alexia cube - wordpress.com · alexia cube-ku natasha tibinvane etoloko -ku rauna ndinoshiho okwa...

2
A LEXIA CUBE Ku Natasha Tibinvane - Etoloko ku RaunaNdinoshiho - Okwa yooloka ashike ota dulu ,F\ maudjuu ovanhu ovo va yooloka kuvakwao ashike I f ohava dtrlu okuninga sha, naunene ovakainhu. V okwakalaefimbolile a talikako inaa fimana notaa kondjifwa kovanhu vomomihoko dimwe dinini nokomaupyakadi opanghalafano ngaashi oluhepo noHIV/ AIDS. Adhike AlexiaNcube, omunashipundi wehangano lova- kainhu Ovanamibia ava va yooloka ku_vakwao, -ashike ohava dulu okuninga sha ledina Namibian Association of DifferentlyAbledWomen (NADAWO), olo tali lalakanene okunawapaleka onghalo, hakokulonga ashike oshiwana shaNamibia omaufemba neenghalo danyaika dovanhu ovo ve na oulemandele nokukaleka yo ovakainhu ovo va yooloka nohava dulu okuninga shava shiive omaufemba avo noku va longayo kutya navootava dulu okukala ve naeendjodi davonomalalakano oo va hala okulalakanena ngaashi e shi popya. Alexia, oo a dalelwa nokwa putukila moKalkveld okadoolopa kanini ke li moshitukulwa shafjozondjupa noku na paife eeduladomilongo nhatu,okwa kwatelwe kopolio fimbo kwa I'i e na eedula nhano. Ouhaku wopashinanena inau dula okuningapo sha opo u mu kwafele, nokwa lemana okudja moshiyafiyo okomaulu. Okudja peedulahetatu,Alexia okwa tandwa oikando yonhumba opo ku xwepopalekwe onghaloyomaulu aye nokwa pewa oilongifo yokweendifa, opo e lihonge okweenda nayo. Kakelekoudjuunouyehame oo a pita muo peedula daye dopedu, Alexia onghaloyaye yokounona okwe i kala ngaashi ounona vakwao. Eyoolokoola li ashike apa kutya ye ka li naanaa hadulu okuendelela ngaashi vakwao vepupi laye, nokwa li ha shekwa kuvakwao vamwemolwaashi ye oshilema. "Okwa li havaifana nge omadina ngaashi 'ombashikela'. Osha li shidjuu nomafimbo amwe okwali handi kala handi kwena, ashikeinashi eta nge fiyo oponghatu yokutokola ndi efe po ofikola. "Osha fa ashike osho shapa nge eenghono," osho a popila mombelewa yaye yaNADAWO oyo i li pendiki lokuyandja ouyelele koilema (Disability Resource Centre) pOkuryangava. Alexia okwali omunelao mokukala e na ovakulunhu ve mu uditeko nohave mu yambidida novemu pitika a kale nonghalamwenyo yaye e li ngaashi e li. Ove mu twa omukumoa ye kofikola noku kale a manguluka. Ove mu pitika yo a ka kale momuhandjo waElla du plessis High School mOvenduka, oshinano sheekilometa omafele okudja povadali vaye - oshoovadali vahapu vounona ve na oulema ve na oudjuu woku shi ninga. "Ondapandula ovakulunhu vange komukalo ou va tekula nge.Inava tekulange ngaashi ounona vamwe ovo ve li monghalo ya fa yange.Ova pa nge lela omhito opo ndi ulike eshi hai dulu okuninga," osho Alexia a popya. Omido odo a kala kofikola yopombada okwa li de mu hafifa neenghono, ko oko e lihongela okukala e li kuye mwene nokulifilaoshisho kuyerhwene. Okwali ha monooudjuu ngeenge ta di motundi imwe ta i kuikwao shaashi mofikola omo omu na omatungo e lilonda. Ashike nande ongaho okwa li e na ookahewa vawa, ovo kwa li have mu yambidida mokuhumbata ko kondjatoyaye yomambo, fimbo ye ta kondjo nokulonda keetalape. "Itandi dimbulukwanande onghaloya nyika okatongo ndei ningilwakovahongi, okwa li ashike handiningilwa keshe osho tashi ningilwa vakwetu aveshe, mwa kwatelwa yo okudengwa ngeenge nda nyona. Inava ningila nge oinimayowina, nonde shitambula ko nawa," osho a popya. Eshia mana ondodo onhi-10 okwa ulikaoukwatya waye wa kola ile shi dulife po nokuli,eshie linyolifa mokoosa younambelewa (Office Administration), moSouth Africa. Okoosa oyo youle wodula netataAlexia okwei mana ndee ta hovele oilonga mOshikondo wOundjolowele nOnghalonawa momudo 1991. Namo ina didilika mo okatongo e ka ningilwa nokwa li ha talikila mwaasho ta dulu okulonga ponhele yoku mu talelamwaasho ita dulu.

Upload: ngokhanh

Post on 14-Aug-2019

213 views

Category:

Documents


0 download

TRANSCRIPT

ALEXIACUBE

Ku Natasha Tibinvane-Etoloko ku Rauna Ndinoshiho-

Okwa yooloka ashike ota dulu,F\ maudjuu ovanhu ovo va yooloka kuvakwao ashikeI f ohava dtrlu okuninga sha, naunene ovakainhu.V okwa kala efimbo lile a talika ko inaa fimana notaa

kondj i fwa kovanhu vomomihoko dimwe dinininokomaupyakadi opanghalafano ngaashi oluhepo noHIV/AIDS.

Adhike Alexia Ncube, omunashipundi wehangano lova-kainhu Ovanamibia ava va yooloka ku_vakwao, -ashikeohava dulu okuninga sha ledina Namibian Association ofDifferently Abled Women (NADAWO), olo tali lalakaneneokunawapaleka onghalo, hakokulonga ashike oshiwanashaNamibia omaufemba neenghalo da nyaika dovanhu ovove na oulema ndele nokukaleka yo ovakainhu ovo vayooloka nohava dulu okuninga sha va shiive omaufembaavo noku va longa yo kutya navo otava dulu okukala vena eendjodi davo nomalalakano oo va hala okulalakanenangaashi e shi popya.

Alexia, oo a dalelwa nokwa putukila moKalkveldokadoolopa kanini ke li moshitukulwa shafjozondjupanoku na paife eedula domilongo nhatu, okwa kwatelwekopolio fimbo kwa I'i e na eedula nhano. Ouhakuwopashinanena inau dula okuninga po sha opo u mukwafele, nokwa lemana okudja moshiya fiyo okomaulu.Okudja peedula hetatu, Alexia okwa tandwa oikandoyonhumba opo ku xwepopalekwe onghalo yomaulu ayenokwa pewa oilongifo yokweendifa, opo e lihongeokweenda nayo.

Kakele koudjuu nouyehame oo a pita muo peedula dayedopedu, Alexia onghalo yaye yokounona okwe i kalangaashi ounona vakwao. Eyooloko ola li ashike apa kutyaye ka li naanaa ha dulu okuendelela ngaashi vakwao vepupilaye, nokwa li ha shekwa kuvakwao vamwe molwaashiye oshilema. "Okwa li hava ifana nge omadina ngaashi'ombashikela'. Osha li shidjuu nomafimbo amwe okwa lihandi kala handi kwena, ashike inashi eta nge fiyooponghatu yokutokola ndi efe po ofikola. "Osha fa ashike

osho sha pa nge eenghono," osho a popila mombelewayaye yaNADAWO oyo i li pendiki lokuyandja ouyelelekoilema (Disability Resource Centre) pOkuryangava.

Alexia okwa li omunelao mokukala e na ovakulunhu vemu udite ko nohave mu yambidida nove mu pitika a kalenonghalamwenyo yaye e li ngaashi e li. Ove mu twaomukumo a ye kofikola noku kale a manguluka. Ove mupitika yo a ka kale momuhandjo waElla du plessis HighSchool mOvenduka, oshinano sheekilometa omafeleokudja povadali vaye - osho ovadali vahapu vounona vena oulema ve na oudjuu woku shi ninga.

"Ondapandula ovakulunhu vange komukalo ou va tekulange. Inava tekula nge ngaashi ounona vamwe ovo ve limonghalo ya fa yange. Ova pa nge lela omhito opo ndiulike eshi hai dulu okuninga," osho Alexia a popya. Omidoodo a kala kofikola yopombada okwa li de mu hafifaneenghono, ko oko e lihongela okukala e li kuye mwenenokulifila oshisho kuye rhwene. Okwa li ha mono oudjuungeenge ta di motundi imwe ta i kuikwao shaashi mofikolaomo omu na omatungo e lilonda. Ashike nande ongahookwa li e na ookahewa vawa, ovo kwa li have muyambidida mokuhumbata ko kondjato yaye yomambo,fimbo ye ta kondjo nokulonda keetalape.

"Itandi dimbulukwa nande onghalo ya nyika okatongonde i ningilwa kovahongi, okwa li ashike handi ningilwakeshe osho tashi ningilwa vakwetu aveshe, mwa kwatelwayo okudengwa ngeenge nda nyona. Inava ningila ngeoinima yowina, nonde shi tambula ko nawa," osho a popya.

Eshi a mana ondodo onhi-10 okwa ulika oukwatya wayewa kola ile shi dulife po nokuli, eshi e linyolifa mokoosayounambelewa (Office Administration), moSouth Africa.Okoosa oyo youle wodula netataAlexia okwe i mana ndeeta hovele oi longa mOshikondo wOundjolowelenOnghalonawa momudo 1991. Namo ina didilika mookatongo e ka ningilwa nokwa li ha talikila mwaasho tadulu okulonga ponhele yoku mu talela mwaasho ita dulu.

w

wa nmglle yo oumuAntigonish shaCanada; omo kwa'li te lihongeleodiplor4a i na sha nomapendul€po ovakwashiwana. Pokatikomido domi-longo .omugoi, Ouministeli wOmadu,Omatulululo nEvyulonghalo owa tamekele nonghendabalayokuha-nganifa ovanhu aveshe ovo ve na oulema, i valonge omaufemba avo honghee ve na okupopya kombingayekondjifo lokuhenouyuki oko hava ningilwa kovakwa-shiwana vamwe. Alexiaoye umwe womwaavo kwali havaningi omapukulplo oo nokwa kala yo momapukululomahap0. "Onda didilika natango kutya ope na oshinimashimwe sha fiwa po. Ovanhu ovo hava dulu okuninga shakomukalo wa yooloka kuvakwao okwa li va fiwa po'Kakwa li tu shii nokuli ngeenge nafye otu na omaufembaa fa"ovanhu aveshe," osho a ingida.

Muye omwa penduka ohokwe nokwa tokola a taaleleomashongo keshe tae mu hange opo a lwile edimbulukiwolavo neamenenepo lomaufemba ovanhu aveshe ovo havadulu okuninga sha komukalo wa yooloka kuvakwao, unenetuu ovakainhu. Okwa hoololwa ovakainhu ovo ve naoukwatya okuwilika moshiwana ndee taku totwa ehanganoIaNADAWO.

Ehangano olo otali udifa ko ovakainhu ava hava duluokuninga sha komukalo wa yooloka kuvakwao opo vapopye newi limwe alike. PaAlexia, ovakainhu vahapu kaveudite ko omaufemba avo nove litula pedu omolwo-kulikalekelwa kovakwashiwana vakwao. "Ngeenge otwelimangeni oukuni kumwe ohatu ka kala twa niangulukaneenghono. Ohatu kwafafaneni nohatu tambuleni ko ounhuwetu noufemba wetu ongovakainhu," osho a popya.Eingido IaNADAWO olo: Oufemba wovakainhunoufemba wopanhu.

Alexia okwa i tavela kutya ovakainhu ovo ve l imomahangano ovanhu hava ningi sha komukalo wayooloka ove na yo okulwila ekufombinga mokuningamomatokolo. "Otwa patelwa yo pondje momalinyengonotu na okulwila oufemba wetu," osho a popya'

Ngaashi naanaa tashi ningilwa Ovanamibia vakwetu, oHIV/AIDS nayo oi na enwefemo movanhu ovo hava duluokuninga sha komukalo wa yooloka kuvakwao, po opo padja ku ningwe oshoongalele shaaveshe ovo ve na oulemano HIV/AIDS osho sha ningilwe mOvenduka muJuni.Efiku lOilema lOpashiwana ola li la dimbulukiwa yomomafiku 10 a-Juni.

Alexia okwa fatulula kutya oupyakadiwokukwatwa ko HIV movakainhu ovo vena oulema ou li pombada. Ihava duluokuliamena naluhapu kave na ewi ngeengetashi uya kokuya momilele da amenwa,"Omafimbo mahapu ohatu tilifwa kutyaohafu efiwa ngeenge otwapula ku longifweokondoma. Vo ovalumenhu ova pumbangoo shili shaashi havalumenhu vahapu vahala okukwatafana noilema onghee ohatutambula ko ashike etokolo lavo," oshoAlexia a pgpya.Alexia okwa weda po yookutya ovakainhu vahapu ve na oulemaohava mono oixuna yoma-kwatonghonga.Ofimbo ovakainhu ava vehe na oulemahava dulu okufaduka po ile va lwife

omuponokeli wavo, ovakainhu ava ve na oulema ihavadulu okuninga sha.

Okwa didilika yo kutya ouyelele u na sha no HIV/AIDSihau fiki kovakainhu aveshe shaashi vahapu kave shiiokulesha. Ope na yo eudeko la puka kutya ovakainhu ovove na oulema kave na omahalo cikuya momilele nomo-lwaasho ohava f iwa po f i luf i lu ngeenge tashi uyakokuyandja ouyelele u na sha nokuya momilele daamenwa. "Kape na ou he tu fatululile nghee tu naokuliamena opo tuha kwatwe komukifi ile nghee tu naokutambula ko onghalo ngeenge twa kwatwa."

Alexia okwa tula omufindo opo kutya oulema oshinimatashi kulu tashi endelele, nomolwaasho e li tula mokulongamomahangano oilema. "Haame mwene handi shi liningile,ndele ohandi shi ningile oshilongo novakwashiwanaaveshe," osho a popya nounwa. Okwa pandula komaya-mbidido aeshe oo ha pewa, sho osho tashi mu kwafa awanife po oilonga yaye moilonga yepangelo noilonga yayeongomukulunhu woNADAWO. Okwa hombolwa noku.naounona. Aishe ei ohei i wanifa po ngahelipi?

Okwa yola mokule ndee ta popi kutya ohe i wanifa poashike. Okwa weda ko kutya omushamane waye, oo e liyo oshilema, ohe mu yambidida neenghono noku qdite konawa nghee sha pumbiwa opo a kufe ombinga moinimaoyo. Okwa ti kutya amwe omomashongo omehangano olookulwifa okuhauda ko nokatongo oko ke likwatelelakokuhapwilikina nghee sha pumbiwa opo ku yandjweouyelele keembolo nokovapofi.

"Ovanhu ohava kala va kumwa ngeenge va mono oilema.Oshiholelwa shiwa ongaashi, ngeenge nande ova monohandi shingi ehauto ohava pula nge kutya ohandi shi endengahelipi nohava lombwele nge kutya ondi na okupandulaKalunga. Atusheni otwa shitwa kuKalunga," osho a popya.PaAlexia oulema luhapu ohau kwatakanifwa kumwenoulodi, oipo nokunyona. Okwa nyematekwa neenghonokovadali ava hava holeke ounona vavo voulema, shaashiva tila okuyolwa nefimbo limwe ounona ovo ohava udikaashike ngeenge va fi.

Ope na omhumbwe yakula yokuyambidida nokuudifako ovanhu ovo ve na oulema moNamibia, nomolwaashootaku ka ningwa diva oshikonga osho tashi ka kwatela moovanailonga vomoshikondo shOundjolowele, Ovawilikivopamufyuululwakalo neekansel a. Kape-na omalimbililo,Alexia ota ka kala ta popjle ko oilema. !L