alkalni metali.docx

8/10/2019 Alkalni metali.docx

1/17

1 | S t r a n i c a

Alkalni metali i njihovi spojevi

1.Uvod

Sl. 1. Alkalni metali

Ovoj skupini pripadaju elementi : litij (Li) , natrij (Na) , kalij (K) , rubidij (Rb) , cezij (Cs) i

francij (Fr). Njihove elementarne tvari obino se nazivaju zajednikim imenom alkalni metali.

Naziv potjee od arapske rijei >> al quili


2/17

2 | S t r a n i c a

otputanje elektrona, odnosno redukcijsko djelovanje, biti karakteristina reakcija elemenata I

A skupine.

U obinim uvjetima kod alkalnih metala nikada ne susreemo ione sa dva pozitivna naboja,

jer je veoma teko tim metalima oduzeti drugi elektron. U svim svojim spojevima elementi IA skupine prave iskljuivo ione s jednim pozitivnim nabojem. Koeficijenti

elektronegativnosti alkalnih metala imaju takoer najnie vrijednosti meu svim elementima

periodnog sistema.To ujedno znai da e alkalni metali u svim svojim spojevima bez obzira,

bez obzira na to s kojim su elementom spojeni i o kakvim se to spojevima radi, uvijek imati

pozitivan stepen oksidacije. Kako ti elementi imaju za hemijske reakcije na raspolaganju

samo po jedan elektron, oito je da e stepen oksidacije alkalnih metala u svim spojevima biti

+1, odnosno jednak pozitivnom naboju njihovih iona. Hemijska aktivnost alkalnih elemenata

je veoma jako izraena. To su najreaktivniji poznati metali i najjaa redukcijska sredstva.

Praktiki svako oksidacijsko sredstvo, bez obzira na to koliko je ono slabo, moe oksidirati

alkalne metale. Od svih alkalnih metala najjae redukcijsko djelovanje ima litij. Naime prema

podacima za prvu energiju ionizacije (5,36 eV) , litiju je meu alkalnim metalima najtee

oduzeti jedan elektron. S druge strane, podaci za redoks-potencijale (- 3,05 V ) pokazuju da

litij ima najjae redukcijsko djelovanje, odnosno da litij najlake otputa elektrone. To

prividno neslaganje zgodan je primjer da se jo jednom istakne razlika izmeu energije

ionizacije i standardnoga redoks-potencijala.Energija ionizacije je osobina izoliranog atoma i

oznaava energiju koju je potrebno utroiti da se jednom atomu oduzme elektron. Meutim

redoks-potencijal odnosi se na metal kad njegovi ioni idu u otopinu. Velika reaktivnost

alkalnih metala stvara poseban problem za njihovo uvanje. Tako voda, premda relativno vrlo

slabo oksidacijsko sredstvo, lako i brzo oksidira alkalne metale. ak i vlaga iz zraka to ini

lako. Zbog toga se ovi elementi uvaju u petroleju ili nekom drugom inertnom ugljikovodiku.

Naravno zbog ovako velike hemijske aktivnosti alkalni metali u prirodi ne dolaze nikada

elementarni. Zbog velike atomske zapremine ne pokazuju sklonost da grade kompleksna

jedinjenja. Razlike izmeu elemenata prve grupe i prve podgrupe su sljedee. Alkalni metali

imaju malu gustinu u odnosu na podgrupu. Imaju veliku atomsku zapreminu, ne grade

kompleksna jedinjenja dok Cu, Ag i Au, imaju malu atomsku zapreminu i grade komplekse.

Alkalni metali se ne nalaze slobodni u prirodi, dok Cu, Ag i Au ima u slobodnom stanju.

Alkalni metali su hemijski aktivniji od podgrupe. Alkalni hidroksidi su jake baze, a hemijski

elementi podgrupe stvaraju slabe baze.


3/17

3 | S t r a n i c a

1.1Litij, (Li)

Sl.2. L itij

Atomski (redni) broj mu je 3, a atomska masa mu iznosi 6,941. Litij je relativno rijedak

element. Maseni udio litija u Zemljinoj kori je 0,0065 %. Vrlo je rasut. Rasprostranjen je u

prirodi u obliku soli u malim koliinama kao pratioc natrija i kalija. Najee se javlja u

nekim silikatima i fosfatima. Postoji vie naina za dobivanje litija kao elementarne tvari iz

tih ruda, ali se, vie-manje, svi temelje na netopljivosti litij-karbonata. Po jednoj metodi

samljevena silikatna ruda zagrijava se s kalij-sulfatom. Ohlaeni produkt ekstrahira se s

vodom. Litij-sulfat se otapa, a iz otopine se istaloi netopljivi litij-karbonat. S kloridnom

kiselinom litij-karbonat prelazi u litij-klorid. Elektrolizom taline litij-klorida dobiva se litij.

Litij kao metal nema komercijalne upotrebe, ali se zato mnoge njegove legure veoma

primjenjuju. Tako, legura aluminija s manje od 1 % litija ima vrstou na vlak i elastinost

elika srednje kvalitete. Neki spojevi litija upotrebljavaju se u organskoj sintezi.

1.1.1.-Spojevi litija-

Zagrijavan u struji vodika, litij daje hidrid, LiH. Hidrid lako reagira s vodom oslobaajui

vodik. Poznata su sva etiri halogenida litija. Sve su to tipine soli. Najvaniji je klorid, koji

se, osim opisanog naina, moe dobiti taljenjem silikatnih minerala koji sadre litij, s barij-

kloridom.Litij-klorid se takoer upotrebljava za pripremu ostalih spojeva litija. Litij-oksid,

O, nastaje izgaranjem litija sa zrakom. S vodom ovaj oksid polako reagira dajui litij-

hidroksid, LiOH : + O 2+ 2O. Taj hidroksid se moe dobiti i reakcijom

metala sa vodom . Jaka je baza ali se u vodi otapa slabije od hidroksida ostalih alkalnih

metala. Upotrebljava se kao elektrolit u alkalnim akumulatorima. S duikom litij reagira

dajui nitrid, N.


4/17

4 | S t r a n i c a

Taj se nitrid momentano razlae s vodom na hidroksid i amonijak :

+ 3O 3+ 3O+ N. Ostale soli litija, kao nitrat ili sulfat, mogu se

prirediti iz oksida, ili karbonata reakcijom s odgovarajuom kiselinom.

1.2. Natrij, (Na)

Sl.3. Natri j

Natrij pripada najeim elementima u prirodi. UZemljinoj kori je maseni udio natrija

2,83 %. Ovog elementa ima u Zemljinoj kori toliko mnogo i toliko je rasprostranjen da je vrlo

teko nai uzorak materija bez tragova spojeva natrija. Najvie ga ima u raznim

alumosilikatima, zatim u kamenoj soli (NaCl), ilskoj alitri (NaN) i kriolitu (Al).

Velike koliine natrij-klorida otopljene su u moru. Dolazi u prirodi u obliku soli i to kao

natrij-hlorid (NaCl), natrij-bromid (NaBr), natrij-jodid (NaI), natrij-sulfat( ),

natrij-karbonat (), natrij-nitrat (NaN). Natrij je bijel,mek srebrenast na svjeem

presjeku. Na visokoj temperaturi emituje utu svjetlost koja je karakterisana sa dvije D linije.Natrijeva svjetlost upotrebljava se kao izvor svjetlosti kod nekih optikih metoda kao to je

polarimetrija. Zbog negativnog redukcijskog potencijala, natrij se ne moe dobiti elektrolizom

ih vodenih otopina. Zato se mora upotrijebiti elektroliza taline nekog natrijeva spoja i sav

natrij koji se danas proizvodi dobiva se na ovaj nain.Najvanija funckija natrijau ljudskom

organizmu je odravanje elijskog potencijala koji je potreban za normalnu funkciju

nerava,miia i lijezda. Bez dovoljne koliine natrija ljudski organizam umire.


5/17

5 | S t r a n i c a

1.2.1.-Spojevi natrija-

Natrij-hlorid (Natrii chloridum), NaCl

ini velike naslage kamene soli. Velike koliine natrij-klorida se nalaze otopljene u moru(prosjeno je w(NaCl) = 2,7%). Iz prirodnih nalazita natrij-klorid se dobiva na tri naina:

a)

Rudarskim kopanjem

b) Naslage kamene soli otapaju se u vodi do zasienja.Slana voda se crpi i uparava.

c) Uparavanjem morske vode (Piran, Nin, Pag, Ston i Ulcinj).

Natrij-hidroksid ( Natrii hydroxydum) (masna ili kaustina soda), NaOH

Dolazi u prometu u obliku ploica, tapia ili tvrdih komada, vrlo je higroskopan i privlaivodu u Ciz vazduha. Najee se dobija elektrolizom NaCl. Posjeduje kaustino djelovanje

i razara ivo tkivo. Na naim prostorima se jo i danas velike koliine natrij-hidroksida

dobivaju kaustifikacijom sode (Lukavac) premda se ovaj postupak u svijetu sve vie naputa.

Natrij-karbonat (Natrii carbonas), , soda

Natrij-karbonat je bijeli kristal alkalnog ukusa ; vodeni rastvor reaguje izrazito bazno.

Zagrijavanjem, natrij-karbonat gubi vodu i nastaje bezvodni natrij-karbonat koji slui kaosupstanca u standardizaciji rastvora u alkalo-acidimetriji.

Natrij-hidrogenkarbonat ( Natrii hydrogencarbonas), NaHC, soda bikarbona

Natrij-hidrogen karbonat je bijeli kristalast prah,slabo alkalnog i slanog ukusa,dobro

rastvorljiv u vodi. Vodeni rastvor zbog hidrolize reaguje bazno

Natrij-sulfat ( Natrii sulfas), , Glauberova so

Dolazi kao bijeli kristalni prah, gorkog ukusa, kristalizira sa 10 molekula vode.

Natrij-fluorid ( Natrii fluoridum), NaF

Natrij-fluorid je bijeli kristal, slanog ukusa, umjereno rastvorljiv u vodi.

Natrij-jodid ( Natrii jodidum), NaI

Natrij-jodid je kristal ili kristalan prah,slanog i malo gorkog ukusa,higroskopan.


6/17

6 | S t r a n i c a

1.3. Kalij, (K)

Sl.4. Kalij

Metal slian po svojim hemijskim osobinama natriju. Atomski (redni) broj mu je 19, a

atomska masa mu iznosi 39,0983. U Zemljinoj kori cijeni se na 2,59 % ili 25,9 kg/t. U prirodi

se nalazi u mnogobrojnim silikatima u granitu, feldspatu i kriljcima. Kalij je

elektropozitivniji od natrija, bijeli mekan metal vrlo slian natriju. Ion kalij je jednom

pozitivno naelektrisan, bezbojan, stabilan, a soli su takoer bezbojne ako anion nije obojen ;

dobro su rastvorljive u vodi. Vie je prisutan u biljkama nego u ivotinjskim organizmima.

Vea nalazita kalijevih soli koncentrirana su na svega nekoliko mjesta Zemljine kore zatoto biljke upotrebljavaju soli ovog elementa za svoju prehranu. Velike koliine kalija koje su

u zemlji prisutne u obliku raznih alumo-silikata biljke ne mogu iskoristiti radi netopljivosti

ovih spojeva. Kalij pokazuje laganu -radioaktivnost, otprilike hiljadu puta manju nego uran.

1.3.1.-Spojevi kalija-

Svi spojevi kalija dobivaju se iz prirodnih nalazita ovog elementa koje ine njegove soli :

silvin ( KCl ), karnalit ( KCl

), kainit ( KCl

), polihalit (

hidratizirani kalij-kalcij-magnezij-sulfat ). Iz svih tih soli kalija najee se dobiva kalij-klorid

koji slui kao sirovina za dobivanje svih ostalh kalijevih spojeva.

Kalij-klorid ( Kalii chloridum ), KCl

Kristalna bezbojna supstanca. Dobiva se uglavnom iz karnalita ili drugih prirodnih soli kalija.

Prirodne soli kalija otapaju se u vodi, odakle se relativno sloenom serijom frakcionih

kristalizacija dobiva kalij-klorid. Kao jedan od nusproizvoda kod ovih kristalizacijskih

procesa dobiva se kalij-sulfat.


7/17


8/17


9/17

9 | S t r a n i c a

1.4.2. -Spojevi cezija:

-Cezijev bromid (CsBr)proizvodi se neutralizacijom cezijevog karbonata ili hidroksida s

bromidnom kiselinom..

-Cezijev fluorid (CsF) najlake je topljiva sol cezija, jako higroskopna.

-Cezijev jodid (CsI) dobiva se neutralizacijom cezijevog hidroksida ili karbonata jodidnom

kiselinom.

-Cezijev klorid (CsCl) dobiva se iz polucita koji se izluuje s 35-40%-tnom sumpornom

kiselinom pri temperaturi od 110C. Nakon 4-6 sati vrua se smjesa filtrira, a filtrat se hladi

najprije do 50C, a zatim na 20C pri emu se iskristalizira cezijev alaun. Cezijev alaun se

ari uz dodatak 4% ugljika i nastaje cezijev sulfat koji se pomou ionskog izmjenjivaa

prevede u cezijev klorid. isti klorid dobije se isparavanjem otopine i suenjem pri

temperaturi 260C..

-Cezijev oksid (Cs2O) dolazi u obliku ploastih kristala kojima boja ovisi o temperaturi. Pri

sobnoj temperaturi su naranastouti, pri 80C limunastouti, a iznad 180C crveni. Uzrokuje

stvaranje zlatnoute prevlake na povrini metalnog cezija koja nastaje djelominom

oksidacijom.

-Cezijev hidroksid (CsOH) u vodenoj otopini stvara najjau poznatu luinu. Vrua luina

otapa inertne i plemenite metale kao to su nikal i srebro..

Sl. 6. i 7. Cezi j


10/17

10 | S t r a n i c a

1.5. Francij, ( Fr )

Francij (fr, latinski - francium) je alkalni metal IA grupe. Ime je dobio po Francuskoj, zemlji u

kojoj je otkriven. Poznata su 33 izotopa francija. Atomski (redni) broj mu je 87, a atomska

masa mu iznosi 223,02 (223). Ima najniu elektronegativnost od svih poznatih elemenata, a

drugi je najrjei od prirodnih elemenata (nakon astata). Francij je visokoradioaktivni metal

koji propada na astat, radij i radon. Kao alkalni, on ima jedan valentni elektron. To je bio

posljednji element otkriven u prirodi, za razliku od sintetikih. Izvan laboratorija, francij je

iznimno rijedak, u tragovima pronaen u uranovim i torijevim rudama, gdje se izotop francij-

223 nalazi. U bilo kojem trenutku u Zemljinoj kori sveukupno ga je 20-30 g, ostatak je

potpuno sintetiki. Najvei iznos ikada prikupljen bio je grozd od preko 300 000 atoma (od

francija-210). Metal francij ima talite oko 27C, a vrelite oko 680C. Poput rubidija i cezija

daje teko topljive taloge sastava FrClO4 i Fr2PtCL6. Upotreba francija ograniena je samo

na znanstvena istraivanja.

Sl. 8. Francij


11/17


1.6. Spojevi koji se najee koriste u industriji i

laboratoriji

Litij se koristi elementaran ili kao sol u organskim sintezama, metalurgiji i analitikojkemiji, mazivima i za suhe baterije koje mogu raditi na vrlo niskim temperaturama. Njegovi

izotopi 6Li i 7koriteni su u proizvodnjilitijeve bombe. Malim dodatkom (


12/17


Natrijev hidroksidje jedan od najee upotrebljavanih hidroksida u kemijskoj industriji.

Jedan je od najvanijih produkata velike anorganske kemijske industrije, i jedna je od

najjaihbaza i ima mnogostruku upotrebu. Najvanije se troi u industriji umjetnih vlakana(rayon) i svile, u tekstilnoj industriji i kod raznih organskih sinteza.

Natrijev karbonatje vana sirovina za kemijsku industriju i ima veliku primjenu u industriji

stakla, boja, papira, celuloze, industriji umjetne svile, tekstila, sapuna, praaka za pranje,

deterdenata, sredstava za prskanje te za izbjeljivanje i tavljenje koe, za oplemenjivanje

vune i pamuka, hidrolizu bjelanevina, dobivanje margarina, odjeljivanje soka iz eerne repe,

koristi se i za omekivanje vode, itd..

Natrijev hidrogenkarbonat (NaHCO3, soda bikarbona, jestiva soda, natrijev bikarbonat )

Koristi se u pekarstvu kao osnovni sastojak u proizvodnji raznih prakova za dizanje tijesta i

praak za pecivo i peenje, u kozmetici, u proizvodnji pjenuavih pia, u proizvodnji umjetnih

mineralnih voda (soda voda), u proizvodnji tekstila, papira, keramike, kao punilo vatrogasnih

aparata, itd.

Natrijev klorid(NaCl, kuhinjska sol) je natrijeva sol klorovodine kiseline.

Primjenjuje se u industriji koe, tekstila, papira, sapuna, porculana, stakla, itd..

Natrijev klorit (NaOCl2) dobiven mijeanjem klor-dioksida i natrijeva peroksida u vodenoj

otopini jako je oksidacijsko sredstvo te se upotrebljava sve vie za bijeljenje biljnih i umjetnih

vlakana.

Natrijev bromid(NaBr) slui u medicini kao sedativ, te u fotografiji. Talite mu je 747.0 C, a

topljivost 90.5 g u 100 mL H2O (20 C).

Natrijev jodat(NaI) upotrebljava se u fotografskoj industriji i kao jodni preparat u medicini.

Natrijev fluorid(NaF), bijeli prah, razmjerno slabo topljiv u vodi, slui za konzerviranje drva,

u industriji stakla i emajla, za dezinfekciju.

Natrij jodat(NaI) upotrebljava se u fotografskoj industriji, kao jodni preparat u medicini i kao

reagens u oksidimetrijskoj analizi. Dobiva iz matinih lugova ilske salitre. Sirovina je za

dobivanje jodnih preparata.


13/17


Natrijev sulfid(Na2S x 9H2O) slui u koarstvu za uklanjanje dlaka, u proizvodnji viskoze i

sumpornih bojila, u fotografiji, za oplemenjivanje ruda i dr. Pripravlja se kuhanjem natrijeve

luine i dodavanjem sumpora.

Natrijev nitrit(NaNO2) je najpoznatiji nitrit. Koristi se u organskoj sintezi pri dobivanju

diazonijevih soli, kod termike obradbe eljeza, slui u industriji bojila, u industriji arulja,

namirnica, itd..

Natrijev amid(NaNH2) je bezbojna staklasta kristalna masa. Nastaje kad se suhi amonijak

prevodi preko rastaljenog natrija. Slui kao kondenzacijsko sredstvo u organskoj sintezi i kao

meuproizvod za proizvodnju vrlo otrovnog natrij-cijanida (NaCN) koji se upotrebljava za

izluivanje zlata iz ruda, kao sastojina elektrolita za galvanske kupelji, za unitavanje

tetoina, za odstranjivanje dlaka s koe, u organskim sintezama i dr.

Natrijev ferocijanid(Na[Fe(CN)6] x 10H2O), uti monoklinski kristali topljivi u vodi.

Upotrebljava se za proizvodnju pigmenata, u metalurgiji, u fotografiji, itd.

Natrijev cijanid(NaCN) slui za izluivanje zlata i srebra iz ruda (cijanizacija), za galvanske

kupelji, unitavanje tetnika, u organskim sintezama i dr..

Kalijev superoksid(KO2) nastaje reakcijom s vodom i ugljikovim dioksidom oslobaa kisik

pa slui kao izvor kisika i kao sredstvo za uklanjanje dioksida i vode u ureajima za disanje,

podmornicama, rudnicima i svemirskim brodovima.

Kalijev hidroksid(KOH; tzv. "luni kamen" ili komercijalno nazvan "kalijev sapun"), koristi

se kao sredtvo za suenje i vezivanje ugljikova dioksida, u proizvodnji deterdenata i mekanih

kalijevih sapuna, u tekstilnoj industriji, elektroplatiniranju i litografiji, u analitikoj kemiji,

kao elektrolit u alkalnim gorivim elijama raketoplana. "Lisoform" i "Lisol" su komercijalne

otopine kalijeva sapuna uz dodatak 2-3% formalina, koji se koriste za dezinfekciju.

Kalijev klorid(KCl; silvin) je najvanija kalijeva sol. Upotrebljava se: kao fertilizator, u

proizvodnji fotografskih kemikalija, u spektroskopiji, pri proizvodnji farmaceutskih spojeva,

nadomjestak kuhinjskoj soli, pri proizvodnji stakla (tzv. silvitno staklo), za dobivanje ostalih

kalijevih spojeva. Najvie se koristiza dobivanje umjetnih gnojiva (90% svoje proizvodnje).

Kalijev bromid(KBr) je sastojak fotografskih razvijaa, sredstvo za bromiranje organskih

spojeva, nekada sedativ (brom),.


14/17


Kalijev bromat(KBrO3) odrava svjeinu kruha i brana, reagens u analitikoj kemiji.

Kalijev jodid(KI) slui za jodiranje kuhinjske soli i ivotinjske hrane, u medicini kao lijek,

npr. pri trovanju ivom i olovom.

Kalijev nitrat(KNO3; salitra) koristi se kao snani, a jeftin oksidans u pirotehnici (npr.

sastojak je sivoga baruta), kao konzervans, kao umjetno gnojivo, itd..

Kalijev karbonat(K2CO3; potaa) slui za proizvodnju kalijevih soli, sapuna, umjetnih

gnojiva, kalijeva stakla, porculana, optikih lea, u proizvodnji televizora u boji, u tekstilnoj i

koarskoj industriji, u analitikoj kemiji, itd..

Kalijev sulfat(K2SO4) se rabi u proizvodnji umjetnih gnojiva, alauna, eksploziva, u

stomatologiji, itd..

Kalijev metabisulfit(K2S2O5, vinobran) se koristi u vinarstvu kod vrenja mota.

Kalijev kromat(K2CrO4) za proizvodnju boja, reagens je u analitikoj kemiji.

Kalijev dikromat(K2Cr2O7) se rabi za tavljenje koe, proizvodnju kromnih boja, ibica, u

fotografiji, pirotehnici, kao sredstvo za oksidaciju, u kemijskoj analizi, itd..

Kalijev cijanid(KCN; cijankalij), koristi se u galvanoplastici, fotografiji, za dobivanje zlata i

srebra iz njihovih ruda, kao insekticid i sredstvo za zadimljavanje.

Razvijeni su i apsolutni magnetometri s rubidijevimparama. Izuzetno su osjetljivi i koriste se

u fundamentalnim i primjenjenim istraivanjima magnetizma. Rubidij se koristi i za

proizvodnju specijalnih stakala. Njegove se legure koriste kao "hvatai" zaostalih plinova

(geteri) u vakuumskim cijevima. Spoj sa srebrom i jodom RbAg4I2 predstavlja vrlo

perspektivan vrsti ionski vodi (vrsti elektrolit) za izradu tankoslojnih baterija jer od svih

ionskih kristala ima najveu elektrinu vodljivost.

Cezijse upotrebljava kao geter u proizvodnji vakuum cijevi za uklanjanje ostataka plina i kao

sredstvo za induciranje emisije elektrona s katoda (posebno za katode fotoelektrinih cijevi).

U smjesi s argonom koristi se za punjenje infracrvenih svjetiljki. Koristi se i kao pogonsko

gorivo raketa i svemirskih letjelica, a radioaktivni izotop 137Cs poeo se koristiti kao izvor

zraenja (gama-zraka) pri lijeenju tumora. U okviru svemirskih istraivanja ispituje se

mogunost upotrebe cezija kao tekueg goriva za visoko temperaturne turboelektrinegeneratore s Rankinovim krugom.


15/17


16/17


Manjak natrija u organizmu, npr. Veim gubitkom tjelesne tekuine, moe dovesti organizam

u stanje opasno za ivot, dok suviak natrija moe uzrokovati povieni krvni tlak. U biolokim

sustavima sudjeluje u odravanju kiselo-bazne ravnotee, te u prenoenju ivanih podraaja.

-Natrijevi spojevi, to se tie sadraja natrija, nisu opasni, ali prevelika koliina NaCl uprehrani moe biti toksina. Dnevni unos vei od preporuenih 2-3 g nije preporuljiv

osobama sa sranim problemima. Dnevno potrebna koliina je od 2 do 15 mg. Ukupna masa

elementa u 70 kg tekoj (prosjenoj) osobi je 100 g.

-loni Na+ u izvanstaninim tjelesnim tekuinama imaju vanu ulogu u organizmu jer

odravaju osmotsku ravnoteu.

- Natrij se u organizam unosi hranom kao natrijev klorid, a njegovu koncentraciju u tijelureguliraju bubrezi. Pomanjkanje iona Na+ u krvnoj plazmi (hiponatrijemija) uzrokuje

dehidriranje, acidozu i atrofiju tkiva, a poveanje koncentracije iona Na+ (hipernatrijemija)

dovodi do stvaranja edema i hipertenzije (stanje povienog krvnog tlaka).

-Natrij nije toksian, ali zbog njegove zapaljivosti i zbog stvaranja luine u dodiru s vlagom s

njim se mora paljivo rukovati. Izjeda kou stvarajui opekline i duboke rane te je jako

opasan za sluznicu i oi. Ako doe u dodir s koom, a jo nije stvorio opekline, koa se mora

dobro isprati alkoholom, nakon toga vodom i na kraju s vrlo razrijeenom octenom

kiselinom!

-Sve pokuse s njim, valja izvoditi u digestoru, i pri radu s natrijem rabe se zatitne naoale i

gumene rukavice.

-Posuda u kojoj natrij reagira s vodom mora biti okrugla da se natrij ne bi zaustavio u kutu

posude, pri emu se staklo moe jako ugrijatii puknuti, ili natrij iskoiti.

-Poar izazvan natrijem gasi se pijeskom, suhom kuhinjskom soli, eljeznom piljevinom,

sodom, cementom ili grafitnom prainom. Poar se nikako ne smije gasiti vodom niti

vatrogasnim aparatima za gaenje poara s ugljikovim(IV) oksidom ili tetraklorugljikom jer

natrij pri povienoj temperaturi reagira s tim tvarima.

-Vee koncentracije natrijevog nitrata otrovne su za ljude i ivotinje, a tlo zagauje.

-Natrijev nitrit (NaNO2) je najpoznatiji nitrit. Otrovan je, i dobiva kao nusproizvod pri

proizvodnji nitratne kiseline.


17/17


-Kalijev hidroksid (KOH; tzv. "luni kamen" ili komercijalno nazvan "kalijev sapun") je

blijedoukasta tvrda masa ili granule, jako privlai vlagu iz zraka, snano nagriza tkivo, a

vodena mu je otopina jaka luina

-Kalijev bromid (KBr) u veim koliinama je tetan.

-Kalijev dikromat, njegova upotreba se izbjegava zbog toksinosti.

-Kalijev cijanid (KCN; cijankalij) je vrlo otrovan spoj.

-Francij- ovaj element se nikad ne nalazi normalno. On je veoma opasan jer je jak izvor alfa-

zraenja. Moe se nai jedinu u nuklearnim postrojenjima ili istraivakim laboratorijima.

LITERATURA

- Opa i anorganska kemija II dio Ivan Filipovi i Stjepan Lipanovi

-

Osnovi medicinske kemije I dioDr Jela Gruji Vasi, dr BlankaBobarevi, dr SalkoRami, dr Branko Nikolin

- http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/_elementi/fr/spojevi.html#SPOJEVI

- http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cs/spojevi.html

- http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/rb/spojevi.html
http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/_elementi/fr/spojevi.html#SPOJEVIhttp://www.pse.pbf.hr/hrvatski/_elementi/fr/spojevi.html#SPOJEVIhttp://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cs/spojevi.htmlhttp://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cs/spojevi.htmlhttp://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/rb/spojevi.htmlhttp://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/rb/spojevi.htmlhttp://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/rb/spojevi.htmlhttp://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/cs/spojevi.htmlhttp://www.pse.pbf.hr/hrvatski/_elementi/fr/spojevi.html#SPOJEVI

alkalni metali.docx

Documents