr. nadzor-ni{tva za po{umljenje primorskoga krasa u Senju pro-na{ao sam u Hrvatskom dràvnom arhivu vi{e spisa ojednom slu~aju kr{enja zabrane ulaska na po{umljenepovr{ine Nehaja i njegove egzaktne primjene.2 Naime,kavanar Josip Corteze je 1879. god. (cit.): ...”Ne paze}ina puteve i usjeve poprieko preko usjevah gazio, {to jeustvrdio Gradski bilje`nik Geràni} pozivaju}i se i nadruge dose}e o~evidce.” Evo {to je Gradski na~elnikSenja u obra~anju Visokom kraljevskom hrvatsko-slavonsko-dalmatinskom vladnom odjelu za unutarnjeposlove u Zagrebu zbog utoka (àlbe) kavanara JosipaCorteze (cit.): … “Proti odluke glede prekr{ajaneovla{tenog prelaza u {umsku ogradu” pisao (cit.): ...”Josip Corteze prizvan pred Gradsko satni~tvo o~itavase u prileè}em zapisniku da za zabranu znao nije,dalje opravdanje njegovo da nije u ogradi bio, nematemelja iz razloga tog {to je tvrdja “Nehaj” ba{ u sredi-ni {umske ograde te je nemogu}e do iste do}i i opetvratiti se, izim po zraku, a da se preko zida nepredje iusjeve negazi. Na temelju vlastita priznanja da je tvrd-ju “Nehaj” pregledao, te odatle niz brdo ku}i oti{ao,osudjen je isti osudom poglavarstva od 13. svibnja t.g.broj 1170 na najmanji iznos globe od pet forinti ilizamjenom zatvora od jednog dana.” Nakon primljeneosude Josip Corteze je uloìo utok u kojem priznajesvoje djelo, ali osporava njegovu valjanost zbog dvo-

jbenog datuma po~etka primjene. Gradsko poglavarst-vo odbija njegov utok i cijeli slu~aj upu}uje Visokojkraljevskoj zemaljskoj vladi u Zagrebu na potvrdu. Ubrzom odgovoru Zemaljska vlada odbacuje utok JosipaCorteze i u cijelosti potvr|uje osudu Gradskog pogla-varstva s obrazlozenjem (cit.) ... ”[to se ti}e prigovo-rah utjecatelja proti obnarodovenju te zabrane, primje-}uje se, da se na tamno{njem spisu br. 950 ex 1877., nasamoj naredbi, potvr|eno nalazi, da je ista prethodnoprogla{ena, u o~igled koje okolnosti nemoè je uvaìtiizvinjavanja utjecateljeva, da toboè nije znao za upit-nu zabranu. Isto tako nemoè se uvaìti prigovor utje-cateljev, da nije konstatirano, da bi on bio po~inio ka-kav kvar u ogradi, jerbo je kazan globe opravdana ve}tim, {to je utjecatelj prekr{io poglavarstvenu zabranuglede zalaska u ogradu.” Ovaj, naoko banalni primjerbrige o po{umljavanju Nehaja, te po{tivanja i striktneprimjene lokalnih propisa ilustrativni je primjer tada{-nje svijesti Gradske vlasti u Senju i Visoke Zemaljskevlade u Zagrebu o potrebi ~uvanja gradskih zelenihpovr{ina, ali u krajnjoj konzekvenci i o funkcioniranjupravne dràve na svim razinama.

Zabrana iz davne 1879. god. mogla bi posluìti kaodobra osnova za pronalaènje bolje i kompleksnije sa-da{nje za{tite Nehaja.

Vice Ivan~evi}

449

IZ HRVATSKOGA [UMARSKOG DRU[TVA

EKSKURZIJA H[D-a – OGRANAK ZAGREB U UPRAVE [UMA GOSPI] I SENJIdeja o izletu na podru~je Uprave {uma Gospi} i

Senj odu{evila je ~lanove na{eg Ogranka, uvijek sprem-ne za pohode u goste {umama i na{im {umarskim ko-legama. Nakon svladavanja svih pripremnih radnji dani8. i 9. lipnja bili su idealan termin, iako nam par danaprije polaska vremenska prognoza nije ba{ i{la na ruku,no zbog takvih sitnica se ne odustaje.

Dakle, 8. lipnja u 6.30 h autobus [umarskog fakul-teta krenuo je ispred zgrade H[D-a na Trgu Maùrani-

}a sa 42 izletnika (odli~nog raspoloènja), pod koman-dom vo|e puta prof. dr. Milana G l a v a { a . Nakonkratkog zadràvanja na autoputu, stigli smo u Gospi}ne{to prije 10 h i sastali se s na{im doma}inima ispredrestorana “Maki”, gdje su nas pozdravili upraviteljigospi}ke Podru`nice dipl. ing. Damir ^ a n i } i upravi-telj Podru`nice Senj dipl. ing. Jurica To m l j a n o v i }te ~lanovi Ogranka Gospi} dipl. ing. Ivan Matasin,predsjednik i mr. sc. Mandica D a s o v i } dipl. ing., i

450

na{i prijatelji dipl. ing. Karlo P o s a v e c i dipl. ing.Mate [ a b a n .

Nakon doru~ka u ime doma}ina pozdravio nas jepredsjednik Ogranka Gospi} gospodin Ivan M a t a -s i n , a detaljne informacije o radu Podru`nice, povr{i-ni, prirastu, etatu, problematici vezanoj za miniranapodru~ja isu{enje jelovih {uma te planovima za idu}erazdoblje, iznijela nam je mr. sc. Mandica Dasovi}.

Slika 1. Mr. dipl. ing. Mandica Dasovi} upoznaje sudionike izletas radom podru`nice Gospi}

Slika 2. Veliki @itnik – dvori{te i rodna ku}a “Oca domovine” Ante Star~evi}

Slika 3. Soba u ku}i Ante Star~evi}aU ime Ogranka Zagreb doma}ine je pozdravio na{vo|a puta, dopredsjednik Ogranka prof. dr. MilanG l a v a { , koji je zamijenio sprije~enog predsjednikadipl. ing. Herberta K r a u t h a c k e r a .

Zatim smo po predvi|enom programu posjetili Mu-zej Like u Gospi}u, gdje nas je sa sadràjem Muzejaupoznala upraviteljica prof. Biserka Ve i } , koja seunato~ bolesti odazvala i upoznala nas s eksponatimavezanim za povijest Like, na ~emu joj se srda~nozahvaljujemo. U Muzeju smo imali prilike vidjeti iizlo`bu slikara Mladena Veè iz Brista kod Makarske.

Sljedio je posjet rodnoj ku}i “oca domovine” AnteStar~evi}a u Velikom @itniku, nedaleko Gospi}a, ma-lom selu smje{tenom izme|u rje~ice Ote{ice, pritoke

Like i sada ve} velikih stabala plantaè @itnik, koju sugospi}ki {umari podigli 60-ih godina pro{loga stolje}a.Ku}a je restaurirana u prvobitnim gabaritima, smje{tenau prekrasnoj prirodi izme|u nekoliko ku}a koje ~ineovo malo selo, gdje je svoje djetinjstvo proveo taj veliki~ovjek.

Rodna ku}a Nikole Tesle nalazi se tek nekoliko kmzra~ne linije dalje u selu Smiljanu. Mala crkvica iobnovljena ku}a gdje se rodio slavni izumitelj, kon-struktor i vizionar Nikola Tesla te proveo dane djetinj-stva i prvog {kolovanja, nalazi se u slikovitom okru`jupodno brda Bogdani}a i potoka Bogdanice. Tu je Teslakao dje~ak radio svoje prve pokuse i formirao svojgenijalni duh, koji je ~ovje~anstvu poklonio mno{tvoizuma i ideja koje su ostvarene tek mnogo godinanakon njegove smrti.

Nakon jo{ jednog posjeta gradu Gospi}u radi raz-gledavanja, uputili smo se na Jadovno, malo selo 10-akkm udaljeno od Gospi}a, gdje se nalazi {umarska ku}a[umarije Gospi}. Ku}a je smje{tena na samom po~et-ku velikih kompleksa prebornih {uma Srednjeg Vele-bita – na malom zaravanku uz cestu koja je upravo tajdan po~ela dobivati prve metre asfalta.

Tu smo imali ponovno susret sa doma}inima. Raz-govoru nije bilo kraja, Karlo, Mate, Iva, Jure i mnogidrugi dragi prijatelji pomije{ali su se s izletnicima udruènju nakon ru~ka u li~kom stilu. Dru{tvu su se na

451

Jadovnom pridruìli i predsjednik [D Hrvatske Aka-demik Slavko M a t i } i tajnik H[D-a, dipl. ing. Hrani-slav J a k o v a c .

Tambura{ki zbor u sastavu li~ko-slavonskih {umara,zaposlenika gospi}ke Podru`nice predstavili su {irokirepertoar pjesama uz dobru podr{ku svih sudionika.

Predvi|eno vrijeme je naàlost brzo pro{lo i podstrogom kontrolom vo|e puta uputili smo se premaKrasnu, ali smo zbog lo{eg vremena morali izostavitipredvi|eni put kroz [tirova~u, ve} smo autoputompreko Oto~ca stigli u Krasno u predvi|eno vrijeme ismjestili se u ugodnom preno}i{tu [umarije Krasno,gdje nas je do~ekao upravitelj Podru`nice Senj dipl.ing. Jurica Tomljanovi}.

Posjet Krasnu koje se nalazi u srcu na{e najljep{eplanine Velebit, s najstarijom {umarijom u Hrvatskoj(1765. g.) predstavlja pravi odabir za ovakvu ekskurzi-ju. Planina duga~ka 145 km, {iroka do 30 km, sa svimsvojim raznolikostima biljnog i ìvotinjskog svijeta nemoè ostaviti ravnodu{nim nijednog posjetitelja.

Drugi dan izleta obilovao je bogatim programom,~iju je organizaciju na{ vo|a puta dotjerao do savr-{enstva.

Odmah poslije doru~ka posjetili smo pilane u Kra-snu: pilanu obitelji Katalini} i pilanu Kula Promet.

Slika 4. Prof. Biserka Veli} i ing. I. Matasin na pragu rodne ku}eNikole Tesle

Slika 5. Krasno – Pilana Katalini}U obadvije pilane vidjeli smo solidnu obradu pilje-

ne gra|e i dobru opskrbljenost kvalitetnom pilanskomsirovinom. U razgovoru s vlasnicima saznali smo da seza sada jo{ uspje{no nose s problematikom koja trenut-no vlada na trì{tu.

Posjetili smo staru crkvu Sv. Antuna, ~ija je unutra{-njost oslikana likovima u kojima mje{tani prepoznajusvoje suseljane. Za vrijeme crkvenih sve~anosti narodse okupljao ispred crkve u sjeni starog brijesta im-pozantnih dimenzija i starosti. Sigurno spada u nekoliko

Slika 6. Poprsje Akademika Milana Ani}a na ulazu O.[. koja nosinjegovo ime

452

najve}ih primjeraka kod nas i u ovom dijelu Europe,koji su preostali nakon bolesti koja je brijest poharala upro{lom stolje}u pa ga zbog toga treba izmjeriti, obilje-ìti i za{tititi.

Zatim smo posjetili Osnovnu {kolu koja nosi imeAkademika Milana Ani}a, gdje smo poloìli buket polj-skog cvije}a (kojega je u ranim jutarnjim satima ubraoprofesor Glava{) na podno`je njegovog poprsja koje senalazi na ulazu u {kolu. U~enica Ines Ani}, ro|akinjapokojnog Akademika, upoznala nas je s povije{}u {koleod njenog osnivanja 1836. g. do danas.

Cvije}e smo poloìli i na grob {umara i graditeljaJuraja Saboli}a, koji je bio upravitelj krasnarske [u-marije sve do svoje tragi~ne smrti 1955. g. i koji je je-dini od mnogobrojnih {umara sahranjen na ovom seos-kom groblju, a ~iji grob odràvaju ~lanovi H[D-a.

Posjet [umarskom muzeju dan prije slu`benogotvorenja posve}ena je posebna pozornost. Mnogo vri-jednih i interesantnih izloàka vezanih za {umarskudjelatnost prikazuju razvoj {umarstva ovog kraja i {ire.Mnogobrojne fotografije, dokumentacija, alati, lova-~ka zbirka i dr. predstavljaju vrijedni muzejski materi-jal koji }e se u idu}em razdoblju jo{ vi{e obogatiti.Vrijedi pohvaliti ideju i trud svih onih koji su doprini-jeli da se upravo tu u Krasnu, simbolu na{eg {umarstvauspostavi ovakav spomen na{im prethodnicima {uma-rima i njihovu dijelu. Slijedio je posjet upravi NP Sje-verni Velebit, gdje je za nas prire|en bogat program sop{irnim predavanjem o znamenitostima Velebita, po-sebno iznena|enje bio je kulturno-zabavni program uorganizaciji dru{tva “ûvarice ognji{ta”. Izvedbom iz-vornih krasnarskih pjesama i kola te prikazom starin-skog prela, izazvale su pljesak posjetitelja.

Na poziv profesora Glava{a, posjetili smo njegovuku}u u Krasnu u blizini koje je na velikim kompleksudràvne {ume, po ideji profesora, zapo~eto ure|ivanjebudu}eg parka. Tu }e mje{tani Krasna, a osobito djeca,mo}i provoditi svoje slobodno vrijeme, a jednog }edana “Glava{ev park”, kako ga ve} zovu, mo}i poslu-ìti i u edukativne svrhe.

Za vrijeme ru~ka u objektu {umarije pozdravio nasje predsjednik Ogranka Senj dipl. ing. Dalibor Tomlja-novi}, a mi smo se zahvalili na gostoprimstvu koje sunam pruìli unato~ njihovim obvezama oko otvorenjamuzeja.

Pri povratku autobus se zaustavio pred siranomKrasno, gdje su se izletnici opskrbili raznim vrstamakvalitetnog sira.

Na izlazu iz Krasna skrenuli smo prema Sveti{tuMajke Bo`je od Krasna, odakle se pruà prekrasan po-gled na Sjeverni Velebit i velik dio Like sve do Gackogpolja i Vrhovina. Tu smo zatekli neumornog vele~as-nog Komu{anca pri izvo|enju radova na kompleksu

Slika 7. Majstor Ro`man i ing. Krpan – priprema proizvoda zatrì{te Sjeverne Dalmacije

Sveti{ta. Zapalili smo svije}e u crkvi Majke Bo`je iuputili se prema Kuterevu.

Ovo malo li~ko selo od davnina je poznato po izradistolica, tambura, ba~ava i ostalih proizvoda od drveta, au novije vrijeme jo{ vi{e po uto~i{tu za medvje|u mla-dun~ad koja je stjecajem okolnosti ostala bez majke.

Posjetili smo drvnu djelatnost obitelji Buri} i Ro`-man s bogatim izborom drvenih proizvoda, gdje sumnogi od izletnika kupili po neku uspomenu, a mojkolega Mlinac kupio je jasenovo kosi{te, koje }e ga po

mi{ljenju kolega, sigurno “izdurati”.U prihvatili{tu za medvjedi}e mlada volonterka

Maja Burazer iz Zagreba s velikim je entuzijazmom iznanjem objasnila svrhu ovog azila, kao i problemati-ku i planove za idu}e razdoblje. Odu{evila nas je njezi-na elokventnost, ekolo{ka zrelost i nesebi~na volja skojom obavlja ovaj zahtjevni posao.

To~no u 18 h vo|a puta profesor Glava{ ozna~io je“kraj svog mandata”. Njega su ~ekali drugi zadaci, ami smo krenuli autoputom preko Oto~ca za Zagreb.Na{ voza~ Marijan i autobus [umarskog Fakultetafunkcionirali su neprikosnoveno.

Svim onima koji su omogu}ili i pomogli ovu, pomi{ljenju sudionika vrlo kvalitetnu ekskurziju, srda~-no zahvaljujemo.

Frane Grospi}

Posljednji put razgovarali smos na{im dragim starinom, gospodi-nom i kolegom Ivanom [ a v o -r o m , dipl. ing. {um., nekoliko da-na poslije njegovog 104. ro|enda-na u sobi Doma za starije i nemo}-ne osobe Centar u Klai}evoj ulicibr. 10 u Zagrebu, gdje je ìvio po-sljednjih dvadesetak godina. Ovegodine nije bio voljan prire|ivatibilo kakvu ro|endansku sve~a-nost, jer ga je teret godina prisilioda se potpuno povu~e u ti{inu svo-je sobe. Kao i uvijek, razgovaralismo pomalo o svemu. Sve ga jezanimalo, a posebno teme iz {u-marske pro{losti i sada{njosti. Nakraju razgovora, pomalo sjetno,rekao nam je da mu na{ posjetpuno zna~i, te da }e lak{e izdràtido na{eg ponovnog susreta.

No, neumitna sudbina nije do-zvolila da se ponovno sretnemo sna{im dragim kolegom Ivanom[avorom. Upravo kada smo pri-premili kra}i osvrt na na{ posljed-nji susret za objavljivanje u [u-marskom listu, u znaku obljetnicevrijedne {tovanja, primili smotu`nu vijest da se ìvot na{eg dra-gog starine Ivana [avora ugasio11. lipnja 2005. godine. Imao jeblagu smrt. Usnuo je svoj posljed-nji san u svojoj sobi u Domu i pre-selio se u vje~nost. U ~asu smrtizakora~io je u 105. godinu ìvota.U dostupnoj literaturi nismoprona{li podatak da je netko od{umara u Hrvatskoj doìvio takoduboku starost.Volio je ~ovjeka i prirodu, po-sebno {ume i ruè. Prilazio je sva-kome svojom {i-roko otvorenomi iskrenom du-{om. Volio jesvakoga koji po-{teno ìvi i radi.Zbog toga je bio{tovan, voljen ipopularan.

Ivana [avoraupoznali smo uZagrebu 1999.g. zahvaljuju}ikolegi BrankuI v a n ~ a n u ,dipl. ing. {um. iz

Koprivnice. Tada nam je starina[avor dao podatke za svoj ìvoto-pis koji je objavljen u Hrvatskom{umarskom ìvotopisnom lek-sikonu. Nakon toga posje}ivalismo ga svake godine. I uvijek namje smireno, prisje}aju}i se svih de-talja i imena, pri~ao i nizao doga-|aje iz svoga ìvota i rada. O tomesu 2001., 2003. i 2004. g. objav-ljivani prilozi u glasilu [umarskilist i ~asopisu Hrvatske {ume, kojisu upotpunjavali sliku o kolegiIvanu [avoru.Posljednji prilog za ìvota Iva-na [avora objavljen je u ~asopisuHrvatske {ume br. 102, lipanj2005. pod naslovom ”104 godineIvana [avora”, a sjetili su ga se imaturanti [umarske {kole Karlo-vac, generacija 1950/51., u ~lanku”Proslava godi{njice mature”objavljenom u Karlova~kom tjed-niku od 2. lipnja 2005. g.Spomenimo da je u braku sasuprugom Boènom, dipl. pravni-com, koja je umrla 1978. g., kole-ga [avor imao sina Velimira, dipl.ing. drv. tehnologije, i k}er \ur|u,ekonomisticu, koja je umrla prije 8godina.Ivan [avor, dipl. ing. {um., ro-|en je u Koprivnici 22. svibnja1901. g. od oca Stjepana, zanima-njem kroja~a, i majke Marije ro|.Novak, doma}ice. Prema kaziva-nju kolege [avora on je bio naj-

453

IN MEMORIAM

IVAN [AVOR, dipl. ing. {um, prof. (22. 5. 1901. – 11. 6. 2005.) NAJSTARIJI [UMARSKI STRU^NJAK U HRVATSKOJIma neka mo} u dobrim ljudima,

oni su jaki i poslije smrti:doga|a se da i dalje ìve

po svojim rije~ima i djelima,a najvi{e po dobroti svoga srca.

(T. Gulbranssen)

Predstavnik NK Slaven Belupo Koprivnica Branko Ple{e~estita Ivanu [avoru na imenovanju za po~asnog ~lana kluba. (Zagreb, 2002).

mla|i od trinaestoro djece u obite-lji. U Koprivnici je 1912. g. zavr-{io osnovnu {kolu, a 1922. realnugimnaziju. [umarstvo je apsolvi-rao {kol. g. 1925.-26., a diplomi-rao 12. listopada 1931. na [umar-skom odjelu Poljoprivredno-{u-marskog fakulteta u Zagrebu. Zavrijeme studija bio je predsjednikKluba akademi~ara osnovanog1926. g. u Koprivnici i kra}e vri-jeme urednik Podravskih novina.Nakon apsolviranja bio je na od-sluènju vojnog roka.Zaposlio se prije diplome 1.prosinca 1930. i do 1932. radiokao dnevni~ar pri Gradskom na-~elstvu u Koprivnici. Sura|ivao jepri sastavu gospodarskih osnovagradskih {uma i samostalno na~i-nio plan regulacije potoka Kopriv-nica (30 km).Od 1932. do 1941. radio je kaopripravnik, a zatim kao upravitelj[umarije \ur|eva~ke imovne op-}ine u \ur|evcu, gdje je uz redo-vite poslove upravitelja radio naopisu sastojina i prikupljanja tak-sacijskih podataka. Posebno sebavio po{umljavanjem \ur|eva~-kih pijesaka. Na~inio je herbar od234 biljke toga podru~ja, a u vre-menu od 1930. do 1935. sakupioje 461 vrstu kukaca s Podravskihpijesaka i tu zbirku poklonio Hr-vatskom zoolo{kom muzeju u Za-grebu. Tada je floru i vegetacijuPodravskih, pa tako i \ur|eva~-kih pijesaka, istraìvao i suvreme-nim metodama obradio prof. IvanS o k l i } iz Zagreba, koji je usvom radu objavljenom u [umar-skom listu 1943., zapravo doktor-skoj disertaciji, pod naslovom”Biljni svijet Podravskih pijesa-ka” napisao i ovo:”Zapo~eo sam istraìvanje u

prolje}e 1939. na{av{i na terenuodli~nog suradnika u upravitelju[umarije \ur|eva~ke imovne op-}ine u \ur|evcu ing. Ivi [avoru,koji ve} dugi niz godina prou~ava{umarsko-gospodarska pitanja

pijesaka. On mi je ustupio svojbogati floristi~ki materijal {to gaje li~no sakupio u toku 1938. g.izlaze}i na teren u svim mjeseci-ma u godini. Uska povezanostbiljne sociologije i {umarstvado{la je do punog izraàja u na-{im zajedni~kim istraìvanjima,kod kojih je aktivno sudjelovao idr. Milan A n i } .”

Dvije godine bio je predsjed-nik Dru{tva za poljep{avanje iunaprje|enje \ur|evca do prem-je{taja u Bjelovar.Od srpnja 1941. g. do listopa-da 1944. g. bio je referent u per-sonalno-pravnom odjelu i zamje-nik direktora Direkcije {uma \ur-|eva~ke imovne op}ine, odnosnoRavnateljstva {uma u Bjelovaru,te je radio na pravno-organizacij-ski poslovima. Sljede}ih godinudana bio je upravitelj [umarijaSv. Ivan @abno, Nova Ra~a i Bje-lovar, te je uz redovne poslovevodio reìjske poslove sje~e {u-ma. U rujnu 1945. postavljen je za{efa Odsjeka za iskori{}ivanje{uma Okru`nog NO-a Bjelovargdje je radio i na organiziranju {u-marske slu`be. Izme|u ostaloga,dao je i smjernice za provo|enjesmolarenja, koje je na \ur|e-va~kim pijescima obavljano od1947. do 1956. g. Sredinom 1947.g. premje{ten je u Ministarstvopoljoprivrede i {umarstva u Za-grebu, gdje se zadrào kra}e vri-jeme.U jesen 1947. g., na vlastitumolbu, prelazi na Srednju {umar-sku {kolu u Karlovcu, gdje je dokraja 1950. g. predavao 6 stru~nihpredmeta i bio zamjenik direkto-ra. Po dolasku na {kolu rukovodioje izgradnjom nastambi (baraka)za internat {kole. Spomenimo dasu barake davno sru{ene, dvori{nazgrada je sru{ena prije par godina,a stara zgrada na Rakovcu, u ko-joj se je nastava odràvala do1968. g., danas je zapu{tena i pri-jeti joj uru{avanje.

Nakon Karlovca odlazi u Za-greb, gdje do 1952. g. radi kaoprofesor na Srednjoj drvnoindu-strijskoj {koli te pri Ministarstvu iGlavnoj direkciji za drvnu indu-striju, gdje je kao referent zastru~ne {kole radio na osnivanju iorganiziranju drvnoindustrijskih{kola, na nastavnim planovima iprogramima te vodio nadzor nadradom {kola.Po~etkom svibnja 1952. g. pre-mje{ten je ponovno na Srednjudrvnoindustrijsku {kolu u Zagre-bu, gdje je kao profesor radio doumirovljenja 1966. g. Predavao jenekoliko stru~nih predmeta, a pos-ljednjih godina rada povr{inskuobradu drva. Uz to, obna{ao jedu`nost zamjenika direktora, go-dinu dana bio je direktor {kole, ru-kovodio je tehnolo{kim kabinetomi upravljao Ve~ernjom majstors-kom {kolom. Izradio je prijedlogza otvaranje vi{e drvoprera|iva-~ke tehni~ke {kole. Napisao je Pri-ru~nik za povr{insku obradu drva,I-IV (Zagreb, 1960-1964) te Pro-fil tehni~ara drvne industrije fi-nalnog smjera (Drvno-tehni~ka{kola, Zagreb, 1966).Za vrijeme rada u Zagrebu ak-tivno je radio u radu gradskih, re-publi~kih i biv. jugoslavenskihpovjerenstava, odbora i udruènjaza kadrove i {kolstvo na podru~judrvne industrije i sudjelovao nastru~nim skupovima i kongresi-ma. Samostalno je izradio nomen-klaturu i opis zanimanja za 18 za-nimanja u finalnoj drvnoj indus-triji, prijedlog sustava {kola udrvnoj industriji biv. Jugoslavije,program za stru~ne ispite za KV iVKV radnike u drvnoj industriji idr. Bio je ispitiva~ na dràvnimispitima za profesore stru~nih{kola {umarstva i drvne industrijeHrvatske i predsjednik ispitnogpovjerenstva za VKV radnike uKotaru Zagreb.Njegovo ~lanstvo u Hrvat-skom {umarskom dru{tvu zabilje-

454

èno je jo{ 1940. g. U sklopu dru-{tva, veliku je aktivnost pokazalopovjerenstvo za kadrove i {kol-stvo koje je kolega [avor uspje{-no vodio {ezdesetih godina pro-{loga stolje}a.Od radova za povijest {umar-stva u Hrvatskoj svakako je prilogIvana [avora ”\ur|eva~ki pijes-ci”, objavljen u zborniku ”Sto go-dina {umarstva Bilogorsko-po-dravske regije” (Bjelovar, 1974) ukojemu su pregledno i dokumenti-rano prikazane prirodne osobine,kultiviranje i po{umljavanje pije-saka s 18 vrijednih fotografija i 2nacrta.Kao umirovljenik uìvao je u~itanju, pa je ~itao sve {to mu jebilo na dohvat ruke: razne ~asopi-se, posebno [umarski list i Hrvat-ske {ume, beletristiku i dr. Odla-zio je na kra}e {etnje u obli`njeparkove i redovito vje`bao u svo-joj sobi u Domu za starije i ne-mo}ne osobe u Zagrebu, jer mu jeto pomagalo da lak{e podnese te-ret godina. U Domu su ga cijenilikao po{tenog i vrijednog ~ovjeka,uzornog pona{anja, pa su znalire}i da im je drago {to je svoje za-nimljivo ìvotno iskustvo podije-lio sa svima njima. Kada su ga pi-tali za tajnu njegove dugovje~-nosti, rekao je da rad i priroda po-maù ~ovjeku da dugo ìvi.Volio je s obitelji, uz ~isti zraki ~isto nebo, kako je znao re}i,provoditi dane u vikendici ispodJapeti}a kod Jastrebarskog, kojuje pred tridesetak godina sa sinomVelimirom napravio na prostranojlivadi, na kojoj je kao simbol nje-gove ljubavi prema prirodi posa-dio bjelogoricu i crnogoricu, sto-tinjak vo}aka, ukrasno grmlje icvije}e, od kojega je posebno vo-lio uzgajati ruè.Svoj \ur|evac ipak nije zabo-ravio. U jednom od na{ih razgovo-

ra rekao je: ”Najljep{e mi je bilo u\ur|evcu, tamo se moj rad vidio.Imao sam odli~an odnos s naro-dom pa ~ak i onda kada je bilonapetih situacija, kod doznake naprimjer. [umariju sam lijepo ure-dio, tako da bi najljep{e bilo dasam tamo ostao cijeli ìvot!”.

Tijekom svog radnog i umirov-ljeni~kog vijeka za svoj je nese-bi~ni i uspje{ni stru~ni i dru{tvenirad primio brojna priznanja, po-hvale i nagrade. Izme|u ostalogprimio je Zlatnu plaketu [umskoggospodarstva Bjelovar za naro~itidoprinos na unaprje|enju {umar-stva Bilogorsko-podravske regije(1974), Priznanje u povodu 60.obljetnice osnivanja i rada Plani-narskog dru{tva ”Bilo” Koprivni-ca, kao osniva~ dru{tva (1988),zatim ”Povelju grada \ur|evca” upovodu Dana Grada \ur|evca(23. travnja 2003. g.) kao javnopriznanje za doprinos razvoju ipromicanju ugleda grada, jer jekao upravitelj [umarije \ur|evacdao svoj doprinos po{umljavanju\ur|eva~kih pijesaka i znanstve-nom istraìvanju flore i faune togapodru~ja te za uljep{avanje grada\ur|evca. Osim toga, 2002. g.imenovan je po~asnim ~lanomNogometnog kluba Slaven Belu-po Koprivnica, kao tada najstarijiìvu}i nogometa{ toga kluba, pri-godom 95. obljetnice organizira-nog igranja nogometa u Koprivni-ci. Po~asnu iskaznicu uz prigodnepoklone uru~io mu je u Zagrebupredstavnik kluba Branko P l e { e ,dipl. ing. elektrotehnike. Ivan [a-vor je u H[K Slaven - Koprivnicaigrao od 1946. do 1922. g., a bio jesuosniva~ i igra~ teniske sekcijekluba.U~enici {umarske i drvoprire-|iva~ke {kole tako|er su ga {tova-li i kao ~ovjeka i kao profesora.

”U ìvotu nisam vidio ni ~uo da

postoji barem jedan ~ovjek na svi-jetu, toliko miran, stabilan i miro-ljubiv. Ulijevao je svoma namavanrednu volju za u~enjem i nika-da se nije pona{ao druk~ije ...”napisao nam je u svom pismuIvan K e z e l e , {um. teh. iz Delni-ca, a Drago Tr u h l i , {um. teh. izZagreba o svom je profesoru re-kao: ”Ivo [avor, inènjer {umar-stva, gotovo neprimjetljiv, uvijeku odijelu {umara, s obaveznim lo-va~kim {e{irom na glavi. Vrstanpredava~ stru~nih predmeta ...”

Tiho i gotovo ne~ujno zauvijeknas je napustio na{ najstariji {u-mar, koji se na svom ìvotnomputu pokazao kao uzoran suprug iotac, kao odli~an {umarski stru~-njak, veliki ~ovjek i kolega, pazato zasluùje du`no {tovanje ipriznanje. Posljednji ispra}aj ko-lege Ivana [avora bio je 14. lipnja2005. g. u krematoriju na zagre-ba~kom groblju Mirogoj u nazo~-nosti obitelji, kolega, biv{ih u~e-nika i prijatelja iz Doma i drugih.U ime Hrvatskoga {umarskogdru{tva i {umarske struke, od po-kojnika se oprostio AntunG r o s s , ing. drv. industrije, biv{iu~enik [umarske {kole Karlovac,koji je tom prilikom izrazio dubo-ku su}ut ~lanovima obitelji i rod-bini. Govorio je o dugogodi{njemìvotnom putu i radu Ivana [avo-ra, iskazuju}i mu priznanje za us-pje{an rad na polju {umarstva idrvne industrije u Hrvatskoj.I eto, jedna je duga ̀ ivotna pri-~a naàlost zavr{ena. Ostat }e sje-}anja na starinu [avora i na{e su-srete i razgovore koji su mu ìvotzna~ili, a nama uvijek bili pravablagodat za du{u. Opra{tamo se sdobrim ~ovjekom.Hvala mu za sve {to nam je po-dario!Mladen Skoko, dipl. ing. {um.

455

Svoj \ur|evac ipak nije zabo-ravio. U jednom od na{ih razgovo-

456

Iako izvanrednog zdravlja na-kon navr{ene 99. godine ìvota inadomak jednog stolje}a, na{embarba Frani naprosto nije bilo su-|eno da zajedno sa svojim najbli-ìma, prijateljima i znancima, do-~eka svoj 100. ro|endan na dan16. 6. 2005. godine. Njegov tu`nikraj pod kota~ima kamionske pri-kolice zbio se 16. 9. 2004. god.Ba{ u neposrednoj blizini njegoveku}e, to~no devet mjeseci prijeobiljeàvanja tog rijetkog jubileja.Oti{ao je tako posljednji lugar naj-starije generacije {umarske strukesenjskog, ali i {ireg podru~ja, i je-dini ìvu}i pripadnik senjskogaKraljevskoga nadzorni{tva za po-{umljenje primorskoga krasa –Inspektorata za po{umljavanje kr-{eva, goleti i ure|enja bujica, na{enajstarije posebne {umarske kr{keorganizacije.Franjo R o g i } , (ili kako su gazvali Frane), ro|en je u Biljevina-ma (blizu Oltara) 16. 1905. godineu vi{e~lanoj obitelji oca Ivana,{umskog radnika i majke Marije,doma}ice, ro|ene Vukeli}. Osnov-nu {kolu zavr{io je u Oltarima. Tr-buhom za kruhom zapo{ljava se nasezonskim poslovima u Slovenijikao tesar i pomo}ni {umski radnik.Nakon vojnog roka povremenoobavlja poslove lugarskog zamje-nika u svom kraju. Dràvni ispitza pomo}nu {umarsko-tehni~kuslu`bu polaè s odli~nim uspje-hom 1932. god., pa se stalno za-

po{ljava kao lugar u rasadnicimasenjskog Inspektorata za po{um-ljavanja kr{eva, goleti i ure|enjabujica u Senjskoj dragi. Poslovi urasadnicima vrlo su zahtjevni, raz-noliki i stru~ni, a to se osobito od-nosi na lugara-rasadni~ara, nepo-srednog rukovoditelja rasadnika.Njegov izbor i rezultati mladogFrane na novom radnom mjestu upotpunosti su opravdali povjerenjeupravitelja Alfonsa K a u d e r s a ,tada{njeg upravitelja senjskog In-spektorata. Mladi Frane je ubrzosvladao sve tajne prakti~noga ra-sadni~arstva i pridonio njegovupobolj{anju. Uz poslove u rasad-niku dodijeljen mu je i manji ~u-varski srez u Senjskoj dragi. Popotrebi slu`be nakon dvije godinepremje{ten je u veliki lugarskisrez Francikovac, koji je obuhva-}ao i kulture crnoga bora s podru-~ja Krivog Puta. Tu ostaje do1940. god. kada se ponovno vra}au Sv. Mihovil, gdje neposrednorukovodi rasadnicima u Senjskojdragi sve do premje{taja u Senj1950. god. Dolaskom u Senj po-stavljen je za zamjenika upravite-lja {umarije Senj, zatim ~uvara{uma te voditelja kontrolne posta-je za promet drva u Senju do umi-rovljenja 1962. godine. Kaoizrazito dobar prakti~ar na po{um-ljavanju i hortikulturnom ure|e-nju od 1952-1955. god. povreme-no je bio angaì-ran na ure|enju

Brijuna pod rukovodstvom Niko-le [ e p i } a , dipl. ing. {um., vrs-nog hortikulturnog stru~njaka. Uzto, obavlja po{umljavanje Gologotoka, a tako|er se isti~e na horti-kulturnom ure|enju grada Senja,uklju~uju}i i park Nehaj. U vrije-me vrlo intenzivnih po{umlja-vanja Nehaja oko 1955. god. is-kusni barba Frane primjenjuje po-sebnu tehniku sadnje vi{egodi{-njim sadnicama crnoga bora s bu-senom iz obli`njih kultura. U transportu upotrebljava veli-ke specijalne rasklopive drvenesanduke. Ovakav vrlo skup na~inpo{umljavanja pokazao je najbo-lje rezultate na vrlo te{kom i ne-prikladnom terenu Nehaja.Odlaskom u mirovinu ne pre-staje se ìvo zanimati za sva zbi-vanja a {umarstvu, te osobito zaure|enje gradskog zelenila. Zbogtoga ga povremeno angaìrajugradske sluzbe Senja koriste}i nje-govo veliko iskustvo u hortikultu-ri. U privatnom ìvotu bio je oli~e-nje pravi~nosti, dosljednosti i veli-ke upornosti, koje su se skladnopreto~ile u dugovje~ni kvalitetniìvot. Zajedno sa suprugom us-pje{no {koluje djecu i istovremenogradi obiteljsku ku}u u Senju. Me-|utim, ìvot ga ne mazi, pa prijedva desetlje}a ostaje bez supruge inastavlja te{ki ìvot samotnjaka.

FRANJO ROGI] (1905 – 2004)

Slika 1. Barba Frane kraj spomenika upraviteljima Kr. Nadzorni{tva – Inspektorata, Senj, 2003. godine.

Slika 2. Barba Frane na prigodnoj izlo`bi 125. obljetnice Kr. Nadzorni{tva – Inspektorata, Senj, 2003. godine.

457

U takvim pogor{anim ìvotnimuvjetima mogu se odràti samojake li~nosti, {to je njemu u potpu-nosti uspjelo. Jedna nesre}a nikadne dolazi sama, jer prije jednogdesetlje}a gubi sina jedinca u pro-metnoj nesre}i. Ti novi udarci, go-tovo mu otkidaju dijelove du{e, ali}e barba Frane postojano prevla-dati traume nose}i u svom srcuneizmjernu tugu. Ni tada ne posus-taje, nego do zadnjeg dana vodicjelokupno doma}instvo sve dosvog tragi~nog udesa. U tome mupomaè izvrsna fizi~ka kondicija,koju svakodnevno odràva gimna-sticiranjem i ùstrim pje{a~enjem,bez obzira na vremenske prilike.Barba Franu sam upoznao go-tovo prije tri desetlje}a kod pri-kupljanja gra|e o povijesti kr{kog{umarstva s posebnim osvrtom narad senjskoga Kraljevskoga nad-zorni{tva –Inspektorata. Njegovaizvanredna memorija i impulziv-ni, u osnovi vrlo ìvi na~in izlaga-nja nije ostavio nikoga ravnodu{-nim. Od njega sam prikupio mno-go podataka koje sam koristio udaljnjoj obradi gra|e.

Na{a {umarska struka upoz-nala ga je u Senju na velikim {u-marskim skupovima prilikomobiljeàvanja 120. i 125. obljetni-ce osnutka senjskoga Kraljevsko-ga nadzorni{tva – Inspektorata iotvaranja prigodne izlo`be u Za-grebu 1999. god. u Hrvatskome{umarskom dru{tvu. Cijene}i nje-gov doprinos razvoju krskog {u-marstva Hrvatsko {umarsko dru-{tvo dodijelilo mu je posebno pri-znanje za uspje{ni dugogodi{njirad na po{umljavanju primorsko-ga kr{a u Senju 2003. god. u po-vodu 125. obljetnice osnutka Kra-ljevskog nadzorni{tva – Inspekto-rata. Posljednji javni susret s bar-ba Franom zbio se u lipnju 2004.god. u kuli Nehaj na sve~anomotvorenju izlo`be u povodu 125.obljetnice Kr. nadzorni{tva – Ins-pektorata. Njegovu nazo~nost po-pratili su sudionici dugotrajnimaplauzom i toplom èljom za po-novnim susretom na obiljeàva-nju njegovog 100. ro|endana.Me|utim, takav razvoj doga-|aja nali~io bi odvi{e na sretnezavr{etke u nekim filmovima koji

naj~e{}e nemaju realne podloge.Opra{taju}i se na senjskom grob-lju u ime {umarske stroke u na-zo~nosti velikog broja njegovihnajbliìh mnogobrojnih triju ge-neracija, prijatelja i {tovatelja, jo{jednom smo bili suo~eni s neu-mitnom ìvotnom spoznajom osadràju i prolaznosti ìvota. Utakvim osnovnim ìvotnim postu-latima moè se pouzdano ustvrdi-ti da njegov razmjerno dugi ìvot-ni vijek nije pro{ao uzalud, negoje naprotiv, u svakom segmentubio ispunjen punim sadràjem ismislom postojanja.Napomena: Zahvaljuju}i kole-gi Milanu [palju sa~uvana je jednapjesma barba Frane, koja otkrivanepoznatu stranu njegovog ìvota.U njoj autor àli za pro{lim idili~-nim ̀ ivotom na selu, koji se stubo-kom mijenja masovnim iseljava-njem nakon II. svjetskog rata upotrazi za boljim ìvotom. Na zad-njem opro{taju od na{ega nestorabarba Frane predlaèm da zajednopozorno pro~itamo njegovu pjes-mu “Krivi Pute”.

Krivi puteKrivi Pute, prava je istinaDa si nekad ti bio op}ina. Bio si nam na veliku glasu da po tebi silna stada pasu. Tu je bilo goveda, ovaca, dobrih konja, a i magaraca.Od sveg toga danas ni~eg nema, cijeli kraj se na selidbu sprema. Pusti doci, livade zelene,svud se {ire tu`ne uspomene. Raste trnje, raste divlja trava, kud pogleda{ samo pusto{ prava.

Tvoje {ume bile su ti hrana, sad u njima nema vi{e stana. Prazne {tale, torovi i ku}e, usred dana sovurina1 hu~e.Sve je selo k senjskoj plo~i sa{lo, na groma~i sebi stana na{lo. Tute2 grade terase i ku}ei jezike zbog turista u~e. Dobre sre}a sve to neka prati, zub vremena sve }e pokazati.

1 augmentativ od sove 2 tu

Vice Ivan~evi}

458

U utorak, 19. listopada 2004.godine na groblju u Uljaniku,oprostili smo se od dragog ~ovje-ka, prijatelja i kolege, upravitelja[umarije Lipik, Vilima D r a { n e -r a , na{ega Vilka. Svoj mir i spo-koj na{ao je u okruènju iz kojegse tijekom svog radnog vijeka nijeudaljavao. Nije bio ~ovjek koji bise duè skrasio izme|u uredskihzidova, ve} su otvoreni prostori i{umsko prostranstvo padina Psu-nja bili njegov ìvotni okoli{.

To su najbolje znali njegovinajmiliji, supruga gospo|a Ana isin Kre{imir.

Napustio nas je iznenada i neo-~ekivano kada je svojim predanimradom {umariji Lipik mogao datijo{ puno toga. Jedan je mislilacsvojevremeno ustvrdio kako je“ve}ini ljudi su|eno da im ìvotipro|u uzalud”. Mi, njegovi prija-telji i kolege s punim pravom mo-èmo re}i i posvjedo~iti, kako seto ne odnosi na ~ovjeka koga smopoznavali. Vilimov je cijeli ìvot isvaki radni dan bio ispunjen, nijeznao stati, uvijek je traìo vi{e ibolje. Proìvjev{i aktivno posljed-nju ratnu oluju na ovim prostori-ma, nije se mirio sa stanjem opu-{tenosti i devastiranosti, unosio jecijeloga sebe u svoj ìvotni odabiri cilj – podi}i se iz pepela, podi}inovu {umu, novi ìvot, a to isto jetraìo i od svojih suradnika.

Kolega Vilim bio je doslovnomiran i dobar ~ovjek, briàn su-prug i roditelj. U {umarskom }eleksikonu ostati zabiljeèno da jenakon osnovne {kole koju je 1959.godine zavr{io u svom rodnomUljaniku, poha|ao [umarsku {ko-lu u Karlovcu, te diplomirao na[umarskom falkultetu u Zagrebu1970. godine. Svoj radni vijekproveo je na prostorima {uma Bje-lovarske Uprave. Nakon priprav-

ni~kog staà u [umariji Vrbovecvratio se u [umariju Daruvar naj-prije na mjesto referenta iskori{ta-vanja {uma, a potom je postao iupravitelj [umarije. U vrijemefunkcionalne organiziranosti {u-marstva bio je upravitelj u [uma-riji Gare{nica OOUR-uza iskori-{tavanja {uma, a 1992. godine pre-uzima u domovinskom ratu upra`-njeno mjesto upravitelja [umarijeLipik. [umarije, opusto{ene i os-tavljene od pobjeglog doju~era{-njeg kolege, koji je izdao sve. Pri-hva}a se zdu{no posla, obnavljagranatiranu zgradu {umarije, ak-tivno se uklju~uje u ne uvijek jed-nostavnu bitku s administracijomoko pomo}i radnicima u sre|ivan-ju njihovih stambenih ali i ostalihproblema, ali i krova nad glavom uzgradi [umarije. I uspjeva u tomposlu uz pomo} svih zaposlenika,zakidaju}i pri tome ~esto i svojuobitelji.

Ljudi umiru i umirat }e. Izanjih ostaje trag, njihov rad i njiho-vo djelo, ono {to su za ìvotastvorili, kako su ìvjeli, kakostvarali i odgajali obitelj, sticaliprijatelje. A Vilim je bio dobarradnik i dobar ~ovjek. I to je naj-vi{e {to ljudsko bi}e za ìvota

moè posti}i – da ga ljudi pamtepo tome.

I tragedije se doga|aju i doga-|at }e se dok je svijeta i vijeka. Ami se samo moèmo pitati {to jeto gore, visoko, {to skriva takoduboku tajnu ìvota i smrti, {to jeto {to ljudima ne dozvoljava dadovr{e zapo~eto ìvotno djelo.Vje~na je tajna tko }e i kolikoìvjeti i kada }e u vje~na sje}anja.Ako je ìvot istodobno i umiranje– put prema smrti, onda }e Vilimvje~no ìvjeti u mislima svojihkolega {umara – {umara U[PB BJi {umara H[D Ogranak Bjelovar.

Prigodnim govorom od Vilkase oprostila u ime zaposlenika [u-marije Lipik i svoje osobno ime,revirnica Virna K r p a n , dipl. ing.{um.:

Kada povjetarac otkine list sagrane u neko smireno doba dana,pitamo se ZA[TO, za{to je ba{ tajmorao pasti?

Pitamo se i sada – ZA[TO?Za{to smo {efe morali ostati bezVas, ~iji smo autoritet neizmjernocijenili. Sada kada smo se nakonne{to vi{e od desetlje}a zajedni-~kog rada u na{oj, kako ste viznali re}i pomo}noj [umariji, zai-sta upoznali pro{av{i kroz svelo{e {to nas je do~ekalo poslijerata, kada smo od svakodnevnihprolazaka preko kontrolnih to~a-ka UNPROFORA i od Jordanacastvarali duhovitosti koje smo zna-li jo{ danima prepri~avati, pro-{av{i preko svih pote{ko}a u na-{em svakodnevnom poslu sve dosna`nih pijavica koje su nas ru-{ile, te svih onih sitnih stvari kojesu nas u poslu ~inile sretnim.

Vi ste bili opitimist od kojegasmo u~ili da se iz svega moè iza-~i uzdignute glave ako se sve navrijeme i sa voljom napravi.

VILIM DRA[NER – dipl. ing. {um.UPRAVITELJ [UMARIJE LIPIK – H[ U[P BJELOVAR(1. 5. 1945. – 17. 10. 2004.)

459

Niste bili samo na{ Upravitelj,ve} i savjetnik, a nama mla|ima iu~itelj s velikim iskustvom ne samou poslu ve} i u ìvotu.

Bili ste vrlo tihi {to se ti~ezdravstvenih problema koji su Vasmu~ili, pazili smo na Vas, a pone-kad smo se i ljutili kada bisti pre-tjerali u samostalnom obilasku te-rena. Uìvali smo slu{ati Va{e do-godov{tine iz ribolova, o komadi-ma kakve ste izvla~ili, do onogakada ste jednog prolje}a sprtljaliàbe u njihovom ljubavnom nau-mu, pa zbog toga àlili.

Osje}ali smo Va{u ljubav pre-ma {umi, posebno Lugovima, jerodrastali ste s njom, a to se vidje-lo i na poslu koji ste obavljali, alii ljubav u odnosu prema nama.Nikada Vam nije bilo te{ko di}i sesa svog stola i do}i u na{e sobe na

dogovor, ispravak ili savjet, po-pri~ati sa svakim radnikom.

Bili ste ~ovjek otvorena srca zasvaku pomo} koju ste mogli pru-ìti drugima od planinara, lova-ca, vatrogasaca, crkve, mjesnihodbora, sportskih dru{tava do po-naosob mje{tana koje je zadesilaneka nesre}a.

Cijenili smo va{u pravednost.Posebno socijalnu osjetljivost zana{ kraj i ljude, neizmjernu briguo umirovljenicima te neizbje`nimgodi{njicama smrti.

Ne}e biti te{ko samo Va{ojgospo|i i Kre{i! Te{ko }emo senaviknuti da ujutro vi{e nema do-govora u Va{oj kancelariji, gable-ca u hodu, zelene lade koja obi-lazi stovari{ta ili onoga “kolegi-ce, spremite se za 15 minuta kre-}emo na teren”. I opet se pitamo

ZA[TO? Za{to ste morali oti}itako brzo, sada kada smo imalinedovr{enih planova… i na krajunakon onoga {to ste u bolnicirekli: “Vratit }e se On nije to takostra{no!”

Hvala Vam {to ste dio sebeugradili u na{u [umariju!

Hvala Vam za sve znanje i is-kustvo {to ste prenjeli na nas !

Va{ lik ne}e umrijeti, jer svi miVa{i djelatnici [umarije nostiti}emo ga u srcima, a Va{e korakesamo }e sakriti {um li{}a me|ugranama, ùbor Rogoljice ili zvukmotorke iz nekog dalekog jarka.

Laka vam bila ova na{aHrvatska gruda koju ste tolikovoljeli.

Tekst: M.P. Arvay

460

Pripremali smo sastanak kole-ga {umara koji su ove godinenavr{ili 60 godina od upisa nastudij {umarstva. Tom prilikomsaznali smo da je kolega Zdravkoumro pro{le jeseni u Domu za star-ije osobe u Poègi.

Za vrijeme njegovog boravkau Zagrebu ~esto smo se sastajali,no njegovim odlaskom uSlavonski Brod i kasnije u Poèguta je veza prekinuta.

Rodio se Poègi gdje je zavr{ioosnovnu skolu i gimnaziju1944/45. godine i potom upisaostudij {umarstva 1945. Diplomiraoje 1951. godine. Iste godine zapo-slio se u [um. gospodarstvu“Psunj” Nova Gradi{ka, [umarijaPleternica. Tu radi na podru~juDilja i drugih {umskih predjela.Godine 1953. poloìo je stru~niispit za samostalno vo|enje {um-skog gospodarstva, ali odlu~io seza novo zaposlenje u Drvnojindustriji “Slavonija”, Slavonski

Brod kao inènjer koji radi naproblematici impregnacije drvenihproizvoda (èljezni~ki pragovi,telefonski i elektri~ni stupovi,mostovi) s kreozotnim uljem. Tuprimjenjuje nove tehnologije im-pregnacije kao Ruping I i RupingII. Postao je i tehni~ki direktor.Bio je i na specijalizaciji za im-

pregnaciju drva s wolhmann soli ufirmi “Wolhmann salz” kod Baden– Badena u Njema~koj.

Godine 1965. prelazi nakomercijalne poslove vezane zaproblematiku èljezni~kih prago-va i ostale gra|e u poduze}e“@ELJPOH” – Zagreb.

Likvidacijom ovog poduze}azapo{ljava se u poduze}u “Brodo-materijal” Rijeka, kao pred-stavnik za obradu trì{ta u Sl.Brodu. Ispunjenjem radnog staà1990. odlazi u mirovinu.

Svojom smr}u ostavio je su-prugu lije~nicu u m. s boravkom uSl. Brodu i sina veterinara uZagrebu.

Mi njegovi kolege ostajemobez prijatelja, s kojim smo se radodruìli i sastajali.

Neka mu je laka hrvatska zem-lja.

Mr. ing. Mladen Stojkovi}

ZDRAVKO ROKO[ dipl. ing. {umarstva (1924 – 2004) Od pra{ine sitne do nebeskih tijela, odgonetnuli smo tajnu najmudrijih djela, Raspleli smo ~vorove najmudrijih rije~i, Samo tajnu smrti ne moèmo prije}i.

Abuali Ibn SINA, Rubaljje

aktualno miomirisni oto^ki vrt u malom lo[inju · juna kuna, a da od ovih sredstava vatrogasne...

Documents