albert camus
DESCRIPTION
knjizevnostTRANSCRIPT
Albert Camus
Stranac
Ja se bunim, dakle postojim
S glavnim junakom romana “Stranac” poistovijetila se čitava jedna generacija; poistovijetila se s njegovom ravnodušnošću u odnosu na ljude i institucije što ga okružuju i s njegovim osjećajem da ga okružuje posvemašnja laž.
Filozofija egzistencijalizmazačetnik je danski filizof Kierkegaard
egzistencija prethodi esenciji
postojanje prethodi biti, suštini, cilju života
osnivač romana egzistencijalizma je francuski pisac Jean Paul Sartre
elemente egzistencijalističke filizofije nalazimo u djelima Dostojevskog, Prousta, Kafke.
Egzistencija je jedina dana, ali njezina datost izaziva osjećaj tjeskobe i mučnine. Ti osjećaji mučnine mogu biti prevladani čovjekovim djelovanjem i stvaranjem.
Egzistencijalisti smatraju kako je čovjek u moralnom smislu apsolutno SLOBODAN birati sve moguće varijante ponašanja, od rođenja do smrti.
Egzistencija: naše postojanje, naš život.
Esencija: srž, smisao kojim punimo naše živote, dajemo samom životu neki smisao, svrhu, razlog.
Jedino što je sigurno, to je naše postojanje, sada i ovdje. Sve drugo je na nama, esencija je zapravo izmišljotina kojom dajemo smisao egzistenciji: čovjek je u moralnom smislu apsolutno slobodan birati sve moguće modele ponošanja, od rođenja do smrti.
Stranac
Sizif?
Albert Camus, Mit o Sizifu
filozofski esej nastao kao komentar romanu “Stranac”Bogovi bijahu osudili Sizifa da neprestano kotrlja veliki kamen uz brijeg, koji se snagom inercije vraća natrag.Camusa interesira Sizif u toku povratka, u trenutku kada Sizif ponovno silazi u podnožje brda ne bi li iznova gurao kamen na vrh.
Rođenje
Sizifov posao = besciljan posao = apsurd, besmisao
Bogovi bijahu držali da nema strašnije kazne od beskorisna i beznadežna rada.
Prevladavanje apsurda
Sizif stalno radi isti posao i svjestan je njegova besmisla. Prevladao je apsurd poznavanjem i prihvaćanjem besmislenosti takvoga posla. Sizif je svjestan apsurdnosti svoga posla što mu daje nadmoć nad apsurdom.
Sizif je spoznao uzaludnost i zato ju je mogao prevladati
Prevladavanje apsurda
Svijest o apsurdu
Sizifov posao
StranacU svijetu koji je izgubio smisao, ispresjecan apsurdnim zidovima, čovjek ostaje stranac, moderni Sizif koji uzaludno kotrlja kamen svoje egzistencije
StranacRoman o smislu postojanja i
mogućnosti akcije u svijetu besmisla
M. osjeća životnu prazninu i sveopći besmisao.
Mersault; pasivan, nezainteresiran
Tematsko idejna analiza romana/roman apsurda/
Mersault sasvim slučajno postaje ubojica. Na ubojstvo ga motivira: sunce, mučnina, svjetlost
On svemu prilazi nezainteresirano pa i Raymondu koji ga naziva prijateljem.
Raymond je svodnik i želi se osvetiti djevojci koja ga vara.
U sukob ulazi djevojčin brat i Arapi.
Raymonda prijatelj poziva na odmor, a snjim dolaze Mersault i Marija.
Slijedi incident na plaži.
Analiza misaonog svijeta lika
Muči ga: što mora dobiti dan dopusta,što mora putovati po vrućini,
ravnodušan je na sprovodu,ravnodušan je prema djevojci Mariji,
bez ambicija prema vlastitoj karijeriIdeja romana: težnja da se apsurd prevlada
Stranca sam davno sažeo u jednoj rečenici koja je, priznajem, vrlo paradoksalna: u našem društvu svaki čovjek koji ne plače na pogrebu svoje majke dovodi sebe u opasnost da bude osuđen na smrt! Htio sam reći samo to da je junak ove knjige osuđen samo zato što se nije uključio u igru. U tom smislu on je stranac u društvu u kojem živi...
Fabulativno – kompozicijska analiza
Prvi i drugi dio romana govore o istom događaju promatranom iz dva različita kuta
1. Neposredan događaj
/realni događaj/
Mersault: neposredan iskaz, spontanost, iskrenost
Uvod: nema ga
Ravnodušnost
Mersaultovo ponašanje u ubožnici:
- puši kraj odra- pije bijelu kavu- prespavao je cijelu noć
Pogreb: mučnina, znoj, razmišlja o majčinom prijatelju
2. Njegova rekonstrukcija
/njegova iskrivljena percepcija/
Sud = simbol društvanog mehanizma
Mersault je po njihovom mišljenju monstrum koji se dan nakon pogreba upušta u nedozvoljenu vezu i odlazi u kino gledati komičan film. Sud sve želi podvrći društvenoj normi
- U sukobu je sa svijetom jer ne prihvaća pravila društvene igre
Na ovim proturječjima gradi se sukob.
U 1. dijelu riječ je o kobnom nesporazumu, u drugom dijelu o nemogućnosti komunikacije
Camus ne objašnjava Mersaultov zločin; samo opisuje okolnosti pod kojima je do njega došlo.
Stil i jezik
Camus se često služi tehnikom struje svijesti: uporaba kontroveznih misli i antitetičkih rečenica
(Poželio sam da joj kažem da ja tu nisam ništa kriv ... U svakom slučaju, čovjek je uvijek pomalo kriv.
...Imam i ja nešto za reći. Ali, kad bih razmislio, nisam imao što da kažem.)
Tehnika redukcije: u romanu je rječito ono što nije izgovoreno. Mersaultova šutnja je također bitan element govora. Prekid komunikacije.
Mersault ne zna zašto je ubio jer se to i ne može znati, a osuđen je zato što to ne zna, a ne pokušava se braniti podvalama.
On je žrtva okolnosti, ali one su neprozirne, ne podliježu analizi, mogu se jedino registrirati.
SUDBINA ODABIRE ČOVJEKA, A NE ČOVJEK SUDBINU
Mersault:čovjek je stranac u svijetu
i društvu jer ne poznaje konvencionalne vrijednosti tog društva
Osuđen na smrt zbog ubojstva bez motiva
Odbija religioznu utjehu i prevladava apsurd prihvaćanjem besmisla
Smrt prihvaća kao nužnost
Snažno osjeća životnu prazninu i besmisao.
Indiferentnost je jedini način reagiranja u svijetu apsurda
Laž i licemjerje društva potakli su u Mersaultu ŠUTNJU, usporedivu s ravnodušnom šutnjom nebeskog plavetnila ili jarkog popodnevnog sunca.
Stranac osjeća kako smrtnu presudu donosi društvo sa svojim lažima.
Drugoga svijeta nema.Ničemu se ne nada.
Nema izlaza.
Camus je u svom stvaralaštvu imao 3 ciklusa:
NEGACIJA
POBUNA
LJUBAV
Prati Mersaultov odnos prema: poslodavcu, umrloj majci, Mariji, poslodavcu
Izdvoji pročice o Čehu, Salamonu i njegovu psu, raymondu i njegovoj ljubavnici, Mersaultovom ocu i susretu sa svećenikom (ove pričice unutar romana su zapravo parabole i nude ključ za razumijevanje djela)
Prati utjecaj sunca i prejake svjetlosti na Mersaultovo ponašanje
Smatraš li Mersaulta dobrim ili zlim, moralnim ili nemoralnim?
Mersault – moralni pobjednik!