v

To Stop Smoking

LAKO JE

Hevolucionarni svjetski bestseller koji

te vas zauvijek oslobodili ovisnosli

"Bio sam odusevljcn /lOVIIlI

osjecajem sloboda,"

INDEPENDENT

"Drugaciji pri lup.

Zapanjujuc u pJOI1."

SUN

"Njegova vje Lilla loll II

uklanjanju psiholo~ko OVI~ill():,11"

SUNDAY TIME

Posebna ponuda: Vra,tlt C('IIIII V IIInovae za kupovinu ove knjlCjl1I Iplljavite u kliniku Aliena Carra IHI" IU sVljetu. Detalje pronadite u kllJI I

Video LAKO JE PRESTATI PU /II

Aliena Carra, koji predsldvll' I I "' I II IBranson. dostupan je u kill III· , 11110 I IIna Carra zajedno s audio I, I ','I II rI Ikorporativnim CD-ROMoVlllld II I ,c':ete knjizi pronac':i popis kill III· ,I \ Ii IIc':ete tako prestati pusiti. sto Villi \ 1,11111 I

Allen Carr, ill c':etedabili pavioll IH 1'1 I

"Slijedite moje upute,

i bit tete sretni nepu a

do kraja zivota"

ALLEN CARR

ISBN978-953-7313-19-7

VECERNJAKOVA••• KNJIGA

• Jedinstvena metoda

• Nema taktike

zastrasivanja

• Nema debljanja

• Psiholoska potreba

za pusenjem nestaje

dok jos pusite

• Prestanak ne znaci

uskracivanje

• Osjecajte se odlicno

kao nepusac

Sadrzaj

Predgovor Xl

Upozorenje XV

Uvod XXI

1. Najgoreg ovisnika 0 nikorinll tek trebam sresti I

2. Lak naCin 6

3. Zasto je tdko prestati? I I

4. Perfidna zamka 17

5. Zasto i dalje pllsimo? 21

6. Ovisnost 0 nikotinu 23

7. Pranje mozga i uspavani partner 34

8. Olaksavanje apstinentske krize 43

9. Stres 45

10. Dosada 47

11. Koncentracija 49

12. Opustanje 5I

13. Kombinacija 55

14. Cega se to odrieem? 56

Sadrzaj vii

15. Dobrovoljno ropstvo 5I16. Ustedjet eu x funta tjedno 64

17. Zdravlje 68

18. Energija 8 I

19. Opusta me i daje mi samopouzdanje 85

20. Ta zlokobna mracna sjena 86

21. Prednosti pusenja 88

22. Prestanak pusenja Metodom snage volje 90

23. Cuvajte se smanjivanja 100

24. Sarno jedna cigareta 106

25. Povremeni pusaCi, adolescenti, nepusaCi 109

26. Pusac koji pusi u tajnosti 120

27. Drustvena navika? 123

28. Odabir pravoga trenutka 126

29. Hoee li mi cigarete nedostajati? 133

30. Hoeu Ii se udebljati? 136

31. Izbjegnite laznu motivaciju 138

32. Lak nacin da prestanete 141

33. Razdoblje odvikavanja 148

34.

Sarno jedan dim 15435.

Hoee li meni biti tde? 156

36. Glavni razlozi neuspjeha 158

37. Zamjenska sredstva 160

38. Trebam li izbjegavati situacije koje vode u kusnju? 165

39. Trenutak prosvjetljenja 168

viii Allen Carr: Lako je prestati pusiti

40. Ta posljednja cigareta 172

41.

Posljednje upozorenje 176

42.

Povratne informacije 178

43.

Spasite puSaCa s broda koji tone 187

44. Savjet nepusaCima 191

Finale: Pomognite prekinuti tu svinjariju 194

Sadrzaj

Predgovor

Pretpostavite da postoji earobna metoda za prestanak pusenja

koja ee omoguCiti bilo kojem pusacu, ukljucujuCi vas osobno,

da prestane pusiti:

ODMAH

• TRA]NOBEZ KORISTEN]A SNAGE VOLlEBEZ APSTINENTSKE KRIZE

BEZ DOBIVAN]A NA TEZINIBEZ SOK TERAPI]E, TABLETA, FLASTERAIII OSTALlH ZAM]ENSKIH SREDSTAVA

Pretpostavimo nadalje da:

NEMAPOCETNOG RAZDOBL]A-KADA SEOS]ECATE ZAKINUTIMA III ]ADNIMAODMAH POCNETE VISE UZIVATI U

DRUSTVENIM DOGADA]IMAOS]ECATE VISE SAMOPOUZDAN]A ISPREMNI]E SE NOSITE SA STRESOMMOZETE SE BOL]E KONCENTRIRATINECETE PROVESTI OSTATAK ZIVOTA

Predgovor xi

SUZDRZAVAJUCI SE OD NAPASTI DAZAPALITE CIGARETU I

• NE SAMO DA CE VAM BITI LAKO

PRESTATI, VEC CETE ZAPRAVO UZIVATIU PROCESU OD TRENUTKA KADA

UGASITE TU POSLJEDNJU CIGARETU

Kada bi takva earobna metoda postojala, biste Ii je koristili?

Najvjerojatnije, da. No, vi, naravno, ne vjerujete u earolije.

Niti ja. Meautim, metoda koju sam gore opisao postoji. Zovemje LAK NACIN (u originalu se metoda zove EASYWAY,

op. p.). Metoda, ustvari, nije earobna, sarno se Cini takvom.

Upravo takvom se Cinila i meni kada sam je otkrio i znam da

je mnogi od milijuna bivsih pusaea koji su uspjeSno prestali

pusiti koristeCi metodu LAK NACIN takoaer gledaju na

taj naCin. Naravno da vi i dalje teSko moiete povjerovati mo­jim tvrdnjama. Ne brinite, smatrao bih vas pomalo naivnima

ako biste moje tvrdnje prihvatili bez ikakvih dokaza. S druge

strane, nemojte napraviti pogreSku i odbaeiti ih zato sto vjeru­jete da su vrlo pretjerane. Vi tako i tako najvjerojatnije Citate

ovu knjigu na preporuku nekog bivseg pusaea koji je pohaaaoEASYWAY kliniku ili koji je proCitao ovu knjigu. Nije vaino

jeste Ii dobili preporuku direktno ili putem osobe koja vas volii jako je zabrinuta da, ukoliko ne prestanete, nece vas vise biti

da biste bili voljeni.

Kako LAK NACIN radi? Nije to lako objasniti ukratko.

PusaCi dolaze u nase ldinike u raznim stanjima panike, uvjerenida nece uspjeti i vjerujuCi da ce, alm nekim eudom i presta­

nu pusiti, prvo morati izdriati neodreaeno razdoblje potpu­

nog jada, da im druienja vise nikad nece predstavljati uiitak,da se nece moCi dobro koneentrirati i nositi sa stresom ida,

iako moida nikada vise nece pusiti, nikada nece biti potpuno

xii Allen Carr: Lako je prestati pusiti

slobodni i da ce do kraja iivota imati povremenu ielju popusiti

eigaretu pa ce se morati odupirati napasti.Glavnina takvih pusaea napusta kliniku nakon nekoliko

sati kao sretni nepuSaCi. Kako uspijevamo postiCi takvo eudo?

Zakaiite sastanak u jednoj od EAS YW AY klinika kako bisteto saznali. Meautim, one sto mogu reCi jest da veCina pusaea

oeekuje od nas da postignemo taj eilj govoreCi im 0 strasnimrizieima za njihovo zdravlje, 0 tome da je pusenje prljava,odvratna navika, da ih kosta pravo bogatstvo te da su glupi sto

vec nisu prestali pusiti. Ne. Ne, mi im ne govorimo s visoka

stvari koje vec znaju. To su problemi koje imate kad ste pusae.

To nisu problemi prestajanja pusenja. PUSaeine puse iz razloga

iz kojih ne bi smjeli pusiti. Kako bismo prestali pusiti, potreb­

no je otkloniti razloge zbog kojih pusimo. LAK N A C I N sebavi tim problemom. Cini to uldanjanjem ielje za pusenjem.

Jednom kada se uldoni ielja za pusenjem, bivsi pusae ne trebakoristiti snagu volje.

Metoda LAK NACIN postoji u obliku klinika, knjiga, vi-deo kazeta, audio kazeta, CD-a i seminara na Internetu. U svim

je oblicima metoda jednaka, radi se jednostavno 0 razliCitimoblieima predstavljanja metode. Koji biste oblik vi trebali ko­

ristiti? To je pitanje osobnog izbora. Neki ljudi vise vole Citati

knjige, drugi gledati video. Klinike imaju tako visok postotak

uspjeha da moiemo nuditi jamstvo povrata novea. Cijene ovise

o lokaeiji klinike i ako ste jedna od onih 20 posto osoba koje

trebaju vise od jednog posjeta, moiete doCi na koliko god tre­bate dodatnih posjeta besplatno. Mi nikada ne odustajemo niti

od jednog pusaea. Ako odluCite da viSe ne ielite prestati pusiti,vratit cemo yam say uplaceni novae. Temeljem naseg jamstvada cemo yam vratiti novae, prosjek uspjeSnosti u nasim kli­

nikama iznosi preko 90 posto na svjetskoj razini.

Predgovor xiii

Nemojte nikako dopustiti da vas bilo sto od gore napisa­noga odvrati od vrijednosti ove knjige. Knjiga je sarna po sebi

zaokruien seminar i milijuni su pusaea lako prestali pusititako sto su sarno proCitali ovu knjigu. Ako imate kakvih ne­

doumica, telefonirajte najbliioj klinici kako bismo vas savje­

tovali sto dalje Ciniti. Popis klinika nalazi se na kraju knjige.

xiv Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Upozorenje

Moida imate neke dvojbe 0 citanju ove knjige. Moida vas, kao

veCinu pUSaca, sarna pomisao 0 prestanku pusenja ispunjava

panikom i, iako imate najbolju namjeru prestati jednog dana,to nije danasnji dan.

Ako ocekujete da eu vas obavijestiti 0 groznim rizicima za

zdravlje kojima su pusaCi izloieni, 0 tome da pusaCi trose pravo

malo bogatstvo tijekom svog pusackog iivota, da je pusenje

prljava, odvratna navika i da ste vi glupani, beskicmenjaci ibezoblicna masa slabe volje, morat eu vas razoearati. Te taktike

nisu mi nikad pomogle da prestanem pusiti, a da su varna mo­

gle pomoCi, vi biste vee prestali pusiti.Moja metoda, koju eu zvati LAK NACIN, ne radi na taj

nacin. U neke ee yam stvari koje eu reCibiti dosta teSko povje­

rovati. Medutim, do trenutka kada budete zavrSavali s citanjem

knjige, ne sarno da eete u njih vjerovati nego yam neee biti ja­

sno kalw ste uopee mogli dopustiti da yam mozal< bude toliko

ispran da ste vjerovali u neSto drugo.Postoji rasireno pogreSno shvaeanje da mi sami odlucujemo

da eemo pusiti. PusaCi ne odabiru pusenje nista vise nego sto

alkoholicari svojevoljno odlucuju postati alkoholiearima, a

ovisnici 0 heroinu postati ovisnicima 0 heroinu. Istina je da

sami odabiremo zapaliti te prve eksperimemalne cigarete. Ja

Upozorenje xv

ponekad odluCim iCi u kino, ali je sigurno da nisam odabrao

provesti cijeli svoj iivot u kinu.Molim vas da razmislite 0 svom iivotu. Jeste li ikada cvrsto

odluCili da u odreaenim trenucima vaseg iivota necete moCi

uiivati u obroku ili druienju bez pusenja, ili da se necete moCi

koncentrirati ili se nositi sa stresom bez cigarete? U kojem ste

trenutku odluCili da trebate cigarete, ne sarno za druienja nego

da ih ttebate stalno imati kod sebe, i da se osjecate nesigurno teda vas eak hvata panika ako ih nemate?

Kao i svaki drugi pusac, namamljeni ste u najpodmukliju

suptilnu zamku koju su zajednicki stvorili covjek i priroda.

Nema roditelja na ovoj planeti, bio on pUSacili nepusac, kojem

se sviaa pomisao da njegova ili njezina djeca puse. To znaCida svi pusaCi iele da nikad nisu poceli pusiti. Zato stvarno ne

iznenaauje da nikome nisu trebale cigarete da bi uiivali u jelu

ili se nosili sa stresom prije nego sto su postali ovisni.U isto vrijeme, svi pusaci iele nastaviti pusiti. Napokon,

nitko nas ne tjera da zapalimo, razumjeli mi razloge ili ne, vecsami pusaCi osobno donose odluku da ce zapaliti.

Kada bi postojao earobni gumb koji bi pusaCi mogli priti­

snuti i probuditi se slijedeceg jutra kao da nikad nisu zapalili tu

prvu cigaretu, jedini puSaCikoji bi preostali tog slijedeceg jutrabili bi klinci koji su jos u fazi eksperimentiranja. Jedina stvar

koja nas sprjeeava da prestanemo pusiti je: ST RAH!

Strah da cemo morati preiivjeti neodreaeno razdoblje jada,uskraCivanja i nezadovoljene iudnje kako bismo bili slobodni.

Strah da obrok ili druienje nikad vise nece biti tako ugodno

bez cigarete. Strah da nikad necemo biti u stanju koncenttira­ti se, nositi se sa stresom ili biti samopouzdani bez nase male

potpore. Strah da ce se nasa osobnost i karakter promijeniti. No

najviSe nas je strah od 'jednom pusac - uvijek pusaC', toga da

nikada necemo biti potpuno slobodni i da cemo provesti osta-

xvi Allen Carr: Lako je prestati pusiti

tak naseg iivota iudeCi za povremenom cigaretom. Ako ste kao

i ja vec isprobali sve konvencionalne nacine prestanka pusenja i

proiivjeli jad od onoga sto ja opisujem kao metodu prestajanjaupotrebom snage volje, ne sarno da cete biti obiljeieni timstrahom, vec cete biti uvjereni da ne moiete prestati pusiti.

Ako ste zabrinuti, ako vas hvata panika ili osjeeate da nije

pravi ttenutak da prestanete pusiti, dopustite mi da vas uvjerimda su vase dvojbe ili panika posljedice straha. To je strah kojeg

se ne oslobaaate cigaretama nego ga upravo one uzrokuju. Ni­

ste vi odluCili upasti u nikotinsku zamku. Kao i sve zamke, ona

je napravljena tako da osigura da ostanete zarobljeni. Zapitajtese, kada ste zapalili te prve eksperimentalne cigarete, jeste li

odluCili ostati pusac toliko dugo? Pa kada cete onda prestati?

Sutra? Slijedece godine? Prestanite varati same sebe! Zamka je

napravljena tako da vas zadrii cijeli iivot. Sto mislite, zasto sviti ostali pusaCi ne prestaju pusiti sve dok ih to ne ubije?

Ovu je knjigu prvi puta izdao izdavac Penguing prije dva­

deset godine i svake je godine do sada na listi najprodavanijih

knjiga. Sada vec mnogo godina dobivam povratne informacijeo uCinku knjige. Kao sto cete ubrzo proCitati, povratne su in­

formacije otkrile podatke koji su nadiSli moje najsmjelije nadeo uCinkovitosti moje metode. Takoaer, otkrila su se dva aspektaLAKOG NACINA koja su uzrokovala moju zabrinutost.

Drugi cu aspekt objasniti kasnije. Prvi se pojavio u pismima

koja sam primao. Navest cu tri tipicna primjera:.. " .

Nisam vjerovao u Vase tvrdnje i ispricavam se zbog toga sto sam

sumnjao u Vas. Bilo je upravo tako lako i ugodno kao sto ste irekli da ee biti. Dao sam primjerke Vase knjige svim s.vojim pri­

jateljima i rodacima pusacima, ali nikako ne razumijem zasto je

ne citaju.

Upozorenje xvii

Dobio sam Vasu knjigu prije osam godina od jednog prijatelja

koji je prestao pusiti. Tek sada sam je proeitao. Zao mi je jedino

sto sam potratio tih osam godina na pusenje.

Upravo sam zavrsila Citanje knjige. Znam da je tek proslo eetiri

dana, ali osjecam se tako dobro, znam da vise nikada necu

pusiti. Poeela sam eitati Vasu knjigu prije pet godina, dosla do

polovice i uhvatila me panika. Znala sam da CU, ako dodem do

kraja, morati prestati pusiti. Nisam Ii bila luckasta?

Ne, dotiena mlada dama nije bila luckasta. Spomenuo sam

vee earobni gumbo LAK NACIN radi upravo kao taj earobni

gumbo Da pojasnim, LAK NACIN nije magija, no za mene

i stotine i tisuee bivsih pusaea kojima je bilo toliko lako i ugo­

dno prestati pusiti, Cinilo se kao da jest!

Ovo je upozorenje. Imamo kokos/jaje situaciju. Svaki pUSae

zeli prestati pusiti i za svakog pusaea to moze biti lako i ugo­dno. Sarno strah sprjeeava pusaee da pokusaju prestati pusiti.

NajveCi je dobitak uklanjanje tog straha. No neeete ga se oslo­

boditi dok ne zavrSite Citati ovu knjigu. Upravo suprotno, kakoje rekla gospoda u treeem primjeru, taj se strah moze poveeati

kako odmieete s Citanjem knjige i to vas moze sprijeCiti da je

proCitate do kraja.Niste vi odluCili upasti u zamku, no neka yam bude jasno,

neeete se osloboditi iz nje dok ne donesete evrstu odluku da to

zelite. Vee se !il0za koprcate u zelji da prestanete pusiti. S drugestrane, mozete imati dvojbe. U svakom slueaju imajte na umuda STVARNO NEMATE STO IZGUBITI!

Ako na kraju knjige odluCite da zelite i dalje pusiti, nista vas

neee sprjecavati u tome da to i napravite. Ne morate ni smanjiti

pusenje niti prestati pusiti dok Citate knjigu, i zaparntite, nema

xviii Allen Carr: Lako je prestati pusiti

nikakve sok terapije. Upravo suprotno, imam sarno dobre vije­sti za vas. Mozete Ii zamisliti kako se grofMonte Cristo osjeeao

kada je napokon pobjegao iz zatvora? Tako sam se ja osjeeaokad sam pobjegao iz nikotinske zamke. Tako se osjeeaju mi­

lijuni bivsih pusaea koji su primjenili moju metodu. Do kraja

knjigeTAKO CETE SE I VI OS]ECATI!KRENITE!

Upozorenje xix

Uvod

"IZLI]ECIT CU SVIJET OD PUSEN]A!"

Rekao sam to svojoj supruzi. Pomislila je da sam potpunopoludio. Razumljivo, ako uzmete u obzir da je promatrala moje

neuspjehe u brojnim pokusajima da prestanem pusiti. Poslje­

dnji je bio prije dvije godine. Uspio sam preiivjeti sest mjeseci

pravog pakla prije nego sto sam konaeno popustio i zapalio

cigaretu. Nije me sram priznati da sam plakao kao dijete. Znao

sam da sam osueten biti pusae do kraja zivota. Ulozio sam tolikotruda u taj pokusaj i patio toliko jako da sam znao da nikad vise

neeu imati snage proCi kroz takvu patnju jos jednom. Nisam

nasilan eovjek, ali da je neki pokroviteljski raspolozeni nepusae

bio toliko glup da mi u tom trenutku kaze da svi pusaCi mogulako prestati pusiti, odmah i zauvijek, ne bih bio odgovoran za

svoju reakciju. Uvjeren sam meetutim da bi me bilo koja po rota

na svijetu, sastavljena iskljuCivo od pusaea, oslobodila krivnje

smatrajuCi to ubojstvom bez predumisljaja.

Mozda i vi smatrate nemoguCim da svaki pusae moze lako

prestati pusiti. Ako je tako, molim vas da ne bacite ovu knjiguu smeee. Molim vas da mi vjerujete. Uvjeravam vas da eak i

varna moze biti lako prestati pusiti.Dvije sam godine nakon posljednjeg neuspjeha ipak ugasio

cigaretu za koju sam znao da ee mi biti posljednja i nisam sarno

Uvod xxi

rekao svojoj zeni da sam upravo postao nepusac vee da eu izlijeCiti

ostatak svijeta. Moram priznati da sam tada njezin skepticizam

dozivljavao prilicno iritantnim. Meautim, to ni na koji naCin

nije umanjivalo moj osjeeaj ushieenosti. Pretpostavljam da je

moja ushieenost saznanjem da sam vee sretni nepusac malo

ishivila moju percepciju. Gledano unatrag, mogu se sloziti s

njezinim stavom. Sada mi je jasno zasto su Joyce i moji bliskiprijatelji i roaaci vjerovali da sam zreo za ludnicu.

Ako se osvrnem na svoj zivot, Cini mi se da je cijelo moje po­stojanje bilo sarno priprema za svladavanje problema pusenja.

Sve one godine napornog ucenja, kad sam se trudio postati do­

bar knjigovoaa, i sve one godine rada u knjigovodstvu nisu mi

nikako mogle pomoCi u razotkrivanju misterije zvane zamka

pusenja. Stara izreka kaze da ne mozete varati sve ljude svo

vrijeme, ali ja sam duboko uvjeren da upravo to vee godinama

uspijeva duhanskoj industriji. Takoaer vjerujem da sam prvaosoba koja je u potpunosti razumjela zamku pusenja. Ako yam

zvuCim arogantno, moram reCi da za to nimalo nisam zasluzan

ja osobno, vee zivotne okolnosti u kojima sam se nasao.

Kljucni je dan bio 15. srpnja 1983. godine. Nije bas da sam

pobjegao iz Colditza, ali vjerujem da su oni kojima je to uspje­

10 iskusili jednak osjeeaj olaksanja i ushita koji sam ja osjetio

kada sam ugasio posljednju cigaretu. Shvatio sam da sam othio

neSto 0 cemu sanjaju svi pusaCi: kako s lakoeom prestati pusiti.Nakon isprobavanja metode na prijateljima i roaacima pro­

mijenio sam zanimanje i poceo raditi puno radno vrijeme kao

savjetnik, pomazuCi drugim pusaCima da prestanu pusiti.Nakon dvije godine napisao sam prvo izdanje ove knji­

ge. Jedan od mojih neuspjeha, covjek 0 kome govorim u 25.

poglavlju, bio je moj glavni motiv za pisanje ove knjige. Dva

puta me posjetio i oba smo pLlta zavdili u suzama. Bio je tako

uzbuaen da ga nikako nisam uspio uCiniti dovoljno opustenim

xxii Allen Carr: Lako je prestati pusiti

da bi mogao razumjeti 0 cemu govorim. Mislio sam da bi, ako

svoju metodu opisem u knjizi, mogao sjesti i proCitati knjigukad bi mu to najvise odgovaralo, onoliko puta koliko god to

zeli, a to bi mu moglo pomoCi da upije moju pOrukll.Nisam imao nikakvih dvojbi da ee LAK NACIN djelo­

vati jednako uCinkovito kod drugih pusab kao sto je djelovaokod mene. Meautim, kada sam razmisljao 0 izdavanju meto­

de u obliku knjige, imao sam dvojbi. Napravio sam vlastito

istrazivanje triista. Komentari bas i nisu bili ohrabrujuCi:. .

"Kako mi knjiga moze pomoCi? Meni je potrebna snaga volje!"

"Kako knjiga moze izbje6i strasnu apstinentsku krizu?"

Imao sam ja i svojih dvojbi. Cesto je u klinikama bilo oCito

da je ldijent hivo shvatio bitnu POrukll koju sam prenosio. Biosam IImogllenosti popraviti situaciju. No, kako ee to napraviti

knjiga? Dobro se sjeeam frustrirajuCih situacija iz vremena kadsam uCio za knjigovoau. Kada nisam shvaeao neSto u knjizi ili

se nisam slagao s nekom porukom, bio sam vrlo frustriran jer

nisam mogao llpitati knjigu da mi bolje razjasni one sto nisamrazllmio. Takoaer, bio sam potpuno svjestan da u ovo vrijeme

televizije i videa mnogi ljudi nemajll naviku Citanja.Uza sve ove Cimbenike, imao sam jednll dilemll koja je bila

jab od svih ostalih. Nisam bio pisac i bio sam vrlo svjestan

svojih ogranicenja u tom pitanju. Bio sam uvjeren da mogu

sjesti nasuprot pUSaca i uvjeriti ga kako ee mu druzenja biti

ugodnija, kako ee se moCi bolje koncentrirati i lakse se nositisa stresom kao nepusaCi i kako proces prestanka pusenja moze

biti lak i llgodan. No, mogu li tako neSto prenijeti u knjizi?Na sreeu, bogovi su mi bili sldoni. Dobio sam tisuee pisama

zahvale s komentarima poput ovih:

Uvod xxiii

: •••.••••.••••••• ••••••••••••••••••• .•.• ••• ••••••••.•••••••• 0 ••••••

"avo je najbolja knjiga ikad napisana."

"Vi ste moj guru."

"Vi ste genij."

"Trebalo bi yam dodijeliti titulu viteza."

"Trebali biste biti premijer."

"Vi ste svetac."

Nadam se da nisam dopustio da mi takvi komentari udare

u glavu. Potpuno sam svjestan da takvi komentari nisu napi­sani kako bi pohvalili moje literarne sposobnosti, nego upravounatoc njuhovu nedostatku. Napisani su zato sto, bez obzira

na to je Ii yam draze posjetiti kliniku iIi proCitati knjigu:

: ••••••••••••••••• 0 ••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••

EASYWAY SUSTAV DJELUJE!

Ne sarno da sada imamo svjetsku mreZu EAS YW AY kli­

nika, vee je ova knjiga bila Penguinov bestseller svake godine odkad je prvi put izasla. U NorveSkoj je cak nedavno nadmaSila

prodaju Harry Portera te je tako postala najbolje prodavana

knjiga na zajednickoj Iisti knjizevnih i pubIicistickih izdanja.Prodana je u otprilike cetiri miIijuna primjeraka i prevedena navise od dvadeset jezika.

Nakon otprilike godinu dana od pokretanja klinika zaodvikavanje od pusenja, misIio sam da sam nauCio sve sto

se moze nauciti 0 pomaganju pusaCima da prestanu pusiti.

xxiv Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Iznenadujuee, i dvadeset godina nakon otkriCa metode, svaki

dan nauCim neSto novo. Ova me Cinjenica pomalo zabrinu­

la kada su me zamoIili da napravim dopune prvom izdanju

nakon sest godina. Uplasio sam se da eu morati izmijeniti ili

povuCi prakticno sve $to sam napisao.Medutim, nisam se trebao brinuti. Osnovna nacela metode

EASYWAY danas su jednako cvrsta kakva su i bila kada sam

je otkrio. Divna istina glasi:

LAKO JE PRESTATI!

To je Cinjenica. Jedina je teSkoCakako uvjeriti svakog pusaca

u tu Cinjenicu. Svo znanje koje sam stekao u preko dvadeset

godina koristim kako bih omoguCio svakom pusacu ugledati

svjetlo. U ldinikama se trudimo dostiCi perfekciju. Svaki nas

neuspjeh duboko pogada jer znamo da svaki pusac moze pre­

stati pusiti na lak naCin. Kada pusaCi ne uspiju prestati pusiti,

obicno to smatraju osobnim neuspjehom. Mi to smatramo

nasim neuspjehom - nismo ih uspjeli uvjeriti kako je lako i

ugodno prestati pusiti.Posvetio sam prvo izdanje ove knjige onim pusaCima, njih

16 do 20 posto, koje nisam uspio izlijeCiti. Ovaj postotak

neuspjeha izracunat je na temelju jamstva za povrat novca u

nasim ldinikama. Trenutni prosjek neuspjeha u nasim ldinika­

ma sirom svijeta je ispod 10 posto. To znaCi da nam je prosjekuspjeSnosti veCi od 90 posto.

Iako sam bio svjestan da sam otkrio neSto cudesno, ni u

svojim najsmjelijim mastarijama nisam ocekivao da eu postiCi

takve prosjeke. Mozete s pravom primijetiti da sam trebaoocekivati da eu dostiCi 100 posta, ako sam vee iskreno vjerovao

da eu svijet izlijeciti od pusenja.

Uvod xxv

Ne, vnikad nisam ocekivao da eu dostiCi stopostotnu uspje­

snost. Smrkanje duhana bilo je prethodni najpopularniji nacin

nikotinske ovisnosti sve dok nije postao antisocijalan i po­

lako izumro. Meautim, i dalje postoji nekoliko cudaka kojismrcu duhan i uvijek ee, vjerojatno, postojati nekoliko takvih.

Zapanjujuee, no britanski je parlament jedan od zadnjih utvr­

da smrkaea duhana. Vjerujem da to i nije toliko iznenaaujueejer kad razmislite, politieari su uvijek otprilike stotinu godi­

na iza svog vremena. Tako ee uvijek biti nekoliko cudaka kojiee pusiti. Sigurno je da nisam ocekivao da eu morati osobno

izlijeCiti svakog pusaca.

Ono sto sam mislio da ee se dogoditi jest da eu, nakon sto

objasnim misterije zamke pusenja, razbiti i iluzije poput:

PusaCi uzivaju u pusenjuPuSaCipuse vlastitim odabiromPusenje oslobaaa od dosade i stresa

Pusenje pomaze pri koncentraciji i opustanjuPusenje je navika

Potrebna je snaga volje da se prestane pusitiJednom pusac, uvijek pusac

Uvjeravanje pusaea da ih pusenje ubija, pomaze im daprestanu pusiti

Zamjenska sredstva, narocito zamjene za nikotin, pomazupusaCima da prestanu pusiti

Preciznije, nakon sto sam razbio iluziju da je tdko prestatipusiti i da morate proCi kroz tranzicijsko razdoblje jada kako

biste prestali, naivno sam mislio da ee ostatak svijeta takoaervidjeti svjetlo i prihvatiti moju metodu.

Mislio sam da ee moj glavni neprijatelj biti duhanska indu­

strija. Zapanjujuee, moje glavne tocke spoticanja bile su upra-

xxvi Allen Carr: Lako je prestati pusiti

vo institucije za koje sam mislio da ee mi biti glavni saveznici:mediji, vlada, dobrotvorne organizacije poput AS H (Action on

Smoking and Health, op. p.) i QUIT te medicinska profesija.Vjerojarno ste vidjeli film Sestra Kenny. U slucaju da niste,

radi se 0 vremenu kada je harala djecja paraliza ili polio. Jasno

se sjeeam da je sarna rijec u meni izazivala isti strah kao sto rijec

rak izaziva danas. UCinak polia bio je ne sarno paraliza nogu

i ruku nego i iskrivljenje udova. Priznati medicinski tretman

bio je imobilizacija tih udova zeljeznim udlagama kako bi se

sprijeCilo iskrivljavanje. Rezultat je bila dozivotna paraliza.

Sestra Kenny je vjerovala da zeljezne udlage onemogueavaju

oporavak i dokazala na tisueama primjera da se miSiee moze

ponovno nauCiti djelovanju te da djeca mogu ponovo hodati.Mec1utim, sestra Kenny nije bila lijecnik, bila je sarno medi­

cinska sestra. Kako se sarno usudila zadrijeti u podrucje rezer­

virano za kvalificirane lijecnike? Izgleda da nije bilo vazno to

sto je sestra Kenny pronasla rjdenje problema i dokazala da je

njezino rjdenje uCinkovito. Djeca koju je lijeCila sestra Ken­

ny znala su da je ona u pravu, znali su i njihovi rodirelji, nosluzbena medicinska profesija ne sarno da je odbila prihvatiti

njezine metode vee je $rovise sprijecila sestru Kenny da ih pro­vodi. Sestri Kenny je trebalo dvadeset godina truda prije nego

sto je medicinska profesija prihvatila oCito.

Prvi sam put pogledao taj film godinama prije nego sto sam

otkrio LAK N ACIN. Film je bio vrlo zanimljiv i nedvojbeno

je bilo elemenata istine u njemu. Meautim, bilo je jednako

tako oCito da je Hollywood ovdje unio znatnu umjetnicku

slobodu. Sestra Kenny nije nikako smjela otkriti neSto sto

udruzena znanja medicinske znanosti nisu uspjela. Poznati me­

dicinski specijalisti sigurno nisu bili takvi dinosauri kakvima su

prikazani? Kako je moguee da im je trebalo dvadeset godina da

prihvate Cinjenice koje su im bile ispred nosa?

Uvod xxvii

Kaze se da je zivot eudniji od romana. IspriCavam se sto

sam optuzio stvaratelje filma Sestra Kenny da su si uzeli previseumjetieke slobode. Cak i u ovo 'prosvijeeeno' doba moder­

nih komunikacija, nakon dvadeset godina, uz to sto mi jeomogueen pristup modernim komunikacijama, ipak nisam

uspio prenijeti svoju poruku. Da, dokazao sam svoje tvrdnje:

vi Citate ovu knjigu sarno zato sto yam je knjigu preporuCio

neki bivsi pusae. Zapamtite, ja nemam ogromnu financijskumoe kao BMA(7he British MedicalAssociation, krovna britan­

ska lijeenieka udruga, op. p.), ASH ili QUIT. Kao i sestra

Kenny, ja sam usamljeni pojedinac. Kao i ona, poznat sam je­dino iz razloga Sto moj sustav radio Vee me se smatra najveCimguruom za pomoe pri odvikavanju od pusenja. Kao i sestra

Kenny, dokazao sam svoje tvrdnje. Ali i sestra Kenny dokazala

je svoje tvrdnje. Kakvo je to dobro donijelo ako je ostatak svije­ta i dalje prihvaeao posrupke koji su bili potpuna suprotnostonome sto su trebali biti?

Zadnje su reeenice knjige jednake i u prvom izdanju: "Vjetar

promjena puse u danasnjem drustvu. Snjeina gruda se zakotrlja­la i nadam se da ee joj ova knjiga pomoCi pretvoriti se u lavinu."

Iz mojih ste gornjih navoda mogli doCi do zakljueka da ni­

sam postovatelj medicinske struke. Nista ne moze biti udaljenije

od istine. Jedan od mojih sinova je lijeenik i niti jedno zvanjene smatram uglednijim od lijeeniekog. Ustvari, dobivamo vise

preporuka za nase klinike od medicinskih profesionalaca negood bilo koje druge profesije i, iznenadujuee, vise nasih klijenatadolazi iz medicinske profesije nego iz bilo koje druge.

U samim poeecima medicinska me profesija smatrala neeim

izmedu sarlatana i eudaka. U kolovozu 1997. godine imao sam

veliku Cast biti pozvan odriati predavanje na Desetoj svjetskoj

konferenciji 0 duhanu ili zdravlju koja se odriavala u Pekingu.

Vjerujem da sam prva osoba bez medicinskog obrazovanja koja

xxviii Allen Carr: Lako je prestati pusiti

je dobila takvu Cast. Taj je poziv na konferenciju puno govorio

o napretku koji sam do tada postigao.

Medutim, mogao sam to predavanje jednako tako odriati i

zidu od cigle. Kako nikotinska zvakaea gum a i £lasternisu uspjeli

rijeSiti problem, pusaCi su izgleda sami prihvatili einjenicu da sene mozeS izlijeCiti od ovisnosti 0 drogi propisivanjem te iste dro­

ge. To je isto kao da kazete ovisniku 0 heroinu: Nemojte pusiti

heroin, pusenje je opasno, probajte ga radije ubrizgati u venu

(nemojte ovo pokusavati s nikotinom, ubit ee vas trenutno).

Kako medicinska profesija, mediji i udruge tipaASH i QUIT

nemaju pojma 0 pomaganju pusaeima da prestanu pusiti, oni

se koncentriraju na prenosenje poruka pusaCima koje oni veeodavno znaju: pusenje nije zdravo, to je prljavo i odvratno, nije

socijalno prihvatljivo i skupo je. Izgleda da im nikada nije palo

na pamet da pusaCi ne puse iz razloga zbog kojih ne bi smjeli

pusiti. Pravi je problem ukloniti razloge zbog kojih puse.

Na nacionalne dane nepusenja medicinski eksperti govore

neSto poput: "Ovo je dan kada svaki pusae pokusava prestati

pusiti!" Svaki pusae zna da je to jedan dan u godini kada eeveCina pusaea iz inata popusiti dvostruko vise nego sto obieno

puse, jer pusaCi ne vole kad im se govori sto trebaju raditi, oso­

bito kada to rade ljudi koji tretiraju pUSaeekao potpune idiote

i ne razumiju zasto oni puse.

Posto sami ne razumiju pusaee u potpunosti, ili kako im

olaksati prestanak pusenja, njihov je stay slije,deCi:"Probaj ovu

metodu. Ako ne djeluje, probaj drugu." Mozete li zamisliti da

postoji deset razlieitih naCina za lijeeenje upale slijepog crijeva.Devet naCina izlijeCilo je 10 posto pacijenata, sto znaCi da je

ubilo 90 posto pacijenata, a deseti je naCin izlijeCio 95 posto

pacijenata. Zamislite da je saznanje da postoji taj deseti naCin

dosrupno vee dvadeset godina, no veCina medicinara i dalje

preporueuje drugih devet naeina.

Uvod xxix

Jedan od lijeenika na konferenciji izjavio je neSto do eega janisam doSao. Upozorio je da bi lijeenici mogli biti pravno od­

govorni za pogreSno lijeeenje ukoliko ne preporuee svojim pa­cijentima najbolji moguCi naCin pres tanka pusenja. Ironieno,

on je bio snaian zagovornik zamjenske nikotinske terapije

(zvakaee gume, Hasteri i sl.). Jako se trudim ne biti osvetolju­biv, ali se nadam da ee bas taj lijeenik postati prvom irtvomsvoga prijedloga.

Vlade redovito trose milijune funta na sok kampanje koji­ma je cilj uvjeravanje mladih ljudi da ne postanu ovisni. Te

bi novce isto tako mogli potrositi na uvjeravanje mladdi daih motocildi mogu ubiti. Zar oni ne shvaeaju da mladd zna

da ih jedna cigareta neee ubiti i da niti jedan mladi eovjekne oeekuje da ee postati ovisan? Veza izmedu pusenja i rakapluea dokazana je prije eetrdeset godina. Ipak, sve vise mladih

postaje ovisno, sada i vise nego prije. Mladd ne treba gledatipusaeke horore na televiziji. PuSaCi se trude izbjegavati takve

programe. Praktieno svaka mlada osoba u zemlji svjedoeila je

stvarnoj Steti koju pusenje uzrokuje u svojoj vlastitoj obitelji.Gledao sam kako taj korov unistava mog oca i sestru; to menije sprijeCilo da ne padnem u zamku.

Pojavio sam se na nacionalnoj televiziji zajedno s lijeenicom

iz organizacije AS H koja nikad u zivoru nije puSila i nikad nije

izlijeeila niti jednog pUSaea, koja je kategorieki tvrdila nacijikako ee zadnja vladina sok reldamna kampanja vrijedna dva i

pol milijuna funta sprijeCiti mladd da postanu ovisnici. Da je

barem vlada imala dovoljno zdravog razuma da meni dodijelite noyce, mogao sam nnancirati kampanju koja bi jameila smrtovisnosti 0 nikotinu u nekoliko godina.

Stvarno vjerujem da je snjdna gruda postala nogometna

lopta. No, nakon dvadeset godina to je i dalje kao pljuvanje

u ocean. Zahvalan sam milijunima bivsih pusaea koji su po-

xxx Allen Carr: Lako je prestati pusiti

sjetili moje klinike, proCitaii moje knjige, gledali moj video

i preporueili LAK NACIN svojim prijateljima, rodacima i

bilo kome tko ih je zelio sasluSati i molim se da i vi uCinite isto.

Medutim, snjdna gruda neee postati lavina sve dok medicinska

profesija, mediji, ASH i QUIT ne prestanu preporueavati

metode koje prestanak pusenja Cine tdim i prihvate da LAK

NACIN nije sarno jos jednaod moguCih metoda vee je to:

JEDINA RAZUMNA METODA KOJU TREBA KORISTITI!

Ne oeekujem od vas da mi u ovom trenutku povjerujete, no

do trenutka kada proCitate knjigu, razumjet eete. Cak i onih

nekoliko promasenih slueajeva na koje naidemo kazu neStoslieno ovome:

"Nisam jos uspio, no Vas je nacin bolji od svih za koje znam."

Ukoliko, kada zavrSite s Citanjem knjige, osjetite da ste mi

duzni zalwalnost, mozete taj dug platiti odmah. To neeete

uCiniti sarno preporuCivanjem metode LAK NACIN vasim

prijateljima, nego kad god vidite ili eujete na televiziji ili ra­

diju da netko zagovara neku drugu metodu, ili ako proCitate

takav elanai( u novinama, napisite pismo ili nazovite autore

tih priloga te ih upitajte zasto ne zagovaraju LAK NACIN.

To ee poktenuti lavinu i ako pozivim toliko dugo da to vidim,

umrijet eu kao sretan eovjek.Ovo izdanje knjige slavi dvadesetu godisnjicu otktiea me­

tode i daje yam vrhunsku tehnologiju koja omogueuje da lako

i ugodno prestanete pusiti. Dok sjedim za svojim najmoder­

nijim laptopom, teSko mi je povjerovati da je originalni rukopis

Uvod xxxi

ove knjige pisan rukom, jedva Citljivim rukopisom, najmanje

Citljivim samom piscu i zatim pretipkan na pretpotopnom

pisaeem srroju marke Underwood. Kada sam ugasio svoju po­

sljednju cigaretu 15. srpnja 1983. godine, bio sam potpuno

siguran da sam otkrio neSto sto je traiio svaki pusac: laku irrenutnu metodu bijega iz nikotinskog roblja. Ono Sto nisam

znao sigurno bilo je mogu li uvjeriti i jednog pusaea u to, akamoli cijeli svijet.

S prodajom od preko cetiri milijuna primjeraka i prijevo­

dom na vise od dvadeset jezika, LAK NACIN je nadmasio

sva moja ocekivanja.

Pocelo je sarno sJoyce i sa mnom osobno u nasoj kuCi u Ray­

nes Parku. Sada imamo mreiu od preko pedeset EAS YW AY

klinika u vise od dvadeset zemalja svijeta. Mojih rrideset godina

za vrijeme kojih sam pusio cigarete jednu za drugom bile su za

mene noena mora i drago mi je sto mogu zahvaliti svojim kole­

gama, izdavaCima i milijunima bivsih pusaea koji su prestali uz

pomoe LAKOG NACINA sto su uCinili da mi posljednjih

dvadeset godina izgleda kao iivot u raju.Preplavljuje li vas osjeeaj tuge i jada? Zaboravite na to. Ja

sam postigao dosta cudesnih stvari u svom iivotu, no najveea

od svih jest zasigurno bijeg od robovanja nikotinskoj ovisnosti.

Pobjegao sam prije vise od dvadeset godina i jos uvijek se ne

mogu dovoljno nauiivati u Cinjenici da sam slobodan. Nema

potrebe za depresijom, nista lose se ne dogada - naprotiv, naputu ste dostizanja necega sto bi svaki pUSac na planetu voliodostiei. BITI SLOBODNI!

xxxii Allen Carr: Lako je prestati pusiti

ajgoreg ovisnika 0 nikotinut k trebam sresti

Moida bih trebao zapoceti s objasnjenjem moje strucnosti za

pisanje ove knjige. Ne, nisam ni doktor niti psihijatar; mojesu kvalifikacije puno konkretnije. Trideset i tri sam godine bioteSki strastveni pusac. Pretkraj sam za losijih dana pusio oko

stotinu cigareta dnevno; nikada medutim nisam pusio manjeod sezdeset cigareta na dan.

Za vrijeme svojih pusackih godina vise sam desetaka puta

pokusavao prestati pusiti. Jednom nisam pusio Citavih sestmjeseci, ali sam se neprestano 'verao po zidovima', pokuSavao

stajati sto bliie pusaCima kako bih udahnuo malo dima; uvlaku sam se jos uvijek vozio u odjelima za pusace.

Sto se tice zdravlja, s veCinom pUSaca je isto. Misle da ee

zasigurno prestati prije nego im se 'neSto dogodi'. Ja sam doSaodo stupnja u kojem sam postao svjestan da me pusenje ubija.Cesto me boljela glava i bez prestanka mi se kasljalo. Osjeeao

sam pulsiranje u veni koja se spuSta od cela prema tijelu i bio

sto posto sigutan da ee uskoro u mojoj glavi doCi do eksplozijete da eu umrijeti od izlijeva krvi u mozak. Bio sam jako zabri­

nut, ali ipak ne dovoljno da bih prestao pusiti.Bio sam doSao i do faze kad viSe nisam ni pokusavao prestati

pusiti. Ne zato sto sam uiivao u pusenju. U nekim razdobljimaiivota pusaCi iive u uvjerenju da uiivaju u cigareti; ja nikada

Najgoreg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresti 1

nisam patio od te zablude. Uvijek mi je okus i miris cigarete

bio gadan, aIi sam mislio da me opusta. Davala mi je hrabrost

i samopouzdanje i uvijek sam bio jadan kad sam pokusavao

prestati pusiti. Nikada si nisam mogao predoCiti iivot u kojembih bez cigarete mogao biti zadovoljan i opusten.

Jednom me supruga poslala osobi koja provodi terapiju hip­

nozom. Moram priznati da sam bio vise nego skeptiean jer tadanisam znao nista 0 hipnozi. Zamisljao sam si kako me doeekuje '

tip koji izgleda kao indijski maharadia, s turbanom na glavi

i pronicljivim oCima. Bio sam irtvom svih pUSaekih zabluda

osim jedne - znao sam da nikako nisam osoba slabe volje. To

su potvrdivali svi drugi segmenri moga iivota koje sam evrsto ldriao pod kontrolom. Ja sam medutim bio pod kontrolom ci­

gareta. Smatrao sam kako je cilj hipnoze nekome nametnuti

neeiju tudu volju, ali ipak nisam sabotirao (kao i veCina pusaea,

imao sam iskrenu ielju da prestanem pusiti), sarno sam mislio

da je nemoguce uvjeriti me da nemam potrebu pusiti.Cijela je seansa izgledala kao potpuni gubitak vremena. \

Hipnoterapeut me je pokusavao dobiti da podignem ruke te \

da radim razne druge stvari. Izgledalo je da nista ne ide po

planu. Nisam izgubio svijest. Nisam pao u ni u kakav trans,

barem mislim da nisam. Ali ipak, neposredno nakon te seansene sarno da sam prestao pusiti vec sam uiivao u tome da pre­

stajem pusiti eak i tijekom razdoblja odvikavanja.Medutim, prije nego sto pojurite k prvom slobodnom hip­

noterapeutu, ielio bih neSto razjasniti. Hipnoterapija je naCin

komunikacije. Ako yam je prenesena kriva poruka, necete pre- I

stati pusiti. Nemam namjeru kritizirati terapeuta kod kojeg

sam bio jer da ga nisam posjetio, sada bih moida vec bio mrtav.S druge strane, siguran sam da sam prestao pusiti unatoe nje­

mu, a ne zahvaljujuCi njemu. To ne znaCi da misIim da hipno­

terapija nije uspjeSna i korisna - i ja se njome sluiim na svojim

2 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

teeajevima. Moc sugestije moie se koristiti i za dobro i za zlo.

Nemojte nikada koristiti usluge hipnoterapeuta ako yam ga

nije preporueila osoba koju cijenite i u koju imate povjerenja.

Svih onih groznih godina dok sam pusio, mislio sam da moj

iivot ovisi 0 cigaretama i da bi mi bilo lakse umrijeti nego iivjeti

bez cigareta. Danas me ljudi pitaju osjeeam Ii jos uvijek jaku

ielju za cigaretom. Odgovor je nikada, nikada i nikada - upra­vo obrnuto. Moj je iivot bio vrlo lijep. Da sam kojim slueajem

umro jos dok sam bio pusio, ne bih se imao na sto poialiti.

U iivotu sam imao podosta srece, ali najbolja stvar koja mi se

dogodila jest konaeno oslobodenje od nocne more, tog ropstva

koje eovjeka tjera da ide kroz iivot sustavno unistavajuCi svoje

tijelo i jos to doslovno skupo plaeajuCi.Zelio bih odmah na poeetku sve razjasniti. Nisam ja nikakav

mitski lik. Ne vjerujem u earobnjake i vile. Moj je mozak

prilieno realistiean i usmjeren na znanost, tako da mi nije ja­sno sto je to tako 'earobno' utjecalo na mene. Poeeo sam Citati

knjige 0 hipnozi i pusenju. Nista od onoga sto sam proCitao

nije mi objasnilo eudo koje mi se dogodilo. Zasto je odjednom

postalo tako lako prestati pusiti kad sam prije tjednima patio

od teSke depresije i jada?

Dugo mi je trebalo da pronadem odgovor na ovo pitanje jersam iSao krivim plltem. Pokllsavao sam odgovoriti na pitanje

zasto je tako lal<o prestati pusiti, medutim, pravo je pitanjebilo zasto je pusaCima tako teJko prestati pusiti ..Pusaei govore 0

apstinenrskoj krizi, 0 bolnoj ielji za cigaretom, ali kad se prisje­

tim svoga primjera i pokusam se prisjetiti te jake i bolne ielje,moram reCi da je u mome slueaju nije bilo. Nije bilo nikakve

hzieke boli. Sve se to dogadalo sarno u mojoj glavi.

Moj je posao danas pomaganje ljudima da se odviknu od te

strasne navike. MOgll reCi da sam vrlo, vrlo uspjeSan. Pomogao

sam izlijeCiti tisuce pusaea. Moram odmah naglasiti slijedece:

Najgoreg ovisnika 0 nikotinu tek trebam sresti 3

ne postoji okorjeli pusae! Nisam jos upoznao nikoga Tkoje bioveCi ovisnik (ili Tko je mislio da je veCi ovisnik) od mene. Svi

mogu prestati pusiti i svima moze bili lako prestati pusiti. Ono

sto nas Cini ovisnicima u stvari je strah da necemo vise tako

uzivati u zivotu ako prestanemo pusiti i da cemo biti u neeemu

zakinuti. U stvari, niSta nije dalje od istine. Ne sarno da cetemaCi uzivati u zivotu, vec cete uzivati znatno viSe u svakom

pogledu. Zdraviji zivot, s vise energije i novca, sarno su neke

ad prednosti.Svim je pusaCima lako prestati - eak i varna! Sve sto trebate

uCiniti jest praCitati ovu knjigu bez ikakvih predrasuda. Sto se

dublje udubite u knjigu, to ce yam biti lakse. Cak i u slueaju

da yam niSta ne bude jasno, sarno slijedite upute i shvatit cete

kako je laka prestati pusiti. Najvaznije je od svega da necete vise

iCikroz zivot s osjeeajem stalne zelje za cigaretom ili s osjeeajemstalne zakinutosti za cigaretu.

Sada slijedi upozorenje: moja metoda se moze pakazati

bezuspjeSnom u sarno dva slueaja:

1. Nepridrzavanje uputa. Nekim ljudima smeta sto se tako

dogmatieno driim odreaenih preporuka. Na primjer, reCicu

yam da ne pokusavate smanjivati broj cigareta postupna ili

da ne karistite surogate kao sto su slatkisi, gume za zvakanje

i s1. (pogotovo bilo sto sto sadrii nikotin). Razlog zasto sam

taka evrst u svojim stavovima je to sto vrlo dobra znam

o eemu govorim. Ne pOl'ieem da su mnogi Ijudi prestali

pusiti koristeCi se takvim 'pomagalima', ali budite sigurni dasu uspjeli unatoc, a ne zahvaljujuCi dotienim 'pomagalima'.

Ima ljudi koji magu voditi ljubav stojeCi na cirkuskoj zici,

ali priznajte da to bas i nije najlaksi naCin. Sve sto yam govo­

rim ima svoju svrhu: svrha je prestati pusiti i tako sami sebi

osigurati uspjeh.

4 Allen Carr: Laka je prestati pusiti

2. Nerazumijevanje. Nemojte niSta uzimati zdravo za go­

tovo. Preispitujte i ono sto yam ja govorim, i vase vlastitestavove, i ona sto vas je drustvo naucilo a pusenju. Na prim­

jer, ako mislite da je to sarno navika, razmislite a svojim

drugim navikama (neke su vrlo ugodne) i zasto ih je lako

prekinuti, dak je ovu uzasnu naviku koja nas kosta novaca izdravlja tako teSko prekinuti.

Obracam se onima koji misle da uzivaju u cigareti. Za­

pitajte se zsto se nekih drugih stvari u zivatu, prvenstvenoonih koje su vrlo ugadne, vrlo lako mozete odreCi. Zasto bas

morate pusiti i zasto vas hvata panika alm ne pusite?

Najgareg avisnika a nikatinu tek trebam sresti 5

Svrha ove knjige jest dovesti vas urn u stanje u kojem, kadaprestanete pusiti, necete imati osjeeaj da se uspinjete na Mount

Everest i u kojem necete provesti sIijedeCih nekoliko tjedana

oeajnieki zeleCi zapaliti cigaretu i u kojem necete zavidjeti os­

talim pUSaCima,vec cete se odmah osjeeati lagano i ispunjeno,

kao da ste se upravo izlijeeili od neke strasne bolesti. ad togacete se trenutka, i nadalje kako budete iSli kroz zivot, eesto

pitati kako ste upoce mogIi pusiti. Gledat cete na druge pusaeesa saialjenjem, a ne sa zavisti.

Ako niste nepusae ili bivsi pusae, bitno je da nastavite pusitisve dok ne proCitate knjigu u cijelosti. avo yam moze zvuCati

kao kontradikcija. Kasnije cu yam objasniti da yam cigarete

ne sluze bas nieemu. U stvari, jedna od mnogih zagonetkipusenja jest to sto nam dok pusimo cigaretu nije jasno zasto

to Cinimo. Tek kad smo zakinuti, tj. kad nemamo cigareta, po­staju nam dragocjene. Medutim, moramo prihvatiti, svidalo

se to nama iIi ne, da vjerujemo da smo ovisnici 0 cigaretama.Kad ste uvjereni da ste ovisnik 0 cigaretama, nikada ne mozete

biti potpuno opusteni iIi potpuno koncentrirani ako ne pusite.

Zato nemojte pokusavati prestati pusiti prije nego sto proCitatecijelu knjigu. Sto vise odmieete s knjigom to ce u varna sve vise

i viSejenjavati zelja za cigaretom. Nemojte prestati Citati na po-

6 Allen Carr: Lako je prestat; pusiti

lovici knjige, to moze biti presudno. Zapamtite, sve $to trebate

uCiniti jest pazljivo sIijediti upute.Dvanaest godina nakon prvog izdanja knjige vec sam do­

bro upoznat s uCincima koje je knjiga imala na eitatelje, no

uputa da nastavite pusiti sve dok ne proCitate cijelu knjigu jos

uvijek me vise frustrira od bilo cega drugoga (osim 28. po­

glavlja Odabir pravog trenutka). Kada sam prvi put prestao

pusiti, nekoliko je mojih prijatelja i rodaka takoder presta/o

pusiti. Njihov je motiv bilo to sto sam ja prestao pusiti. Mislilisu: "Ako moze on, mogu i ja!" Tijekom godina neprestano sam

nabacivao sitne primjedbe onima koji nisu presta/I, s ciljem

da shvate kako je Iijepo biti slobodan. Kad je izaslo prvo izda­

nje knjige, poldonio sam nekoIiko primjeraka najokorjelijimpusaCima iz svoje okoline. Mislio sam da ce je, eak i da je moja

knjiga najdosadnija i najgora na svijetu, proCitati barem iz pri­

stojnosti prema prijatelju koji ju je napisao. Neugodno samse iznenadio kad sam nakon nekoIiko mjeseci saznao da nisu

imali volje proCitati je do kraja. Cak sam otkrio da moj najbolji

prijatelj, kojem sam poldonio jedan primjerak knjige i napisao

mu lijepu posvetu, ne sarno da ju nije proCitao vec ju je poklo­

nio nekoj drugoj osobi. Bio sam jako povrijeden jer sam u tuzizaboravio na uzasan strah kojim robovanje duhanu unistava

pusaea. Taj strah moze unistiti prijateljstvo. U mom je slueajuzamalo prouzrokovao razvod braka. Jednom je moja majka

upita/a moju suprugu: "Zasto mu ne zaprijetis da ces ga ostavi­

ti ako ne prestane pusiti?" Supruga joj je odgovorila: "Zato jerbi onda on mene ostavio". Sram me je priznati, aIi mislim da

je bila u pravu; takva je pozadina straha koji uzrokuje pusenje.

Sada shvaeam da mnogi pusaCi prekidaju s eitanjem knjige jer

osjeeaju da bi trebali prestati pusiti. Neki namjerno proCitaju

tek jedan redak dnevno kako bi odgodiIi taj strasni 'dan D'.Znam isto tako da mnogi pusaCi Citaju knjigu pod prisilom

Lak nacin 7

nakon sto su ih na to natjerali Clanovi njihove obitelji koji ih

vole i iele im dobro. Molim vas, gledajte na cijelu stvar ovako:

sto moiete izgubiti? Ako ne prestanete pusiti kad proCitate

knjigu, necete biti u nimalo losijoj poziciji nego sto ste sada.NE MOZETE APSOLUTNO NISTA IZGUBITI, A

TOLIKO TOGA MOZETE DOBITI! Ako slueajno ni­

ste pusili zadnjih nekoliko dana Hi tjedana i niste sigurni jeste Iipusae ili bivsi pusae ili nepusae, onda nemojte pusiti dok eitate

knjigu. U stvari, vi ste vec sada nepusae. Sve sto sada morateuCiniti jest omoguCiti svome mozgu da sustigne vase tijelo. Do

kraja knjige bit cete sretni nepusae.U osnovi je moja metoda potpuno obrnuta od svih drugih

metoda odvikavanja od pusenja. NormaLna bi metoda bila da

od vas zatraiim da nabrojite sve lose stvari koje pusenje donosi

te da kaiete: "Kada bih barem uspio biti dovoljno dugo bez

cigarete, ielja za pusenjem bi valjda napokon nestala. Tada bih

mogao uiivati u zivotu, slobodan od robovanja duhanu".

Taj je naCin izuzetno logiean i tisuce pusaea svakoga dana

prestaje pusiti koristeCi neku od varijanti ove metode. Medutim,

izuzerno je teSko uspjeti na taj naCin, a razlozi su slijedeCi:

1. Prestati pusiti nije uopce pravi problem. Svaki put kada gas­

ite cigaretu, vi prestajete pusiti. Moiete imati izuzerno jake

razloge da prestanete pusiti i jednoga dana kaiete: "Ja vise

ne ielim pusiti". Svi pusaei imaju jake razloge, i imaju ihsvakoga dana; ti razlozi su puno ozbiljniji nego sto to uopce

moiete zamisliti. Pravi se problem javlja drugoga dana, ilidesetoga ili tisuCitoga dana kada, u trenutku slabosti, u tre­

nutku pijanstva ili kada se dogada neSto izuzerno vaino ili

uzbudljivo, zapalite jednu cigaretu. Bas zato sto je cigareta

obiena droga, zaieljet cete jos jednu, pa jos jednu i odjed­nom ste ponovno pusae.

8 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

2. Zdravstveni razlozi bi nas trebali ponukati da prestanemoal k v "p . B v • b dal 1" al'pusiti. Nas racion ni urn aze: restalll. as S1 u a., 1

upravo ti razlozi Cine prestajanje pusenja jos teiim. Pusimo,na primjer, kada smo iiveani. Recite pusaeu da ga pusenje

ubija i on ce toga easa zapaliti novu cigaretu. U krugu bolnice

Royal Marsden Hospital, najboljoj i najpoznatijoj bolnici za

lijeeenje bolesnika oboljelih od raka, postoji vise skrivenih

pusionica nego u bilo kojoj drugoj bolnici u Engleskoj.3. Svi razlozi protiv pusenja u biti yam oteiavaju prestanak

pusenja iz dva razloga. Prvo, stvaraju nekakav osjeeajirtvovanja. Stalno nas netko tjera da se odreknemo svog ma­

log prijatelja, svog malog uzitka ili svog malog pOl"oka,kakovec puSaCi vide svoju ovisnost. Drugo, oni stvaraju neku

vrstu sljepila. Ne pusimo iz razloga iz kojih trebamo ptes­

tati. Ptavo je pitanje: "Zasto ielimo ili moramo pusiti?"

Lak naCin je u stvari slijedeCi: na poeetku treba zaboraviti

razloge zbog kojih ielite prestati pusiti; treba se suoCiti s pro­

blemom pusenja i zapitati se:

1. Cemu to meni sluii?

2. Uiivam Ii ja u pusenju?3. Trebam li uistinu cijeli iivot skupo placati kako bih gurao te

stvari u usta i pritom se gusio?

Prava i lijepa istina jest: pusenje yam apsolurno nieemu nesluii. Zelio bih naglasiti slijedece: ne ielim reCi da lose stra­

ne pusenja daleko nadmasuju dobre strane; svi to pusaCi jakodobro znaju cijeloga iivota. Zelim reCi da u pusenju nemanikakvih dobrih strana. Jedina prednost koju je pusenje ikada

imalo bila je drustvena korist, sada to viSe nikako nije tako.

Danas se pusenje smatra asocijalnom navikom.

Lak nacin 9

Kao sto sam vec rekao, problem pusenja zainteresirao me radi

moje vlastite ovisnosti. Kad sam napokon prestao, osjeeao sam

se cudesno. Kada sam ranije pokusavao prestati pusiti, prolazio

sam kroz tjedne TeSkedepresije. Tu i tame se dogadalo da sam

koji dan relativno dobro raspolozen, ali vec bih slijedeCi dan pao

u depresiju. Osjeeao sam se kao da puzem uz mracni i skIiski

bunar i u trenutku kad sam blizu vrha i vec vidim suncevu svje­dost, otldizavam natrag na mjesto s kojega sam krenuo. Onda

bih ipak zapalio tu cigaretu; bilo bi mi jasno da ima odvratan

okus pa bih se tada zapitao zasto sam je uopce morae zapaliti.

Jedno od pitanja koje uvijek pitam pusace prije nego sto

krenu na moj tretman jest: "Zelite Ii prestati pusiti?". Na neki

je nacin to vrIo glupo pitanje. Svi pusaCi, pa i oni najokorjeliji,

voljeli bi prestati pusiti. Onim najtvrdokornijima uvijek posta­

vljam slijedece pitanje: "Kada biste se mogli vratiti u doba prije

nego sto ste poceli pusiti, biste Ii poceIi pusiti?". Odgovor je:"NI U KOM SLUCAJU!"

Upitajte najtvrdokornijeg pusaea, nekoga tko ne misli da

pusenje steti zdravlju, tko ne mari za socijalne aspekte pusenja

i tko si lako moze priustiti trosak koji pusenje stvara (a takvihje u danasnje vrijeme vrIo malo) slijedece: "Poticete li vi svoju

djecu da puse?" Odgovor je: "NI U KOM SLUCAJU!".

Mnogi puSaCi pokusavaju racionalno sagledati razloge zastopuse, medutim, nema racionalnih razloga - sve je puko samo­zavaravanje i Cista iluzija .

.. Prvo sto cemo uCiniti jest otkIoniti to samozavaravanje i iIu­Zl)U.U stvari, shvatit cete da se ne odricete nicega. Ne sarno da

nista ne gubite vec, kao nepusac, mnogo dobivate _ zdravlje i

no~~c sam.o su dva od mnogih postignuca. Jednom kada iluzijada ~lVot ntkada nece biti tako lijep bez cigarete bude ukIonje­

na, )ednom kada shvatite da je zivot bez cigarete jednako lijep iugodan, tak jos ljepsi i ugodniji, jednom kada shvatite da niste

ni za sto zakinuti, mozemo se vratiti na zdravlje i novae _ ina desetke drugih razloga da prestanete pusiti. Ta ce yam saz­

~anja biti dodatna pomoc kod dostizanja ze1jenog cilja _ a taj)e potpuno uzivanje u zivotu, oslobodeno robovanja duhanu.

10 Allen Carr: Lako je prestati pusitiZasto je tesko prestati? 11

Svi pusaCi misle da ih je obuzelo neSto zlo. U pocetku se

zavaravaju govoreCi si da ce prestati, ali ne danas nego sutra.

Kasnije do au u fazu u kojoj misle ili da nemaju dovoljno snage

volje za prestanak ili da u cigareti postoji neSto sto nuzno mo­

ramo imati kako bismo mogli uzivati u zivotu.Kao sto sam ranije rekao, nije problem objasniti zasto je

tako lako prestati pusiti, problem je objasniti zafto je tako tefko

prestati pufiti. U stvari, pravi je problem objasniti zasto je itkoikada uopce poceo pusiti ili zaSto je u jednom trenutku pusilo60 posto stanovnistva.

Sve u vezi s pusenjem cudna je zagonetka. Jedini razlog zasto

poCinjemo pusiti jest taj sto tisuce drugih ljudi vec pusi. Me­

autim, svi ti koji puse bili bi sretni da nikada nisu poceli pusiti

i govore nam kako je to bacanje novca i vremena. Ne mozemo

bas povjerovati da u pusenju ne uzivaju. Mi to izjednaCavamosa zreloscu i poprilicno Sf; trudimo da se sami naviknemo na

pusenje. Zatim provodimo ostatak zivota govoreCi svojoj djecikako ne treba pusiti, a uz to se i sami pokusavamo odviknuti.

Takoaer, provodimo ostatak zivota troseCi ogromne svote

novaca na cigarete. Prosjecni ce pusac, onaj koji pusi 20 ci­

gareta na dan, potrositi u svom zivotu oko 50.000 fuma nacigarete. Sto mi Cinimo stirn novcem? (Bilo bi u stvari bolje

da ga bacamo u kanalizaciju.) Mi ga koristimo za sustav­

no zagaaivanje svojih pluCa kancerogenim tvarima i polaga­no zacepljivanje i trovanje vlastitih krvnih zila. Svaki dan sve

vise i vise izgladnjujemo misice i ostale organe ne dajuCi im

dovoljno kisika i tako svakim danom padamo dublje u Ietar­

giju. Osuaujemo sami sebe na dozivotnu neCistocu, los zadah,

zute zube, progorjelu odjecu, smrdljive i prljave pepeljare i

smrad dima cigareta. Osuaujemo se na dozivotno robovanjecigareti. Pola zivota provodimo u situacijama u kojima nam

drustvo zabranjuje pusenje (u crkvama, skolama, bolnicama,

12 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

autobusima, tramvajima, kazaliStima, kinima, itd.) i u kojima

se, jednako kao i kad pokusavamo prestati pusiti, osjecamozakinutim. Ostalu polovicu zivota provodimo u situacijama u

kojima nam je pusenje dopuSteno, ali bismo bili sretniji da ne

pusimo. Kakav je to hobi u kojem kada radite one sto zelite, ustvari biste radije da to ne radite, a ako to ne radite, onda to baszarlm ielite? To je iivot u kojem vas polovica drustva tretira kao

neku vrstu gubavca, i sto je jos gore, iivot koji jednom inace

inteligentom i racionalnom covjeku prolazi u nezadovoljstvu.Pusac sam sebe prezire kad gleda reklame Ministarstva zdrav­

stva protiv pusenja, kad proCita upozorenja otisnuta na kutija­

ma cigareta, kada gleda emisiju 0 pusenju na televiziji te svaki

puta kad mu bude zlo od previse pusenja, kad ga zaboli u pr­sima, kad shvati da je jedini pusac u nekom drustvu. S takvim

mislima idu pusaCi kroz iivot i sto imaju od toga? AP S0­LUTNO NISTA! Uzitak? Zadovoljstvo? OpuStenost? Poti­

caj? Dodatnu snagu? Sve su to iluzije ako ne spadate meau onekojima je uzitak nositi tijesne cipele radi trenutka olakSanjakada ih skin u!

Kao sto sam vec rekao, pravi problem nije u objasnjavanju

zasto je pusaCima tako tdko prestati pusiti, vec je problem

objasniti zasto itko uopce pusi.Sada cete vjerojatno reCi:"To je sve lijepo i krasno i ja to sve

znam, ali kad se jednom naviknd na cigarete, jako je tdko pre­

stati." Ali zasto je to tako tdko, i zaSto moramo pusiti? PusaCi

traie odgovor na ovo pitanje cijeli iivor.Neki kazu da razlog leii u tdkim ovisnickim krizama. U

stvari su prave krize zbog nedostatka nikotina tako blage (vidi

6. poglavlje), da su mnogi pusaCi prozivjeli Citav zivot nikadane shvacajuCi da su ovisnici.

Neki kazu da su cigarete fine. One to nikako nisu. Cigarete

su prljave i odvratne. Upitajte bilo koga puSaCa bi Ii prestao

Zasto je tesko prestati? 13

15Zasto je tesko prestati?

sam bio uvjeren da bi lijeenik zasigurno pronasao to alternati­

vno sredstvo. To nije bio razlog mom pusenju, to je bio sarno

izgovor.

Neb kazu da puse zato Sto njihovi prijatelji puse. Zar sustvarno tako glupi? Ako je tome talw, molim se za njih da

njihovi prijatelji ne poenu lijeeiti glavobolje tako sto ce si datiodtubiti glave!

Mnogi pusaCi koji razmisljaju 0 razlozima pusenja jed­

nom ipak shvate da je to navika. To nije pravo objasnjenje, ali

raskrinkavsi sva uobieajena objasnjenja, izgleda da je to jedini

izgovor koji je preostao. Na zalost, ovo je objasnjenje jednako

nelogieno. Svaki dan mijenjamo navike, mijenjamo eak i vrlo

ugodne navike. Ispiru nam mozak kako bismo vjerovali da

je pusenje navika, a da je navike te.sko mijenjati. Je Ii stvarnote.sko mijenjati navike? U Velikoj Britaniji smo navikli voziti

lijevom stranom ceste. Medutim, kada krenemo na put po Eu­

ropi, istoga easa mijenjamo naviku gotovo bez ikakva napora.

Sasvim je jasno da je pogre.sno vjerovanje kako je navike te.sko

mijenjati. Cinjenica jest da u zivotu stvaramo i mijenjamo na­vike svakoga dana.

Dakle, zasto ostajemo pri navici koja ima tako grozan olms,

koja nas ubija, koja nas skupo kosta i koja je tako prljava i

grozna te koju bismo rado prekinuli, kad jedino sto mora­

mo uCiniti jest promijeniti tu naviku? Odgovor je da pusenje

nije navika: TO JE OVISNOST 0 NIKOTINU! To je

razlog zasto izgleda te.sko prestati pusiti. Mozda mislite da ovo

objasnjenje objasnjava zasto jest te.sko 'ostaviti' pusenje. Onostvarno objasnjava zasto veCina pusaea smatra da je te.sko 'osta­

viti' pusenje. Razlog leii u tome da ne razumiju ovisnost 0 dro­

gi. Glavni je razlog taj da su pusaCi uvjereni da ima u pusenju

nekog stvarnog uzitka i/ili potpore i vjeruju da se pokusavajuCi

prestati pusiti stvarno irtvuju.

14 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

pusiti da s tdista ponestane njegovih najomiljenijih cigareta

i da ostane sarno onih cigareta koje ne voli? PUSaei bi radijepusili komad starog uzeta nego pres tali pusiti. Ok us s tim'e

nema nikave veze. Ja jako volim jesti jastoga, ali nikada nisam

dosao u fazu u kojoj moram konzumirati dvadeset jastoga nadan. U drugim stvarima u zivotu mozemo uzivati i mogu nambiti fine, ali se ne osjecamo zakinuti ako ih neprestano ne kon­zumiramo.

Neki traze duboke psiholoske uzroke, npr. frojdovsb sin­

drom djeteta i majCinih grudi. U stvarnosti je upravo obrnuto.Najee.sce poCinjemo pusiti zato da dokazemo kako smo odrasli I

i zreli. Ako bismo u dtustvu trebali sisati lutku, umrli bismood srama.

Neb kazu da je stvar obrnuta, tj. da je rijee 0 macho-efektu

koji stvara dim dok izlazi iz vasih nosnica. Niti ovaj argument

ne ddi vodu. Cigareta koju bismo zataknuli u uho izgledala

bi uzasno glupo. Nista gluplje ne bi trebala izgledati ni cigare­

ta koju smo zataknuli u usta kako bismo unosili kancerogenetvari u naSa pluca.

Neb kazu da puse kako bi imali kamo s tukama. Zastoonda uopce zapale cigarete?

"To je oralno zadovoljstvo." Opet, zasto onda zapale?

"Stvar je u osjeeaju dima koji prolazi kroz pluea." Pa to jeuZasan osjeeaj - to je osjeeaj koji nazivamo gusenjem.

Mnogi vjeruju da pusenje smanjuje dosadu. To je takoderpotpuno pogre.sno. Dosada je stanje duha. Nema bas nista in­teresantno u cigaretama.

Trideset i tri sam godine vjerovao da pusim jer me pusenjeopusta, daje mi samopouzdanje i hrabrost. Takoder sam znaoda me ubija i da me koSta pravo bogatstvo. Zasto nisam otisao

k lijeeniku i zatrazio neko alternativno sredstvo koje bi me

opustalo i davalo mi samopouzdanje i hrabrost? Nisam iSaojer

Pusenje je najsuptilnija, perndna zarnka koju su se covjek i priroda

udruiili napraviti. Sto je to Sto nas uopee hvata u tu zarnku? To su

tisuee odraslih ljudi koji vee puse. Oni nas eak i upozoravaju da je

rijec a prljavoj, groznoj navici koja ee nas jednom unistiti i koja ee

nas kostati bogatstvo, ali mi ne mozemo povjerovati da ani u njoj

ne uzivaju. Jedan ad mnogih bijednih aspekata pusenja jest trud

koji rnoramo uloziti kako bismo se navildi na cigarete.

Pusenje je jedina zarnka u prirodi koja nema nikakav mamac,

nikakav kornad sira na koji se trebamo uloviti. ana Sto nas

privlaCi nije to Sto su cigarete silno ukusne, vee to Sto su izu­

zetno neprivlaeanog okusa. Kad bi nam prva cigareta bila fina,

mi bismo, kao inteligentna bib, odmah shvatili zasto se polovica

svjetskog stanovnistva nnancijski unistava samo da bi se njome

trovali. Meautim, bas zato sto cigareta ima odvratan okus, nasi

su mladi mozgovi sigurni da se nikada neeemo mob naviknuti

na cigaretu te mislimo da nam, s obzirom na to da u cigaretama

ne uiivarno, neee biti nikakav problem u bilo kojem trenutku

prestati pusiti.

Cigareta je jedina droga koja nas u biti sprjeeava u nasem cilju.

Djeeaci obicno poCinju pusiti kako bi izgledali kao frajeri - zele

image Humphrey Bogarta ili Clint Eastwooda. Kad zapali prvu

cigaretu, klinac se nikako ne maze osjebti kao frajer. Ne usuauje

Divna je istina da cete jednorn kada shvatite ovisnost 0

ni~otinu i prave razloge zasto pusite, prestati pusiti sarno tako

~ 1 u ~oku od ~ri. t!edna jedino sto varn nikako nece biti jasno

Jest za~~~ ~te ~l1slrlr da je bilo nuzno pusiti svo ono vrijerne dokste PUSrll 1 zasto ne rnozete uvjeriti ostale pUSace u to KAKO]E LI]EPO BITI NEPUSAC!

16 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Perfidna zamka 17

i adolescencija. Cesto se dogaaa da ne shvaeamo dobro razliku

izmeau odgovornosti i stresa. Zivoti pusaea prirodno postaju

sve stresniji i stresniji jer ih duhan ne opusta bez obzira na to

sto nas drustvo tome uCi. Upravo obrnuto: pusenje vas Cini sve

zivcanijima i rastresenijima.

Cak i oni pusaci koji su se odvikli od pusenja (veCina pripada

ovoj kategoriji, tj. svi su barem jednom prestali pusiti) mogu bitisavrSeno sretni i zadovoljni pa se ipak opet 'navuCi' na cigarete.

eijela ta stvar s pusenjem poprilicno podsjeea na tumaranje

ogromnim labirintom. Onoga trenutka kad uaemo u labirint

nas se mozak zamagli i provodimo ostatak zivota pokusavajuCi

iz njega pobjeCi. Mnogi od nas napokon i uspiju pobjeCi da bi se

kasnije ponovno u njemu nasli.Trideset i tri sam godine pokusavao pobjeCi iz tog labirinta.

Kao i ostali pusaci, nikalco ga nisam mogao svladati. Meautim,

zahvaljujuCi nizu neuobieajenih okolnosti, od kojih niti jedna

nije sa mnom imala nikakve veze, zelio sam shvatiti zasto je tako

uzasno tdko prestati pusiti, a kada sam napokon prestao pusiti,

shvatio sam da je to ne sarno lako vee da u tome prilicno uzivam.

Otkada sam prestao pusiti, moj hobi, a kasnije i zanimanje, po­

stalo je razrjdavanje zagonetaka povezanih s pusenjem. Tu kom­

pleksnu i fascini~ajueu zagonetku, kao i Rubikovu kocku, skora je

nemoguee razrijditi. Meautim, kao kod svih takvih zagonetaka,

kad vam netko pokaze rjdenje, shvaeate da je ono u stvari vrlo je­

dnostavno. Ja znam rjdenje za lal{ prestanak pusenja. Izvest eu vas

iz labirinta i pobrinuti se da se nikada vise u njemu ne naaete. Sve

sto trebate uCiniti jest pratiti moje upute. Ako jednom pogrdno

skrenete, ostatak ee uputa biti beskoristan.

Ponovno naglasavam da svakome moze biti lako prestati pusiti,

ali prvo moramo utvrditi neke Cinjenice. Ne, ne mislim na nista

zastrasujuee. Znam da ste poprilicno svjesni svih zastrasujuCih

Cinjenica koje prate pusenje. Kada bi one bile dovoljne da presta-

se uvlacltl dim, a ako povuce previse, pocinje osjeeati vrtoglavicu,

a nakon toga mu je zlo. Jedino Sto mu je tada na pameti jest da

nekamo zbriSe od ostatka drustva i posteno ispovraea taj uzas.

Kod zena je cilj izgledati kao profinjena mlada dama. Svi smo

vidjeli djevojCice kako otpuhuju male dimove i izgledaju izuzetno

smijdno. Onoga trenutka kad djeeaci s cigaretom pocnu izgledati

kao frajeri, a djevojke nauce kako izgledati profinjeno vec je ka­

sno, tada im je vee Zao sto su uopce poceli pusiti. Pitam se izgle­

daju Ii zene ikad sofisticirano kada puse, ili je to sarno proizvod

nase maste kreiran kroz reklame za cigarete. Meni se Cini da ne

postoji nikakva srednja faza izmeau oCitog pocetnika i najokorje­

lijeg pusaea.

Nakon toga cijeli si zivot pokusavamo objasniti zasto pusimo,

govorimo svojoj djeci da ne puse i povremeno i sami pokusavamo

prestati pusi ti.

Perfidnost zamke vidi se i u tome sto pokusavamo prestati

isldjuCivo u trenucima kada smo pod stresom, bez obzira je Ii u

pitanju zdravlje, nedostatak novca ili se jednostavno osjeeamo kao

gubavci.

U trenutku kad prestanemo pusiti jos smo pod jaCim stresom

(strah nas je apstinentske krize), a na ono sto mislimo da nam je

najbolja pomoc kada smo pod stresom (na nasu staru podrsku

cigaretu), sada ne mozemo racunati.

Nakon nekoliko dana mucenja sigurni smo da smo izabrali

pogrdan trenutak da prestanemo pusiti. Morali bismo pricekati

na trenutak kad neeemo biti pod stresom, a kad bi taj trenutak

dosao, najednom bi nestao razlog zasto zelimo prestati pusiti. Na­

ravno da taj trenutak neee nikada doCi jer svi mi mislimo da su

nasi zivoti sve stresniji i stresniji. Nakon sto napustimo sigurnost

roditeljskog doma, kreee potraga za stanom, krediti, djeca, odgo­

vorniji poslovi itd., itd. N() i to je, u stvari, jedna od iluzija. Istina

je da je najstresniji period u covjekovu zivotu upravo djetinjstvo

18 Allen Carr: Lako je prestati pusitiPerfidna zamka 19

nete pusiti, sigurno biste to vec odavno ueinili. Mislim se vratiti

na pitanje zasto je tako tdko prestati pusiti. Kako bismo odgo­

vorili na to pitanje, trebamo biti svjesni pravog razloga zasto josuvijek pusimo.

20 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Vto i dalje pusimo?

Svi poeinjemo pusiti iz glupih razloga, najedce nas na to nago­

vori drustvo, ali jednom kad poenemo osjeeati da smo se 'navukli'

na cigarete, zasto i dalje pusimo?

Niti jedan pravi pusae ne zna zasto u stvari pusi. Kada bi zna­

Ii pravi razIog, odmah bi prestali pusiti. To sam pitanje posta­

vio tisueama pusaea na svojim teeajevima. Pravi je, i toean, od­

govor jednak za sve pusaee, a ipak sam dobio bezbroj razlieitih

objasnjenja. Upravo mi je taj dio mog konzultanskog rada najza­

bavniji, a ujedno i najjadniji.

Svi pusaCi su na kraju krajeva svjesni da sami sebe varaju. Svi

pusaCi znaju da prije nego sto su se 'navukli' na pusenje nisu imali

apsolutl1o nikakve potrebe pusiti. VeCina ih se dobro sjeea kako je

odvratan olms imala prva cigareta koju su u iivotu zapalili i kako

su se morali jako truditi naviknuti se na taj grozan okus. Najgore

je to sto su svjesni da nepusaei ni u eemu nisu zakinuti, da imaju

puno pravo gledati s visoka kako pusaCi bez razloga bacaju gomilenovca.

Bez obzira na sve 0 eemu sam do sada govorio, pusaei su inteli­

gentna, razumna biea. Pusaei dobro znaju da sami sebi nevjerojat­

no ugroiavaju zdravIje i da ce tijekom iivota na cigarete potrositi

pravo bogatstvo. Zato im je potreban racionalan razlog kako bi

objasnili svoj porok.

Zasto i dalje pusimo? 21

Pravi razlog zasto pusaei nastavljaju pusiti leii u kombinaciji

dvaju faktora 0 kojima eu govoriti u slijedeea dva poglavlja. To su:

nast a nikatinu

Nikatin, bezbajna uljasta supstanca - to je ta droga u duhan­

skarn dimu koja nas Cini ovisnima. Na svijeru ne pastoji nitijedna

druga droga na koju se tako brzo mozemo 'navuCi'; dostaje katka­

da sarno jedna jedina cigareta.

Sa svakim dimom cigarete, kroz pluCa pa u mozak, unosimo

malu dozu nikotina koja ee djelovati znatno brie od doze heroina

koju ovisnik ubrizgava u venu.

Ako jedna cigareta 'sadrii' dvadeset dimova, vi tom jednom

cigaretom primate dvadeset doza droge.

Nikotin je droga brzog djelovanja. Razina nikotina u krvi brzo

opada. Trideset minuta nakon sto ste popusili cigareru ona je za

polovicu manja, a nakon jedan sat smanjuje se na eetvrtinu. Tako

se moze objasniti zasto prosjeeni pusaCi puse oko dvadeset ciga­reta na dan.

U trenutku kad pusae ugasi cigareru nikotin poeinje napustati

tijelo i pusae poeinje patiti od apstinentske krize.

Ovdje moram raskrinkati zabludu koju mnogi pusaCi imaju 0

apstinentskoj krizi. Pusaei misle da je apstinentska kriza uZasna

trauma kroz koju moraju proCi kada pokusaju (Hi kada ih netko

prisili) prestati pusiti. Meautim, sve je to same stvar psihe; pusae

se osjeea zakinutim za svoj uobiCajeni uzitak Hi poddku. Bolje ell

to objasniti kasnije.

23Ovisnast a nikatinu22 Allen Carr: Laka je prestati pusiti

1. OVISNOST 0 NIKOTINU

2. PRANJE MOZGA

1. Od rodenja smo izlozeni izuzetno snaznom pranju mozga

koje nam govori da pusaci dobivaju velik uzitak i/ili podrSku

od pusenja. Zasto im ne bismo vjerovali? Zasto bi inace

trosili say taj novae i izlagali se tako velikim rizieima?

2. Zato sto fizicko apstiniranje od nikotina ne uldjucuje nikakvu

stvarnu bol nego je samo osjeeaj praznine i nesigurnosti,

neodvojiv od gladi ili normalnog srresa i zato sto su to rrenuci

u kojima obicno palimo eigaretu, taj osjeeaj smatramo nor­malnim.

3. Medutim, pravi razlog zbog kojeg pusaCi ne vide pusenje u

pravom svjedu jest to sto ono djeluje u obrnutom smjeru - od

se slucajno ukljucio i tuli eijeli dan, ili pak neki bucni gradevinski

stroj na uliei. Onoga trenutka kada buka prestane imate osjeeaj

prekrasnog mira i tisine. Nije stvar u miru, vee u prestanku iri­tantnih zvukova.

Prije nego sto postanemo ovisniei 0 nikotinu, nase je tijelo

komplerno. Nakon toga sHorn unosimo nikotin u tijelo, a kad

eigaretu ugasimo i kad nikotin pocne napustati tijelo, pocinje

apstinentska kriza - ne fizicka bol vee osjeeaj praznine. Mi cak

nismo ni svjesni da ona postoji, ali ona se nalazi u nama. Nas

raeionalni urn to nikako ne shvaea, no to nije ni porrebno. Sve

sto znamo jest da zelimo tu cigaretu i da kada ju zapalimo, zudnja

prestaje i za trenutak smo zadovoljni, onal<o kao sto smo to bili

prije nego sto smo postali ovisnieima. Medutim, zadovoljstvo je

sarno privremeno jer da bismo zadovoljili zudnju, porrebno nam

je sve vise i vise nikotina. Cim ugasimo eigaretu, zelja je ponovno

tu i lanae se ne prekida. Taj ee vas lanae sputavati eijeloga zivota.AKO GA NE PREKINETE.

Sigurno vas ovo sve podsjeea na vie u kojem glavni lik nosi

tijesne eipele kako bi uzivao u trenutku kada ih skine. Zasto sve

ovo nije pusaCima kristalno jasno? Tri su razloga:

Nikotinske apstinentske krize tako su blage da mn"ogi pusaCi

prozive citav svoj zivot nesvjesni da su u stvari ovisni 0 drogi. Kad

kazemo "ovisnik 0 nikotinu", mislimo sarno na nekoga tko ima

losu naviku. Mnogi se pusaci uzasavaju droga, ali oni su upravo

to - ovisniei 0 drogama. Sreeom je to droga od koje se zapravo

lako odviknuti, naravno, ako prije svega prihvatite cinjenicu daste ovisnik.

Ne postoji nikakva tjelesna bol u nikotinskoj apstinentskoj

krizi. Rijec je tek 0 osjeeaju praznine i uznemirenosti, osjeeajuda nam neSto nedostaje zbog cega se mnogi pusaci zale da, al<o

prestanu pusiti, neee znati kamo s rukama. 5to kriza dulje traje,

pusac je sve zivcaniji, nesigurniji i nesnosniji. To izgleda kao glad- glad za otrovom, NIKOTINOM.

Sedam sekunda nakon sto je eigareta zapaJjena, nova doza niko­

tina je stigla, zudnja prestaje i sada je tu onaj osjeeaj opustenosti isamopouzdanja koji eigareta daje pusacu.

Kad smo poceli pusiti, apstinentska kriza i njen kraj bili su

tako blagi da ih uopee nismo primjeCivali. Kada postanemo pravi

pusaCi i pocnemo kontinuirano pusiti, mislimo da je to stoga sto

u tome uzivamo ili stoga sto smo stekli naviku. Istina je da smo sevee 'navukli'; iako toga nismo svjesni, malo nikotinsko cudoviste

vee se nalazi u nasem trbuhu i sval<o malo ga moramo nahraniti.

Svaki pusac pocinje pusiti iz glupih razloga. Nikome to nije

potrebno. Jedini razlog zasto netko i dalje pusi, bez obzira pusi Iistalno ili povremeno, jest potreba nahraniti ono malo cudoviste.

Cijela ta priea s pusenjem niz je zagonetaka. Svi pusaci napa­met znaju da su prevareni i da ih je obuzelo neko zlo. Mislim da

je najuzasnija i najjadnija stvar u vezi s pusenjem ta, da uzitalc kojipusac dobiva od cigarete proizlazi iz pokusaja da se vrati u isto

ono stanje duha, mirnoee i samopouzdanja u kojem je bio prijenego sto je poceo puSiti.

Poznato yam je kakav osjeeaj stvara susjedov auto-alarm koji

24 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Ovisnost 0 nikotinu 25

nazad prema naprijed. Kada ne pusite, patite zbog tog osjecaja

praznine, ali kako je proces navikavanja vrlo suptilan i postu­

pan u prvim danima, prihvaeamo taj osjecaj kao normalan i I

ne Optuzujemo popusenu cigaretu za njega. U trenutku kada

zapalite, dobivate gotovo trenutno poticaj i stvarno se osjeeate

manje nervozno ili vise opusteno, a za to zahvaljujete cigareti.

27Ovisnost 0 nikotinu

1. Jedete da biste preiivjeli i produljili svoj zivot, dok pusenje

skracuje zivot.

2. Hrana stvarno ima dobar alms i jedenje je stvarno ugodno

iskustvo u kojem mozemo uiivati cijeloga zivota, dok pusenje

ukljucuje udisanje stetnih i otrovnih dim ova u svoja pluea.

3. Jedenje ne izaziva glad i zapravo je zadovoljava, dok prva ciga­

reta zapoCinje zudnju za nikotinom i svaka slijedeea, umjesto

da je zadovolji, uCinit ce da patite zbog te zudnje cijeli zivor.

Sada je pravi trenutak za raskrinkavanje jos jednog ad

uobieajenih mitova 0 pusenju - onaga da je pusenje navika. Je

li jedenje navika? Aka mislite da jest, pokusajte je se potpuno

rijditi. Ne, tvrditi da je jedenje navika bilo bi jednako kao da

navikom proglasimo i disanje. 1 hrana i kisik neophodni su za

odgodi postajemo svjesni gladi, a eak i tada nema fizicke bali,

sarno jedan osjecaj praznine i nesigurnosti koji poznajemo kao:

"Trebam jesti." 1 proces zadovoljavanja gladi vrlo je ugodan.

Pusenje je naizgled skoro jednako. Osjeeaj praznine i nesigur­

nosti koji poznajemo kao "zelim ili trebam cigaretu" isti je kao i

kod gladi za hranom, iako jedno nece zadovoljiti drugo. Kao i kod

gladi, nerna fizicke boli i osjeeaj je toliko tdko primijetiti da ga cak

nismo niti svjesni izmeau dvije cigarete. Jedino onda kad pozelimo

zapaliti, a nije nam dozvoljeno da to napravimo, postajemo svjesni

neugode. No kad zapalimo, osjeearno se zadovoljeno.

Ova slicnost s hranom pomaze da se pusaCi zavedu i pomisle da

dobivaju neko cis to zadovoljstvo. Nekim je pusacima tdko shvati­

ti da nema apsolutno nikakvog zaclovoljstva ili poddke u pusenju.

Netko bi mogao reCi: "Kako mozete reCi da nema podrSke? Sami

ste rekli da se osjeearn manje nervozan kada zapalim."

lako jedenje i pusenje izgledaju vrlo slicno, zapravo su dvije

sasvim suprotne stvari:

26 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Taj je obrnuti proces odgovoran za tdkoce pri odvikavanju adsvih droga. Zamislite paniku u kojoj se nalazi ovisnik a heroinu

koji nema heroina. A sada zamislite Cisti uzitak kad ovisnik maze

napokon ubosti iglu u svoju venu. Mozete Ii zamisliti osobu koja

stvarno uziva u ubrizgavanju necega u sebe ili vas sama pomisaona taka ndto ispunjava uzasom? Ljudi koji nisi ovisnici a heroinu

ne pate ad tog osjecaja panike. Heroin ih ne oslobada tog osjecaja.

Upravo suprotno, heroin ga izaziva. NepusaCi ne pate od osjeeaja I, "

praznine i zelje za cigaretom i ne poCinju panieariti kada se zalihe \

cigareta iscrpe. NepusaCi ne mogu razumjeti kako pusaci mogu

uzivati u guranju tih prljavih stvari u svoja usta, u paljenju j stvar­

nom uvlacenju tog smeea u svoja pluca. I, znate sto? Ni pusacitakoder ne mogu razumjeti zasto to cine.

Govorimo a pusenju kao 0 necemu sto je opustajuce ili pruza

uzitak. No, kako mozete biti zadovoljni osim aka niste prvo bili

nezadovoljni? Zasto nepusaci ne pate ad takvih stanja nezadovolj­

stva i zasto, nakon obroka, pusaCi nisu porpuno opusteni sve dokne zadovolje svoje malo nikotinsko cudoviste?

Dopustite rni da se na trenutak zadriim na ovoj temi. Glavni

razlog zasto pusaci smatraju da je tdko prestati pusiti je Cinjenica

da ani vjeruju da se odricu pravog uzitka ili podrSke. Od najvece

je vaznosti razumjeti da se ne odricete apsolutno nicega.

Najbolji nacin da shvatite nijanse nikotinske zarnke jest dausporedite pusenje s jedenjern. Aka imamo naviku redovitih

obroka, nismo svjesni gladi izmedu obroka. Jedino kada se obrok

preiivljavanje. Istina je da razliciti ljudi imaju naviku zadovolja­vanja svoje gladi u razliCito vrijeme i s razliCitim vrstama hrane.

No jedenje sarno po sebe nije navika. Nije niti pusenje. Jedi­

ni razlog zbog kojeg ee bilo koji pusac zapaliti cigaretu jest da

pokusa zaustaviti osjeeaj praznine i nesigurnosti koji je stvori­

la prethodna cigareta. Istina je da razliciti pusaci imaju naviku

pokusavati osloboditi se apstinenrske krize u razlicito vrijeme, nopusenje kao takvo nije navika.

Drustvo cesto 0 pusenju govori kao 0 navici i u ovoj knjizi, da

bi bio razumljiviji, i ja koristim izraz 'navika'. Mec1utim, budite

uvijek svjesni da pusenje nije navika, upravo suprotno, pusenjenije ni vise ni manje nego OVISNOST 0 DROGI!

Kada pocnemo pusiti moramo se prisiliti da se nauCimo no­

siti stirn. Prije nego toga postanemo svjesni, ne sarno da redovi­

to kupujemo cigarete nego ih mora'mo imati. Ako ih nemamo,

poCinje panika i, kako idemo kroz zivot, pusimo sve vise i vise.

Razlog je u tomu sto, kao i kod drugih vrsta droga, tijelo po­

staje imuno na djelovanje nikotina i unos se pocinje poveeavati.

Nakon kratkog vremena cigareta prestaje u potpunosti prekidati

apstinenrsku krizu i mada se osjeeate neSto bolje nego trenutal<

ranije, sigurno ste zivcaniji nego sto biste bili da niste pusac, Cak

i kada upravo pusite cigaretu. To sto radite jos je nebuloznije odnosenja tijesnih cipela jer kako idete kroz zivot, sve veea koliCina

neugode ostaje cak i kada skinete cipele.

Stvar je jos gora, jer jednom kada ugasite cigaretu, nikotin

brzo pocinje napustati tijelo, cime se objasnjava to sto pusaci u

stresnim situacijama puse jednu cigaretu za drugom.

Kao sto sam vee rekao, 'navika' ne postoji. Pravi razlog tomusto pusaCi i dalje puse krije se u onom malom cudovistu u utro­

bi. Svako ga malo treba nahraniti. Sam ee pusac odrediti kada to

treba biti, a to se dogac1a u slijedeee cetiri situacije ili u njihovojkombinaciji:

Tosu:

DOSADA/KONCENTRACIJA - dvije potpuno suprotne stvari!

STRES/OPUSTANJE - dvije potpuno suprotne stvari!

Koja to carobna droga moze odjednom imati u potpunosti su­

pro tan ucinal< od onoga koji je imala sarno dvadesetak minuta

ranije. Ako 0 tome malo porazmislite, postoji Ii osim spavanja jos

koja od situacija, a da to nisu ove cetiri? Prava je istina da pusenje

ne pomoze ni u trenucima dosade niti u trenucima stresa. Ono

nam ne pomaze ni bolje se koncenrrirati, niti bolje se opustiti. Sve

je to sarno iluzija.

Uz to sto je nikotin droga, on je i vrlo moean otrov koji se ko­

risti kao insekticid (provjerite u enciklopediji). KoliCina nikotina

koja se nalazi u sarno jednoj cigareti, ubrizgana direktno u venu,

trenutno bi vas usmrtila. U stvari, duhan sadrii mnoge o trove,

ukljucujuCi ugljicni monoksid, a biljka duhan je iz iste obitelji kao

i smrtonosno velebiije.

Ako sada razmisljate kako biste se prebacili na lulu ili na cigare,

moram vas upozoriti da se moja knjiga odnosi na say duhan i bilo

koju supstancu koja sadrii nikotin, ukljucujuCi ivakaee gume, fl.a­

stere, sprejeve i inhalatore.

Ljudsko je tijelo najsavrSeniji objekt na nasoj planeti. A niti

jedno biee, cal<ni ameba ili cry, ne moze opstati ako dobro ne znarazliku izmec1u hrane i otrova.

Kroz procese prirodne selekcije tijekom tisuea godina nas je

urn i tijelo razvilo tehnike kojima moze razlikovati hranu od otro­

va i sigurne nacine izbacivanja otrova.

Svim je ljudskim biCima miris i okus duhana odbojan, sve dok

ne postanu ovisni. Ako puhnete dim cigarete u lice malog djeteta

ili Zivotinje, zakasljat ee i odmaknuti se u stranu.

28 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Ovisnost 0 nikotinu 29

S pravom cete se zapitati zasto je onda tolikom brojll pusaea talm

tdko prestati pusiti, zasto se muee mjesecima i zasto cijeli svoj zivot

zude za cigaretom? Odovor Idi u drugom razlogu zasto pusimo - u

pranju mozga. Lako je nositi se s kemijskom ovisnoscu.

Niti jedan pusae ne pusi za vrijeme spavanja. Kako to da ih ne

probudi apstinentska kriza?

na koji cete se tek naviCi ako budete dovoljno uporni. Pusaei ce

pusiti i kad su prehladeni i kad ih boli grlo ili imaju bronhitis ili

upalu pluea.Uiitak s tim nema nikakve veze. Kad bi imao, nitko nikada ne

bi popusio vise od jedne cigarete. Nekoliko je Cak tisuea pusaCa

ovisno 0 onoj groznoj nikotinskoj gumi za ivakanje koje lijeenici

prepisuju, a mnogi od njih Cak i uz nju puse.

Na konzultacijama sam shvatio da je nekim pusaeima spoznaja

da su u stvari ovisnici 0 drogi prilieno uznemiravajuca i misle da

ce im i zbog toga biti jos tde prestati pusiti. To isto tako nije loSe

iz dva vazna razloga:

1. Razlog zasto veCina nas i dalje pusi, iako smo svjesni da mane

znatno nadmasuju prednosti, jest u tome sto mislimo da pos­

toji ndto u cigareti sto nam pruza uzitak ili potporu. Mislimo

da ce nakon sto prestanemo pusiti u nasem zivotu zavladati

praznina i da neke zivotne situacije viSe nikada nece biti iste.

To je eista iluzija. Cinjenica je da nam cigareta nista ne pruza;

ona nam sanlo uzima pa nam djelomieno vraea kako bi kreira­

la iluziju. 0 ovome ell detaljnije govoriti kasnije.

2. Iako je nikotin najmocnija droga na svijetu po brzini kojom

nas eini ovisnima, ovisnost nikada nije jaka. S obzirom na to

da vrlo brzo djeluje, treba sarno tri tjedna da 99 posto nikotina

napusti nase tijelo. Apstinentske su krize tako blage da veCina

pusaCa nikada nije postala svjesna da je ovisn~ 0 nekoj drogi.

31Ovisnost 0 nikotinu

Dok smo pusili svoju prvu cigaretu, sigurno smo se zakasljali. I

Kad bismo popusili previse cigareta, osjecali smo kako nam se

:rti u glavi vi bila nam je fizieki zlo. Tijelo nam je tada govorilo:HRANIS ME OTROVOM. PRESTANI TO RADI­

T I". U ovom trenutku najedce pada odluka postati pusae iJi

ostati nepusae. Nije istina da psihieki slabi Ijudi, tj. Ijudi slabe

volje, postaju pusaei. Sretni su oni kojima je prva cigareta odvrat- Ina; njihova pluea to fizieki ne mogu podnijeti i tako su izlijeeeni

za Citav zivot. IIi mozda ti sretnici jednostavno nisu psihieki

spremni prolaziti kroz ozbiljan proces ueenja uvlaeenja duhanabez kasljanja.

Mislim da je najtragienija stvar u cijeloj ovoj priCi to sto se to­

!iko moramo truditi naviknuti se na pusenje. Zato je adolescenti­

ma tdko prestati pusiti. BuduCi da jos uvijek uee pusiti i buduCi da

im cigarete jos uvijek imaju grozan okus, misle da mogu prestati

kad god zazele. Zasto im ne pada na pamet ueiti na nasim po­

grdkama? A zasto mi nismo ueili na pogrdkama nasih roditelja?

Mnogi su pusaei uvjereni da uzivaju u okusu i mirisu cigarete. Ito je jedna od iluzija. Ono Sto mi u stvari Cinimo dok sami uCimo

pusiti jest to da ueimo nase tijelo da postane imuno na los miris

i olms kako bismo dobili svoju dozu. Na isti naein i ovisnici 0

heroinu misle da uzivaju u pikanju samih sebe iglama. Ovisnieke

su krize kod heroinskih ovisnika znamo ozbiljnije i jedino u eemu

oni uzivaju jest ritual kojim se apstinentska kriza prekida.

Pusae se uei uCiniti svoj mozak neosjetljivim na los okus duha­

na sarno da bi dobio svoju dozu. Upitajte pusaea koji je uvjeren

da pusi sarno zato sto uziva u okusu i mirisu duhana bi Ii prestao

pusiti da ne mozedoCi do omiljenih cigareta i da moze kupiti

sarno one koji mu nisu ukusne. Ni u kom sluCaju ne bi. Pusae

bi pusio i komad starog uzeta radije nego apstinirao i nema veze

prebacite Ii se na pusenje cigareta koje sami radite od duhana, na

mentolke, na cigare ili na lulu. Say taj duhan ima grozan okus

30 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

VeCina ee pusaca eak izaCi iz spavaee sobe prije nego sto za­

pali prvu cigaretu, mnogi ee eak prvo doruckovati, mnogi ee eak

pricekati da prvo doau na posao i tek tamo zapaliti prvu cigaretu.

Kako to da po noCi mogu izdriati deset sati da ne zap ale cigaretu

i to ih uopee ne uznemirava, dok bi po danu nalmn deset sati vee

cupali kosu?

Mnogi ee pUSaci kupiti novi auto i suzdriavati se od pusenja u

njemu. lei ee u kazalista, kina, trgovine, crkve itd., a to sto ne puse

neee ih ni malo smetati. Kada su u Engleskoj zabranili pusenje

u podzemnoj zeljeznici, nije doslo ni do kal(vih demonstracija.

Pusaeima je gotovo drago da ih netko ili neSto prisiljava da ne

puse.

U danasnje ee se vrijeme mnogi pusaci bez problema suzdriati

od pusenja u kuCi nepusaea ili cak samo u drusrvu nepusaea. U

srvari, mnogi se pusaci mogu prilicno dugo suzdriavati od pusenja

bez ikakvih napora. Cak se i meni dogaaalo da se cijelu veeer

mogu opustiti i dobro se zabaviti a da ne zapaJim niti jednu ciga­

retu. U mojim kasnijim pusackim godinama cesto sam se veselio

vecerima u kojima eu se moCi zabaviti bez da se gusim cigaretama

(smijeSne li navike).

Lako se mozemo nositi s kemijskom ovisnoscu. Tisuee pusaea

Citav zivot pusi samo povremeno. I oni su isto tako ovisni kao i

teSki pusaei. Ima pusaea koji su pres tali pusiti, ali katkada pop use

koju cigaru; ta cigara odriava njihovu ovisnost.

Kao sto sam vee rekao, prava nikotinska ovisnost nije glavni

problem. Ona sJuzi sarno kao katalizator koji ee nas urn odvratiti

od pravog problema. Pravi problem je pranje mozga.

Onima koji puno puse Citav zivot moze biti utjeha to sto je

njima jednako lako prestati kao i onima koji povremeno puse. Na

neki cudan naein, njima je jos lakse prestati. Isto tako, sto dulje

i viSe pusite to ee vas cigarete vise unistavati pa ee i dobitak kad

prestanete biti veei.

Utjeha yam moze biti i to da price koje se cesto cuju (npr.

"nakon sto prestanete pusiti treba sedam godina da duhan izaae

iz tijela" ili "svaka cigareta koju popusite skraeuje zivot za pet mi­

nuta") nisu istinite.

Nemojte sada pomisliti da to znaci da se pretjeruje kada se

govori koliko su cigarete sterne. Ako je neSto istina, onda je istina

to da se njihov los utjecaj na zdravlje podcjenjuje bez obzira na to

sto je onih "pet minuta" proizvoljna procjena koju nitko ne mozedokazati.

Istina je da duhan nikada u potpunosti ne izaae iz tijela. Ako

ima pusaea u bizini, dim je u atmosferi i cal( ee i nepusaCi uvuCi u

sebe mali postotak. Meautim, nase je tijelo cudesan stroj koji ima

veliku moe oporavka, naravno ako vee nije pokrenulo neku od

neizljeCivih boJesti Ciji je okidac bilo pusenje. Ako sada prestane­

te, tijelo ee yam se oporaviti i za nekoliko eete tjedana biti skoro u

istom stanju u kojem biste bili da nikada niste ni pusili.

Kao sto sam vee rekao, nikada nije kasno da prestanete pusiti.

Pomogao sam mnogima da prestanu pusiti u cetrdesetim i pede­

setim godinama. Pomogao sam i nekolicini u sedamdesetima i

osamdesetima. Nedavno je u moju kliniku dosla gospoaa stara 91

godinu zajedno sa sinom od 66 godina. Kad sam je upitao zasto

sada zeli prestati pusiti, odgovorila je da zeli biti primjer svome

sinu. Javila mi se ponovno nalmn sest mjeseci i rekla da se ponov­

no osjeea kao mlada djevojka.

Sto ste gori pusac, to ee veee biti olaksanje kad prestanete

pusiti. Kad sam napokon prestao pusiti, smanjio sam sa sto na

dan na NULA na dan - odjednom, bez ikakvih problema. U srva­

ri, uzivao sam u citavom procesu odvikavanja.

Meautim, moramo pobijediti pranje mozga.

32 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Ovisnost 0 nikotinu 33

Pranje mozga i uspavani partner 35

ogiasi u easopisima. Mislite da je to najobicnije bacanje novca?

Sigurni ste da ogiasi ne mogu uvjeriti Ijude da kupuju cigare­

te? Niste u pravu! Uvjerite se sami. SlijedeCi put kad otidete uka£lc ili restoran i kada vas netko iz drustva upita Seo cete piti,

nemojte reCi same "konjak" (ili same ime nekog drugog pica).

Pokusajte svoju narudzbu zaCiniti na primjer ovako: "Znas li u

cemu bih danas istinski uzivao? U pro£lnjenoj aromi vrhunskog

konjaka." Vidjet cete da ce, zajedno s vama, konjak naruCiti

eak i oni koji ga inace uopce ne piju.Od najranijeg djetinjstva nasa je podsvijest neprekidno

bombardirana informacija koje nam govore kako nas cigarete

opustaju i daju nam samopouzdanje i hrabrost te da je ciga­

reta najdragocjenija stvar na zemiji. Mislite da pretjerujem?

U svakom £llmu ili predstavi u kojoj nekoga treba smaknuti,

koja je osudenikova posljednja zelja? Naravno, cigareta. Utjecaj

ovoga sto smo vidjeli nas svjesni um ne registrira, medutim

uspavani partner ima dovoljno vremena za upijanje poruke.

Poruka je zapravo slijedeca: "Najdragocjenija stvar na ovome

svijetu, one na sto cu najvise misliti i najvise zeljeti u poslje­

dnjim trenucima svoga zivota je cigareta". U svakom ratnom

filmu covjeku koji je ozbiljno ranjen prvo se daje cigareta.Mislite Ii da su se u posljednje vrijeme stvari promijenile?

Nisu, nasu djecu jos uvijek bombardira velika koliCina reklama,

iako je reklamiranje cigareta zabranjeno. Koriste se raznorazneIukave metode. Sportske programe cesto sponzorira duhanska

industrija, najceSce upucujuCi na vezu izmedu pusenja, elitnih

sportova i jet-seta. Automobili Formule 1 izgIedaju kao kutije

cigareta, a cesto se i zovu prema njima - ili se cigarete nazi­

vaju prema automobilima? Na televiziji se u danasnje vrijeme

moze svasta vidjeti, na primjer par koji u hevetu nakon seksa

pusi cigaretu. Dobro se zna sto se time zeljelo reci. IIi slijedeca

genijaina reklama (ne mislim da su cigarete koje reklamira ge-

Br nje mozga i

pavani partner

34 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Kako i zasto uopce poCinjemo pusiti? Da biste u potpunosti'

razumjeli ovo pitanje potrebno je dobro prouCiti kako mocno

na nas utjece podsvijest, ili kako ja znam reCi, nas "uspavani

partner".

Svi mi mislimo da smo inteligentna bica koja si sarna odre-\ 'I

duju put kroz zivot. Istina je da je 99 posto naseg ponaSanja. I

unaprijed odredeno. Mi smo proizvod drustva u, kome smQ1

odrastali - proizvod drustva je odjeea koju nosimo, stan u kojem

stanujemo, obicaji i modeli ponasanja. Podsvijest ovdje igra izu­

zetno vaznu ulogu. Covjekova vjerovanja mogu biti pogreSna,

ne same u slueaju razIiCitog misIjenja vec i kod konkretnih'

Cinjenica. Prije nego sto je prvi covjek oplovio svijet, veCina

je ljudi mislila da je zemlja plosnata. Mi danas znamo da je

okrugla. Kad bih napisao desetke knjiga s ciljem uvjeriti ljude 'I

da je zemlja plosnata, ipak mi ne bi vjerovali. Medutim, kolik'o

je nas ljudi otputovalo u svemir i stvarno vidjelo zemljinu kU-1~ q

glu? Cak i ako pripadate onima koji su prejedrili cijeli svijet,;kako mozete biti sigurni da niste putovali u hug po plosnatoj,

povrSini?

Reklamni strucnjaci dobro poznaju moc sugestije nad

podsvijeScu. Tome sIuze ogromni plakati kojima nas bombar-I

diraju dok se vozimo u automobilu, reklame na televiziji ilil

nijalne, vec naCin na koji ih reklamira): neki covjek gleda smrti

u oCi, njegov se balon zapalio i uskoro ce se srusiti ili ce njegov

motocild upravo sletjeti s ceste i razbiti se u provaliji. Nitko

nista ne govori. Svira tiha glazba. Tada on pali cigaretu i lice mu

se obasjava osjeeajem zadovoljstva. Na svjesnoj razini moida

uopce nista necemo registrirati; nasa ce podsvijest pak vrlo str­

pljivo provariti sve moguce implikacije ovoga sto smo vidjeli.Istina je, postoje i reklame iz suprotnog tabora - strasne price

o raku, amputacijama nogu, losem zadahu - ali ljudi gledajuCi

ih ne prestaju pusiti. Bilo bi logicno da prestaju, ali Cinjenica

jest da tome nije tako. One cak ne sprjeeavaju mladei da pocne

pusiti. Svih onih godina dok sam pusio bio sam iskreno uvjeren

da nikada ne bih poceo pusiti da sam bio svjestan veze izmeaupusenja i raka pluea. Prava je istina da bi sve bilo potpuno isto.

Sve te kampanje protiv pusenja prilicno zbunjuju covjeka. Cak

se i na samom proizvodu, na toj sarenoj kutijici koja vas zoveda otkrijete njezin sadriaj, nalazi zlokobno upozorenje. Koji to

pusac ikada Cita, a kamoli da se zamisli nad time sto pise?

Vjerujem da najveCiproizvoaaCi cigaretazapravo iskoristavaj u

upozorenja Ministarstva zdravstva na kutijama cigareta kako bi

prodavali svoje proizvode. Mnoge scene ukljucuju zastrasujuca

biea poput paukova i vilinskih konjica. Upozorenje 0 stetnosti

cigareta za zdravlje sada je napisano tako velikim slovima da ga

pUSacnikako ne moie izbjeCi, ma koliko se trudio. Kriza straha

koju pusac osjeea izaziva asocijaciju ideje 0 sjajnom zlarnompaketu.

lronija Citave price je u Cinjenici da je najjaea snaga u svomtom pranju mozga - upravo sam puSac. Nije istina da su pusaCi

ljudi slabe volje i slabe tjelesne snage. Trebate biti vrlo jaki kakobiste se nosili s otrovom.

To je jedan od razloga zasto pusaCi odbijaju prihvatiti do­

bro poznate statisticke podatke koji dokazuju kako pusenje

36 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

unistava zdravlje. Svi imamo strica Peru koji je pusio cetrdeset

cigareta na dan, nikad nije bio bolestan i doiivio je osamdese­tu. PusaCima ne pada na pamet prisjetiti se mnogih koji su se

razboljeli u najboljim godinama, niti pak pomisliti da bi stric

Pero moida jos uvijek bio iiv da nije pusio.Ako napravite istraiivanje meau prijateljima i kolegama,

zaldjuCit cete da su veCina pusaea ljudi vrlo jake volje. Meau

njima je najviSe privatnih poduzetnika, direktora u poduzeCima

ili profesija kao sto su lijecnici, advokati, policajci, profesori,prodavaCi, medicinske sestre, tajnice, kueanice s malom dje­com - sve su to ljudi koji vode izuzerno stresan iivot. Najveea

je pusacka zabluda ta da pusenje smanjuje stres te da je stoga

povezano s ljudima dominirajuceg karaktera, tj. s onima koji

preuzimaju na sebe odgovorriost a time i stres; drugim rijeCima,s onima kojima se divimo i koje oponaSamo. Druga skupina

ljudi sklonih pllsenju su oni koji rade jednolicne poslove jer je

drugi glavni razlog pusenju dosada. Bojim se da se i ovdje radio iluziji.

Razmjeri do kojih seie pranje mozga upravo su nevjerojarni.

Dobro yam je poznato kako se drustvo uzbudi pri spominjanju

'snifanja' ljepila ili ovisnosti 0 heroinu. U Engleskoj od 'sni­

fanja' ljepila godisnje lImre manje od deset, a od heroina manjeod stotinu osoba.

Postoji jedna druga droga, nikotin, na koju se u odreaenoj

iivornoj dobi 'navuce' vise od 60 posto nas i na koju do krajaiivota trosimo ogromne koliCine novca. PuSaCitrose najveCi dio

svoje usteaevine na cigarete koje im unistavaju iivot. Plisenjevodi na top listi najveCih ubojica u zapad~om svijetu; na listi je

ispred promernih nesreea, poiara i elementarnih nepogoda.Zasto smatramo 'snifanje' ljepila i uzimanje heroina tako

strasnim zlom, kad smo do prije nekoliko godina smatrali dro­

gu na koju trosimo velike koliCine novca i koja nas masovno

Pranje mozga i uspavani partner 37

ubija, potpuno prihvatljivom drustvenom navikom? U poslje­

dnje se vrijeme ne smatra bas potpuno drustveno prihvatljivom

jer moze ugroziti zdravlje, ali se ipak legalno prodaje u sjajnimpaketiCima u svakom ducanu, u kafiCima, restoranima, klubo­

vima ... Od toga najvise koristi ima driava. U Engleskoj driava

od pusaea godisnje zaradi preko 8 milijardi funta. Duhanska

industrija pak trosi vise od 100 milijuna funta godisnje samona promotivne aktivnosti.

Morate zapoeeti graditi otpornost prema pranju mozga na

onaj naCin na koji biste to Cinili pri kupovini polovnog au­

tomobila. Pristojno biste klimali glavom dok yam prodavae \

govori 0 svome autu, ali ne biste povjerovali niti jednu jedinurijec koju yam govori.

Poenite na sjajne paketice gledati kao na paketice kojisadrie prljavstinu i otrov. Nemojte da vas obmanjuju kristalne

pepeljare ili zlatni upaljaCi ili milijuni prevarenih. Poenite sepitati:

Sto ja to radim?Treba Ii mi to zaista?

NE, NARAVNO DA VAM NE TREBA!

Mislim da mi je najteie razjasniti upravo pranje mozga.Zasto se osoba koja je inace racionalna i inteligentna pretvara

u pravog idiota kada je njegova ovisnost u pitanju? Najbolnije

mi je priznati da sam od svih tisuca ljudi kojima sam pomogao

prestati pusiti upravo ja bio najveCi idiot.

Ne samo zbog toga sto sam postupno stigao do stotinu ci­

gareta dnevno vec zato sto je i moj otac bio tdki pusac. Bio je

to jak covjek koji je umro vrlo mlad. Sjeeam se kako sam ga,kao djecak, promatrao kako se svako jutro gusi i kako povraca

od kaslja. Bilo mi je jasno da u tome ne uziva i da ga je obuzelo

neko zlo. Sjeeam se kako s;lm rekao svojoj majci: "Nemoj nika- \da dopustiti da postanem pusae".

38 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

S petnaest sam godina bio zaljubljenik u zdrav zivor. Sport

je bio say moj zivot i bio sam pun hrabrosti i samopouzdanja.Da mi je tada netko rekao da cu zavr.siti kao pusac koji pusi

stotinu cigareta na dan, okladio bih se u kompletnu zivotnuzaradu da to nikako nece biti tako.

S eetrdeset sam godina bio fizicki i psihieki ovisnik. Do­

veo sam sam sebe u stanje u kojem nisam mogao raditi niti

najjednostavnije fizicke ili intelektualne poslove, a da najprije

ne zapalim cigaretu. Kod veCine su pusaea okidaCi uobieajene

stresne situacije, kao sto je zvonjava telefona ili druzenje s lju­dima. Ja, naime, nisam bio u stanju niti upaliti stolnu lampu

ili promijeniti kanal na daljinskom upravljaeu bez prethodnog

paljenja cigarete.Znao sam da me pusenje ubija. Nisam se u tom pogledu

mogao zavaravati. Ni, nije mi jasno kako nisam mogao vidjeti

sto mi pusenje radi na mentalnom planu. Nikako nisam razu­mio sto se dogada, mada mi je objasnjenje bilo cijelo vrijeme

pred nosom. Najsmjdnije u cijeloj stvari je to sto vecina pusaeazivi u zabludi da uzivaju u cigareti. Ja sam pusio zato sto sam

mislio da mi pomaze pri koncentraciji te da pomaze mojimzivcima. Sada, kad sam nepusac, najteie mi je uopce povjero­vati da sam nekada tako razmiSljao. Promjena koju sam dozivio

moze se usporediti s budenjem iz nocne more. Nikotin je dro­

ga koja zamagljuje vas razum, vase culo okusa i mirisa. Najgorastvar kod pusenja nije to sto unistava vase zdravlje ili vas dzep,vec to sto unistava zdrav razum. Stalno trazite kojekakve razlo­

ge kako biste nastavili pusiti.

Sjeeam se kako sam se u jednoj fazi prebacio na pusenje lule

(nakon neuspjelog pokuSaja prestanka pusenja), vjerujuCi kako

je to manje Stetno i kako cu na taj naCin smanjiti pusenje.Neki od tih duhana za lulu apsolutno su odvratni. Mogu

oni lijepo mirisati, ali su grozni za pusenje. Sjeeam se kako me

Pranje mozga i uspavani partner 39

puna tri mjeseca bolio vrh jezika. Nadalje, nekakva se smeoa

tekucina skuplja na dnu lule. Dogodi se da nenamjerno po­

dignete lulu iznad vodoravnog poloiaja i prije nego sto toga

postanete svjesni, vec ste progutali prilicnu koliCinu te prljave

tekuCine. NajceSce cete odmah povraeati, bez obzira na to ukakvom se drustvu nalazili.

Trebalo mi je tri mjeseca da se naucim pusiti lulu i nikalm

mi nije jasno zasto se u ta tri mjeseca nikada nisam zapitaocemu to sluii i zasto se svjesno podvrgavam tom mucenju.

Naravno, kada jednom nauce nositi se s lulom, od pusaea

lula nitko ne izgleda zadovoljniji. VeCina njih je uvjerena da

puse zato sto uiivaju u luli. AIi zasto su se toliko namuCili da

bi nauCili voljeti lulu kad su mogli biti jednako tako zadovoljni

i bez nje?

Odgovor je slijedeCi: jednom kada postanete ovisnik 0 niko­tinu, pranje mozga se pojacava. Vasa podsvijest zna da malo

cudoviste treba nahraniti i ona blokira sve drugo Sto vas urn

salje. Kao sto sam vec rekao, strah je one sto ljude tjera da puse

- strah od osjecaja praznine i nesigurnosti koji ce vas obuzeti

kad se prestanete opskrbljivati nikotinom. To sto vi toga niste

svjesni, ne znaCi da to ne postoji. Vi toga ne morate biti svjesni

jednako kao sto macka nije svjesna gdje se u podu nalaze cijevi

od grijanja, ona sarno zna da ce joj ako sjedne na odreoeno

mjesno na podu biti ugodno toplo.Pranje mozga je najveca poteSkoca s kojom se susrecemo

kad se ielimo odreCi cigareta. Pranje mozga koje nad nama

provodi drustvo dok odrastamo, pojaeano je nasim osobnim

pranjem mozga koje dolazi od nase ovisnosti i jos vise pranjem

mozga koji provode nasi prijatelji, rooaci i kolege.Jeste Ii primjetiIi da sam se do sada cesto koristio izrazom

'odreCi se cigareta'. Koristio sam taj izraz na pocetku pretho­

dnog odlomka. To je klasicni primjer ispiranja mozga. Izraz

40 Allen Carr: lako je prestati pusiti

zapravo implicira irtvovanje. Prekrasna istina jest da se z~­

pravo nicega ne trebate odreCi. Upravo suprotno, osl~bodltcete se grozne bolesti i dostiCi cudesne pozitivne stvan. Sa~a

cemo poceti uklanjati to ispiranje mozga. Od sada pa nadal)e,necemo vise koristiti izraz 'odreCi', nego prestati, stati ili zapra-vo: IZBAVITI SE!

Prvi argument za pocinjanje pusenja jest: to rade drugi lju-di. Aim ne pusimo, mislimo da neSto zasigurno propustamo.Zatim se dobro pomuCimo da bismo se uCinili ovisnima, iako

nikome od nas nije jasno sto smo to propustali. Meoutim,

svaki put kada ugledamo nekog drugog pusaea, ponovno se

uvjerimo da mora biti necega u pusenju, jer zasto bi ta! in~ce

pusio. Cak i kada prestane pusiti, pusac se osjeea ~al~l11utl~svaki puta kad netko u drustvu zapali cigaretu. Os)eca se Sl­

gurnim. MO'Lezapaliti sarno tu jednu. I prije nego sto je togasvjestan - ponovno je postao ovisnikom.

Pranje mozga vrlo je mocno i zato morate biti svjesni poslje-

dica. Sjeeam se kako sam kao djeeak nakon drugog svjetsk~g

rata pozorno pratio detektivsku radio-dramu Paul Temple kop

je tada bila iznimno popularna. U jednoj se ~pi~odi d~,~e!«ivbavio ovisnoscu 0 marihuani ili kako su je nazlvali u sen)l tra­

vi'. Zlocesti su ljudi nesvjesnim pusaCima prodavali cigarete

u kojima je bila "trava". Nije bilo nikakvih stetnih poslje~ic~,ali su ljudi postali ovisni i morali su neprekidno kupovatl 0­garete. (Za vrijeme mojih teeajeva stotine mi je lju~i priznaloda su probali marihuanu. Niti jedan nije rekao da )e postao 0

njoj ovisan.) Imao sam sarno sedam godina kada sam .sluSao t~j

program. Tada sam prvi put cuo za pojam ovisnostl 0 drog.!.

Sarna pomisao na ovisnost, na to da vas nesto tjera na uziman)e

droge, uiasavala me je i do danasnjih dana, i mada s.am Sk01:0

siguran da trava ne stvara ovisnosti, nikada se ne blh USUdlO

probati koji dim marihuane. Bas smijeSno, s obzirom da sam

Pranje mozga i uspavani partner 41

postao ovisnik a dragi d k 0 °b v

b a ole se na) rze postaje ovisnik Dame arem Paul Temple 0 b' v •

• v v d upozono na a lcne cigarete. lranicno)e sto cetr eset godina nakon te seriO v 0 v vo. ,

tisuce d 1 . . )e cov)ecanstvo trasl tlsuce ia ara na medlclllska istrazivan)oaa raku dok '1".trose na C 1 v ., , se ml l)Unl

. , na~ acen)e adolescenata na smrdljivi korav i ritomna)vecu konst ubire upravo driavao p

RijeSit cerna se pr . n'nut, vec je pusac onaja~o~i~o::~nu;:a~epusac taj koji je zaki-

:.o "0 ••.••.••

•• •••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••••• 0 •••••••••••

savanje apstinentske krize

ZDRAVLJE

ENERGIJU

BOGATSTVO

DUSEVNI MIR

SAMOPOUZDANJE

HRABROST

SAMOPOSTOVANJE

SRECU

SLOBODU

Sto dobiva zauzvrat dok se odrice svega ovoga?APSOLUTNO NIS~T· .

A - OSlm iluzi)oed 1 v

vratiti os)·e'·· k 0 • a po (Usava po-ca) mIra, spa o)a 1 s d'.. k . . amopouz anF koji nepuSaci

UVl)e Ima)u na raspolaganju.

Kao sto sam vec govorio, pusaCi misle da puse zbog uzitka,

opustanja i poticaja. U stvari, to je iluzijao Pravi je razlog

olaksavanje apstinentske krizeo

Kad smo zapocinjali pusiti, Cinili smo to u ponekim

drustvenim situacijama. Nismo bas morali pusiti. Medutim,

poceo se stvarati zaearani krug. Nas je podsvjesni um poceouCiti da cigareta konzumirana u odredenom trenutku moze

biti izvor ugode.Sto postajemo veCim ovisnikom 0 toj dragi, veca je potreba

da olaksamo apsrinenrsku krizu, i sro nas vise cigarera povlaCi

prema dnu, to vise vjerujemo da ona ima apsolurno supraran

uCinakoTo se dogada tako spora, rako posrupno da nisre toga

ni svjesnio Dan za danom ne osjecare se nimaIo drugaCije od

prijasnjega dana. Mnogi pusaei nisu ni svjesni da su posrali ovi­

snicima dok ne pokusaju presrari pusiri, a i rada mnogi od njih

to ne mogu priznari. Nekolicina njih cijeli zivor gura glavu u

pijesaI<pokusavajuCi uvjeriri sebe i druge da uzivaju u cigareri.

Vodio sam slijedeCi razgovor sa stotinjak adolescenata:

JA: Shvacas Ii da je nikotin draga i da je jedini razlog sto pusis

to sta ne mazes prestati pusiti?

42Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Olaksavanje apstinentske krize 43·

0:JA:

0:JA:

Glupost! Ja uzivam u cigareti. Da ne uzivam, prestao bih.

Onda prestani na tjedan dana i dokazi da mazes prestatiaka zelis.

Necu. Ja uzivam u pusenju. Bih,kad ne bih uzivao.

Prestani sama na tjedan dana, da sebi dokazes da nisipostao ovisnik.

0: A zasto? Ja uzivam u cigareti.

Rek~o sam vee da pusaCi imaju potrebu olakSati si apstinen­

~s.kuknz~l u ~~enucima stresa, dosade, koncentracije, opustanja

III ko~brn~.clJe :~abrojanoga. 0 tome eu detaljnije govoriti unekolrko sllJedeclh poglavlja.

44 AllenCarr: Lakoje prestati pusiti

Ne mislim sarno na velike iivotne tragedije, vee na svakidasnje

situacije koje u nama izazivaju stres kao sto su druienje, tele­

fonski razgovori, napetost koju osjeea kueanica s malom djec­am i slieno.

Vzmimo na primjer telefonski razgovor. Za veCinu je Ijudi

telefonski razgovor pomalo stresan, pogotovo za poslovne lju­

de. VeCinu telefonskih razgovora ne vodimo s prezadovoljnim

musterijama ili sa sefom koji nas naziva kako bi nam eestitao.

Obieno je rijee a barem malo napetoj situaciji; neSto ne ide

kako spada ili netko ima nekakve zah tjeve. V tom ee trenu­

tku pusae, aka to vee nije uCinio, zapaliti cigaretu. Vopee nije

svjestan zasto to Cini, ali zna da mu se iz nekog razloga Cini damu pomaie.

Ono sto se u stvari dogaaa je slijedeee: iako toga nije svje­stan, pusae vee pati ad apstinentske krize.· Oak djelomieno

ublaiuje ielju za cigaretom, istovremeno se smanjuje i stres

(istovremeno, ali ne meausobno povezano) i pusae osjeea kako

dobiva pods trek. V ovom trenutku taj je podstrek stvaran.

Pusae se osjeea bolje nego Sro se osjeeao prije nego je zapalio

cigaretu. Meautim, eak i dok pusi tu cigaretu, pusae je napetijiad nepusaea, jer Sro viSe pusi to je dublje uvueen u zaearani

krug i svaki put mu cigareta sve slabije ublaiuje iudnju.

Stres 45

Obeeao sam yam da yam ne spremam nikakvu sok-terapiju.

U slijedeeem vas primjeru ne namjeravam sokirati, ielim sarno \

naglasiti kako cigarete unistavaju vase iivce, dak vi mislite davas apustaju.

Zamislite da ste se daveli u stanje u kajem yam lijecnik kaie

kaka ee yam morati amputirati noge ako ne prestanete pusiti.

Zastanite na trenutak i pakusajte si zamisliti iivat bez nagu.

Pakusajte si predaCiti stanje mazga osabe kaja bi nakan takvag'upozorenja nastavila pusiti te bi jaj stvarna bile amputirane

abje nage.Bia sam cua nekalika takvih priea i smatraa sam da je tako

neSto patpuna nemoguee. Stovise, nadaa sam se da ee i meni

lijecnik reCi taka neSto i da eu anda stvarna marati prestati

pusiti. Tada sam vee iscekivao dan kada ee doCi do izljeva krvi

u mozak i kada eu ostati ne sarno bez nogu vee i bez glave.Takve price nisu ni u kam slueaju besmislene vee jasno

ukazuju na to Sta ta grozna droga Cini ad ljudi. Dak kraCite

kraz iivat, pastupna yam aduzima hrabrost. 5ta yam vise adu­zima hrabrost, to ste vise uvjereni da je njen uCinak uprava

suprotan. Svi sma culi za paniku kaja abuzima pusaea kadakasna navecer shvati da je astaa bez cigareta. NepusaCima je

takva stanje patpuna nepoznata. Cigareta je uzrok tome stanju.

Citav vas iivat cigareta ne sarno da unistava vase iivce vee je i

maean atrov kaja uniStava i vase tjelesno zdravlje. U trenutkukad se pusac dovede u stanje u kajem je svjestan da ga cigareta

ubija, dubako je uvjeren da mu uprava ana daje hrabrost i da

je iivat bez nje patpuna nezamisliv.

Shvatite kanacna da vas cigareta ni u kam slucaju ne apusta;

ana vas palaka i sigurna uniStava. Jedna ad najveCih koristi

kaju eete imati kada prestanete pusiti uprava je povratak sama­

pauzdanja i sigurnosti u sebe.

46 Allen Carr: Laka je prestati pusiti

Aka u ovam trenutku pusite, sigurna ste na to vee zabaravilido trenutka kad sam vas ja na to padsjetia.

Jas jedna zabluda u vezi s pusenjem je ta da cigareta smanjujedasadu. Dasada je stanje duha. Dak pusite cigaretu vas urn ne

govori: "Ja pusim cigaretu. Ja pusim cigaretu". To se dagadatek kad duga apstinirate, kad pakuSavate smanjiti pusenje ili

kad pusite prvih nekalika cigareta nakan neuspjelag pokusaja

da prestanete.Istina je slijedeea: aka ste avisnik a nikotinu, a ne pusite,

neSto vam nedostaje. Aka pastoji neSto sto nije stresno, a moie

neka vrijeme zabaviti vas mozak, proCi ee prilicno duga razda­

blje prije nega sto vas zasmeta nedastatak droge u vasem tijelu.Medutim, kad vam je dasadna i kad se vas mazak nicim ne

zabavlja, krenut ee hraniti cudaviste. Kad yam je dasadna (a

ne pakusavate prestati pusiti), eak i paljenje cigarete prelazi usfem nesvjesne radnje. Cak i pusaCi lule i ani koji sami mo­

taju svaje cigarete abavit ee svoje rituale patpuna automatski.Aka se pusac pakusa prisjetiti cigareta kaje je papusio tijekam

dana, sjetit ee se sarno malog broja njih - npr. prve toga danaili one nakan jela.

Istina je u stvari ta da cigareta indirektno pajaeava dasadu ito taka sto vas Cini letargicnima. I umjesto da neSta paduzmu,

Dosada 47

da se poenu baviti nekom energienom aktivnoscu, pusaCi seprepustaju lijenosti i dosadi i ublaiavanju apstinentske krize.

Zato je toliko vazno suprotstaviti se ispiranju mozga. Jerje Cinjenica da pusaCi imaju obieaj pusiti kada im je dosadno

i da nam se od rodenja govori da pusenje rjdava dosadu, pa

nam ne pada na pamet ispitati tu Cinjenicu. Mozak nam jetakoder ispran da vjeruje da zvakanje zvakaCih gum a pomazeopuStanju. Cinjenica je da ljudi u stresnim situacijama eesto

skrgucu zubima. Sve sto ivakace gume rade jest da yam dajurazlog za skrgutanje zubima. SlijedeCi put kad vidite nekog

kako zvaee promotrite ga pomnije i zapitajte se izgleda Ii ta

osoba opusteno ili napeto. Promatrajte pusaee koju puse jer im

je dosadno. Idalje izgledaju kao da im je dosadno. Cigarete nasne rjdavaju dosade.

Kao bivsi tdki pusae mogu ustvrditi da ne postoji nista do­

sadnije od paljenja jedne prljave cigarete za drugom, dan zadanom, godinu za godinom.

48 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Cigareta ne pomaze koncentraciji. I to je jos jedna od iluzija.Dok se pokusavate koncentrirati, automatski cete zaboraviti

na stvari koje odvlaee pozornost, npr. na osjeeaj hladnoce ilivruCine. Pusae vec pati: malo eudoviste treba svoju dozu. A

kada se treba usredotoCiti, on na to uopce ne mora ni misliti.

Automatski pali cigaretu, djelomieno prekidajuCi apstinentskll

krizu, i nastavlja raditi svoj posao, a da je vec zaboravio dauopce pllsi.

Cigareta ne pomaze koncentraciji. Pomaze je unistiti, jer

nakon nekog vremena, bk i dok pusite, PUSaekllapstinentsku

krizu nikako ne mozete u potpunosti prevladati. Pusae tada

povecava koliCinu cigareta i tako se i problem sarno poveeava.

Na koncentracijll pusenje utjeee i na drugi naCin. Progresi­

vno blokira arterije i vene otrovom i tako uskracuje mozgu ki­

sik. U stvari, ako preokrenete taj proces, znatno cete popraviti

koncentraciju, a s njom ce doCi i inspiracija.Kad sam pokusao prestati pusiti Metodom snage volje,

razlog mom neuspjehu bila je llpravo koncentracija. Mogao

sam se nositi s nervozom is losim raspolozenjem, ali kad sam

se na ndto trebao usredotoeiti, jednostavno sam morao zapa­liti cigaretu. Dobro se sjecam panike koja me uhvatila kad sam

shvatio da na mojim ispitima iz raeunovodstva nije dopusteno

Koncentracija 49

pusiti. Tada sam vec pripadao medu pusace koji puse jednu za

drugom i bio sam siguran da ne mogu tri sata biti koncentriranbez cigarete. Medutim, ispite sam polozio i cak se ni ne sjeeam

da mi je uopce palo na pamet pusiti. Dakle, kad je doslo do

situacije u kojoj se stvarno trebalo koncentrirati, oCito mi ciga­

reta nije bila potrebna.Manjak koncentracije koji muci pusace kad pokusaju pre­

stati pusiti oCito ne dolazi od tjelesnih uCinaka apstinentske

krize. Dok ste pusac, patite od mentalnih blokada. Kad naidete

na prepreku, sto cete uraditi? Ako vec ne pusite, zapalit cete

jednu. To nece izlijeCiti mentalnu blokadu - sto sada? Pokusat

cete se rijeSiti blokade jednako kao sto bi to uCinili nepusaCi.Dok ste pusac, ni za sto na svijetu ne krivite cigarete. PusaCi

nikada ne pate od pusackog kaslja, oni su sarno kronicno

prehladeni. U trenutku kada prestanete pusiti, za sve lose sto

yam se u zivotLl dogada krivit cete to sto ste prestali pusiti. I

zato kad imate mentalnu blokadu, llmjesto da ju pokusate pre­

vladati, zavaravate se: "Da barem sada mogll zapaliti, odmahbih rijeSio problem". I tako poCinjete preispitivati svoju odluku

da prestanete pusiti.

Ako ste uvjereni da je pusenje jedina prava pomoc pri kon­

centraciji, briga 0 tome ce vas zasigurno dovesti do toga da se

necete moCi koncentrirati. Sumnja uzrokuje problem; ne tjele­

sna potreba za cigaretom. Zapamtite zauvijek: pusaCi su ti kojipate od apstinentske krize, a ne nepusaCi.

Kad sam ugasio svoju posljednju cigaretu, preko noCi samsa stotinu cigareta dosao na nula na dan bez ikakva gubitka

koncentracije.

50 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

VeCina pusaea misli da ih cigareta opusta. Medutim, istina je

da je nikotin kemijski stimulans. Ako si izmjerite puis pa po­tom popusite dvije cigarete za redom, primijetit cete da yam je

puis znatno porastao.Jedna od najdrazih cigareta veCini pusaea ona je nakon

obroka. Vrijeme obroka je vrijeme kada prestanemo raditi; sje­

dnemo i opustimo se, zadovoljimo svoju glad i zed te su tako

nasa cula potpuno zadovoljena. Medutim, jadni se pusac nemoze opustiti. On mora zadovoljiti jos jednll glad. On misli

da ta cigareta koju pusi daje glavni zaCin hrani, dok u stvarno­sti on ne zadovoljava sebe, vec ono malo cudoviste koje trebanahraniti.

Cinjenica je da se ovisnik 0 nikotinu nikada ne moze u

potpunosti opustiti, i kako zivot ide dalje - sve je gore i gore.Najneopusteniji ljudi na svijetu nisu nepusaCi, vec pede­

setogodisnji direktori koji puse jednu cigaretu za drugom,

koji teSko disu i stalno kaslju, imaju visok tlak i neprestanosu nervozni. U tim fazama cigareta prestaje eak i djelomicno

ublazavati simptome koje je prethodno uzrokovala.

Sjeeam se vremena kada sam kao mladi racunovoda podizao

obitelj. Kad bi neko od moje djece uCiniio kakvu nepodopstinu,trenutacno sam gubio zivce. Moje su bijesne reakcije bile u

Opustanje 51

poptunosti neprimjerene teiini uCinjenog 'nedjela'. Bio sam

tada uvjeren da me obuzeo nekakav zloduh. Sada znam da su

cigarete uzrokovale problem. U to sam vrijeme bio uvjeren da

me muce svi problemi svijeta, meautim, kad se sada osvrnemna to razdoblje, nikako mi nije jasno sto je to bilo tako stresno.

U svim sam drugim stvarima u zivotu ja imao kontrolu. Jedinastvar koja je kontrolirala mene bilo je pusenje. Najzalosnije je

to da danas nikako ne mogu uvjeriti svoju djecu da je upravo

pusenje bilo ono sto me Cinilo tako nesnosnim. Svaki put kad

cujem pusaea kako opravdava svoju ovisnost, cujem istu po­ruku: "Stvarno me smiruju. Pomazu mi da se opustim."

Prije nekoliko je godina u Engleskoj bilo govora 0 tome

da ce se donijeti zakon kojim bi se onemoguCilo pusaCima da

usvoje dijete. Jedan je covjek tada bijesno protestirao: "Kakve Ii

su to gluposti. To je potpuno pogreSno. Sjecam se da sam, kada

sam kao dijete trebao neSto raspraviti s mamom, uvijek eekao

da sjedne i zapali cigaretu jer je tada bila znatno opustenija".

Zasto taj covjek nije mogao razgovarati sa svojom mamom kad

nije puSila? Zasto su pusaCi tako neopusteni kad ne puse, eaki nakon jela u restoranu? Zasro su tada nepusaCi u potpuno­

sti opusteni? Zasto se pusaCi ne mogu opustiti bez cigarete?

SIijedeCi put kad primijetite neku osobu kako u trgovini urla

na svoje dijete ispratite je pogledom. Sigurno ee zapaliti cigare­

tu cim izaae iz trgovine. Na televiziji jasno mozete vidjeti koji

je od voditelja pusac, a koji nije. OpuStenost, tj. neopustenost

izuzetno se lako uoeava u prilikama kada pusaCima nije do­puSteno pusiti. Obratite na to paznju. Vidjet cete kalm pusaei

stalno drie ruke bIizu usta ili kako pucketaju prstima, tapkaju

nogama, igraju se sa svojom kosom ili rade razne grimase.

PusaCi nisu opuSteni. Oni su zaboravili sto to znaCi biti potpu­

no opus ten. Opustenost je jedna od mnogih koristi od pre­stanka pusenja.

52 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Cijelu tu pricu s pusenjem mozemo povezati s muhom i

biljkom mesozderkom. Kad sleti na biljku, muha isprva uzivau slasnom biljnom nektaru. U jednom trenutku situacija po­

staje obrnuta. Sada viSe muha ne jede biljku, vec biljka poCinje

prozdirati muhu.

Nije Ii vec vrijeme da odletite s te biljke?

Opustanje 53

opustiti. Istovremeno, voznja podrazumijeva odreaenu dozu

stresa jer morate voditi racuna 0 svojoj sigurnosti. Morate se

lakoaer koncentrirati i na voznju. Mozda niste svjesni ova dva

posljednja faktora jer te radnje obavljate nesvjesno. To sto ih

obavlja vasa podsvijest ne znaCi da ro za vas obavlja netko dru­

gi. Ako pak zapnete u nekoj prometnoj guzvi ili se vozite po

jednolicnoj autocesti, postat ee yam i dosadno.Jos jedan do bar primjer je kartanje. Ako se radi 0 malo

zahtjevnijoj igri, morate se koncentrirati. Ako gllbite, sigurno

cete biti pod stresom. Ako dugo vremena ne uspijevate dobiti

pristojne kane, postat ce yam dosadno. Cije10 to vrijeme vi

biste se trebali zabavljati, trebali biste se opuStati. Za vrijeme

partije karata, bez obzira na to kako malo osjeea apstinentsku

krizu, pusae ee laneano pusiti cigaretu za cigaretom, to ee Cinitieak i povremeni pusac. Pepeljare ee biti pune u rrenutku. Iz­

nad igraea stalno ee lebdjeti oblak dima. Upitate Ii sada bilo

koga od pUSaea-kanasa uziva Ii u cigaretama, reCi ee yam da se

zacijelo salire. Nakon ovakvih noCi, kada nam od kasljanja vee

postane zlo, cesto odlueujemo da je sada stvarno doslo vrije~eda prestanemo pusiti.

Upravo te cigarete, koje pusimo u kombinaciji naizgled

oprecnih situacija, cesto smatramo onim posebnim. Onima

koje ee nam kada prestanemo pusiti najvise nedostajati. Misli­mo da nikada vise neeemo moCi uzivati u zivotu kao nekada.

U stvari, rijee je ponovno 0 potpuno istom fenomenu; i te ci­

garete sluze sarno zato da lakse prevladamo apstinentsku krizu

koja je ponekad jaea a ponekad slabija.

NeSto treba u potpllnosti razjasniti. Nisll cigarete ono Sto

neku situaciju Cini posebnom. Posebna je sarna ta situacija. Kad

jednom prevladamo potrebll za pusenjem, u takvim eemo Sitll~­cijama jos vise uzivati, a one stresne ce nam biti znatno manJe

stresne. 0 ovome eu detaljnije govoriti u slijedecem poglavlju.

Ne, kombinacija se ne odnosi na pusenje dvije ili viSe cigareta

odjednom. Na nju eete naiCi u trenutku kada se poenete pitatizasto uopee pusite. Jednom sam si spalio dlan pokusavajuCi ulIsta ugurati cigaretu u trenutku kad je jedna vee bila u ustima.

U stvari, to i nije tako glupo kao sto yam mozda izgleda. Kao

sto sam vee rekao, postupno cigareta prestaje lIblaZavati apsti­

nentsku krizll i eak i u trenutku kad u ustima imate zapaljenu ,

cigaretu, imate dojam da neSto nedostaje. Ovo laneanog pusaea,najvise frustrira. U trenutku kada yam je poticaj potreban, vivee pusite. Iz tog se razloga teSki pusaei okreeu alkoholu i dru­

gim drogama. Na ovu eu se temu vratiti kasnije.

Dalcie, kada govorim 0 kombinaciji, mislim na kombinacijunasih uobieajenih razloga zasto pusimo; npr. neki drustveni

dogaaaj, zabava, vjeneanje, veeera u restoranu. Postoje situa­cije koje su istovremeno i stresne i opustajuee. To isprva moze

izgledati kontradiktorno, ali nije. Svaka vrst druzenja mozebiti stresna, eak i druzenje s prijate1jima. U isto vrijeme zeliteuzivati u drustvu i biti potpuno opusteni.

Postoje situacije u kojima su prisutna sva eetiri nabrojanarazloga. Voznja automobilom moze biti jedna od njih. Akoupravo napustate stresnu situaciju, na primjer, upravo ste bilikod stomatologa ili lijeenika, sada se u automobilu mozete

54 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

APSOLUTNO NICEGA! Ono sto prestanak pusenja Cini

teSkim je strah. Strah ad gubitka uzitka ili potpore. Strah daodreaene lijepe situacije vise nece biti iste. Strah da se nikakonecemo moei nositi sa stresom.

Drugim rijeCima, uCinak pranja mozga navodi nas na pomi­

sac kako u nama postoji neka slabost koju cigareta ublazava teda ce, ako prestanemo pusiti, u nama nastati praznina.

Shvatite jednom zauvijek: CIGARETE NE ISPUNJA­

VAJU PRAZNINU. ONE JE STVARAJU.

NaSa su tijela najprecizniji strojevi na Zemlji. Bez obzira

vjerujete Ii u Stvoritelja, u proces prirodnog odabira, ili u neSto

izmeau- sto god da je stvorilo nasa tijela, tisucu je puta mocnije

od eovjeka. Covjek ne moze stvoriti niti najmanju zivu stanicu,

a kamoli eudo osjeta vida, reprodukcije, cirkulacijskog sustavaili mozga. Da je Ono sto nas je stvorilo zeljelo da ljudi puse,

opskrbilo bi nase tijelo nekom vrstom dimnjaka, kao i filtra

koji bi sprjeeavao otrovima ulazak u nase tijelo.

Nasa su tijela opskrbljena sarno odreaenim mehanizmima

upozorenja kao sto su kasljanje, vrtoglavica, muenina, a kojemi ignoriramo na svoju stetu.

NajljepSa je istina u tome da se nemamo eega odreei. Jed­

nom kada istjerate malo eudoviste i kad shvatite u kolikoj yam

56 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

je mjeri ispran mozak, cigarete vise necete zeljeti niti ce yam

biti potrebne.

Cigarete ne popravljaju rueak. One ga unistavaju. One

unistavaju vase eulo okusa i mirisa. Promatrajte pusaee dok

u restoranu puse izmeau obroka. Oni ne uzivaju u obroku,

oni jednostavno ne mogu doeekati kraj jela jer se jelo uplice u

pusenje. Cesto se ne mogu suzdriati od pusenja za jelom mada

maju da to nepusaCima smeta. Nije stvar u tome da su pusaCi

bezobzirna stvorenja, oni su jednostavno jadni bez cigareta.

Moraju birati izmeau dva zla: ne pusiti i zbog toga se osjeeati

jadno, ili pusiti i osjecati se jadno jer to smeta nepusaCima. U

oba slueaja imaju osjeeaj krivnje i sami sebe preziru.Promatrajte pusaee na nekom sluzbenom prijemu na kojem

se mora eekati na sluzbenu zdravicu. Mnogi tad imaju "proble­

ma s mjehurom" i iskradaju se iz prostorije kako bi u toaletu

zapalili cigaretu. U takvim se slueajevima jasno vidi kako jepusenje prava ovisnost. PusaCi ne puse zato Sto u cigaretama

uzivaju. Oni puse zato 'Sto se bez cigarete osjeeaju jadno.

Mnogi od nas poCinju pusiti u drustvu, dok su jos mladi

i sramezljivi, te uskoro poCinju misliti da ne mogu uzivati u

drustvu aka ne puse. To je apsolutna besmislica. Duhan eovjeka

lisava samopouzdanja. Najbolji dokaz maha koji se uvlaCi u

pusaea je utjecaj cigareta na zene. Skoro sve su zene izuzetno

osjetljive na svoj izgled. Uvijek zele biti adekvatno odjevene i

besprijekorno mirisati. Bez obzira na sve, to Sto im dah ima

miris pepeljare izgleda da ih nimalo ne obeshrabruje. Ja znamda im to sigurno jako smeta - znam da mrze miris svoje kose i

odjece - ali to ih ipak ne odvraea od pusenja. Toliki je strah koji

je ta grozna droga utjerala pusaCima u kosti.Cigarete ne pomazu pri druzenju. One ga unistavaju. Mo­

rate ~riati pice u jednoj, a cigaretu u drugoj ruci. Stalno voditi

racuna 0 pepelu kojega treba otresti u pepeljaru, pokusavati ne

Cega se to odrieem? 57

svrbi, a vrijeme do pojave novoga osipa sve je krace. Nakon

nekog vremena osip prekriva eijelo vase lice i strahovito vas svr­

bi. Sada se pojavljuje svakih pola sata. Znate da ce ga mast pri­vremeno izlijeCiti, ali ste vrlo zabrinuti. Hoce Ii se osip jednom

prosiriti na eijelo tijelo? Hoce Ii razmak izmedu dvije pojave

osipa potpuno nestati? Posjecujete lijecnika. On vas ne moie

izlijeCiti. Pokusavate s primjenom drugih sredstava, medutim

nista ne pomaie osim te cudotvorne masti.Sada ste vec potpuno ovisni 0 masti. Ne izlazite iz kuce

a da niste sigurni da uza se imate tubu masti. Kad putujete,

uvijek sa sobom nosite nekoliko tuba viska. Uz to sto ste za­

brinuti za svoje zdravlje, imate i drugi problem. Nairne, ja yam

naplacujem 100 funta svaku tubu. Nemate drugog izbora noplatiti mi.

Tada nailazite na Clanak 0 osipu u novinama i shvacate da

isti problem s osipom ne muCi sarno vas, vec i mnoge druge lju­

de. U stvari, farmaeeuti su otkrili da vasa mast uopce ne lijeCi

osip. Pomocu masti osip se sarno povlaCi pod koiu. Mast je ta

koja ga hrani i uzrokuje sirenje osipa. Sve sto morate uCinitikako biste se rijdili osipa jest prestati koristiti mast. Osip ce svremenom nestati sam od sebe.

Biste Ii nakon tog saznanja nastavili koristiti mast?

Bi li yam bila potrebna snaga volje kako ne biste moralikoristiti mast? Ako u Clanak ne biste odmah povjerovali, za­

sigurno biste Ipak isprobali ima li u njemu istine i kada biste

shvatili da se osip smanjuje, ielja za koristenjem masti sasvimbi nestala.

Biste Ii se osjecali jadno? Naravno da ne. Imali ste uiasan

problem koji ste smatrali nerjdivim. Sada ste napokon pronasli

rjdenje. Cak i u slucaju da je potrebna godina dana da osip

u potpunosti nestane, sa svakim danom poboljsanja pomislit

cete: "Nije Ii to fantasticno. Necu umrijeti."

1. Povratak samopouzdanja i hrabrosti2. Sloboda od ropstva

3. Nije vise potrebno iCikroz iivot stalno razmisljajuci 0 tome

kako vas poloviea stanovnistva pl:ezire niti, Sto je najgore,preziruCi samoga sebe.

izdisati dim u lice osobe s kojom razgovarate i neprestano se'pitati ne osjeea Ii ta osoba pusacki zadah iz vasih usta i ne vidi

Ii kako su yam od cigareta poiutjeli zubi.

Ne sarno da se nicega necete odreCi, vec cete odmah po­

stati svjesni mnogih fantasticnih koristi. Kad pusaCi pocnurazmisljati 0 prestanku pusenja, obicno su im misli usredotocene

na zdravlje, novae i drustvo. avo su oCito vrlo bitna pitanja, ali

ja medutim mislim da je najveea l<:aristod prestajanja pusenja 'upravo psiholoska. Izmedu ostaloga, iz slijedeCih razloga:

Ne sarno da je iivot nepusaea kvalitetniji vec je zasigurno

i mnogo ljepsi. Ne mislim sarno na to da cete biti zdraviji ibogatiji, vec i na to da cete zasigurno biti sretniji i viSe uiivatiu iivotu.

a fantasticnim prednostima nepusenja govorit cu vise uslijedeCim poglavljima.

Neki pusaCi nikako ne mogu shvatiti sto ielim reCi kad go­vorim 0 'praznini'. Njima ce moida u razumijevanju pomoCislijedeea priea.

Zamislite da yam se na lieu pojavio neki grozan osip. Ja 'Iyam preporucujem da svakako isprobate jednu mast. Poslusate

me i osip trenutno nestaje. Tjedan dana kasnije ponovno sepojavljuje. Zatraiite od mene jos malo one masti. Izlazim yam

u susret i poklanjam cijelu tubu kako biste imali dovoljno ako

se osip ponovno pojavi. Nakon primjene masti, osip ponovno

nestaje. Svaki puta kada se ponovno pojavi sve je veCi i vise vas

58 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Cega se to odrieem? 59

Jednako sam se cudesno osjecao i ja kad sam ugasio svoju

posljednju eigaretu. Jedna yam stvar mora biti sasvim jasna

kod usporedbe pusenja s osipom i mascu. Osip nije rak plucaili arterioskleroza, tromboza, kroniena astma ili bronhitis ili

bolest srea. Sve to dolazi kao dodatak osipu. Nije sarno rijee 0

tisueama maraka koje smo spalili, rijec je 0 Citavom ljudskom

vijeku ispunjenom losim zadahom, zutim zubima, letargijom,

soptanjem i kasljanjem i godinama provedenim u gusenju sa­mih sebe i zaljenju zbog svega toga. Rijec je i 0 vremenu u

kojem se osjeeamo zakinutima i kaznjenima jer pusenje nijesvugdje dopuSteno. Rijee je 0 tome sto se osjecamo prezrenoi, jos gore, sto preziremo sami sebe. To su sve strasni dodaei

osipu. Osip je one sto nas tjera da zatvaramo oCi pred svim

tim. Rijee je 0 panicnom osjeeaju neutazive zelje za eigaretom.

NepusaCi ne pate od tog osjeeaja. Najgora stvar od koje patimo

je strah i najveea lwrist koju cete izvuCi od nepusenja bit ceupravo u tome sto cete se napokon rijditi toga straha.

Ja sam se bio osjecao kao da se velika magla najednom po­

vukla iz moje glave. Jasno sam vidio da moja paniena zelja zacigaretom nije bila posljediea nekakve moje slabosti ili nekakve

earobne moCi koja mi je eigaretu Cinila privlaenom. Uzrok toj

zelji bila je prva eigareta, i svaka slijedeea koja tu zelju nijeutazivala, vec ju je, naprotiv, pojaeavala. Vidio sam sve one

'sretne pusaee' kako prolaze kroz istu nocnu mom kroz kojusam ja prolazio. Ne tako lose kao ja, ali svi su oni pronalazili

slicne lazne argumente kojima su pokusavali opravdati svojuglupost.

TAKO JE LIJEPO BITI SLOBODAN.

60 AllenCarr: Lakoje prestati pusiti

Kad pokusavaju prestati pusiti, pusaCi kao glavne razloge navo­

de zdravlje, novae i drustveni ugled. Osim pranja mozga, ova

strasna droga prouzrokuje i najobienije ropstvo.Apsurdno je sto su ljudi u proslom stoljecu ratovali kako bi

se ukinulo ropstvo, a u danasnje vrijeme toliko pusaea pati od

ropstva koje su sami sebi nametnuli. Covjek nikako ne moze

shvatiti Cinjenicu da kada mu je dopusteno pusenje islueno zeli

postati nepusac. U veCini eigareta koje u zivotu popusi pusaene samo da ne uziva, vec nije niti svjestan da ih je popusio.

Tek nakon nekog vremena apstineneije poCinje se zavaravati

mislju kako uziva u eigareti (npr. u prvoj ujutro ili u onoj po­

slije meka).

Cigareta nam postaje dragoejena tek u trenutku kad polm­

samo smanjiti pusenje, kad apstiniramo ili kada nam drustveneprilike ne dopustaju da pusimo (npr. u erkvi, bolniei, kazalistu,kinu i sl.).

Uvjereni bi pusac trebao biti svjestan da ce s vremenom

biti sve gore i gore. Danas je vec na mnogim javnim mjestima

pusenje zabranjeno. Uskoro ce biti na svima.U danasnje se vrijeme rijetko dogada da pusae moze prvi

puta doci k nekome u posjet i zapaliti nakon kurtoaznog pi­

tanja: "Smijem Ii zapaliti?". CdCi je prizer u kojem pUSaeprije

Dobrovoljnoropstvo 61

svega pokusava spaziti pepeljaru, nadajuCi se kako ee u njoj

pronaCi opuske. Ako pepeljare nema, pokuSat ee se nekako I

suzdriati od pusenja, ali ako mu to ne uspije, zatrazit ee

dopustenje da zapali cigaretu. Odgovori kao: "Ako bas morate"

ili "Radije ne; teSko bismo se rijeSili smrada", nisu vise nikakva

rijetkost. Jadni se pusac tada osjeea stvarno uZasno, najradije bipropao u zemlju od neugodnosti.

Sjeeam se kako mi je bilo nesnosno iCi u crkvu dok sam

jos bio pusac. Cak i tijekom vjeneanja moje keeri, kad sam

trebao ponosno stajati uz nju kod oltara, razmiSljao sam 0 dru­

gim stvarima. Mislio sam: "Kada ee to napokon biti gotovo da

konacno mogu vani jednu zapaliti?"

Korisno je promatrati pusace u tal(vim prilikama. Uvijek se

drie zajedno i nutkaju jedan drugoga cigaretama. "Ne hvala,

imam svoje, zapaJit eu jednu od vasih kasnije", Cavrljaju veselo, \

uvJaceCi dim cigarete misleCi pritom kako su sretni jer oni ba­

rem imaju svoju malu nagradu. Jadni nepuSaCi takve nagradene dobivaju.

Stvar je u tome da "jadni nepusaci" ne trebaju nagrade. Minismo stvoreni zato da idemo kroz zivot neprestano trujuCi

svoja tijela. Najgore je kod pusenja to sto pusac niti dok pusi

cigaretu ne moze postiCi ono stanje mira, samopouzdanja i

hrabrosti koju nepusac ima cijelo vrijeme svoga nepusackoga I

staza. Nije nepusac taj koji se u crkvi osjeea zalanutim.Sjeeam se isto tako kako sam u kuglani gJumio da mi je

mjehur prehladen kako bih svako malo mogao skoknuti do

toaleta. Ne, nije bila rijec 0 cetrnaestogodisnjem skolarcu, vee

o cetrdesetogodisnjem racunovodi. Kako li je to samo jadno.

Niti za vrijeme igre nisam uzivao. Veselio sam se kraju igre

samo zato sto sam mogao zapaliti, iako sam kuglanje tada sma­

trao najboljim naCinom za opustanje te sam mislio da uzivam

u svom najdrazem hobiju.

62 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Jedna od najljepsih stvari koja mi se dogodila kad sam pre­

stao pusiti bila je trenutno oslobodenje od ropstva i novostecena

sposobnost jednakog uzivanja u zivotu u svakome trenutku.Nije vise bilo potrebno potratiti pola zivota na zelju za ciga­retom, koja bi prestajala samo na trenutak, kad bih zapalio ci­

garetu. Tada se medutim javljalo neSto drugo - pozelio bih da

je nisam moran zapaliti.PusaCi bi trebali znati da kad se nalaze IIdrustvu nepllsaea,

nisu nepllsaCi ti zbog kojih se osjeeaju zalGnutima. Zakinutima

ih Cini llpravo ono malo cudoviste.

Dobrovoljno ropstvo 63

x funta tjedno

Nije pretjerano ni bezbroj puta ponoviti da je razlog teSkocama

pri prestanku pusenja pranje mozga; sto vise pokusaja pranjamozga raskrinkate, lakse ce yam biti postici eilj.

Katkada se upustim u razgovor s Ijudima koje nazivam uvje­

renim puSaeima. Moja je definieija uvjerenog pusaea ta da je to

osoba koja si pusenje moze priustiti, koja ne vjeruje da pusenjeskodi njezinu zdravlju i koju nije briga sto drustvo 0 tome mi­sli. (Takvih danas nema bas previse.)

Ako je rijee 0 mladom eovjeku, reCi cu mu kako ne moguvjerovati da nije zabrinut zbog novea koji trosi.

Tada mu se obieno zaeakle oCi. Da sam mu spomenuo zdra­vlje ili soeijalni aspekt pusenja, mozda bi odmah odustao od

rasprave sa mnom, ali kad smo kod novea - "Ali, ja si to mogupriustiti. Rijee je 0 sarno x funta tjedno i mislim da to tolilm ivrijedi. To mi je jedini porok ili uzitak".

Ako pusite dvadeset eigareta na dan, kazem mu, nikako mi

nije jasno kako vas novae koji trosite ne zabrinjava. Za svogacete zivota potrositi 40 tisuca funta sarno na eigarete. Na sto

ee otiCi say taj silni novae? Vi ga eak necete zapaliti ili baei­

ti. Upotrijebit cete ga kako biste unistili svoje zdravlje, ziveei samopouzdanje. Njime cete kupiti dozivotno robovanje, loszadah i trule zube. To vas zasigufl10 mora zabrinuti.

64 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Kad se dotaknemo te teme, odmah se vidi da, prvenstveno

mladi, pUSaenikada ne razmislja 0 pusenju kao 0 trosku koji ce

ga pratiti eijeli zivot. VeCinu pUSaeazabrinjava vec i eijena jed­

ne jedine kutije. Katkada razmisljamo 0 tome koliko mjeseeno

trosimo na eigarete i to nam vec zvuCi prilieno alarmantno.

Vrlo rijetko (najeeSce upravo onda kad pokusavamo prestati

pusiti) proejenjujemo koJiko na eigarete trosimo godisnje isvjesni smo toga da je raeuniea prilieno zastrasujuca pa nam

ne pada ni na pamet raeunati koliko cemo potrositi za svogazivota.

Kad uvjereni pusae pokusava sam sebe prevariti reeenieom:

"Ja si to mogu priustiti, rijee je 0 sarno x funta tjedno", on sam

sebi prodaje stos koji ste vec toliko puta euli od akvizitera.Tada ja uskaeem: "Dat cu yam ponudu koju ne mozete od­

biti. Evo, sada mi dajte 1.000 funta i ja cu vas opskrbljivati

eigaretama do kraja vasega zivota."

Da ste mu ponudili da cete preuzeti njegov kredit od 40

tisuca Eunta za samo tisucu funta, pusae bi na to pristao istoga

trenutka. Medutim niti jedan uvjereni pusae (imajte, molim

vas, na umu da sada ne govorim 0 nekome kao Sto ste vi, tj. 0

osobi koja zeli prestati pusiti, vec 0 nekome kome to nije niti

na kraj pameti) nije prihvatio moju ponudu. ZaSto nije?Za vrijeme mojih teeajeva, pusae bi na moju ponudu od­

govorio: "Slusajte, mene novae stvarno ne zabrinjava". Ako

slieno razmisljate, upitajte se zasto vas u ovom slueaju novae

ne zabrinjava. Zasto cete se u svim drugim podruejima zivota

poprilieno namuCiti kako biste uStedjeli nekoliko funta, dok

sada bez razmisljanja trosite tisuce i tisuce bezrazlozno se

trujuCi?

Evo odgovora na to pitanje. Svaka druga odluka koju ste

u iivotu donijeli rezultat je analitiekog proeesa vaganja "za i

protiv" koji je doveo do raeionalnog rjeSenja. Moida odluka

Ustedjet eu x funta tjedno 65

nije bila dobra, ali je svakako bila rezultat raeionalne dedukcije.Kada god pusac pokuSa izvagati za i protiv pusenja, rezultat je

uvijek isti: PRESTANI PUSITI! TI 51 ZRTVA PRIJE­VARE! Svi pusaCi puse ne zato sto to iele ili zato sto su jedno­

stavno odlucili pusiti, vec zato sto misle da ne mogu prestati.

Oni imaju stalnu potrebu sami sebi ispirati mozak. Oni mo­

raju gurati glavu u pijesak.Smijdno je i ialosno kako pusaCi izmedu sebe sklapaju

paktove, npr. "Prvi koji prestane pusiti mora dati svakome odostalih pusaea po 50 funta", i to na njih utjece vise nego tisuce

i tisuce fuma koje bi uStedjeli da prestanu pusiti. Sve je to po­

sljediea ispranog mozga.Molim vas, razmislite barem na trenutak. Pusenje je laneana

reakeija, a i lanae kojim ste vezani Citav iivot. Ako taj lanae ne

prekinete, ostat cete pusac eijeloga iivota. Procijenite koliko

cete do kraja vasega iivota potrositi na cigarete. Iznos ce serazlikovati od pusaea do pusaea. Mi cemo za vjeibu pretposta­viti da se radi 0 10 tisuca funta.

Uskoro cete donijeti odluku da je cigareta koju pusite po­

sljednja u vasem iivotu (ne jos - prisjetite se uputa s pocetkaknjige). Sve sto morate uCiniti kao nepuSac, jest ne pasti po- '

novno u zamku. To znaCi ne popusiti prvu slijedecu cigaretu.

Paljenje prve slijedece eigarete kostat ce vas 10 tisuea funta.

Mislite li da je ovo pogrdan naCin gledanja na stvar, jos se

uvijek zavaravate. Sarno izracunajte koliko biste novea ustedjelida niste popusili prvu cigaretu.

Mislite li da sam u pravu, pokusajte si predoCiti osjeeaj koji

bi vas obuzeo da vas obavijeste kako ste na nagradnoj igri do­

bili svotu od 10 tisuca fuma. Sigurno biste skakali od srece.

Pocnite sada skakati! Nagrada ce yam upravo sada postupno

poceti pristizati, a to je sarno jedna od lijepih stvari koja ce yam

se dogoditi kad prestanete pusiti.

66 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

U fazi odvikavanja od pusenja stalno cete biti izloieni kusnji

da popusite jos jednu posljednju eigaretu. Podsjecanje na onih

10 tisuea fuma (ili kolika god vasa proejena bila), pomoCi ce

vam da lakse odolite toj kusnji.Godinama sam u radijskim i televizijskim emisijama nudio

pusaCima da cu ih doiivotno opskrbljivati cigaretama ako mi

unaprijed daju iznos koji potrose na eigarete u godini dana.Cini mi se upravo nevjerojatnim da na moju ponudu bas nitko

nije pristao. Clanove svoga golfkluba izazivam svaki puta kada

ih cujem kako se iale na ponovno poskupljenje eigareta. Hvala

Bogu, nitko jos nije pristao, jer da jest, izgubio bih Citavo bo­

gatstvo.

Naidete Ii na kakve sretne i vesele pusace koji yam tvrde da

jako uiivaju u pusenju, slobodno im recite da znate za jednu

budalu koja ce ih ako mu daju iznos koji potrose na cigarete u

godini dana, opskrbljivati besplatno eigaretama do kraja njiho­vih iivota. Moida ipak uspijete pronaci nekoga tko ce pristati

na moju ponudu?

Ustedjet cu x funta tjedno 67

cijske svrhe. Njih ionako gledaju sarno nepusaCi. Ovo takoder

objasnjava zasto se pusaCi vrlo dobra sjeeaju strica Pere koji je

pusio eetrdeset cigareta na dan i doiivio osamdesetu, a ignori­

raju tisuee drugih koji su umrli mladi od bolesti uzrokovanihpusenjem.

Otprilike sest dana u tjednu vodim s pusaCima (uglavnom

mladim ljudima) razgovor sliean ovome:

Upravo tako. PuSaCi dobro paze da ne zavrSe pod tramvajem,

mada su sanse da ih tramvaj pogazi jedan naprema stotinu

tisuea. S druge se strane ne obaziru na izuzetno veliku sansu

da se razbole od bolesti koje se javljaju kao posljedica pusenja.

Eto, tolika je snaga pranja mozga_

Sjeeam se jednog poznatog britanskog igraea golfa koji nije

isao na amerieka natjecanja sarno zbog velikogstraha od letenja.

U igri je pak pusio cigaretu za cigaretom. Zar nije eudno to sto

nam, ako smatramo da postoji i najmanja moguea pogreSka

na zrakoplovu, nije ni na kraj pameti u njega se ukrcati, iako

znamo da rizik iznosi jedan naprema stotine tisuea. Na rizik od

jedan naprema eetiri, koji dolazi s pusenjem, pristajemo bezrazmiSljanja. I sto li time dobivamo?

APSOLUTNO NISTA!

U ovom je podrueju pranje mozga najieSee. PusaCi su uvjereni

da su svjesni stete koju pusenje uzrakuje zdravlju. Nisu.Cak i u mom slueaju, u trenucima kad sam bio sigman da

ee mi glava eksplodirati i kada sam iskreno vjeravao kako sam upotpunosti svjestan posljedica pusenja, ipak sam se zavaravao.

Da se svaki puta kad sam palio cigaretu u mom diepu upa­

lio mali beeper nakon kojega bi se javio glas: "Dobra, Allene,

ovo je ta! Sreeom, upravo smo te uspjeli upozoriti. Zapalis li

ovu cigaretu, eksplodirat ee ti glava", mislite li da bih zapaliotu cigaretu?

Alw niste sigurni u odgovor, otidite na neku prametnu uli­

cu i stanite na rub ploenika. Zatvorite oCi. Sada zamislite da

yam je dan ovakav ultimatum: ako ielite zapaliti slijedeeu ciga­

retu, mOl-ate prvo zatvorenih oCiju prijeCi cestu.

Nema apsolutno nikakve sumnje sto biste uCinili. Ja sam ra­

dio ono sto Cini svaki pusae cijeloga svog iivota: zatvarao oCi i

gurao glavu u pijesak u nadi da eu se jednog dana prabuditi i daviSe neeu ieljeti pusiti. PusaCi si ne mogu priustiti razmisljanje

o koliCini stete koju nanose svome zdravlju. Kad bi 0 tome

razmisljali, nestala bi i iluzija 0 tome da uZ1vajuu svojoj navici.

Ovo objasnjava i nedjelotvornost emisija 0 pusenju koje

emitiraju sokantne prizore koji bi trebali posluiiti u eduka-

JA:

PUSAC:

JA:

PUSAC:

JA:

PUSAC:

JA:

PUSAC:

Zasto zelite prestati pusiti?

Ne mogu si to vise priustiti.

Zar niste zabrinuti za svoje zdravlje?

Isto me tako sutra moze pogaziti tramvaj.Zar biste se vi dobrovoljno bacilipod tramvaj?Naravno da ne bih.

Zar ne gledate lijevoi desno kada prelazite cestu?

Naravno da gledam.

68 AllenCarr: Lakoje prestati pusiti Zdravlje 69

Jos je jedna uobieajena pusaeka zabluda pusaeki kasalj.

YeCina rnladih ljudi koji do laze na rnoje teeajeve nije zabrinuta

za svoje zdravlje upravo zbog toga sto jos ne kaslju. Nisu ni

svjesni da se radi 0 upravo obrnutoj stvari. Pusaeki kasalj jed­na je od prirodnih zastita naseg organizrna - tako izbacujerno

otrov iz nasih pluea. Kasljanje sarno po sebi nije bolest, negotek sirnptom. Kad pusae kaslje, njegova pluea pokuSavaju izba­

citi iz sebe kancerozni katran i nikotin. Ako ne kaslje, kance­rozne se tvari zadriavaju u pluCima i uzrokuju rak pluea. PusaCi

izbjegavaju vjeibanje i steknu naviku plitkog disanja kako ne

bi kasljali. Ja sam nekada vjerovao da ce me rnoj pusaeki kasaljubiti. Izbacivanjem velikog dijela prljavstine iz mojih pluca za­

pravo mi je mozda spasio zivot.RazrniSljajte 0 svemu ovorne na slijedeCi naCin. Kad biste

imali lijep automobil i dopustili da zahrda ne CineCi pritom

nista kako biste to sprijeCili, bilo bi to prilieno glupo s vase

strane jer bi se automobil vrlo brzo pretvOl-iou hrpu rde i usko­ro yam vise ne bi mogao sluziti. Medutim, to nikako ne bi bio

kraj svijeta, jer rijee je sarno 0 novcu i uvijek biste mogli kupiti

novi automobil. Vase je tijelo takoder prijevozno sredstvo; ono

vas vozi kroz zivot. Cesto eujemo da je zdravlje jedino pravo

bogatstvo. Svaki ce yam bolesni bogatas potvrditi kako u toj

izreci ima istine. Yecina nas moze se prisjetiti kako smo, pateCizbog neke ozljede ili bolesti, molili za svoje zdravlje. (KAKO

LI SAMO BRZO ZABORAYL]AMO) Kao pusae, ne

sarno da dopuState rdi da se siri i ne poduzimate bas nista u vezi

stirn, vec unistavate ono prijevozno sredstvo koje vas vodi kroz

zivot. Zapamtite da nikada necete irnati prilike kupiti novo.Oparnetite se. Ne morate pusiti i zapamtite: PUSEN]E

NE CINI BAS NISTA DOBRO!

Izvucite na trenutak glavu iz pijeska i zapitajte se biste Ii

zapalili slijedecu cigaretu kad biste znali da je upravo ta ciga-

70 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

reta okidae kojim cete pokrenuti stvaranje raka u vasem tijelu.

Zaboravite na bolest (tdko je predoCiti je kad nismo bolesni),

dovoljno je da zamislite kako morate iCina preglede u bolnicu,

kako se morate podvrgavati bezbrojnim bolnim pretragama,zraeenjirna i slieno. U tom slueaju ne mozete donositi planove

o tijeku vasega zivota. Jedino sto tada mozete planirati vasa je

smrt. Sto Ii ce se dogoditi s vasom obitelji i najdrazima, s vasimplanovima i snovirna?

Cesto se susrecem s ljudima kojima se dogodilo upravo to.

Ni oni nisu mislili da ce se to bas njima dogoditi. Najgore u

cijeloj stvari je to sto su svjesni da su sami pridonijeli svojoj bo­

lesti. Cijeloga zivota pusaCi sami sebi govore "prestat cu surra".

Pokusajte zamisliti kalco se osjeeaju oni koji su stvarno dobili

rak pluea. Za njih je pranje mozga zavrSeno. Tek sada vide sto

se u stvari krije iza 'navike' i provest ce ostatal( zivota pitajuCi

se jesu li stvarno trebali pusiti, zaleCi sto se ne mogu vratiti uproslost.

Prestanite se zavaravati. Jos uvijek imate sansu. Rijee je 0

laneanoj reakciji. Ako popusite slijedecu cigaretu, ona ce vas

navuCi na slijedecu i slijedecu. To yam se vec dogada.

Na poeetku knjige obeeao sam yam da se necu sluziti sok­terapijom. Ako ste vec odluCili prestati pusiti, preskoCite osta­

tak ovog poglavlja i vratite se na njega tek kad proCitate cijeluknjigu.

Napisano je vec bezbroj knjiga punih statistiekih podataka

o stetnosti pusenja za zdravlje. Problem je u tome sto, dok sam

ne odluCi prestati pusiti, pusae za takve podatke ne zeli ni euti.Upozorenja ministarstva zdravstva tiskana na svakoj kutiji ci­

gareta pusae uopce ne primjecuje. Ako ih i proCita, prva stvar

koju ce tada uCiniti jest zapaliti cigaretu.PusaCi srnatraju da opasnost za zdravlje koju u sebi nosi ci­

gareta ovisi 0 sreCi,slieno sansi da stanete na minu. Utuvite si u

Zdravlje 71

glavu: rizik je stalno prisutan. Svaki puta kad zapalite eigaretu

u pluea unosite kaneerozni dim; rak je svakako najgora holestkojoj eigareta pridonosi, a tu su i srcana oboljenja, arterioskle­

roza, emfizem, angina, tromboza, kronicni bronhitis i astma.Dok sam jos pusio, nikada nisam cuo za arteriosklerozu ili

emfizem. Znao sam da su pistanje kod disanja, kasljanje te sve

ucestaliji napadi astme i bronhitisa izravna posljediea toga stopusim. Medutim iako su posljediee bile neugodne, nije bilo

prave boli, a neugodu sam mogao podnijeti.Priznajem da me pomisao da bih mogao dobiti rak pluea

uiasavala, pa ju je moj mozak iz tog razloga vjerojatno bloki­

rao. Zapanjujuce je kako je strah od stravicnih rizika za zdravlje

povezanih s pusenjem zasjenjen strahom od prestanka pusenja.

Ne radi se bas 0 tome da je ovaj drugi strah yeti, nego 0 tome

da ako prestanemo danas, strah nasrupa odmah, dok je strah

od dobivanja raka pluea, strah iz buduenosti. Zasto gledatistvari erno? Valjda se neee dogoditi. Tonako bih do tada vee

zasigurno prestao.

Na pusenje cesto gledamo kao na potezanje uzeta. S jedne

je strane strah: to je nezdravo, skupo, prljavo i gura nas u rop­

stvo. Na drugoj su strani plusevi: to je moj uzitak, moj prijatelj,

moja potpora. Nikako da shvatimo da se i na drugoj strani radio strahu. Ne radi se 0 tome da u njima uzivamo, vee 0 tome da

se osjeeamo jadno bez njih.

Zamislite ovisnike 0 heroinu kojima je hetoin uskraeen:

zamislite strasan jad kroz koji prolaze. Sada zamislite njihovo

neizmjerno veselje u trenutku kada im je dopuSteno zabiti iglu

u vene i zavrSiti sa strasnom apstinentskom krizom. Pokusajtezamisliti kako itko moze stvarno vjerovati u to da uziva u zaba­danju igle u venu.

Oni koji nisu ovisnici 0 heroinu ne pate od tog panicnogosjeeaja. Heroin ne ublazava taj osjeeaj, naprotiv, on ga uzro-

72 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

kuje. NepusaCi se ne osjeeaju jadno ako im nije dopuSteno

pusiti nakon obroka. Samo pusaci pate od tog osjecaja. Niko­

tin ne ublazava taj osjeeaj, on ga naprotiv uzrokuje.

Strah od toga da eu dobiti rak pluea nije me natjerao da pre­

stanem pusiti jer sam mislio da se ovdje radi 0 riziku slienom

onom kod prelaska preko minskog polja. Ako yam je uspjelo

- odlicno. Ako niste imali sreee, nagazili ste na minu. Bili ste

svjesni rizika u koji se upustate i ako ste bili spremi preuzeti taj

rizik, kakve je to veze imalo s bilo Cim drugim?Tako bih svaki puta kada mi je neki nepusac pokusao obja­

sniti rizike pusenja, koristio uobieajene izgovore koje su bez

iznimke usvojili svi ovisniei:

"Od necega se mora umrijeti."

Naravno da se mora, ali je Ii to logican razlog za namjerno

skracivanje vasega iivota?

"Kvaliteta zivota je vaznija od dugovjecnosti."

Istina je, ali valjda ne smatrate da je kvaliteta iivota jednog

alkoholicara ili ovisnika a heroinu veca on kvalitete zivota nekoga

tko nije ovisan a alkoholu ili heroinu? Zar stvarno vjerujete u to da

je kvaliteta zivota jednog pusaca veca ad kvalitete iivota jednog

nepusaca? Naravno da pusac gubi na oba fronta - njegov je iivot

i kraci i jadniji.

"Moja pluca vjerojatno trpe vecu stetu od ispusnih plinova auto­

mobila nego od pusenja."

Cak i da je to istina, je Ii to logican razlog za dodatno kaznjavanje

vasih pluca? Moiete Ii uopce zamisliti nekoga tko bi bio toliko

glup da doslovno stavi u svoja usta ispusnu cijev i svojevoljno

udise te plinove u svoja pluca?

Zdravlje 73

TO JE UPRAVO ONO STO PUSACI ZAPRAVOCINE!

Razmislite 0 tome slijedeCi put dok promatrate jadnog

pusaea kako duboko uvlaCi dim jedne od tih 'dragocjenih' ci­

gareta!

Jasno mi je zasto mi gusenje i svjest 0 riziku za dobivanje

raka nisu pomogli da prestanem pusiti. S ovim prvim sam se

mogao nositi, a one drugo je moj mozak jednostavno blokirao.

Kao sto vee znate, moja se metoda ne bazira na plasenju vee na

sasvim suprotnome - zelim da shvatite koliko ee ljepsi biti vas

zivot kad pobjegnete iz ropstva.Meautim, ja sam uvjeren da bi mi moguenost uvida u to

sto se dogaaa unutar moga tijela bila pomogla da prestanem

pusiti. Ne mislim sada na sok terapiju pokazivanjem pusacu

izgled i boju pusackih pluea. Bilo mi je jasno po zutim zubima

i prstima da ni moja pluea nisu lijep prizor. Dok su obavljala

svoju funkciju, bilo me je manje sram njihova izgleda od izgle­

da mojih zuba i prstiju - barem nitko nije mogao vidjeti mojapluea.

Ono 0 cemu govorim je progresivno zacepljivanje arterija i

vena i postupno izgladnjivanje svakoga misiea i organa naseg

tijela time sto im uskraeujemo kisik i hranjive tvari mijenjajuCi

ih za otrov i ugljicni monoksid (ne sarno od ispusnih plinova

vee takoaer od pusenja).Kao i veCina vozaca, nije mi draga pomisao na zaprljano

ulje ili na prljavi filter u motoru. Mozete Ii zamisliti da kupite

potpuno novi Rolls-Royce i nikada ne zamijenite ulje ili uljni

filter? To je upravo one sto Cinimo nasem tijelu kad postanemopusaCi.

Velik broj lijecnika sada pusenje dovodi u vezu s poja­

yom raznih bolesti ukljucujuCi dijabetes, rak grla maternice i

rak dojke. To me ne iznenaauje. Duhanska industrija koristi

74 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Cinjenicu da medicinska profesija nikada nije znanstveno do­kazala da je pusenje izravan uzrok raka pluea.

Statisticki su pokazatelji toliko snazni da znanstveni dokaz

nije potreban. Nitko mi nikada nije znanstveno dokazao zastome tocno boli kad se udarim cekieem po palcu, ali sam to brzo

sam shvatio.

Moram naglasiti da nisam lijecnik, ali jednako tako kao sto

je to slueaj s cekieem i palcem, vrlo mi je brzo postalo oCiwda su gusenje, stalni kasalj, kronicna astma i napadi bronhitisaizravno povezani s pusenjem. Nairne, duboko sam uvjeren da

je najveea opasnost koju pusenje donosi nasem zdravlju po­

stupno i ubrzano propadanje naseg imunoloskog sustava kojeuzrokuje taj proces zacepljivanja.

Sve biljke i zivotinje na ovom planetu za vrijeme njihovo­

ga vijeka napadaju bakterije, virusi, paraziti, itd. Najmoenijaobrana koju imamo od bolesti je nas imunoloski sustav. Svi mi

patimo od infekcija i bolesti cijeloga zivota. Vjerujem da svimi bolujemo od nekog oblika raka za vrijeme svojega zivota.Meautim, ne vjerujem da je ljudsko tijelo oblikovano da bibilo bolesno, i alm ste jaki i zdravi, vas ee se imunoloski sustav

boriti stirn napadima i poraziti ih. Kako vas vas imunoloskisustav moze uCinkovito braniti, kad izgladnjujete svaki svoj

misie i organ uskraCivanjem kisika i hranjivih tvari i hranite ih

ugljicnim monoksidom i otrovima? Ne radi se toliko 0 tome da

pusenje uzrokuje ove druge bolesti, one Cini slicnu stvar kao iAIDS, postupno unistava vas imunoloski sustav.

Nekoliko stetnih nuspojava koje je pusenje imalo na moje

zdravlje, a od nekih sam patio godinama, nisu mi postale jasnesve do mnogo godina nakon sto sam prestao pusiti.

Dok sam se zamarao preziranjem onih idiota i bijednika

koji bi radije ostali bez vlastitih nogu nego prestali pusiti, nije

mi uopee bilo jasno da i sam vee patim od arterioskleroze. Svoj

Zdravlje 75

skoro stalni sivi ten pripisivao sam nasljednom karakteristikom

i manjkom tjelovjeibe. Nisam bio svjestan da je to zapravo po­

sljedica zacepljenja kapilara. Imao sam vene na nogama u tride­

setim godinama koje su cudesno iscezle nakon sto sam prestao

pusiti. Otprilike pet godina prije nego sam prestao pusiti dosao

sam u stanje u kojem sam svake veceri imao neki cudan osjeeaj

u nogama. Nije to bila ostra bol, vee neki osjeeaj nemira u no­gama. Nagovorio sam Joyce da mi masira noge svake veceri. Tek

sam nakon najmanje godinu dana nakon sto sam prestao pusitiprimijetio da mi masaia vise nije bila potrebna.

Otprilike dvije godine prije nego sam prestao pusiti, povre­

meno bih osjetio snaznu bol u prsima, za koju sam sa strahom

pomisljao kako bi mogla biti posljedica raka pluca, ali sada

mislim da je to bila angina. Otkad sam prestao pusiti, nikadami se to vise nije dogadalo.

U djetinjstvu sam vrlo jako krvario nakon posjekotina.·

To me plaSilo. Nitlm mi nije objasnio da je krvarenje u stva­

ri prirodan i koristan proces lijecenja te da ee se krv zgrusati

nakon sto zavrsi svoju iscjeljiteljsku zadaeu. Brinuo sam se da

sam hemofiliear i da bih mogao iskrvariti do smrti. Kasnije u

zivotu, kad bih se vrlo duboko porezao, jedva da sam krvario.

Smeekastocrvena ljepljiva masa polako bi se cijedila iz rane.Boja me je zabrinjavala. Znao sam da bi krv trebala biti

svjedocrvena i mislio sam da imam neku bolest krvi. S drugesam strane bio zadovoljan gustoeom krvi zahvaljujuCi kojoj vise

nisam jako l<:rvario.Tek sam nakon prestanka pusenja otkrio da

pusenje zgruSava krv i da je njezina smeekasta boja bila takva

radi manjka kisika. Nisam tada bio svjestan uCinka na zdravlje,

ali me nakon sto sam shvatio 0 cemu se radi upravo taj uCinak

na zdravlje ispunjavao stravom. Kada sarno zamislim svoje ja­dno srce kako se muCi pumpajuCi ugruske kroz zakrcene vene

svakoga dana, ne propustajuCi niti jedan otkucaj, mislim da

76 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

je pravo cudo to sto nisam imao mozdani ili srcani udar. To

me nije nauci!o da su nasa tijela krhka, vee naprotiv da je tosnaian, genijalan i zapanjujue stroj!

Yee u cetrdesetima imao sam jetrene mrlje na rukama. Ako

niste znali, jetrene su mrlje one smede ili bijele tocke koje vrlo

stari ljudi imaju na lieu i rukama. Trudio sam se ignorirati ih,

smatrajuCi da su posljedica rane starosti koju je uzrokovao jakobrzi sti! zivota koji sam bio vodio. Pet godina nakon sto sam

prestao pusiti jedan mi je pusac u kIinici Raynes Park rekao

kako su mu jetrene mrlje iscezle kad je prestao pusiti. Ja sam

do tada zaboravio na moje mrlje, i na svoje veliko iznenadenje,

primijetio sam da su nestale.

Koliko god pam tim, sjeeam se da su mi se svaki put kada

bih brzo ustao pojavljivale tockice ispred oCiju, posebice nakon

kupanja u kadi. Osjetio bih vrtoglavicu, imao sam osjeeaj da

eu pasti u nesvjesr. Nikada to nisam pripisivao pusenju. U stva­

ri, bio sam sasvim siguran da je to potpuno normalno i da se

to dogada svima drugima. Tek sam prije pet godina, kad mi

je jedan bivsi pusac ispricao kako se njemu to vise ne dogadanakon sto je prestao pusiti, shvatio sam da se niti meni to vise

ne dogada.Moida biste mogli zakljuCiti da sam pomalo hipohondar.

Mislim da sam bio hipohondar dok sam bio pusac. Jedno od

najveCih zala koje donosi pusenje jest to da navodi na krivo

vjerovanje da nam nikotin daje hrabrost, dol<:nam je u stvari

postupno i suptilno oduzima. Sokiralo me kad sam cuo svoga

oca kako govori da nema zelju doiivjeti pedeset godina. Ni­sam tada bio svjestan da ee dvadeset godina kasnije i meni na

jednak naCin nedostajati zivotne radosti. Mogli biste zakIjuCiti

da je ovo poglavlje jedno od neophodnih, ili nepotrebnih,ispunjenih tugom i jadom. Obeeajem da je rijec 0 potpuno

suprotnom. Kad sam bio dijete, bojao sam se smrti. Yjerovao

Zdravlje 77

sam da pusenje otklanja taj strah. Mozda ga i otklanja. Ali ako

ga stvarno otklanja, one ga zamjenjuje neCim neizmjerno go­rim: STRAHOM OD ZIVOTA!

Sada se moj strah od smrti vratio. Meautim, ne zabrinja­va me. Svaeam da postoji sarno zato sto sada uzivam u zivotu

neizmjerno vise. Ne strepim nad sojim strahom od smrti nista

vise nego sto sam strepio dok sam bio dijete. Previse sam za­

poslen zive6 svoj zivot u potpunosti. Izgledi da eu dozivjetistotu nisu na mojoj strani, ali pokuSat cu. I takoaer eu pokusatiuzivati u sval<om dragocjenom trenutku!

]os su dvije prednosti na strani zdravlja koje nisam pri­mijetio sve dok nisam prestao pusiti. ]edna je ta da sam svake

n06 imao noene more koje su se ponavljale. Sanjao sam dame netko progoni. Pretpostavljam da su ove noene more bile

rezultat toga sto je momem tijelu bii uskraeen nikotin za vrije­me n06 te bi se javio taj osjeeaj nesigurnosti. Sada mi je jedina

noena mora koje mi se povremeno javlja ona kada sanjam daponovno pusim. Taj je san kod bivsih pusaea vrlo cest. Neki se

brinu da to znaCi da jos uvijek podsvjesno zele cigaretu. Ne­

mojte se zabrinjavati oko toga. Cinjenica da se radi 0 noenoj

mori znaCi da ste vrlo zadovoljni time sto ste nepuSac. Postojiona zona sumraka nakon svake noene more kada ste budni,

ali niste sigurni je Ii taj uzas koji ste sanjali stvaran. Nije li

prekrasan onaj osjeeaj koji vas preplavi kada shvatite da je tobio sarno san?

Dok sam opisivao kal<ome netko svake n06 u snu pokuSava

uloviti, pogrdno sam otipkao rijec 'uloviti' (chase, op. p.) i na­pisao 'chaste' (sto znaCi 'suzdriavati se od seksualnih odnosa'

op. p.). Mozda je to bila najobicnija 'Frojdofska pogrdka', ali

me vrlo prakticno uvela u slijedeeu prednost 0 kojoj eu govori­ti. Kad sam na klinici objasnjavao uCinke koje pusenje ima na

koncentraciju, katkada bih upitao: "Za koji je organ u vasem

78 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

tijelu najvaznl)e da bude dobro opskrbljen krvlju?" Blesaviosmijesi, najcdee na licima muskaraca, upu6vali bi na to da

nisu shvatili poantu. Meautim, bili su sasvim u pravu. Kako

sam tipican srameiljivi Englez, i ja ovu temu smatram prilicnonezgodnom, te nemam ni najmanju namjeru ad ove knjige ra­

diti skraeeni 'Kinseyjev izvjdtaj' ulaze6 u detalje 0 tome ko­

liko je pusenje stetno djelovalo na moje seksualne aktivnosti iuzitak ili drugih bivsih pusaea s kojima sam razgovarao 0 toj

temi. Ponovno, nisam bio svjestan tog stetnog uCinka do nekog

vremena nakon Sto sam prestao pusiti, a pripisivao sam svoje

sposobnosti i aktivnosti, ili jos bolje njihov nedostatak, svojim

odmaldim godinama.Meautim al<o gledate zanstveno-dokumentarne filmove 0

prirodi, postat eete svjesni Cinjenice da je prvo pravilo prirode

opstanak, a da je drugo pravilo opstanak vrsta, tj. reprodukcija.

Priroda osigurava da se reprodukcija ne dogodi osim ako se part­neri ne osjeeaju tjelesno zdravi i znaju da su osigurali siguran

dom, teritorij, izvor hrane i prihvatljivog partnera. Covjekova

je genijalnost omogucila da nasa vrsta zaobiae ta pravila na neb

nacin, meautim, ja znam da je Cinjenica da pusenje moze do­

vesti do impotencije. Takoaer yam jamCim da, kada se osjeeate

fit i zdravi, puno eete vise i cdee uzivati u seksu.PuSaCiisto tako zive u uvjerenju da sulosi uCinci pusenja za

zdravlje precijenjeni. Stvar je upravo obrnura. Nema nikakvesumnje da je cigareta ubojica broj jedan u zapadnome svije­

tu. Problem je stovise u tome sto statistika u velikom broju

slueajeva u kojima je cigareta bila uzrokom smrti, ili joj je pri­

donijela, neee za smrt okriviti cigaretu.Procjenjuje se da je oko 44 posto kuenih pozara posljedica

upaljene cigarete. Pitam se takoaer koliko je prometnih nesreeauzrokovao onaj trenurak kad vozac skreee pogled s ceste kako

bi zapalio cigaretu.

Zdravlje 79

Sma tram se odgovornim pusacem, no najblize sto sam ika­

da doSao smrti (osim zbog pusenja samog) bilo je kada sam

pokusavao zapaliti cigaretu u voznji, a mrzim se prisjeeati ko­

liko sam pura iskasljao cigaretu iz usta dok sam vozio - i uvijekje zavrSila izmedu sjedala. Sigman sam da se mnogi pusaCi

mogu prisjetiti kalm su se trudili pronaCi zapaljenu cigaretujednom rukom dok su drugom rukom pokusavali voziti auro­mobil.

UCinak koji ispiranje mozga ima na nas mozemo usporediti

s covjekom koji se poskliznuo s vrha stokatnice i koji ce, kad

do de do pedesetog kata, pomisliti: "Za sad sam dobro prosao."

Mislimo da nam, ako smo do sada tako dobro prosli, jednacigareta vise nece naskoditi.

Gledano iz drugoga kuta, 'navika' nas drzi prikovanima cijelizivot. Svaka cigareta stvara potrebu za slijedecom. Kad pocnetepusiti, zapalili ste fitilj. Problem je u tome sto NE ZNATE

KOLIKO ]E FITIL] DUGACAK. Svaki puta kad zapa­lite cigaretu jedan ste korak blize eksploziji born be. KAKOMOZETE BITI SIGURNI DA UPRAVO SLI]EDECI

KORAK NECE DOVESTI DO EKSPLOZI]E?

80 Allen Carr: Laka je prestati pusiti

VeCina pusaea je svjesna uCinka koji ovaj progresivni proceszakrecenja i usla-aCivanja kisika i hranjivih tvari ima na njihova

pluea. Medutim, nisu toliko svjesni uCinka koji to ima na nji­

hovu razinu energije.

Jedna od suptilnosti zamke pusenja jest da se uCinci koje

ona ima na nas, kako fizicki talm i psihicki, dogadaju toliko

postupno i nevidljivo da ih nismo svjesni i odnosimo se prema

njima kao prema necem normalnom.Na sliean nacin na nas utjecu lose prehrambene navike.

TrbusCic se pojavljuje toliko postupno da ne izaziva nikakvu

uzbunu. Susrecemo ljude koji su jako gojazni i pitamo se kakasu si uopce mogli dopustiti da dodu u takvo stanje.

No zamislimo da se to dogodilo preko noCi. OtiSli ste u

la-evet s idealnom tjelesnom teiimom, bili ste u formi, napetih

misiea i bez i trunke sala na vasem tijelu. Budite se za treCinuteii, debeli, podbuhli i s trbusinom. Umjesto da se probudite

potpuno odmorni i puni energije, budite se s osjecajem jada,letargije i nemate bas nikakvu zelju otvoriti oCi. Naravno da

bi vas uhvatila panika, pitali biste se koju ste to groznu bolest

dobili preko noCi. Pa ipak, radi se 0 potpuno jednakoj bolesti.

Cinjenica da vam je trebalo dvadeset godina da se dovedete u

takvo stanje nije u ovom slueaju od neke vaznosti.

Energija 81

Jednaka je srvar s pusenjem. Kada bih mogao odmah

premjestiti vas um i tijelo kako bih yam dao izravnu usporedbu

o tome kako biste se osjeeali da ste prestali pusiti na samo tri

tjedna, to bi bilo sve sto bi mi bilo potrebno da vas uvjerim da

prestanete pusiti. Mislili biste: "Hoeu Ii se srvarno tako dobro

osjeeati?" IIi ono do cega to sve vodi: "Zar sam srvarno pao

tako nisko?" Naglasavam da ne mislim samo na to kako bistese osjeeali bolje, zdravije i puni energije, nego kako biste se

osjeeali puniji pouzdanja i opustenije, s boljom sposobnoscukoncentracije.

Sjeeam se da sam kao tinejdier stalno jurcao unaokolo bez

nekog posebnog razloga. Tijekom 30 dugih godina bio sam

stalno umoran i letargican. Morao sam se boriti da ustanem u

devet sati ujutro. Nakon vecernjeg obroka sjeo bih na sofu pred

televizorom i zaspao nakon pet minuta. Kako se i moj otac

upravo tako ponasao, mislio sam da je to normalno. Vjerovao

sam da je energija rezervirana za djecu i tinejdiere i da starost

poCinje u ranim dvadesetima.

Nedugo nakon sto sam ugasio svoju posljednju cigare­

tu, osjetio sam olaksanje jer su gusenje i kasalj iscezli, a ja od

toga dana nisam imao niti jedan napad astme ili bronhitisa.

Meautim, dogodilo se i neSto cudesno i neocekivano. Poceosam se buditi u sedam sati ujutro potpuno odmoran i pun

energije, s iskrenom ieljom za vjeibanj em, treanjem ili pli­

vanjem. 5 cetrdeset i osam godina nisam mogao potreati niti

koraka ili zaplivati jedan zamah. Moje su sportske aletivnosti

bile ogranicene na tako dinamicne poduhvate kao sto su ku­

glanje, koje se ljubazno proglasava igrom za starce, i golf, za

koji sam koristio motorizirani buggy. Sada, u dobi od sezdeset

i cetiri godine trCim dva do tri kilometra dnevno, vjeibam sat ipol i plivam dvadeset duiina bazena. Odlicno je imati energije,

a kada se osjeeate fizicki i mentalno snaini, odlicno je biti iiv.

82 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Problem je u tome sto kada prestanete pusiti, povratak vaseg

psihickog i mentalnog zdravlja takoaer je postupan. I.stina jeda nista nije sporo kao spuSranje u jamu, i ako prolazlte kroztraumu Metode prestanka snagom volje, svaki zdravsrveni ili

financijski probitak bit ee izbrisan depresijom kroz koju eetemorati proCi sami. '

Naialost, ne mogu vas odmah prebaciti u vase tijelo i mozakkakvi ee biti nakon tri tjedna. No, vi moiete. Znate intuitiv­

no da je ono sto yam kaiem istina. Sve sto trebate Ciniti jest

slijedeee: KORISTITI SVOJU MASTU!

Energija 83

i daje mi(janje

Ovo je najgora lai u vezi s pusenjem. Bez pretjerivanja moguprestanak pusenja usporediti s ukidanjem ropstva. Najveea ko­

rist koju cete steCi prestankom pusenja upravo je ta sto vas kroz

iivot vise nece pratiti stalni osjeeaj nesigurnosti koji proganja

sve pusace.PusaCima je tdko povjerovati da je upravo cigareta ono sto

uzrokuje nesigurnost koju osjeeaju kada im u sitnim satima

ponestaje cigareta. NepusaCi ne pate od te nesigurnosti. Duhan

je ono sto je uzrokuje.

Ja sam postao svjestan svih prednosti nepusenja tek neko­

liko mjeseci nakon sto sam prestao pusiti i to tek nakon sro

sam razgovarao s mnogim pusaCima.

Dvadeset i pet sam godina odbijao otiCi na sistematski pre­

gled. Kad sam uplaCivao iivotno osiguranje, pristao sam plaeativecu premiju sarno da ne moram otiCi na pregled. Mrzio sam

posjete bolnicama, lijecniku, zubam. Nisam se mogao suoCiti sCinjenicom da starim, s mirovinom i slicnim stvarima.

Niti jednu od ovih stvari nisam povezivao s pusenjem, ali

kad sam prestao pusiti, imao sam osjeeaj da se budim iz nekog

ruinog sna. Danas se veselim svakom novom danu. Naravno,

dogadaju mi se u iivotu i ruine stvari i prolazim i dalje kroz

mnogo stresnih situacija. Promjena je u tome sto sada imam

84 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

dovoljno samopouzdanja suoCiti se s takvim situ.~cij.ama, aisto tako imam i dodatnu koliCinu zdravlja, energlJe 1 samo­

pouzdanja da lijepe stvari uCinim jos Ijepsima.

Opusta me i daje mi samopouzdanje 85

v •

a mracna sJena

Jos jedna od mnogih velikih koristi kad prestanete pusiti jest

i u tome sto cete se trajno rijditi prijetece mraene sjene kojavreba skrivena u nasim umovima.

Svi pusaCi znaju da su lakovjerni, ali ipak zatvaraju oei predznakovima sternosti pusenja. Za veCinu nas pusenje je automa­

tska radnja, ali mraena sjena stalno vreba iz nasega nesvjesnoguma, tik ispod povrSine.

Postoji nekoliko eudesnih prednosti koje se mogu postiCi

prestankom pusenja. Ja sam bio svjestan nekih od njih tijekom

mog pusaekog zivota, kao sto su rizici za zdravlje, baeanje no­

vaea i Cista glupost Cinjeniee da sam pusae. Medutim, moj jestrah od prestanka bio toliko snazan, bio sam toliko opsjednutpruzanjem otpora svim naporima dobronamjernih ljudi i svih

drugih koji su me pokusali uvjeriti da prestanem, da su sva moja

masta i energija bile usmjerene na pronalazenje bilo kakvog sla­bog izgovora koji ce mi omoguCiti da nastavim pusiti.

Nevjerojatno, ali najgenijalnije sam ideje dobivao kada sam

stvarno pokusavao prestati pusiti. Ideje su naravno bile inspirira­

ne strahom i jadom kroz koji sam prolazio pokusavajuCi prestati

pusiti koristenjem snage volje. Nikako nisam mogao sprijeCitimisli 0 zdravlju i financijskoj strani pusenja. Ali sada, kada sam

slobodan, zapanjuje me kako sam uspjdno sprjeeavao misli 0

86 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

vaznijim prednostima koje bih dobio prestankom pusenja. Yec

sam spomenuo obieno ropstvo - provodenje poloviee zivota

u situaeijama kada je pusenje dozvoljeno, osjeeajuCi se jadno

i zakinuto u drugoj polovici jer nam drustvo ne dozvoljava

da pusimo. U proslom poglavlju govorio sam 0 velikoj sreCi

izazvanoj osjeeajem da ponovno imam puno energije. No, ono

sto me najvise veselilo kod novosteeene slobode nije bilo zdra­

vlje, novae, energija ili kraj ropstva, nego uldanjanje tih zlo­

kobnih ernih sjena, uklanjanje osjeeaja prezrenosti i potrebe

za isprieavanjem nepusaCima, i najvise od svega mogucnost daponovno posrujem sam sebe.

YeCinapusaea nisu beskiemenjaci kakvima ih smatra drustvo,

a u sto znaju vjerovati i oni sami. Imao sam potpunu konrro­

lu u svakom drugom podrueju svoga zivota. Prezirao sam se

zbog ovisnosti 0 zloj biljei za koju sam znao da mi upropastava

zivot. Ne mogu yam opisati Cisti uzitak slobode od tih zlokob­

nih ernih sjena, ovisnosti i samopreziranja. Ne mogu yam reCi

kako je lijepo moCi gledati sve ostale pusaee, bili oni mladi,stari, povremeni ili tdki, ne s osjecajem zavisti, vec s osjecajem

sazaljenja i s ushitom jer ja vise nisam rob te podmukle biljke.

Zadnja su se dva poglavlja bavila znatnim prednostima

nepuSaekog zivota. Mislim da je potrebno napraviti ravnoteZu

pa ce slijedece poglavlje nabrojati prednosti pusenja.

Ta zlokobna mracna sjena 87

88 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Prednosti pusenja 89

U nasem je drustvu opceprihvacena Cinjenica da je jako teSko

prestati pusiti. Cak i knjige koje govore 0 toj temi najceSce

poCinju s time !<ako je to teSko. Prestati pusiti je smijeSno jed­

nostavno. Naravno, shvaCam da se cudite ovoj mojoj izjavi,

meautim molim vas da 0 njoj dobro promislite.

Ako imate za cilj istreati milju za manje od cetiri minu­

te, to je stvarno teSko. Morate izdriati godine i godine napor­

nih treninga i eak i tada je moguce da za takvo sto necete biti

tjelesno sposobni. (VeCina dostignuca leii u nasem umu. Zar

nije cudno !<ako je istreati taj rezultat izgledalo nemoguce sve

dok to nije ucinio Bannister, nakon njega to je postalo sasvim

uobieajeno.)

Naime, da biste prestali pusiti, sve sto trebate uCiniti jest

vise ne pusiti. Nitko vas ne tjera da pusite (osim vas samih) i, za

razliku od hrane i piCa, ne treba yam da biste preiivjeli. Dakle,

ako zelite prestati pusiti, zasto bi to trebalo biti teSko. U stvari,

uopce nije. PusaCi su oni koji to zele uCiniti teSkim koristeCi

Metodu snage volje. Moja je definicija te metode slijedeca: to

je metoda koja pusaca tjera da pomisli !<ako se jako zrtvuje.

Promislimo malo 0 Metodi snage volje.

Mi ne donosimo odluku 0 tome da cemo postati pusaCi. Mi

tek eksperimentiramo s prvih nekoliko cigareta i, buduCi da

90 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

imaju odvratan okus, uvjereni smo da mozemo pn:sl:lli k:id III

zazelimo. U pravilu, tih prvih nekoliko cigareta POPII~il {('IIIII

kad to budemo zeljeli i to najceSce u drustvu drugih 1!l1\.1\,I

Prije nego toga postanemo svjesni, ne sarno d.1 l il',.111II

poCinjemo kllpovati redovito i pusimo kad god /'..17viiIIIII, 1I1I

vec pusimo svakoga dana. Pusenje je postalo dio n,I'<')', 11\,111I

Osiguravamo se da uvijek imamo cigarete kod sl'I)('. IIIIIJ'

mo da su nasi socijalni kontakti i druzenja bolji 111I1}',Ilfill I

da nam pomazu da se nosimo sa stresom. lzglcd,l d.1 11.1111III

pada na pamet da ce ista cigareta iz iste kutije illl.lIl 1',11Iii II,

nakon jela kao sto ima i lIjutro. Zapravo, PUSl'lIjv 1111111111I' II

ukusnijim, niti druzenja boljim, niti nas oslob:HI.I \111',,1, III}',II

pusaCi vjeruju da ne mogu lIzivati lIjelu iJi se 11()~ill'"I ',111'.•1111

bez cigareta.

NajceSce treba proCi dosta vremena da bi.~nlU ,,111',11ill 1.i111

smo postaJi ovisnicima 0 cigareti jer patilllo od i11111IId.l 1"1',.1'1

puse zato sto uzivaju u cigareti, a ne zato SIO jt'lIIICI',1.11111111111

raju pusiti. S obzirom na to da u cigareti 11' Il'iiv.IIIIII, 11.11111111

od iluzije da mozemo prestati u SValWIll 11'('1111Ii II,

D pravilu, sve dok ne pokusamo pr'sl:lIi pll\il ,111'011111'01'1('

sni da to moze biti problem. Prvi PUI:1 POIIf'"IV,IIIIII 1111"1.111

dok smo jos relativno novi pusaCi, uglavllOlli pO!.iI 111111Ilt'llo

statkom novca. Na primjer, mladi par POkl!.\.IV,1II' It'll j '1 j novae

za zajednicki stan pa ne zeli baeati nov:I 11.1(i1\,lIl'l '. I )rugi je

razlog zdravlje, npr. netko tko je aktiv:lll ~POI!.I~ .,l1vati da ne

moze vise doCi do zraka. Koji god r~l'dog hio, novae ili zdravlje,

pusac uvijek ceka neku stresnu sitU:l 'iju /'.:1prcstanak pusenja.

U trenutku kad prestane, malo cudovislC lr37.i da ga se nahra­

ni. Pusac zeli eigareru, a s obzirorn na to da je nema, jos je

vise pod stresom. Ono sto mu inacc sluzi za prevladavanje stre­

sa, sada mu nije dosrupno i udarae koji dozivljava je trostruk.

Najvjerojatniji scenarij nakon odreaenog razdoblja mucenja

Prestanak pusenja metodom snage volje 91

je kompromis: "smanjit eu" ili "izabrao sam krivi trenutak da

prestanem" iIi "pricekat eu da ne budem pod stresom pa euponovno pokusati". Medutim, jednom kad prode stresna si­

tuaeija, pusac ee zakljuCiti kako sada nema razloga da prestane

pusiti i pricekat ee novi stres kako bi ponovno prestao pusiti.

~aravno, nikada ne do de to pravo vrijeme jer za veCinu ljudi

ZlVOts vremenom postaje sve stresniji i stresniji. Napustamo

roditeljski dom i kreeemo u svijet rjeSavanja stambenih pro­blema, kredita, podizanja djeee, sve odgovornijih poslova, itd.

Naravno, zivot pusaea nikada ne moze postati manje stresanjer je upravo eigareta one sto uzrokuje stres. Kako raste razina

nikotina koju pusac unosi u sebe, tako raste i stres i iluzija 0nasoj ovisnosti postaje sve veea.

U stvari, iluzija je da zivot postaje sve stresniji, a pusenjesarno po sebi stvara tu iluziju. 0 ovome eu vise govoriti u 28.poglavlju.

Nakon pocetnih neuspjeha pusac se najceSee oslanja nauvjerenje da ee se jednog dana probuditi i vise neee morati

pusiti. Tu nadu uglavnom podgrijavaju price koje znaju pricati

bivsi puSaCi (npr. "imao sam gripu i nakon toga mi eigareta visenije mirisala").

Nemojte se zavaravati. Dobro sam prouCio sve te price i

zakljucio da to bas i nije tako jednostavno kao sto se u prvi mah

Cini. NajceSee se pusac vee bio pripremao da prestane pusiti pamu je gripa posluzila kao potieaj. Tridesetak sam godina cekao

d.a se jednog dana probudim bez zelje da ikada vise zapalim

Clgaretu. Kad sam god bio bolestan, jedino cega se sjeeam jet~ da sam jedva cekao da ozdravim kako bih mogao zapalitiergaretu.

Znatno su ceSee oni koji su prestali pusiti 'sarno tako' to

uciniIi zbog nekog soka. Mozda zato jer im je 'netko blizak

umro od bolesti povezane s pusenjem ili su se sami pobojali

92 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

za svoje zdravlje. Puno je lakse reCi: "Sarno sam jednog dana

odluCio prestati. Ja sam jednostavno takva osoba." Prestanite

se zavaravati! To se sigurno neee dogoditi ukoliko vi sami ne

uCinite neSto da se to dogodi.

Razmotrimo detaljnije zasto je tako tdko prestati pusiti

Metodom snage volje. VeCinu zivota najdraza nam je metoda

guranje glave u pijesak, tj. "Prestat eu sutra".

Katkad ee se pojavljivati razni potieaji da prestanemo pusiti.Bit ee to briga za zdravlje, novae, drustvo, ili eemo jednosta­

vno shvatiti, nakon gusenja tdkim kasljem, kako u stvari ne

uzivamo u eigareti.

Bez obzira na vrstu potieaja, vadit eemo glavu iz pijeska i

poceti vagati razloge za i protiv. Tada eemo konacno shvatiti

one sto znamo Citavog zivota: nakon racionalnog promisljanja,

nekoliko desetaka puta doCi eemo do zakljucka da treba PRE­STATI PUSIT!.

Kada bismo sjeli i poceli bodovati razloge za i protiv pusenja

bodovima od nul a do deset, bodovna razlika u korist pres tanka

pusenja bila bi ogromna.

Medutim, iako je pusac svjestan da bi mu bilo znatna

bolje da prestane pusiti, on jos uvijek vjeruje da bi prestankoIl1

pusenja prinosio nekakvu Zrtvu. Iako je to obicna iluzija, ona

je vrlo mocna. Iako ne zna zasto, pusac je uvjeren da mu je

upravo eigareta bila one na sto se oslanjao kroz zivotne uspone

i padove. .Prije no sto pokusa prestati pusiti, mora se prvo razracunatl

s pranjem mozga koje je nad njim izvrSilo drustvo, a koje je

pojaeano pranjem mozga koji je nad njim izvrSilasarna njegova

ovisnost. Tome treba pridodati i najgori oblik pranja mozga

koj i postoji, a to je iluzija da je jako tdko prestati pusiti.

Cuo je price pusaea koji su prestali pusiti prije nekolika

mjeseei i jos uvijek oeajnicki zude za eigaretom. Sve su to fru-

Prestanak pusenja metodom snage volje 93

strirani 'prestajaCi' (tj. oni koji jesu prestali, ali ce Citav zivo!

jadikovati da obozavaju cigaretu). Cuo je price pusaCa koji nisll

puSili nekoliko godina i onda jednom prilikom zapalili cigare­

tu i ponovno postali ovisni. Vjerojatno isti taj pusac poznajnekolicinu pusaCa koji su se zbog pusenja tdko razboljeli i koji

se i dalje unistavaju, oCito vise ne uzivajuCi u cigareti - ali ipal<

nastavljaju pusiti. Na kraju krajeva, i sam je vjerojatno prozivioneko od ovih iskustava.

Dakle, umjesto da pocetak pres tanka pusenja bude popracen

na slijedeCi naCin: "Divno, jesi li cuo sto ima novo? Ne moram• v V· • ,'" •

VIsePUSltl. nJegov Je prestanak pusenja pracen osjecajem tuge

i nemoCi kao da je pred njega postavljen zahtjev da se popne

na Mt. Everest. On je sto posto siguran da jednom kad te malo

cudoviste uzme 'pod svoje', ne pusta te Citav zivot. Neki pusaCi

cak najavljuju da ce prestati pusiti isprikom prijateljima i rod­

bini: "Znate, pokusavam prestati pusiti. Vjerojatno cu biti ne­

snosan slijedeCih nekoliko tjedana. Molim vas da me pokusate

podnijeti." VeCina je pokusaja osudena na propast prije negouopce zapocnu.

Pretpostavimo da pusac preiivi nekoliko dana bez cigarete.Zagadenost naglo nestaje iz njegovih pluca. Nije kupio cigarete

pa tako ima u dzepu vise novca. Razlog zasto je prestao pusiti

takoder naglo nestaje iz njegovih misli. Slicno cete postupiti

kad vidite tdku prometnu nesrecu na cesti dok vozite automo­

bi!. Neko cete vrijeme voziti sporije, medurim, kad se dogodida kasnite na sastanak, potpuno cete zaboraviti na nesrecu i

stisnut cete gas do daske.

Druga je strana medalje to sto malo cudoviste u vasem tr­

buhu nije dobilo svoju dOZll. Nema tu nikakve tjelesne boli;

alm biste se slicno osjecali zbog toga sto ste prehladeni, ne biste

prestali raditi, niti biste bili depresivni. Lako biste prdli preko

toga. Sve sto pusac zna jest da zeli cigaretu. Zasto mu je ona

94 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

1"liko potrebna, to ne zna. Malo cudoviste u njegovom trbuhu

\.Ida potakne veliko cudoviste u njegovom umu i tako osoba

koja je prije nekoliko dana nabrajala razloge zasto treba pvre­

',uti pusiti, oCajnicki poCinje traziti razloge da ponovno pocne

IHlsiti.Sada poCinje razmisljati na slijedeCi naCin:

1. Zivot je prekratak. Svaki Cas moze eksplodirati bomba. Su­tra me moze pregaziti autobus. Sad je vec prekasno. Kazu da

se od svacega moze dobiti rak.2. Izabrao sam pogrdno vrijeme. Trebao sam pricekati da

prode BoZic/praznici/ovo stresno razdoblje zi~ota. .3. Ne mogu se koncentrirati. Postajem iritantan I ~l~voIFn ..N~

mogu posteno obavljati svoj posao. Idem na Zlvce obnelj1

i prijateljima. Realno gledano, za sve nas je bolje da.opet

pocnem pusiti. Ja sam zadrti pusae i nema s~l~seda Ik~~abudem sretan bez cigarete. (Ova me zabluda slhla da puslm

pune trideset i tri godine.)

U ovoj fazi pusac najcdce popusti. Pali cigaretu ivsiz~fr.enij.a

se pojaCava. S jedne strane nastupa ogromno olaksanJe Jer Jezudnja za cigaretom zadovoljena, malo cudoviste ko~acno do­biva svoju dOZll. S druge strane, ako je izdriao dovolj11o dugo,

cigareta ima ogavan okus i pusac ne moze shvatiti ~asto uopc~

pusi. Tad pusac pomislja da munedostaje snaga voIJe·v~ .s~v~n,nije rijee 0 nedostatku snage volje; sve sto tFeba UCll1ltlJest

predomisliti se i donijeti sa~rseno racionalnu odl~k~ u skladus posljednjim dogadajima. Cemu biti zdrav ako SIpntom takonesretan. Cemu biti bogat ako si pritom tako nesretan. Nema

nikakva razloga. Znatno je bolje iivjeti kratko i sretnO nego

dugo i nesretno.Na srecu, ovo nije istina - istina je potpuno suproma.

Zivjeti kao nepusac zaista je mnogo Ijepse i sremije, ali stvar je

Prest.anakpusenja metodom snage volje 95

u samozavaravanju koje je mene tjeralo da pusim eak trideset i

tri godine i, moram priznati, da to nije tako, jos bih uvijek biopusae (ispravak - ne bih vise bio medu zivima).

To sto se pUSaeosjeea tako jadno nema nikakve veze s ap­

stinentskom krizom. Naravno, apstinentska kriza tu igra ulogu

okidac':a, ali agonija dolazi iz naseg uma a uzrok su joj nase

sumnje i nesigurnost. Kako pusae misli da se irtvuje, poCinje

se osjeeati zakinutim - i tako se javlja stres. U trenutku kad

mu urn daje naredbu "Zapali cigaretu!", pusae je pod stresom.

Zato Cim prestane pusiti ponovno zeli cigaretu. Sada meautimne moze zapaliti cigaretu jer je prestao pusiti. To ga Cini jos

depresivnijim i okidae je ponovno u akciji.

Jos jedna stvar koja sve ovo Cini jos teiim jest eekanje da

se neSto dogodi. Ako yam je cilj poloziti vozaeki ispit, kad

polozite testove i voznju, postigli ste svoj cilj. Metoda snage

volje sugerirat ee yam slijedeee: "Ako dovoljno dugo izdriim

bez cigarete, zelja za pusenjem jednom ee nestati."

Kako mozete biti sigurni da ste to postigli? Odgovor je danikada ne mozete biti sigurni jer neprekidno iseekujete da se

neSto dogodi, a nista se neee dogoditi. Pres tali ste pllsiti onoga

trenutka kada ste ugasili posljednjll cigaretu i sve sto sada radi­

te jest eekanje da vidite koliko ee vremena proCi dok konaenone popustite.

Kao sto sam vee rekao, agonija kroz koju prolazi pusae u

potpunosti je mentalne prirode a uzrokuje ju nesigurnost. lako

nema nikakve tjelesne boli, ipak mu je izuzetno teSko. Pusae seosjeea jadno i nesigurno. Daleko od toga da postupno zabora­

vlja na pusenje; on postaje opsjednut pusenjem.

Moze se dogoditi da depresivno raspolozenje traje danimaili c':aktjednima. Opsjedaju ga sumnje i strahovi:

"Koliko ee dugo zelja za cigaretom trajati?""Hoeu Ii ikada ponovno biti sretan?"

96 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

"Hoeu li se ikada ponovno radovati ustajanjll ujutro?""Hoeu li ikada vise uzivati u hrani?"

"Kako eu se uopee ubuduee nositi sa stresom?""Hoellli ikada vise llzivati u druzenju?"

Pusae iSeekuje da se stvari poprave, ali dok god tuguje za

cigaretom, ona mu postaje sve dragocjenija.U stvari, neSto se stvarno dogodi, ali pusae toga nije svje­

stan. Ako uspije preiivjeti tri tjedna bez (uvlaeenja) nikotina,

tjelesna zudnja za cigaretom nestaje. Kako sam vee rekao, tje­lesna ovisnost 0 nikotinu toliko je mala da je pusae nije niti

svjestan. Nakon otprilike tri tjedna mnogi pusaCi shvate da su

prevladali tjelesnu ovisnost 0 nikotinu. Tada pale cigaretu kakobi to sami sebi dokazali. U tome i uspijevaju jer ta cigareta

ima ogavan okus. Medutim, bivsi je pusae tako opskrbio tijelonovom dozom nikotina i Cim llgasi cigaretu, nikotin poCinje

napustati tijelo. Sada se javlja onaj zli mali glasie iz pozadinekoja mu govori: "Zelim jos jednll." Sto se u stvari dogodilo?Pusae se odvikao od cigareta i ponovno se na njih navikao.

Pusae najeeSee neee odmah zapaliti slijedeeu cigaretu.

Razmislja ovako: "Ne zelim ponovno postati ovisan 0 cigare­

tama." Radije eeka da prode neko vrijeme. To mogu biti sati,

dani, c':aki tjedni. Sad bivsi pusae moze reCi:"Eto, dokazao sam

da nisam ponovno postao ovisnikom pa sada slobodno mogu

zapaliti jos jednu." Upao je tako u istu onu zamku IIkOjll je vee

upao kad je poCinjao pusiti, u isti onaj zaearani hug.PuSaCikoji su se uspjeli odviknuti pusenja Metodom snage

volje, smatraju proces odvikavanja dugotrajnim i teSkim jer im

je mozak jos llvijek ispran. Zato zlldnja za cigaretom jos llvijek

postoji i nakon sto pobijede tjelesnu ovisnost. Ako ipak preiivebez cigarete dovoljno dugo, postaju svjesni da bi bilo glupo

popustiti. Tada prestaju tugovati za cigaretama i ugodan zivot

bez cigareta poCinje.

Prestanak pusenja metodom snage volje 97

Mnogo je pusaca uspjelo odviknuti se ovom metodom, aliona je tdka i naporna i mnogo ih je vise odustalo nego sto ih je

uspjelo. Cak i oni koji uspiju, cijeloga su zivota vrlo osjedjivi naiskusenje koje pusenje za njih jos uvijek predstavlja. Jos uvijek

se nisu rijdili odreaenih zabluda jer su jos uvijek pod udarom

pranja mozga pa vjeruju da je cigareta covjeku daje snagu i po­

ticaj kroz zivot. (Mnogo nepusaca pati od istih zabluda. I nadtnjima se konstantno vrSi pranje mozga, ali oni ili nikako n~

mogu nauCiti 'uzivati' u cigaretama ili su svjesni losih strana pa

ne zele pusiti.) Ovime mozemo objasniti zasto su mnogi bivsi

pusaCi ponovno poceli pusiti nakon dllgih perioda nepusenja.Mnogo ce bivsih pusaCa povremeno zapaliti cigaru ili ciga­

retu kako bi se 'pocastili' ili kako bi se ponovno llvjerili kako

cigareta ima ogavan okus. Upravo to i Cine, meautim Cim uga­

se cigaretu nikotin poCinje napuhati tijelo i mali glasic iz po­

zadine mu govori: "Zelim jos jednll." Ako zapali i tu slijedecu,

i ona ima ogavan olms pa 'bivsi' pllsac zakljllcuje: "Divno! S

obzirom da mi cigareta nije fina, ne mogll postati ovisan 0

njoj. Nakon Boziea/praznika/ovog stresnog razdoblja, prestatcu pusiti bez problema."

Prekasno. Vec je ponovno postao ovisan. Zamka u kojoj je

davno vec bio uhvacen ponovno se docepala svoje z.rtve.

Kao sto uvijek govorim, nema to nikakve veze s uzitkom.

Nikada nije ni imalo! Kad bismo pusili zato sto uzivamo ucigareti, nitko nikada ne bi popusio vise od jedne cigarete.

Mi mislimo da u cigaretama uzivamo jer ne mozemo vjero­

vati da bismo mogli biti tako glupi da pusimo, a da pri tom utome ne uzivamo. Zato cesto pllsimo sasvim nesvjesno. Kad

bismo, dok palimo svaku cigaretu, bili u potpunosti svjesni

nezdravih dimova koje unosimo u tijelo i kad bismo svaki puta

ponavljali: "avo ce te tijekom zivota kostati 50.000 fllnta,

a upravo ova cigareta moze biti okidac koji ce pokrenuti rak

98 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

pluca", Cak bi i iluzija da llzivamo II cigareti sasvim isceznula.Kad pokllsavamo zatvarati oCi pred losim stranama pllsenja,

osjeeamo se glupo. Bilo bi neizdriivo kad bismo se s njimatrebali suoCiti. Ako prouCite kako se pusaCi ponasaju, osobitou nekom vecem drustvll, vidjet cete da se llgodno osjeeajll tek

kad nisu svjesni da puse. Kad toga postanu svjesni, osjeeaju se

nelagodno i kao da imajll potrebu stalno se ispricavati. Pllsimokako bismo nahranili malo cudoviste ... jednom kad istjerate

malo cudovihe iz svog trbuha i veliko clldovihe iz svog mozga,

necete imati ni potrebe ni zelje za pusenjem.

Prestanak pusenja metodom snage volje 99

smanjivanja

Mnogi se pusaCi odlucuju na smanjivanje broja popusenih

cigareta. To bi im trebalo posluziti kao pocetak potpunog od­

vikavanja ili kao pokusaj stavljanja malog cudovista pod kon­

trolu. Doktori cesto preporucuju smanjivanje broja cigaretakao pomoe pri odvikavanju.

Naravno, sto manje pusite - to eete se bolje osjeeati, ali kao

poticaj potpunom odvikavanju od pusenja, smanjivanje broja

cigareta potpuno je beskorisno, stovise one je i sterno. Pokusaji

smanjivanja broja cigareta mogu nas dovesti u zamku iz kojeneeemo nikada izaCi.

Na smanjivanje se odlucujemo uglavnom nakon neuspjelog

pokusaja pres tanka pusenja. Nakon nekoliko sati ili dana bez

cigarete pusac zakljucuje: "Nikako ne mogu bez cigarete pa euod sada na dalje pusiti sarno kad mi stvarno treba. Tal<o eu

smanjiti na desetak dnevno. Ako se naviknem pusiti sarno de­

setak na dan, moCi eu se na tom zadriati ili eak jos smanjiti."Sada se dogadaju grozne stvari.

1. Sada je situacija za pusaca najgora moguea. Jos je uvijek

ovisan 0 cigaretama te i dalje odriava cudoviste na zivotu, i

to ne sarno one koje se nalazi u njegovom tijelu, vee i onekoje s nalazi u glavi.

100 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

2. Sada vodi racuna sarno 0 trenutku kada ee 'smjeti' popusiti

slijedeeu cigaretu.3. Prije nego sto je smanjio koliCinu cigareta, zapalio je kad

god bi zazelio i tako barem djelomicno prekinuo apsti­nentsku krizu. Sada pak, uz say stres kojem je uobieajeno

izlozen, sam sebe tjera na jos veeu patnju. Sad ee veCinu vre­

men a patiti od bolne apstinentske krize. Sam ee sebe uCiniti

jadnim i lose raspolozenim.4. Kad se u potpunosti prepustao svojem poroku, nije uzivao

u veCini popusenih cigareta, cak nije ni bio svjestan veCine

popusenih cigareta. Pusenje je za njega bilo potpuno au­tomatski proces. Jedine cigarete u kojima mu se Cinilo dauziva bile su one koje bi popusio nakon duljeg razdoblja

apstinencije (npr. prva cigareta ujutro uz kavu ili ona nakonobroka).

Sada pak ceka jos po dodarni sat da b! zapalio cigaretu patako 'uziva' u svakoj cigareti koju popusi. Sto dulje ceka, to mu

cigareta prividno donosi vise 'uzitka'. Naravno, 'uzitak' nije u

cigareti samoj, nego u okoneanju patnje uzrokovane apstinen­tskom krizom, bilo da je rijec 0 laganoj tjelesnoj potrebi zanikotinom ili 0 'mentalnoj gladi'. Sto se dulje muCite, to vise

'uiivate' u cigareti.

Najveeu potdkoeu kod prestajanja pUSenja ne predstavlja

kemijska ovisnost. (S njom je lako). Pusaci mogu ne pusiti cije­

lu noe, potreba za cigaretom neee ih probuditi. VeCina ee prvoizaCiiz spavaee sobe pa tek onda zapaliti prvu jutarnju cigaretu.

Mnogi ee prvo doruckovati. Neki ee eak pricekati da stignu na

posao pa ee tek tada zapaliti.ProCi ee desetak sati da nisu zapalili i to im uopee neee sme­

tati. Kad bi isto vrijeme proveli bez cigarete danju, pocupali bisi svu kosu.

Cuvajte se smanjivanja 101

Velik ee se broj pusaea odluCiti ne pusiti u novom auromobi­

Iu. Odlazit ee u trgovinu, kazaliste, doktoru, zubaru, bez ikakvih

problema. Mnogi ee pusaei apstinirati u drustvu nepusaea. Kad

je pusenje postaIo zabranjeno u autobusima i avionima, nijedoslo do pobune pusaea. Moze se reCieak da je pusaCima dragokada im netko zabrani pusenje. U stvari, dulja razdoblja bez ci­

garete pusaCima donose i neku vrstu 'tajnog uzitka'. To im daje

nadu da ee mozda jednom doCi dan kad vise neee zeljeti pusiti.

Pravi problem kod odvikavanja od pusenja je pranje mozga,

koje podgrijava iluziju da je cigareta neka vrst poticaja iIi nagra­de i da zivot bez cigarete nikako ne moze biti isti. Ne sarno da vas

neee navesti da prestanete pusiti, vee ee vas naprotiv smanjenje I

broja cigareta uCiniti jos jadnijima, uvjeravajuCi vas da je najdra­gocjenija stvar na svijetu upravo sIijedeea cigareta koju eete za­

paliti i da ne postoji nikakav naCin da budete sretni bez nje.Ne postoji nista jadnije od pusaea koji pokusava smanjiti

broj cigareta. On pati od zabIude da ee mu zelja za cigaretombiti_to manja sto manje pusi. Istina je zapravo potpuno obrnu-ta. Sto manje pusi, to dulje pati od apstinenrske krize; sto vise

uziva u cigareti, to mu je ona ogavnija. AIi ovaj ga paradoksneee natjerati da prestane pusiti. Nikada nije rijee 0 okusu.

Kad bi puSaCi pusili zato sto uzivaju u okusu cigarete, nitko

nikada ne bi popusio vise od jedne cigarete. TeSko yam je uovo povjerovati? OK, raspravimo to malo. Koja nam cigareta

ima najgori okus? Da, naravno, ona prva jutarnja, ona kojanas zimi tjera na strasan kaSaIj. Koja je cigareta veCini pusaeanajdragocjenija? Da, naravno, upravo ona prva jutarnja. ]esteIi stvarno uvjereni da pusite zato sto uzivate u okusu i mirisu

cigarete ili ipak smatrate racionalnijim objasnjenje da je rijeejednostavno 0 prekidu devetosatne apstinencijske krize?

KIjueno je ukloniti sve iluzije 0 pusenju prije nego sto uga­site ru posljednju cigaretu. Ako niste uklonili iluziju da uzivate

102 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

u okusu odredenih cigareta prije nego $to ugasite tu poslje­

dnju, nema naCina da si to kasnije potvrdite a da se ponovno nenavueete na cigarete. Prema tome, ako sada ne pusite, zapalite

jednu. Udahnite sest puta punim pluCima taj sl~vni ~uh~n iupitajte se sto je tako odIieno u tom okusu. Mozda v)eru)eteda sarno odredene cigarete imaju dobar okus, kao sto je ona

nakon jeIa. Ako je tako, zasto onda pusite druge cigarete? Jer

yam je to preSlo u naviku? Pa dobro, zasto .bi neko s.teka~ ~a­viku pusenja cigareta koje smatra neukusmma? I zasto. bl .lstacigareta iz iste kutije imaIa razliCit okus nakon jela nego sto lm~ujutro? Hrana nema drugaeiji okus nakon cigarete, pa kako bl

onda cigareta imaIa drugaCiji okus nakon jela? v.

Nemojte se osIanjati sarno na mene, provjerite, popusne

svjesno cigareru nakon jela kako biste dokazali da ~e~adrugaCiji okus. RazIog iz kojeg puSaCivjeruju da cigarete Ima)U

bolji olms nakon jeIa ili u drustvu s alkohoIom je zato st.o s~to trenllci II kojima su i pusaCi i nepusaCi stvarno sretl1l, allovisnik 0 nikotinll ne moze nikad biti stvarno sretan ako ta

mala nikotinska eudoviSta ostanu nezadovoIjena. Nije stvar u

tome da pusaCi uzivaju u OkllSUduhana nakon jela, napokon,

ne jedemo duhan, i otkud je sad to pitanje okllsa? Je~nostavn~,rijee je 0 tome da su puSaCijadni ako im se ne dozvoh da ublaze

simp tome apstinenetske krize u tim trenucima. Prema ~o~~'razlika izmedll pusenja i nepusenja je razIika izmedu os)ecap

sreee i jada. Zato se Cini da cigareta ima bolji olms. PusaCi koji

zap ale odmah ujutro jadni su bez obzira puSili iIi ne. ,Smanjivanje broja cigareta ne sarno da nije djelotvorno vec

predstavIja najgori moguCi oblik mueenja. Nij~ djel~tvornozato sto se pusae u poeetku nada da ee se navlknUtl na sve

manji i manji broj cigareta te da ee se tako smanjiti i njegova

zelja za cigaretom. Nije rijee 0 navici. Rijee je 0 ovisnosti, a u

prirodi svake ovisnosti jest da onoga 0 eemu smo ovisni zelimo

Cuvajte se smanjivanja 103

sve vise i vise, a ne sve manje i manje. Stoga, da bi mu uspjelo

smanjiti broj cigareta, pusac mora imati izuzetno snaznu volju

i biti discipliniran cijeloga zivota.NajveCi problem kod prestajanja pusenja nije kemijska ovi­

snost. S njom je lako. Pogrdno je vjerovanje da cigareta do no­

si neku vrstu ugode. To pogrdno uvjerenje rezultat je pranja

mozga koje zapoCinje i prije nego sto pocnemo pusiti, a koje

sami pojaeavamo kad se dovedemo u stanje ovisnosti. Sve sto

smanjivanje broja cigareta Cini jest podgrijavanje nase ovisnosti,

tako da pusenje poCinje u potpunosti vladati nasim zivotom,

tjerajuCi nas da vjerujemo kako je najdragocjenija stvar u zivotu

upravo slijedeca cigareta.

Kao sto sam vec rekao, smanjivanje broja cigareta nije dje­

lotvorno i stoga sto morate imati izuzetno snaznu volju i disci­plinu. Ako nemate dovoljno snaznu volju da prestanete pusiti,

sigurno nemate dovoljno snaznu volju da smanjite broj cigare­

ta. Prestati pusiti puno je lakse i bezbolnije.

Cuo sam za doslovno tisuce pokusaja smanjivanja koji su

zavdili neuspjehom. Dosta je uspjdnih pokusaja postignuto

nakon relativno kratkog razdoblja smanjivanja koje je prati­

la tdka apstinentska kriza. Pusaci, u stvari, uspijevaju presta­ti pusiti unatoc, a ne zahvaljujuCi, smanjivanju. Smanjivanje

sarno produzuje agoniju. Neuspjeli pokusaj smanjivanja od

pusaea Cini ziveanog nesretnika jos vise uvjerenog kako ce osta­

ti ovisnikom do kraja svoga zivota. To je najcdce dovoljno da

za barem pet godina odgodi slijedeCi pokusaj odvikavanja od

pusenja.Mec1utim, smanjivanje broja cigareta nam pomaze pojasni­

ti svu nesuvislost pusenja, dokazujuCi nam kako nam cigaretapruza uzitak tek nakon odrec1enog razdoblja apstinencije. Kao

da imate potrebu lupati glavom 0 zid (tj. patiti od apstinenrske

krize) kako bi yam bilo lijepo kada prestanete.

104 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Dakle, mozete donijeti jednu od slijedeCih odluka:

1. Dozivotno smanjiti broj cigareta. Tako cete sarno sami sebemuCiti, a ionako necete dugo izdriati.

2. Dozivotno se gusiti cigaretama. Zasto?

3. Biti dobri prema sebi. Odustati od ideje 0 pusenju.

Jos jedna bitna stvar kod smanjivanja broja cigareta je dokaz

da ne postoji slueajno zapaljena cigareta. Pusenje je laneanareakcija koja ce se ponavljati Citavog iivota ako ne uCinite mali

napor da tu ovisnost prekinete.ZAPAMTITE: SMANJIYANJE BROJA CIGARE­

TA SMANJIT CE I YASU SANSU DA KONACNOPRESTANETE PUSITI.

Cuvajte 5e smanjivanja 105

cigareta

"Sarno jednu cigaretu ..." je zabluda koju si odmah morate iz­biti iz glave.

Rijee je 0 sarno jednoj cigareti s kojom zapoCinjemo naspusaeki staz.

Sarno jedna cigareta je ta koja nas je toliko puta sprijeCilakrenuti pravim putem i konaeno prestati pusiti.

Rijee je 0 sarno jednoj cigareti koja nas je ponovno natjerala

u zamku, nakon Sto smo vec uspjeli prestati pusiti. Katkad jepalimo kako bismo sami sebi dokazali da nam cigarete vise nisupotrebne, i ona upravo to i Cini. Ima ogavan okus i time nas

uvjerava da vise nikada necemo postati ovisnicima, Sro ponov­no opet vec jesmo.

RazmiSljanje 0 toj jednoj tako posebnoj cigareti eesto nas

sprjeeava da prestanemo. To je obieno ona prva u jutro ili onanakon obroka.

Zapamtite da ne postoji neSto sto bi se zvalo 'jos sarno ta

jedna cigareta'. Rijee je 0 laneanoj reakciji koja ce vas pratiti dokraja zivota, naravno ako ne odluCite definitivno prekinuti.

Upravo zabluda da postoji ona jedna posebna cigareta Cinipusaea jadnim i nesretnim kad pokusa prestati pusiti. Shvatite

da nikada niste, niti cete ikada, vidjeti posebnu cigareru ili po­

sebnu kutiju cigareta - tako neSto postoji sarno u vasoj maSri.

106 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Kad god pozelite zapalili, zamislite zivot u kojem ste okruzeni

prljavim duhanskim dimom i pepelom, zivot u kojem Citavo

bogatsrvo trosite na svojevoljno unistavanje vlastitoga tjelesnog

i mentalnog zdravlja, zivot u kojem robujete cigareti, zivot ukojem vas se prepoznaje po losem zadahu.

Srvarno je steta sto ne postoji neSto slieno cigareti, Sto bi

nam kroz iivotne uspone i padove pruzalo uzitak i poticaj. Za­

pamtite, cigareta to ne Cini. Ona vas prisiljava na zivot pun

nezadovoljstva ili yam ga jednostavno uskracuje. Sigurno nika­da ne biste pomislili uzeti malo cijanida sarno zato sto yam se

svida ok us badema; zato se prestanite kaznjavati razmisljanjima

o posebnoj cigareti ili cigari.

Upitajte bilo kojeg pusaea slijedece: "Kad biste imali priliku

vratiti se vremeplovom u doba kad niste pusili, biste Ii uopce

poeeli pusiti?" Odgovor ce sigurno biti: "Vi se salite". A opet,

svakom je pusaeu dat upravo tal<av izbor svakoga dana. Zasto

to pravo ne iskoristi? Iz straha. Iz straha da ne mozete prestatiili da zivot nece biti isti bez cigarete.

Prestanite se zavaravati. Vi to mozete. Svatko to moze. To je

smijeSno jednostavno.

Kako bi yam prestanak pusenja bio lak i jednostavan, mo­

rate shvatiti neke bitne Cinjenice. Dosad smo vec govorili 0 tritakve bitne Cinjenice:

1. Nieega se ne odrieete. Naprotiv, bit cete na dobitku.

2. Ne razmisljajte 0 posebnoj cigareti. Ona ne postoji. Postoji

sarno zivot u bolesti i smradu cigareta.3. Vi niste nikakav poseban slueaj. Svakom pusaeu moze biti

lako i jednostavno prestati pusiti.

Mnogi pusaCi vjeruju da su zakleti pusaei ili da imaju

ovisnieki karakter. Uvjeravam vas da tako neSto ne postoji.

Sarno jedna cigareta 107

Nitko ne treba pusenje prije nego sto postane ovisan 0 drogi.Droga je ta koja vas Cini ovisnim, a ne vas karakter ili osob­

nost. Takav je uCinak tih droga, Cine da povjerujete da imateovisnicku osobnost. Mec!utim, kljucno je da uklonite ovakvovjerovanje, jer ako vjerujete da ste ovisni 0 nikotinu, bit cete

to, cak i nakon Sroje malo nikotinsko cudoviste u vasem tijelu

mrtvo. Nuzno je ukloniti sve posljedice pranja mozga.

pusaci,t, nepusaci

Strastveni pusaci obicno zavide povremenim pusaClma. Svi

smo sreli takve osobe: "Ma, ja mogu i tjedan dana bez ciga­

reta, stvarno me to ne muCi". Mi mislimo: ''Volio bih da ja to

mogu". Znam da je teSko povjerovati, ali niti jedan pusac ne

uziva u tome da je pusac. Nikada nemojte zaboraviti:

Niti jedan pUSacnikad nije odluCio postati povremeni ilineki drugi pUSac, stoga:

Svi se pusaCi osjecaju glupo, stoga:

Svi pusaCi lazu sebi i drugim ljudima u uzaludnom

pokusaju opravdavanja vlastite gluposti.

Bio sam fanatiean igrac golfa. No, volio sam se hvaliti kako

cesto igram i zelio sam igrati jos vise. Zasto se pusaci hvale ko­

liko malo puse? Ako je to pravi kriterij, onda je stvarno vrhun­

sko postignuce ne pusiti uopce.

Da sam yam rekao: "Znate li da mogu izdriati cijeli tjedan

bez mrkve i to me ni najmanje ne muci", vi biste me vjerojat­

no smatrali za nekakvog cudaka. Ako volim mrkve, zasto bih

onda izdriavao cijeli tjedan bez njih? Ako ih ne volim, zasto

bih davao takvu izjavu? Prema tome, kada pusac kaze neSto

108 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 109

kao: "Mogu izdriati cijeli tjedan bez cigarete, stvarno mi to nijevazno", on pokusava uvjeriti i sebe i vas da nema problem. Ono

sto on zapravo govori jest: "Uspio sam preiivjeti cijeli tjedanbez pusenja". Kao i svaki pusac, vjerojatno se nada da ee nakon II

toga moCi preiivjeti ostatak svog zivota. No, uspio je preiivjeti

samo tjedan dana, i mozete Ii zamisliti kako mu je ta cigaretamoraJa biti dragocjena, jer se osjeeao zakinutim cijeli tjedan?

To je razlog zasto su povremeni pusaCi zapravo viSe ovisni

ad strastvenih pusaCa. Ne sarno da je iluzija uzitka veea, negoimaju manje poticaja za prestanak jer trose manje novaca imanje su osjetljivi na zdravstvene rizike.

\

Zapamtite, jedini uzitak koji pusaCi dobivaju jest smirivanjeapstinentske krize i, kako sam vee objasnio, Cak je i taj uzitak

iluzija. Zamislite malo nikotinsko cudoviste u vasem tijelu kaotrajni svrbei, toliko neprimjetan da ga nismo niti svjesni veCidio vremena.

E sad, ako imate trajan svrbei, pritodno je da se zelitepocdati. Kako nasa tijela postaju sve vise imuna na nikotin,prirodno je poceti lancano pusiti.

Tri su stvari koje sprjeCavaju pusaCa da doslovno pali jednucigaretu za drugom.

1. Novae: Najveei dio pusaca si to jednostavno ne mozepriustiti.

2. Zdravlje: Kako bismo olaksali apstinentskll krizu, moramo

II sebe unijeti otrov. Sposobnost podnosenja otrova razliCitaje od osobe do osobe, a razliCita je i u razliCitim zivotnim

razdobljima. avo djeluje kao alltomatsko ogranicenje.

3. Diseiplina: Nju je nametnulo drustvo, pusacev posao, pri­

jatelji ili rodaci, ili Caksam pusae II Cijojse glavi neprestanovodi borba izmedu zelje za pusenjem i zelje za prestankompusenja.

Nekad sam mislio da je moje laneano pusenje slabost. Nisammogao shvatiti zasto moji prijatelji mogll ograniCiti svoj unos

na deset ili dvadeset cigareta dnevno. Znao sam da sam oso­

ba vrlo snazne volje. Nikad mi nije palo na pamet da veCina

pllsaca nije u stanjulaneano pusiti, jer moras imati vrlo snazna

pluea da bi to mogao raditi. Neki od onih 'pet-na-dan pllsaca'

kojima zavide tdki pusaCi, puse pet cigareta dnevno jer zbog

fizickih ogranieenja svoje konstitucije ne mogu pllsiti viSe,

ili zato sto si ne mogu priustiti da puse vise, ili zbog posla,

drustva ili se sami sebi toliko gade zbog toga sto su ovisni 0

pusenjll da im ta mrinja ne dopllsta da puse viSe od tih neko­

liko cigareta.MoZda bi bilo korisno navesti nekoliko definicija.

N EPUSAC. Osoba koja nikad nije pala u pusaeku zamku. Onaj

koji pripada ovoj kategoriji ne bi trebao likovati jer se ovdje

nalazi iskljuCivo miloseu Bozjom. Svi Sll pusaCi bili uvjereni

da nikada neee postati ovisnicima, a neki nepllsaCi se bastrude katkada probati onu povremenu cigaretu.

POVREMENI PUSAC. Postoje dvije osnovne ldasifikacije povre­

menih PllSaea:

1. Pusae koji je upao u zamku, ali toga nije svjestan. Nemojte

zavidjeti rakvim puSacima. ani se zapravo nalaze na prvoj

preeki ljestvice i uskoro ee svaki od njih postati pravi stras­

tveni pusac. Prisjetire se, i vi ste jednom poeeli kao povre­meni pllSae.

2. Pusac koji je nekada bio strastveni pusac. On misli da ni­kako ne moze prestati pusiti. Ti su pusaCi najjadniji. ani se

seeu iz kategorije u kategoriju; za svaku je potreban posebankomentar.

110 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 111

PUSAC KO]I PUSI PET CIGARETA NA DAN. Ako uziva u ci­

garetama, zasto pusi sarno pet cigareta na dan? Ako moze

regulirati koliCinu cigareta, zasto uopee pusi? Zapamtite, to

zvuci jednako kao kad biste glavom udarali 0 zid sarno zbogolaksanja koje biste osjetili onoga trenutka kad biste prestalis udaranjem. Pusac koji pusi pet cigareta na dan olaksava si

apstinentsku krizu manje od jednoga sata dnevno. Ostatak

dana, iako on toga nije svjestan, lupa glavom 0 zid i to CiniveCinu svoga zivota. On pusi pet cigareta na dan ili zato sto

si vise ne moze priustiti ili zato Sto se boji utjecaja pusenjana zdravlje. Lako je uvjeriti strastvenog pusaea da ne uziva u

pusenju, ali pokusajte u to uvjeriti povremenog pusaea. Sva­

tko tko je pokusao smanjiti broj popusenih cigareta, znat ee

da je to jedno od najgorih vrsta mucenja koje postoji i da jeto najbolji naCin da cijeloga zivota ostane ovisnikom.

PUSAC KO]I PUSI SAMO U ]UTRO ILL SAMO U VECER. On

se kaznjava na taj naCin da pola dana pati od apstinentske

krize kako bi pola dana uzivao bez nje. I njega treba upitatizasto ne pusi cijeli dan ako uziva u pusenju, a ako ne, zaStouopee pusi.

PUSAC KO]I SEST M]ESECI PUSI PA SEST M]ESECl NE PUS!.

(IIi, "Mogu prestati u bilo kojem trenutku. To mi je uspjelovee tisueu puta.") Ako uziva u pusenju, zasto uopee preki­

da na sest mjeseci? Ako u pusenju ne uziva, zasto ponovnopoCinje pusiti? lstina je u tome da je jos uvijek ovisan 0 ci­

garetama. lako se oslobodio tjelesne ovisnosti, nije se rijeSio

glavnog problema - pranja mozga. Svaki se·puta nada da jeprestao zauvijek, ali uskoro ponovno upada u istu zamku.

Mnogi pusaci zavide onima koji 'ma,lo puse, malo ne puse'

razmisljajuCi: "Kako Ii su sarno sretni oni koji to mogu tako

112 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

uspjeSno kontrolirati, koji mogu pusiti kada to zele i pre­stati kada to zele." Ono sto im nije jasno jest to da takvi

koji prestaju i ponovno poCinju uopee ne kontroliraju taj

proces. Kad puse, zeljeli bi ne pusiti. Dok sami sebe muce

privremenom apstinencijom, osjeeaju se strahovito zakinu­tima pa ponovno upadaju u zamku. Naravno, ne zeleCi to.

Takvima je najgore. Dok ne puse, zeljeli bi pusiti, a kada

puse, zeljeli bi ne pusiti. Cigarete nam se Cine neopisivo

dragocjenima tek kad ne mozemo pusiti. To je ta strasna

pusacka dilema. Nikada ne mogu pobijediti jer je objekt

njihove zudnje nista drugo nego mit, najobicnija iluzija. Je­dini naCin na koji mogu pobijediti jest da prestanu pusiti i

pobijede mentalnu glad!

PUSAC KO]I PUSI SAMO U POSEBNIM PRILlKAMA. Da, svi

smo tako poceli, ali zar nije vrlo zanimljivo to kako broj po­

sebnih prilika rapidno raste i kako ubrzo pocinjemo pusiti

u svim prilikama?

PUSAC KO]l JE PRESTAO PUSIT!, ALL POVREMENO POPUS[

JEDNU ClGARETU III CIGARU. NanekisunacinovipusaCi

najjadniji od svih. Oni ee se ili cijeloga zivota osjeeati zaki­nutima ili ee, jos ceSee, jedna povremena cigareta postati

dvije. Oni jos uvijek balansiraju na ostrici britve i zasigurno

ee se poskliznuti i krenuti prema DOLJE. Prije Hi kasnije,

ponovno ee postati strastveni pusaCi. Ponovno ee pasti uonu istu zamku u kojoj su vee bili.

Postoje jos dvije kategorije povremenih pusaea. U prvoj su

kategoriji oni koji puse sarno po cigaretu Hi cigaru prilikomnekog posebnog dogadaja (rodenje djeteta, vjencanje i s1.). Ti

su ljudi u stvari nepusaCi. Oni ne uzivaju u pusenju vee sarno

Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 113

imaju osjeeaj da bi, kad bi odbili ponudenu cigaretu ili cigaru,bili liseni nekog vaznog iskustva ili se ne bi smatrali dijelom

drustva. Zato i oni zele dati svoj doprinos. Svi smo mi tako

poceli. Kad se slijedeCi put budu dijelile cigare, promatrajte

kako, nakon nekog vremena, pusaCi prestaju paliti te ciga­

reo Cak i najstrastveniji pusaCi cigareta ne mogu docekati da

pop use te 'prigodne' cigare do kraja. Puno bi radije puSili svojecigarete. Sto je cigara skuplja i dulja, to ih vise frustrira - pro­

kleta cigara kao da traje Citavu noe.Druga kategorija je izuzemo rijetka. U stvari, od tisuea Ijudi

koji su zatraiili moju pomoe, u ovu kategoriju mogu smjestiti

jedva desetak njih. Najjednostavnije eu yam objasniti tko pripa­

da ovoj kategoriji ako yam opisem jedno od svojih iskustava.

Jedna me gospoda zamolila da joj odriim individualni tecaj.

Po zanimanju je odvjetnica, a pusi oko dvanaest godina. Za sve

to vrijeme nikada nije popusila vise od dvije cigarete dnevno. Ta

je gospoda zapravo imala izuzetno snaznu volju. Objasnio sam

joj da znamo vise uspjeha imam na grupnim teeajevima i da

individualne teeajeve uglavnom driim sarno poznatim osobama

Cije bi prisustvo na grupnom teeaju ometalo rad grupe. Tada je

pocela plakati, a ja nisam mogao odoljeti suzarna.Tecaj za sarno jednu osobu bio je, naravno, vrlo skup. Mno- '

gi bi se pusaCi zapitali zasto je ta gospoda uopee zeljela pre­

stati pusiti. Oni bi rado platili onoliko koliko je ona plaeala

meni, sarno kad bi mogli pusiti sarno dvije cigarete dnevno.

RazmisljajuCi na ovaj naCin, Cine pogrdku jer vjeruju da su po­

vremeni pusaCi sretniji i da imaju vise kontrole. Mozda imajuvise kontrole, a1inikako nisu sretniji. Oba roditelja moje klijen­

tice umrla su od raka pluea prije nego sto je ona pocela pusiti.

Kao i ja, i ona se bojala pusenja prije nego sto je popuSila prvu

cigaretu. Kao i ja, ipak je popustila pritisku drustva i kusala

tu prvu cigaretu. Kao i ja, sjeea se kako je odvratan okus ima-

la ta prva cigareta. Za razliku od mene koji sam kapitulirao i

ubrzo poceo pusiti jednu za drugom, moja je klijentica uspjela

odoljeti napasti.Jedino u cemu mozete uzivati dok pusite jest prestanak apsti-

nentske krize zbog skoro beznacajne tjelesne ovisnosti 0 nikoti­nu ili mentalne torture koju je uzrokovalo to sto se jednostavno

ne mozete pocdati tamo gdje vas svrbi. Same su cigarete prljave i

otrovne. Zbog toga mislite da u njima uzivate nakon odredenog

perioda apstinencije. Slicno kao kod gladi Hizedi, sto dulje traje

apstinencija, to eete vise uzivati kad je prekinete. PuSaCigrijdekad misle da je pusenje sarno navika. Uvjereni su da bi mogli,

ako smanje pusenje na odredenu mjeru ili ako odluce pusiti

sarno u posebnim prilikama, odriavati tu razinu pusenja (mi­sle da bi im se tijelo na to naviklo) te jos vise smanjiti kada to

pozele. Zapamtite jednom zauvijek: navika ne postoji. Pusenje

je ovisnost, kao i narkomanija. Prirodno je apstinentsku krizuprekinuti, a ne pokusavati pretrpjeti je. Cak i kad biste odluciliodrZavati razinu pusenja na kojoj ste sada, morali biste se jako

potruditi; ostatal<:biste zivota trebali biti izuzemo disciplinirani

jer yam tijelo s vremenom postaje imuno na drogu i trazi sveveee i veee koliCine. Kako vas droga poCinje unistavati tjelesno

i mentalno, kako postupno unistava vas zivcani sustav, vasu

hrabrost i samopouzdanje, sve ste manje sposobni oduprije­

ti se potrebi da smanjite interval izmedu dvije cigarete. Zato,kad tek poCinjemo pusiti, mozemo prestati u svakom trenutku.

Ako se prehladimo, jednostavno ne pusimo dok ne ozdravimo.Tako mogu objasniti i zasto sam ja, koji nikada nisam bio u za­bludi da uzivam u cigaretama, morao pusiti jednu za drugom,

iako je svaka cigareta za mene bila tjelesno mucenje.Nemojte zavidjeti klijentici 0 kojoj sam govorio. Kad pusite

sarno jednu cigaretu svakih dvanaest sati, ona yam se Cini

najdragocjenijom stvari na svijetu. Dvanaest je godina moja

114 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci115

klijentica mucila samu sebe. Nikako nije mogla prestati pusiti,a bilo ju je strah poveeati broj cigareta kako ne bi dobila rak

pluea kao njezini roditelji. Tako se svakoga dana dvadeset i tri

sata i deset minuta morala boriti s napaseu. Za to je potrebna

izuzetno snazna volja i, kao sto sam vee rekao, takvi su pri­mjeri rijetki. Na kraju se sve svelo na suze. Sagledajmo sve ovo

logicki: pravi uzitak u pusenju ili postoji, ili ne postoji. Ako

postoji, tko na njega zeli cekati jedan sat Hi jedan dan ili jedan

tjedan? Zasto bi se ostatak vremena liSavali uzitka? A ako pra­vog uzitka nema, zasto onda uopee pusiti?

Sjeeam se jos jednog primjera, osobe koja je puSila pet ci­

gareta na dan. Zapoceo je telefonski razgovor promuklim gla­

som: "Gospodine Carr, ja sarno zelim prestati pusiti prije negoumrem." Taj je covjek ovako opisao svoj zivot:

"Imam sezdeset i jednu godinu. Dobio sam rak grla od pu­

senja. Sada mogu £lzickipodnijeti najvise pet cigareta dnevno.Nekada sam bez problema spavao cijelu noe. Sada se budim

svakih sat vremena i jedino na sto mislim su cigarete. Cak isanjam da pusim.

Do deset sati u jutro ne smijem zapaliti prvu cigaretu.

Ustajem u pet sati i kuham prvu od bezbroj Salica Caja.Supruga

ustaje u osam i svako me jutro moli da se maknem iz kuee jer nemoze podnositi moju zlovolju. Zato u jutro pokusavam neSto

raditi u zimskom vrtu, ali mozak mi je opsjednut pusenjem.U devet sati poCinjem zamatati svoju prvu cigaretu. Time sebavim tako dugo dok cigareta ne izgleda savrSeno. Naravno da

moja prva jutarnja cigareta ne mora izgledati savrseno, ali takose barem zabavim dio jutra. Zatim cekam do deset sati. Kad

kazaljke na satu pokazu deset sati, ruke mi se vee neobuzda­

no tresu. Ne palim cigaretu odmah. Kad bih je zapalio tocnou deset, morao bih cekati tri sada do slijedeee. Pokusavam se

jos malo suzdriati. Napokon palim tu cigaretu, uvlaCim jedan

dim i odmah zatim je gasim. Na taj naCin mogu jednu cigaretu

pusiti Citav sat vremena. Popusim je skoro do samog kraja i

tada cekam slijedeeu."Uz sve ostale probleme, taj jadan covjek ima opekotine po

usnicama jer cigarete koje sam zamata (bez £lltra, naravno)

popusi skoro do kraja tako da svaki opusak nema vise od polacentimetra. Sad vjerojatno mislite da se radi 0 najobicnijem

imbecilu. To, medutim, nije tako. Osoba 0 kojoj govorim vi­soka je skoro dva metra i umirovljeni je narednik specijalnih

jedinica britanske vojske. Nekada je bio vrstan sportas i nije ni

pomisljao da ee ikada postati pusac. Medutim, kako se jos u

vrijeme posljednjeg rata u kojem je sudjelovao vjerovalo da ci­

gareta daje snagu, vojnicima su se dijelile odredene koliCine ci­gareta. Ovom je covjeku doslovno naredeno da postane pusac.

Tako je do kraja zivota skupo plaeao to sto je postao pusac,

a i propadao je tjelesno i mentalno. Da je rijec 0 zivotinji,

drustvo bi se pobrinulo da ne pati, ali isto to drustvo jos uvijek

dozvoljava tjelesno i mentalno zdravim adolescentima da se na­

viknu na cigarete i postanu ovisnicima.

Mozda mislite da pretjerujem. Jest, rijec je 0 ekstremnom

primjeru, ali svakako ne 0 jedinom. Postoje doslovno tisuee sli­

cnih. Taj mi je covjek otvorio dusu, ali budite sigurni da mumnogi od njegovih prijatelja i znanaca zavide na tome $to uspije­

va pusiti sarno pet cigareta na dan. Ako mislite da se to varna ne

moze dogoditi, PRESTANITE SE ZAVARAVATI.

VAMA SE TO VEt DOGADA.

PusaCi su u stvari notorni laZljivci, laiu tak i sami sebi. Jed­

nostavno moraju. VeCina povremenih puSaCa pusi znatno viSe

116 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 117

cigareta u znatno vise prilika nego sto su to spremni priznati.

Cesto se dogadalo da razgovaram s onima koji sebe ubrajaju u

kategoriju koja pusi pet cigareta na dan, a koji su sarno za naseg

razgovora popuSili vise od pet cigareta. Promatrajte povreme­

ne pusace za vrijeme nekog posebnog dogadaja, na primjer na

vjencanju ili nekoj proslavi. Pusit ee cigaretu za cigaretom kao

i okorjeli pusaCi.Nije pametno zavidjeti povremenim pusaCima. Nije pamet­

no ni pusiti. Zivot je definitivno sladi bez cigarete.Adolescente je u pravilu znamo tde izlijeCiti, ne zato sto mi­

sle da bi im bilo teSko prestati, vee zato sto su uvjereni da nisu

ovisni 0 cigaretama i da se nalaze tek na prvom pusackom stup­

nju. Misle da ee automatski prestati prije nego dodu na drugi. I

Posebno bih zelio upozoriti roditelje mladih ljudi kojima se

gadi dim cigareta da se ne prepuste osjeeaju lazne sigumosti.

Niti jednom se djetetu ne svida miris cigarete dok ne postane I

ovisnik 0 njima. S varna je bio isti slueaj. Takoder, ne dajte da

vas zavaraju vladine kampanje protiv pusenja. Jednako je lakopasti u zamku kao sto je to uvijek bilo. Djeca su svjesna da

pusenje ubija, ali su jednako tako svjesna da ih jedna cigareta

neee ubiti. U odredenom ee trenutku na njih utjecati djevojka,

ili mladie, prijatelji iz skole ili kolege s posla. Nemojte misli- '

ti da je dovoljno da probaju jednu cigaretu, da im ona budeodvratna pa da neee imati zelju ponovno probati.

Smatram da je propust drustva u sprjeeavanju da nasa dje­

ca postanu ovisnici 0 nikotinu i ostalim dtogama jedna od

najuznemirujuCih od svih losih strana ovisnosti 0 drogama.

Puno sam razmisljao 0 ovom problemu i napisao sam knjigu

(u izdanju Penguina) posebno stvorenu kako bi se bavila pro­

blemom prevencije s ciljem da nasa djeca ne postanu ovisnici i 'kako im pomoCi ako su vee postali ovisni. Cinjenica je da je ve­

lika veCina mladih koji postanu ovisnici 0 tdim drogama uve-

118 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

dena u koncept kemijske ovisnosti padajuCi prvo u nikotinskuzamku. Ako im mozete pomoCi da izbjegnu nikotinsku zamku,

jako eete smanjiti njihove sanse da postanu ovisni 0 tdim dro­

gama. Molim vas da ne gledate na ovu temu s visoka. Potrebno

je stititi mlade od sto ranije dobi i, ako imate dijete, raplo yam

preporucujem da proCitate tu knjigu. Cak i u slucaju da su­mnjate u moguenost da je vee ovisno 0 drogi, ova ee knjiga datiodlicne upute kako da pomognete svome djetetu.

Povremeni pusaci, adolescenti, nepusaci 119

usi u tajnosti

PusaCa koji pusi u tajnosti mogli bismo svrstati u povremene

pusace, aH uCinci potajnog pusenja tako su uzasni da zasluzuju

posebno poglavlje. Oni mogu dovesti do prekida veza medu

ljudima. U mom su slucaju zamalo doveli do rastave braka.

Proslo je tri tjedna od jednog od mojih neuspjelih pokusaja

da prestanem pusiti. Moja je supruga bila zabrinuta jer sam bez

prestanka kasljao. Kad sam joj rekao da nisam nimalo zabrinut

za svoje zdravlje, odgovorila mi je: "Znam da nisi, ali kako bi

se osjeeao da moras gledati osobu koju volis kako se sustavno

uniStava?" Na ovo nisam imao odgovora i odluCio sam pokuSatiprestati pusiti. PokuSaj je postao neuspjelim nakon jedne ruzne

svade sa starim prijateljem. Tek sam kasnije shvatio da je mojdevijantni urn sam potakao svadu sarno kako bi imao izgovor

da ponovno pocnem pusiti. Bas me tada moj prijatelj toliko

uzrujao, a siguran sam da to nikako nije bila slucajno jer se

nas dvojica nikada ranije, niti kasnije, nismo posvadali. Malo

je cudoviSte zasigufllo ovdje imalo svoje prste. U svakom sam

slucaju imao savrSeno opravdanje. OCajnicki mi je bila potreb­

na cigareta i ponovno sam poceo puSiti.Nikako nisam mogao podnijeti pomisao na razocaranje koje

ee moja sup ruga zbog toga dozivjeti pa sam odluCio ne priznati

joj da opet pusim. Zato sam pusio sarno kad sam bio sam.Nakon toga sam postupno poceo pusiti i u drustvu prijateljadok nisam doSao do faze u kojoj su svi osim moje supruge znali

da ponovno pusim. Sjeeam se da sam tada bio poprilicno zado­

voljan svojim stanjem. Mislio sam da tako barem smanjujemunos nikotina u tijelo. Napokon me supruga 'optuzila' da sam

ponovno poceo puSiti. Nisam bio ni svjestan da sam tada vrlocesto izmisljao razloge za svadu, sarno da bih mogao bijesno

izletjeti iz kuee. Svaki sam Casodlazio u duean po neku simicu,i ne bih se vratio kuCi po dva sata. Takoder sam cesto izmisljao

razloge zbog kojih sam zelio iCisam nekamo kamo smo uvijek

iSiizajedno.Kako se drustveni jaz izmedu pusaCa i nepusaCa sve vise

poveeava, ima doslovno tisuee sluCajeva u kojima se druzenjes prijateljima ili rodacima reducira ili izbjegava upravo zbog

te grozne biljke. Najgora stvar kod pusenja u tajnosti je pod­

grijavanje pusaceve zablude da se lisava neceg vaznog. U isto

vrijeme, dovodi do ogromnog gubitka samopostovanja; inace

pOStena i iskrena osoba, natjerana je na varanje svoje obitelji i

prijatelja.Ovo se vjerojamo dogodilo ili se jos uvijek dogada u nekom

obliku i varna.

Meni se to dogodilo nekoliko puta. Jeste Ii ikad gledali de­

tektivsku TV seriju Kolumbo? Tema svake epizode je vrlo slicna.ZloCinac, obicno bogat i ugledan poslovni covjek pocinio je,

po svom misljenju, savrSeno ubojstvo, i njegova uvjerenost daee zloCin proCi nekaznjeno poraste kada otkrije da je prilicnoizlizan i obiCan detektiv Kolumbo zaduzen za sluCaj.

Kolumbo ima svoj poznati frustrirajuCi obiCaj da zavrSivsi s

ispitivanjem zatvori vrata - nakon sto je uvjerio osumnjicenikada moze biti miran, a prije nego sto izraz zadovoljstva nestane s

lica osumnjicenika, Kolumbo se ponovo pojavljuje s recenicom:

120 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Pusae koji pusi u tajnosti 121

Glavni razlog tomu sto je od ranih sezdesetih do sada u Ve­

likoj Britaniji pernaest milijuna ljudi prestalo pusiti upravo je

drustvena revolucija koja je jos uvijek u tijeku.Da, naravno: zdravlje, pa zatim novae, glavni su razlozi zasto

zelimo prestati, ali, tako je to oduvijek. Stvarno nam nije po­

trebno plasenje rakom da bismo bili svjesni kako nas eigarete

unistavaju. Nasa su tijela najfiniji mehanizmi na planeti i svaki

pusac instinktivno zna, od prvog dima koji u zivotu povuce, da

su eigarete otrovne.

Jedini razlog zasto uopee poCinjemo pusiti je drustveni pri­

tisak koji na nas vrse nasi prijatelji. Jedini kredibilni 'plus' koji

se ikada mogao staviti uz pusenje je to sto je nekada pusenje

smatrano potpuno prihvadjivom drustvenom navikom.

U danasnje se vrijeme pusenje smatra, eak i od samih pusaea,

apsolurno asoeijalnom navikom.Nekada su puSili pravi muskarei. Ako niste pusili, smatrali

bi vas slabieem pa su se svi jako trudili da se naviknu na cigare­te. Na svakom javnom mjestu, kafieu ili ldubu velika je veCina

muskaraea ponosno udisala i izdisala duhanski dim. U takvim

je prostorijama uvijek bilo dima na pretek, a stropovi i zido­

vi koji nisu bili redovito bojani odmah bi poprimili poznatu

zuekastosmedu boju.

"Samo jos jedna stvar, gospodine, siguran da je mozete objasni­ti ..." Osumnjiceni se ukoci, i od tog trenutka znamo i mi i on

da ee ga Kolumbo na kraju raskrinkati.

Bez obzira na to koliko je zloCin bio gnjusan, od tog tre­nutka moja je naklonost na strani ubojiee. U potpunosti sam

suosjeeao s kriminaleem jer sam se tocno tako ja osjeeao dok

sam pusio u tajnosti. Sati u kojima nisam mogao pusiti, suljanjeu garazu na par dimova, deset minuta smrzavanja na hladnoCi,

pitajuCi se gdje je nestalo zadovoljstvo. Strah da eu biti uhvaeen

na djelu. Hoee Ii ona otkriti gdje sam sakrio eigarete, upaljaci Cikove. Olaksanje kad bih se neprimjeeeno uvukao u kueu

slijedio je strah da ee osjetiti smrad duhana u mom dahu i

na odjeCi. Kako sam riskirao sve ceSee i sve duze, bilo mi jejasno da eu prije ili kasnije sigurno biti otkriven. Konacno,

ponizenje i sram kada sam napokon otkriven i trenutni povra-I I

tak lancanom pusenju.OH, LIJEPOGA LI PUSACKOGA ZIVOTA!

122 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Drustvena navika? 123

Sada je priea potpuno drugaCija. Pravi muskarci naseg vre­

mena ne puse. Pravi muskarci naseg vremena ne trebaju pusiti.

Pravi muskarci naseg vremena nisu ovisnici 0 drogi.

Drustvena je revolucija natjerala danasnje pusace na oz­

biIjno razmisIjanje 0 prestanku pusenja jer su u nase vrijemepusaCi ti koje drustvo smatra slabiCima.

Najuocljiviji trend na koji sam naisao od 1985. godine,

kada je izaslo prvo izdanje ove knjige, jest stalno rastuCi n.a­

glasak na asocijalnim aspektima pusenja. Dani kad su cigarete

bile znak raspoznavanja sofisticiranih dam a ili pravog, snaznogmuskarca zauvijek su za nama. Svi znamo da je jedini razlog

zasto Ijudi jos uvijek puse taj sto nisu uspjeli prestati ili taj

sto ih je previse strah pokusati prestati. Svakoga je dana pusac

pod udarom uredskih zabrana, zabrana pusenja na sve veeem

broju javnih mjesta, 'prodika' bivsih pusaca, a sada fanaticnihnepusaea, i svakoga je dana ponasanje pusaca pod sve veCim i

veCim poveealom. Nedavno sam bio svjedokom jedne situacije

koju sam zadnji puta vidio kada sam bio dijete - vidio sampUSaea kako trese pepeo u ruku i u dzep jer mu je bilo neugo­

dno zatraziti pepeljaru.

Prije nekoliko godina bio sam u restoranu. Bila je ponoe. Svi

su vee bili pojeli one sto su narucili. U doba kada se uobieajeno

pale cigarete i cigare bas nitko nije pusio. Pomislio sam, "Div­no, moja pojava je pocela neSto znaCiti!" Upitao sam konobara:"Zar je u ovom restoranu zabranjeno pusenje?" Odgovor je bio

nijeean. Pomislio sam kako je to stvarno jako' cudno jer iako

je mnogo Ijudi prestalo pusiti, nije moguee da u cijelom resto­

ranu nema bas niti jednoga pusaca. Napokon je netko u kuru

restorana zapalio cigareru, a nekoliko trenutaka zatim mala je

'bakljada' krenuia po Citavom restoranu. Svi su ti pusaCi dotadmirno sjedili i ovako razmisIjali: "Nemoguee je da sam ja ovdje

jedini puSac."

124 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

VeCina pusaea ne pusi u restoranu izmeau jela jer osjeeaju dato ne bi bilo paiIjivo prema drugima. VeCinapusaea ne sarno da

se ispricava svom drustvu prije nego sto zapali vee prije pusenja

provjerava pusi Ii jos tko od prisurnih. Kako dan za danom svevise pusaea napusta brod koji tone, oni koji ostaju u strahu su

da ee biti posljednji.NEMOJTE TO BITI BAS VI!

Drustvena navika? 125

Iako je oCito da je, s obzirom da yam pusenje ne Cini nikak­

vo dobro, bas sada pravi trenutak da prestanete, mislim da je

odabir pravog trenutka ipak izuzetno vazan. Nase drusrvo vrlo

povrSno tretira pusenje kao pomalo odurnu naviku koja mozeugroziti zdravlje. Pusenje to nikako nije. Pusenje je ovisnostIo drogi, bolest koja je ubojica btoj jedan u zapadnom svijetu.

Najgora stvar koja se veCini ljudi dogodi u zivotu upravo je

ovisnost 0 tom groznom korovu. Ako se ne odviknu, dogaciaju

se uzasne srvari. Odabir pravoga trenutka za prestanak izuzetno

je vazan kako biste si priustili ispravan naCin lijecenja.

Kao prvo, prisjetite se zivotnih trenutaka i situacija u kojima

yam je pusenje bilo jako vazno. Ako radite neki odgovoran po­

sao i Cini yam se da vas pusenje oslobada stresa, odaberite neko

mirnije vrijeme, npr. pametno je izabrati vrijeme godisnjeg od­mora. Ako pusite kad se odmarate ili kada yam je dosadno,

odaberite upravo suprotno vrijeme. U svakom slueaju, uzmite

svoj pokusaj sasvim ozbiljno i sto god radili, upravo prestajanjepusenja neka yam bude najvaznija srvar na svijetu.

Odaberite odgovarajuce razdoblje od tri tjedna i unaprijed

pokuSajte predvidjeti sve poteSkoce do kojih bi moglo doCi, a

kaje bi vas odvele u neuspjeh. Neki posebni dogadaji, kao sto

su Bozic ili neCije vjeneanje, ne .bi trebali utjecati na vas ako

126 Allen Carr: Laka je prestati pusiti

ste se na njih unaprijed pripremili i ako ne asjeeate da biste

u tim trenucima magli biti za neSta prikraceni. Nemojte u

meduvremenu pokusavati smanjivati broj cigareta jer cete nataj naCin sama stvoriti iluziju da uzivate u cigaretama. U stva­

ri, pamoCi cete si aka se prisilite da u svoja pluea unesete sta

vise agavnog nikatinskag dima. Kad budete puSili svaju po­

sljednju cigaretu, pokusajte biti svjesni njenog smrada i losegokusa i pomislite kako ce yam biti divno kad se napokon pre­stanete trovati.

STO GOD CINILI, NIKAKO NEMOJTE PASTIU ZAMKU NEODLUCNOSTI: "NE SADA, KA­SNIJE CU POKUSATI", PA POTOM POTPUNO

ZABORAVITI NA SVOJU ODLUKU. ODLUCITESADA I ODMAH ODABERITE PRAVI TRENUTAK

ZA PRESTAJANJE PUSENJA I UNAPRIJED SE RA­

DUJTE SVOME USPJEHU. Zapamtite da se nicega neadricete. Naprotiv, pastiCi cete velik broj korisnih ciljeva.

Godinama sam govorio da znam vise 0 misterijima pusenjaod bilo kajeg covjeka na zemlji. Problem leii u slijedecem: iaka

svaki pusac pusi sarno zato da bi sam sebi alakSao tjelesnu zelju

za pusenjem, nije rijec 0 nikotinskoj ovisnasti samoj po sebi,

vec 0 pranju mozga koje rezultira iz te avisnosti. Inteligent­na ce asoba pasti na ispitu samapauzdanja. Sarno ce budala i

dalje padati na tom ispitu kad shvati da je srvarno rijec sarnoa problemu sa samopouzdanjem. Srecom, veCina pusaea nisu

budale, ani sarno misle da jesu. Svaki pajedini pusac posjeduje

svaju vlastitu praanicu mozga. Zato nam izgleda da postojitako velik broj raznih vrsta pusaea, a to je samo jedna od stvarikoja pridonosi cijeloj misteriji pusenja.

UzimajuCi u obzir odjeke prvoga izdanja maje knjige i vodeCi

racuna 0 tome da svaki dan nauCim neSto novo 0 pusenju, bia

sam prilicno iznenaden svjeiinam i razumnoscu ideja kaje sam

Odabir pravaga trenutka 127

iznio u prvome izdanju. Godinama skupljano znanje i iskustvonaueilo me kako svoju teoriju pribliziti svakom pojedinom·

pusaeu. Cinjenica da znam da svakom pusaeu moze biti lako

prestati pusiti i da u tom procesu moze istinski uzivati, vrlo jefrustrirajuea ukoliko mi ne uspije navesti pusaea da sam dode

do toga zakljueka.Mnogi su mi prigovorili sto preporueam pusaCima da ne

pokusavaju prestati dok ne procitaju knjigu do kraja. Kazu dase tako dogada da mnogima treba Citava vjeenost da proCitaju

knjigu ili je jednostavno nikada do kraja ne proCitaju. Zatomi predlazu da promijenim tu uputu. Da, to zvuCi poprilicno

logieno, med:utim, sigman sam da ako bi moja uputa bila "Od­mah prestanite pusiti!", veCina pusaea nikada ne bi ni poeela

Citati ovu knjigu.

Kad sam se tek poeeo baviti ovim poslom, jedan je zanimljiv

eovjek dosao u savjetovaliSte. Kazao mi je slijedeee: "Stvarno

prezirem sam sebe sto sam morao doCi k varna traziti pomoe.Znam da sam osoba snazne volje. Svako drugo podrueje mog

zivota pod mojom je apsolutnom kontrolom. Zasto svi drugi

pusaCi mogu prestati jednostavno snagom svoje volje, a ja sammorao doCi k varna?" Nastavio je: "Mislim da bih i ja to mogao

sam, sarno kad bih mogao pusiti dok to Cinim."

Ovo moze zvueati prilicno kontradiktorno, ali ja znam sto

je taj eovjek mislio. Svi mi 0 prestajanju pusenja mislimo kao

o neeemu sto je vrlo teiak i zahtjevan posao. A kad trebamouCiniti neSto teSko i zahtjevno, sto nam je u tom slueaju potreb­

no? Potreban nam je nas mali prijatelj. Zato prestajanje pusenja

izgleda kao dvostruki izazov. Ne sarno da je pred nama izuzetnozahtjevan zadatak koji je sam po sebi dovoljno teiak, vee nema

ni potpore na koju se u takvim trenucima oslanjamo.Nije mi palo na pamet prilieno dugo nakon sto je ta osoba

otisla, da u mojoj uputi da nastavite pusiti leii ljepota moje

128 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

metode. Nastavljate pusiti dok prolazite kroz proces prestajanja

pusenja. Prvo se oslobadate sumnji i strahova, i kad gasite tu po­

sljednju cigaretu, vee ste postali nepusae i vee uzivate u tome.

Jedino poglavlje koje me natjeralo preispitati savjete iz pr­

vog izdanja je poglavlje 0 odabiru pravoga trenutka. Savjetovao

sam yam da ukoliko je vasa "posebna cigareta" upravo ona koja

yam olaksava stresnu situaciju u uredu, odaberite praznike zavrijeme kada eete pokusati prestati pusiti, i obrnuto. U stvari,

to bas i nije najlaksi naCin da uspijete. Najlaksi je naCin upravo

da izaberete razdoblje koje smatrate najtezim, bilo to stresno

razdoblje, neki drustveni dogadaj, pomoe pri koncentraciji ili

jednostavno dosada. Jednom kad si dokazete da se stirn mozete

nositi, da ste sposobni uzivati zivot i u najgorim situacijama,svaka druga situacija bit ee laka. Meautim, kad bih yam taj

problem izlozio upravo na takav naCin, biste Ii uopee pokusali

prestati pusiti?

Upotrijebit eu jednu analogiju. Supruga i ja eesto smo zaje­

dno odlazili na plivanje. Dolazili smo na bazen u isto vrijeme,

ali smo rijetko zajedno plivali. Razlog je bio taj sto bi moja

supruga prvo umoeila nozne prste i tek bi nakon pola sata,

malo po malo, cijela monila u vodu i poeela plivati. Ja nikako

nisam mogao podnijeti tu sporu torturu. Znao sam unaprijed

da eu jednom, bez obzira kako hladna voda bila, morati cijeli

uroniti u vodu, pa sam odabrao laksi naein: skakanje. Pretpo­

stavimo da sam mogao narediti supruzi da ukoliko ne skoCi

kao ja, uopee ne smije plivati. U tom bi sluCaju moja supruga,

sasvim sam sigman, potpuno odustala od plivanja. Zasigurnoshvaeate u cemu je problem.

Odjeci moje knjige naueili su me da je mnogo pusaea poslu­

salo savjet da odgode taj grozan dan. Razmisljao sam 0 tomuda se nakon toga posluzim tehnikom koju sam upotrijebio u

poglavlju 0 preclnostima pusenja, da napravim neSto slieno,

Odabir pravoga trenutka 129

na primjer: "Odabir pravoga trenutka je izuzetno vaian i u

slijedecem cu poglavlju govoriti 0 najboljem mogucem tre­

nutku da prestanete pusiti." Kad biste okrenuli stranicu na

kojoj poCinje slijedece poglavlje, preko cijele stranice pisalo

bi SADA. To je naravno najbolji savjet, meautim, biste Ii ga

poslusali?Evo u cemu leii najprofinjenija zamka za pusace: kad smo,

pod najveCim stresom, nije vrijeme da prestanemo pusiti, a kad'i Inismo pod stresom, nemamo ni ielju prestati pusiti.

Postavite si ova pitanja:Kad ste popuSili prvu cigaretu u iivotu, jeste Ii srvarno

odluciIi da cete cijeIi iivot pusiti, svaki dan, dan za danom, i danecete moCi prestati?

NARAVNO DA NISTE!

Namjeravate Ii nastavid cijeli iivot pusiti, svaki dan, dan za

danom, bez mogucnosti da ikada prestanete pusiti?

NARAVNO DA NE!

Dalde, kad cete prestati? Sutra? SIijedece godine? Za dvije

godine?Niste Ii si upravo to pitanje postavili kad ste prvi put po­

stali svjesni da ste ovisnik? Nadate Ii se da cete se jednog jumv

probuditi i da vise necete imati ielju za cigaretom? Nemojte sezavaravati. Ja sam cekao trideset i tri godine da se tako neSto

meni dogodi. Svaka ovisnost se sarno pojacava; nikad se ne

smanjuje. Mislite Ii da ce sutra biti jednostavnije? Ponovno sezavaravate. Ako to ne moiete uCiniti danas, zaSto bi yam bilo

lakse sutra? Zar cete cekati do trenutka kad se budete ozbiljno

razboljeIi? To bi bilo priIicno beskorisno.

130 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Prava je zamka u uvjerenju da sada nije pravi trenutak ­

uvijek ce biti lakse sutra.

Uvjereni smo da iivimo iivot pun stresa. To u srvari nije

istina. Oslobodili smo se mnogih uzroka stresa. Kad odlazimo

od kuce, nije nas strah napada divljih zvijeri. VeCinu nas nebrine od kuda dolazi nas sIijedeCi obrok niti hocemo Ii ove noCi

imati krov nad glavom. Zamislite sarno iivot divlje iivotinje.

Svaki puta kad zec izade iz svoje rupe, nalazi se na pravomratistu. I tako cijelog iivota. Zec se s time, meautim, zna nositi.

Pomaiu rnu adrenalin i ostali hormoni - kao i nama. Najstre­

snije razdoblje nasega iivota je rano djetinjsrvo i adolescen­

cija. Tri milijarde godina prirodnog odabira opremili Sll nasoruijem kojim svladavamo stres. Imao sam sarno pet godina

kad je poceo drugi svjetski rat. Bombardirali su nas i bio sam

odvojen od roditelja pune dvije godine. Bio sam na brizi kod

ljudi koji Sll prema meni postupaIi prilicno lose. To je bio vrlo

nellgodan period moga iivota, ali nauCio sam nositi se s njim.

Nisam bas siguran da je u meni ostavio neke trajne oiiljke,naprotiv, mislim da me uCinio jacim. Kad sada bacim pogled

na svoj iivot, jedina stvar s kojom se nisam mogao nositi bila je

moja ovisnost 0 tom prokletom korovu.

Prije nekoIiko godina misIio sam da su me snasle sve brige

ovoga svijeta. Irnao sam samoubilacke ideje - ne u smislu da

bih skoCio s krova svoje zgrade, vec u tome da sam bio svjestanda ce me pusenje polako ubiti. Bio sam tako jadan razmisljajuCio tome kako takav ovisnicki iivot nema nikakva smisla. Tada

nisam bio svjestan da, kad je covjek u tjelesnoj i psihickoj de­

presiji, svaka ga stvar moie baciti u jos dublju depresiju. Sada se

ponovno osjecam kao mladiC. Dogodila se sarno jedna promje­

na: konacno sam pronasao izlaz iz pusacke zamke.Znam da ovo zvuCi kao prastari klisej: "Ako nemas zdra­

vlje, nernas nista", meautim, to je apsolutno tocno. Nekada

Odabir pravoga trenutka 131

sam mislio da su fitness-fanatici kao sto je Gary Player obicni

dosadnjakoviCi. Mislio sam: "Ima puno boljih stvari u iivotuod dobre kondicije, to su 'cuga i pljuge'." Kako sam sarno bio

glup. Kad se osjeeate tjelesno i psihicki jakima, moiete uiivati

u usponima u iivotu i lakse podnijeti padove. Cesto brkamo

pojam odgovornosti sa stresom. Odgovornost postaje stresnakad se ne osjecate dovoljno jakim da se s njome nosite. Richar­

di Burtoni ovoga svijeta su fizicki i mentalno jaki. Ono sto ihunistava nisu iivotni stresovi koje donosi posao ili godine nego

takozvane potpore na koje se oslanjaju, a koje nisu nista drugo

osim iluzije. Naialost, u njegovom slueaju, a i u slueaju miliju­

na onih poput njega, potpore ubijaju.

Pogledajte to na ovaj naCin: vec ste donijeli odluku na necete

dopustiti da cijeli iivot budete uvuceni u zamku pusenja. Dak­

Ie, jednom cete u iivotu, bez obzira bilo to tdko ili lako, mora­ti proCi kroz proces oslobadanja. Pusenje nije navika ni uiitak.

Pusenje je ovisnost i bolest. Vec smo ustanovili da prestati

pusiti sutra nije jednostavnije vec teie, i da ce postajati sve teiei teie. Bolest koja se neprestano pogorSava treba izlijeCiti od­

mah SADA - ili sto je prije moguce. Sarno se sjetite kako brzo

prolazi vrijeme u nasem iivotu. To je sve sto trebate uCiniti.Sarno zamislite kako ce lijepo biti uiivati u iivotu bez te stalne

rasruce sjene koja visi nad varna. Dakle, ako pratite moje savje­te, nece biti potrebno cekati ni pet dana. Ne sarno da ce yam

biti lako i jednostavno ugasiti posljednju cigaretu; U TO MECETE ISKRENO UZIVATI!

Ne! Jednom kad je malo nikotinsko cudoviSte mrtvo i kada

tijelo prestane iudjeti za nikotinom, svaki ostatak pranja moz­

ga ce nestati i shvatit cete da ste tjelesno i mentalno bolje op­remljeni, ne sarno za borbu protiv stresa i iivotnih problema,

vec za potpuno uiivanje u dobrim stvarima u iivotu.

Jedina opasnost dolazi od utjecaja ljudi koji jos uvijek puse."Trava naseg susjeda uvijek je zelenija", i ova je izreka razumlji­

va u mnogim razliCitim iivotnim situacijama. Medutim, kako

to da u slueaju pusenja, Cije su mane toliko oCiglednije od tih

iluzornih prednosti, bivsi pusaCi cesto zavide pusaCima?

Kad uzmemo u obzir sva pranja mozga kroz koja smo proW

u djetinjstvu, takva je zamka prilicno razumljiva. Zasto se cesto

dogada da, iako smo shvatili svu pokvarenost pusacke igre i

rijdili se grozne navike, vrlo cesto ponovno upadamo u istu

zamku? Za to je kriv utjecaj drugih pusaea.To se uglavnom uvijek dogada za vrijeme nekog drustvenog

dogadaja, najcdce nakon nekog obroka. Pusac zapaH cigare­

tu, a bivsi pusaCi osjete ielju. Tu je rijec 0 zanimljivoj anoma­

liji, pogotovo ako uzmete u obzir istraiivanja koja kaiu da ne

sarno da je svaki nepusac na svijetu sretan sto je nepusac, vec bi

svaki pusac na svijetu, cak i onaj tdki ovisnik kojemu je mozak

toliko ispran da se samozavarava misljenjem kako ga cigareta

132 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Hote Ii mi cigareta nedostajati? 133

opusta, iarko ielio da nikada nije postao ovisan 0 cigaretama.

Dakle, zasto neki bivsi pusaCi zavide pusaeima u tim prilika- '

ma? Dva su razloga.

1. 'Sarno jedna cigareta'. Zapamtite: takva ne postoji. Prestan­

ite paljenje te 'sarno jedne cigarete' promatrati kao izolirani

dogaaaj i poenite na njega gledati iz pozicije pusaea. Vi mumoida zavidite, ali pusae ne odobrava sam sebi; pusae zavidi

varna. Poenite promatrati ostale pusaee. Oni yam mogu bitinajjaCi poticaj da ne odustanete od svoje ideje da ostanete

nepusae. Promo trite kako brzo izgara cigareta i kako brzo,

pusae mora zapaliti jos jednu. Obratite pozornost na to kako

pusae uopee nije svjestan da pusi cigaretu, c':aki paljenje cig-,

arete izgleda kao automatski proces. Zapamtite, on u njoj

ne uiiva; stvar je u tome da ne uiiva sam u sebi bez cigarete.' \

Zapamtite takoaer da ee pusae kad napllsti vase drustvo i

dalje imati potrebu pusiti. Slijedeee jutro kad se probudi

pluea ee ga podsjetiti da pusi i cijeli ee se dan konstantno

gusiti cigaretama. I slijedeCi Dan borbe protiv pusenja, islijedeCi put kad ga zaboli u grudima, i slijedeCi put kad 'uoCi upozoren je Ministarstva zdravstva 0 stetnosti pusenja,

i slijedeCi put kad euje strasne priee 0 pusaCima oboljelima ,

od raka, i slijedeei put kad je u crkvi, u tramvaju, u posjetu '

u bolnici, u knjiinici, kod doktora, kod zubara, u trgovini,i tako dalje, i slijedeCi put u drustvu nepusac':a, on mora

nastaviti neprekidni lanac plaeanja ogromnih svota novaca

samo da bi se psihieki i hzieki mogao samounistavati. Pred

njim je Citav iivot smrada, loseg zadaha, pokvarenih zubi,'

cijeli iivot ropstva, cijeli iivot unistavanja samoga sebe, cije­

li iivot s crnom sjenom nad glavom. I sve to sarno zato dabi se postiglo - sto? Iluzija pokusaja da se vrati na mjesto na

kojem je bio prije nego sto se 'navukao' na cigarete.

2. Drugi razlog zbog kojega u tim slueajevima neki bivsi pusaCi

osjeeaju neutaiivu ielju 'za pusenjem je u tome sto pusaeCini neSto, tj. pusi cigaretu, a nepusae to ne Cini pa se osjeea

zakinutim. Shvatite prije nego sto pokusate: nije nepuSaC:taj

koji je zakinut. Jadni je pusae zakinut za

ZDRAVLJE

ENERGI]UNOVAe

SAMOPOUZDAN]EMIRNOCU

HRABROST

SMIRENOST

SLOBODU

SAMOPOSTOVAN]E

OduCite se zavidjeti pusaCima i poenite ih promatrati kao jadne

i bijedne osobe, sto oni u stvari i jesu. Ja to zasigurno dobro

znam; ta ja sam bio najgori primjer na svijetu. Zato vi Citate

ovu knjigu, a oni koji ni to ne mogu podnijeti, oni koji se i

dalje zavaravaju, najjadniji su od svih.

Sigurno nikada ne biste zavidjeli ovisniku 0 heroinu. U Ve­

likoj Britaniji heorin ubija oko 100 osoba godisnje. Nikotin

ubije preko 120.000 godisnje i jos oko 2,5 milijuna u cije­

lorn svijetu. Vee je ubio znatno vise Ijudi na ovoj planeti nego

svi ratovi u povijesti zajedno. Kao i ovisnost 0 drogama, ni

vasa se ovisnost neee srnanjivati. Svake ee godine biti sve gore i

gore. Ako danas niste sretni sto ste pusae, sutra ee yam se to josmanje sviaati. Nemojte zavidjeti pusaCima. Zalite ih. Vjerutemi: PUSACIMA ]E POTREBNO DA IH ZALIMO.

134 Allen Carr: Laka je prestati pusiti Hace Ii mi cigareta nedastajati? 135

Ovdje je rijee 0 jos jednoj zabludi koja prati pusenje. Tu zab­

ludu uglavnom sire pusaei koji pokusavaju prestati Metodom

snage volje. Oni koji zamjenjuju cigarete slatkisima kako bi

olakSali neutazivu zelju koju osjeeaju. Nairne, apstinentska kri­

za koju osjecaju pusaCi vrlo je sliena gladi i te je dvije stvari lakopobrkati. Medutim, dok se glad za hranom lako moze utaiiti,

glad za cigaretama nikad se ne moze potpuno utaziti:

Slicno kao i s bilo kojom drugom drogom, nakon nekogvremena tijelo postane imuno na drogu i prestaje olakSavati ap­

stinentsku krizu. Cim ugasimo cigaretu nikotin poCine polako

napustati nase tijelo i ovisnik 0 nikotinu osjeea stalnu glad.

Prirodna je porreba sada poceti pusiti eigareru za cigaretom.

Medutim, to pusacima ne uspijeva iz dva razloga.

1. Novae - Ne mogu si priustiti tolike koliCine eigareta.2. Zdravlje - Kako bi ublaiili glad za nikotinom, u sebe moraju

unositi otrov koji automatski dozira koliCinu cigareta kojemozemo podnijeti.

Pusac je dakle osuden na konstantnu glad koju nikako ne

moze utaziti. Iz tog razloga mnogi pusaCi poCinju prekomjerno

jesti, piti ili cak pokuSavaju teiim drogama zadovoljiti prazni-

nu. (VECINA SU ALKOHOLICARA TESKI PUSACI.

PITAM SE JE LI I OVDJE PROBLEM PUSENJE?)

Pusacu je najnormalnija stvar poceti mijenjati nikotin za

hranu. Za vrijeme mog pusackog staza polako sam u potpu­

nosti izbacio dorucak i uzinu iz svojih dnevnih obroka. Ka­

snije sam se cak poceo veseliti vecerima jer je to bilo vrijemekad nisam morae stalno pusiti. Nairne, svako bih malo zaviri­

vaG u hladnjak i neSto pojeo. Mislio sam da je u pitanju glad,

ali je stvar bila u apstinentskoj krizi zbog nikotina. Drugim

rijeCima, danju sam zamjenjivao hranu nikotinom, a uvecer

sam zamjenjivao nikotin hranom.

U to sam vrijeme bio desetak kila teii nego sada i nista u

vezi stirn nisam mogao uCiniti.

Jednom kad malo cudoviste napusti tijelo, strasan osjecaj

nesigurnosti ce nestati. Vratit ce se samopouzdanje, zajedno s di­

vnim osjeeajem samopostovanja. SteCi cete sigurnost da mozete

preuzeti kontrolu nad svojim zivotom, ne sarno u prehrambe­nim navikama vec i u drugim podrucjima zivota. Najve¢a je

prednost u tome sto cete se rijeSiti tog strasnog korova.Kao sto sam vee rekao, zabluda 0 dobivanju na teiini leii

u pokusaju da "zamjenskim sredstvima" utazimo glad za niko­

tinom. Hrana nam ne pomaze da prestanemo pusiti. Ona tajproees oteiava. 0 svemu ovome bit ee vise rijeCikasnije, u po­

glavlju koje se bavi zamjenskim sredstvima.Slijedite Ii pazljivo moje upute, ne biste trebali imati pro­

blema s dobivanjem na teiini. Medutim, ako vee imate proble­ma s tjelesnom teiinom ili se pak problem s teiinom pojavi,

preporucujem Citanje knjige Allen Carr: Lako je smrSaviti - Al­

len Carr's EASYWAY to Loose Weight koju je u Velikoj Bri­

taniji izdala izdavacka kuea Penguin. Knjiga je napisana premaidenticnim principima ove knjige i Cini kontrolu tjelesne teiine

laganom i ugodnom.

136 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Hoeu Ii se udebljati? 137

Jos je jedan odliean primjer lazne motivacije potkupljivanje

(npr. situacija kad roditelj nudi adolescentu odredenu sumu

1. Motivacija je lazna. Zasto biste vi zeljeli prestati pusiti sarno

zato sto netko drugi zeli prestati pusiti. Sve sto se na taj naCin

postize jest stvaranje dodatnog pritiska koji jos vise pojaeava

osjeeaj prinosenja tdke Zrtve. Sve bi bilo u redu kad bi svi

pusaCi iskreno zeljeli presrati pusiti u bas taj odredeni tre­

nutak. Medutim, ne mozete prisiljavati pUSaea da prestane

pusiti, i iako to svi pusaCi zapravo zele, sve dok nisu u pot­

punosti spremni, paktovi ee zapravo stvoriti dodatni priti­

sak koji ee sarno pojaeati pusaeevu zelju za pusenjem. Tako

se poeinju pretvarati u pusaee koji puse u tajnosti i u kojih

se osjeeaj ovisnosti pojaeava.2. Teorija 'trule jabuke' ili ovisnost jednih od drugima. Ako

se pokusava odviknuti Metodom snage volje, pusae prolazi

kroz razdoblje samokaznjavanja kojemu je cilj da zelja za

pusenjem nestane. Ako popusti, shvatit ee to kao osobni

neuspjeh. Prije ili kasnije jedan ee iz grupe koja pokusava

prestati Metodom snage volje popustiti. Ostali sudionici

sada napokon imaju izgovor na koji su eekali. Nisu oni nista

krivi. Oni bi zasigurno izdriali. Stvar je sarno u tome sto ih

je Marko iznevjerio. A istina je da su mnogi od njih vee u

tajnosri iznevjerili grupu.

3. 'Podjela zasluga' upravo je obrnuta od Teorije trule jabuke.

Upravo nas ona navodi da odustanemo od nauma jer je

lakse otrpjeti neuspjeh kada ga imas s kime podijeliti. Pres­

tanak pusenja Stvara osjeeaj izuzetnog dostignuea. Kad se

sami uspijete odviknuti, eestitke prijatelja, obitelji i kolega

bit ee yam ogroman poticaj prvih dana 'prestanka' . Ako je

vise ljudi u igri, zasluge ee biti podijeljene te ee time i poti­caj biti smanjen.

139Izbjegnite laznu motivaciju

laznu motivaciju

138 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Mnogi pusaCi koji se pokusavaju odviknuti Metodom snage

volje, pokusavaju se dodatno motivirati laznom motivacijom.Ima mnostvo primjera koji to mogu ilustrirati. Jedan od

najtipienijih je slijedeCi: "Moja obitelj i ja mogli bismo novcempotrosenim na cigarete platiti prekrasan odmor." Ovo zvuCi

kao prilieno logiean i razuman pristup, medutim, potpuno je

pogrdan jer svaki pusae koji ddi do sebe radije ee pusiti pede­set i dva tjedna u godini i odreCi se odmora iz snova. U svakom

slueaju, kod pusaea postoji sumnja, jer ne sarno da ee morati

patiti pedeset i dva tjedna bez cigareta vee je upitno hoee Ii

uopee uzivati u odmoru bez pusenja? Sve to jos vise poveeava

Zctvu koju pusae misli da prinosi, i svaka mu je cigareta zato josdragocjenija. Umjesto toga koncentrirajte se na bitna pitanja:

"Koja je korist od pusenja? ZaSto moram pusiti?" Evo jos je­

dnog primjera: "Moti eu si priuStiti bolji auto". To je istina, i

takav motiv yam moze pomoCi da apstinirate dok ne kupite

bolji automobil, ali jednom kad je cilj postignut, opet eete se

osjeeati zakinutim i prije ili kasnije ponovno upasri u zamku.Jos su jedan tipiean primjer paktovi koji se sklapaju kod

kuee ili na radnom mjestu. Prednost je u tome sto smanjujuiskusenja U odredenim razdobljima dana. Medutim, talcvi pak­tovi uglavnom propadaju iz nekoliko razloga.

novca ako prestane pusiti ili situacija kad pusae sam nudi ok­

ladu: "Dat cu ti sto funta ako ne uspijem." ]ednom sam na te­

leviziji vidio jedan zgodan primjer. Policajac koji je pokusavao

prestati pusiti stavio je noveanicu od 20 funta u dzep. Napravio

je pakr sa samim sobom. Da bi smio pusiti, prvo je trebao za­

paliti tu noveanicu od 20 funta. Nekoliko dana nije pusio, alije na kraju ipak tu noveanicu zapalio.

Nemojte se zavaravati. Ako vas 50.000 funta koje prosjeeni

pusae (koji pusi sarno jednu kutiju cigareta dnevno) 'popusi'tijekom zivota, ili vjerojatnost 1:4 da obolite od neke strasne

bolesti, ili neugodnosti zbog loseg zadaha, ili psihieko i fizieko

mueenje i ropstvo, ili to sto vas veCina ljudi zali ili prezire, ilito sto sami sebe zalite ili prezirete, ne moze motivirati, zasto bi

to moglo nekoliko laznih motivacija? One ce sarno vasu zrtvu

uCiniti bolnijom i teiom. NauCite se stvari gledati na potpunodrugaeiji naCin.

Koju korist imam od pusenja? APSOLUTNO NIKA­KVU.

Zasto moram i dalje pusiti? NE MORATE! TAKO SE

SAMO NASTAVL]ATE KAZN]AVATI.

140 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

a prestanete

Ovo poglavlje sadrii upute za lak i jednostavan naCin prestan­

ka pusenja. Budete li slijedili upute, otbit cete da prestajanje

pusenja mozete svrstati negdje izmedu lakog i ugodnog. No

imajte na umu onu definiciju brinete iz staroga vica: "To je

plavusa koja nije dobro proCitala upute na boCici."Prestati pusiti smijdno je jednostavno. Sve sto morate

uCiniti jesu dvije stvari.

1. Donijeti odluku da nikada vise necete pusiti.2. Ne jadikovati nad odlukom, vec joj se veseliti.

Sad se najvjerojatnije pitate: "Cemu onda sluzi ostatak knji­

ge? Zasto to nije rekao na samom poeetku?" Odgovor je u tome

sto biste u svakom slueaju, prije ili kasnije, poeeli jadikovati

nad svojom odlukom, i vjerojatno biste je uskoro promijenili.

Sigurno je vec vise puta i bilo tako.Kao sto sam vec rekao, cijela ta stvar s pusenjem suptilna

je i perfidna zamka. Glavni problem kod pres tanka pusenja neleii u kemijskoj ovisnosti, vec u pranju mozga pa je zato bilo

potrebno prvo srusiti mitove i iluzije. Trebamo dobro upozna­

ti svoga neprijatelja i prouCiti njegovu taktiku kako bismo ga

lako pobijedili.

Lak naCinda prestanete 141

VeCinu sam svoga iivota proveo u pokusajima da prestanem '

pusiti i propatio sam tjedne u depresiji. Kad sam napokon pre­stao, smanjio sam pusenje sa stotinu na nula cigareta dnevn~

bez ikakvog problema. Uiivao sam cak i u prvim trenucima,

odvikavanja i nikada od tada se nije pojavio niti trag apstinen­

tskoj krizi. Upravo suprotno, to je najljepsa stvar koja mi se u .iivotu dogodila. ' ,

Ispocetka nisam mogao shvatiti kako to da mi .je to bilo

tako Iako i jednostavno, i dugo je trebalo da dokuCim razlog. ,Stvar je bila u slijedeeem: znao sam da nikada vise neeu pusiti.Tijekom ranijih pokusaja, bez obzira koliko bih cvrsto bio' I

odluCio, ja sam u stvari pokufavao prestati pusiti, nadajuCi se

da ee, ako uspijem dovoljno dugo preiivjeti bez cigareta, ielja s .\vremenom nestati. Naravno da nije nestala jer sam stalno cekaoda se neSto dogodi, i sve sam vise i vise jadikovao i sve sam vis~.

i vise ielio cigaretu. Zelja nikada nije nes tajala. I

Moj je konacni pokuSaj bio drugaCiji. Kao i mnogi pusaCi, 'j

ozbiljno sam razmisljao 0 svome probJemu. Sve do tada, kad

god bih odustao, tjeSio sam se mislju da ee drugi put biti laIde ..

Nikada mi nije padalo na pamet da eu cijeli iivot pusiti. Ta me

misao ispunjavala uiasom i po ceo sam vrlo duboko razmisljatio toj Cinjenici.

\

Umjesto da nesvjesno palim cigaretu za cigaretom, poceo '

sam anaJizirati svoje osjeeaje koji prate svaku zapaljenu cigare­tu. Tada se potvrdilo ono sto sam vee znao. Ja u cigaretama ne ,I

uiivam, one su smrdljive i odvratne.

Poceo sam prouCavati nepuSace. Do tada sam nepusacesmatrao nedrustvenim Cistuncima. Medutim, kad sam malo

razmislio, shvatio sam da su nepusaCi snainiji i opusteniji ljudi.Izgleda mi da se lako nose sa stresovima koje donosi iivot i da '~

vise uiivaju u drustvenim situacijama od pusaCa. Sigurno je daimaju vise iivotne snage i elana od pusaCa.

142 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Poceo sam razgovarati s bivsim pusaCima. Do tada sam bivse

pusac~ smatrao Ijudima koji su bili prisiljeni odreCi se pusenja

zbog zdravlja i novca, a koji konstantno iude za cigaretama.

Nekolicina njih mi je priznala da ih ielja za cigaretom katkadauhvati, ali da se to dogada toliko rijetko da nije spomena vrije­

dno. Na pitanje nedostaju Ii im cigarete, veCina bivsih pusaCa

me upitala salim Ii se. Kaiu da se nikada u iivotu nisu osjeealibolje.

Razgovor s bivsim pusaCima unistio je jos jedan mit koji

me uvijek optereCivao. Bio sam mislio da u meni postoji neka

urodena slabost i napokon mi je sinulo da svi pusaCi prolaze

kroz takvu pravu moru. Govorio sam sebi: "Milijuni Ijudi su

prestali pusiti i sada iive vrlo sretno. Nisam imao potrebu za

pusenjem prije no sto sam poceo pusiti, a sjeeam se da sam setrebao dobro pomuCiti da se naviknem na te smrdljive cigare­

te. Pa zaSto su mi onda sada toliko potrebne?" Nikada nisam

uiivao u pusenju. Mrzio sam taj cijeli prljavi ritual i nisam

ielio cijeloga iivota robovati tom odvratnom korovu.I tada sam sam sebi rekao: ''Allene, SVIDALO SE TO

TEBI III NE, SADA SI POPUSIO SVOJU POSLJE­

DNJU CIGARETU."

Znao sam, upravo od toga trenutka, da nikada vise neeu

pusiti. Tada nisam ocekivao da ee to biti lako; u stvari, ocekivao

sam upravo suprotno. Bio sam duboko uvjeren da me ocekuju

mjeseci teSke depresije i da eu cijeli iivot pomalo patiti za ci­

garetama. Umjesto toga, cijeli je proces bio pravi uiitak od sa­

moga pocetka.Dugo mi je trebalo da shvatim zasto mi je to sada bilo tako

jednostavno i zasto nema ni traga od one bolne apstinenrske

krize kroz koju sam uvijek prolazio. Razlog je u tome sto ona ne

postoji. Apstinenrsku krizu ne stvara nedostatak nikotina, vee

sumnje, nesigurnost i strah. Divna je istina slijedeea: LAKO

Lak nacin da prestanete 143

JE PRESTATI PUSITI. Stvar je sarno u neodlucnosti i ja­dikovanju koje to cine tako tdkim. Cak i kad su ovisni 0 niko­

tinu, puSaCi mogu prilicno dugo izdriati bez cigarete, a da im

to ne predstavlja nikakav problem. Pate tek kad zele cigaretu, ane mogu je zapaliti.

Dakle, kljuc jednostavnog i lakog prestanka pusenja je u

Cinjenici da je nasa odluka neupitna i konacna. Ne smijete se

sarno nadati da cete se rijditi pusenje, vec morate biti sigurni

u to. Nikada odluku ne preispitujte i nikada je ne dovodite usumnju. U stvari, radite upravo obrnuto - radujte se odluci.

Ako mozete biti sigurni u svoju odluku od samog pocetka,

bit ce yam lako. Meetutim, kako mozete biti od samog pocetkau to sigurni, ukoliko ne znate hoce Ii to stvarno biti tako? Iz

tog nam je razloga potreban ostatak knjige. Navest cu pet bit­nih stvari koje morate rasCistiti sami sa sobom prije nego stokrenete.

1. Shvatite da mozete postiCi svoj cilj. Niste vi ni po cemu

razliciti od drugih i jedina osoba koja vas moze natjerati dazapalite slijedecu cigaretu jeste sarno i jedino vi sami.

2. Ne odricete se bas nicega. Naprotiv, znatno cete poboljsati

svoj zivot. To ne znaci sarno da ce yam se popraviti zdravlje

i bankovni racun. To znaCi i to da cete biti u stanju viSeuzivati u lijepim stvarima i lalde prebroditi one tdke.

3. RaSCistitevec jednom s idejom da postoji "sarno jedna ciga­

reta". Pusenje je ovisnost i lancana reakcija. Cviljenjem za

jos jednom cigaretom sarno cete se bespotrebno kaznjavati.

4. Nemojte na pusenje gledati kao na drustvenu pojavu kojayam moze nastetiti, vec gledajte na to kao na ovisnost. SuoCitese s Cinjenicom, zeljeli vi to ili ne, DA STE BOLESNI.

Bolest nece nestati ako gurnete glavu u pijesak. Zapamtite:sve kronicne bolesti koje se ne lijece traju Citav zivot i s vre-

144 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

men om se sarno pogorSavaju. Najlakse ih je izlijeCiti odmahSADA.

5. Razdvojite bolest (npr. kemijsku ovisnost) od stanja duha

pusaea i nepusaca. Svaki bi pusac, ponudimo Ii mu sansu da

se vrati u vrijeme kad jos nije pusio, odmah pristao na ponu­

duo Vi takvu sansu imate, i to danas! Nemojte na cijelu stvar

gledati kao na odricanje od cigareta. Donijeli ste konacnu

odluku da cete popusiti svoju zadnju cigaretu i odmah cetese svrstati u nepusace. PusaCi Sll oni jadnici koji idll kroz

zivot lInistavajuCi se cigaretama. Nepllsac je osoba koja to

ne Cini. Jednom kad ste donijeli odlllkll, vec ste postigli svoj

cilj. Radujte se tome. Nemojte sjediti i jadiklljllCi cekati da

kemijska ovisnost nestane. Izaetite i odmah pocnite lIzivatiu zivotll. Zivot je lijep, cak i ako ste ovisnik 0 nikotinu, a

svaki ce yam dan biti jos ljepsi ako niste.

Da biste prestanak pusenja uCinili lakim, morate biti sigurni

da cete u cijelosti izdriati apstinenciju u razdoblju odvikavanja

(najvise tri tjedna). Ako se nalazite u pravom stanju dllha, to ce

yam biti nevjerojatno lako postiCi.

Do ovoga ste trenutka, ako ste dovoljno otvoreni na promje­

ne (a to sam od vas zahtijevao na samom pocetku), vec defi­nitivno odluCili da cete prestati pusiti. Trebali biste se osjecati

uzblleteno, kao pas koji zna da ce ga vlasnik uskoro pustiti s

uzice. Jedva cekate da otrov pocne napustati, vase tijelo.

Ako se osjecate tuzno i nesigurno, rijec je 0 jednom od

slijedeCih razloga:

1. Ndto yam nije dobro sjelo. Ponovno proCitajte gore nave­denih pet bitnih stvari i zapitajte se vjerujete Ii u njih. Ako

sumnjate u bilo koji od navoda, ponovno proCitajte dijelove

knjige na koji se odnose.

Lak nacin da prestanete 145

2. Bojite se neuspjeha. Ne brinite. Sarno Citajte dalje. Uspjet

cete. Cijela stvar s pusenjem jedna je od najteiih igara sa

samopouzdanjem. Is pametnim ce se ljudima samopuzdan­

je ponekad poigrati, medutim, kad shvate da je u stvari rijec

sarno 0 okrutnoj igri u kojoj su oni Zrtve, jedino ee budale i

dalje pristati igrati je.3. Slazete se sa svime sto sam rekao, ali ste jos uvijek jadni.

Nemojte biti jadni! Otvorite oCi. Prekrasne se stvari upravo

dogadaju. Uskoro cete pobjeCi iz zatvora.

Najbitnije je zapoceti proces s ispravnim stavom: Nije Iiprekrasno to sto sam nepusac!

Sve sto sada moramo llciniti jest zadriati to stanje duha za

vrijeme razdoblja odvikavanja. U slijedeCim ell se poglavlji­

ma baviti stvarima koje nam oteiavaju ostanak u ispravnom

stanju duha. Nakon razdoblja odvikavanja nece biti potrebno

razmisljati na taj naCin. To ce se dogadati automatski, i jedina

ce yam misterija biti u tome sto je to tako oCito. Neee yam biti

jasno kalw to prije niste mogli vidjeti. Ipak, upozorit cu vas nadvije stvari:

1. Odgodite trenutak gasenja posljednje cigarete dok neproCitate cijelu knjigu.

2. Nekoliko sam pllta spomenuo da razdoblje odvikavanja tra­

je do tri tjedna. To bi moglo izazvati neke nedoumice. Prvo,

moze se dogoditi da podsvjesno osjeeate da morate patiti

tri tjedna. Ne morate. Drugo, izbjegnite naCin razmisljanja

koji vas vodi u zamku: "Nekako moram izdriati ta tri tjednai onda sam slobodan." Nista se bitno nece dogoditi za tri

tjedna. Necete se odjednom poceti osjeeati kao nepusac.NepuSaci se ne osjeeaju razliCito od pusaea. Ako planirate

jadikovati zbog svoje odluke slijedeea tri tjedni1, vjerojatno

146 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

cete jadikovati i nakon ta tri tjedna. Ono sto ze~~~.rec~jestd ko sada mozete reCida nikada viSe neeete PUSltll pntoma a v' •

se osjecati odIicno, nakon tri tjedna sva ce isk~se~p.n~statl.G . 1" "lsebl"' "Da barem mogu izdrzatl tn tjednaovonte 1 sam . "

bez cigarete", vjerojatno cete sva ta tri tjedna, a i dulje, uml-rati od zelje za cigaretom.

Lak nacin da prestanete 147

dvikavanja

Najvise tri tjedna nakon sto ugasite posljednju cigaretu mozevas muCiti apstinentska kriza. Nju Cine dva razlieita fahora:

1. Neutaziva zelja za nikotinom, prazan, nesiguran osjeeaj

sliean gladi koji pusaei opisuju kao zelju za cigaretom i zeljuda imaju sto raditi s rukama.

2. Psiholoski poticaj u odredenim drustvenim situacijama,

npr. navika da uvijek kada zazvoni telefon, palite cigaretu.

To sto ne mogu razlikovati ova dva fahora razlog je zasto

se mnogi pusaCi ne uspiju odviknuti pomocu Metode snagevolje. To je, isto tako, i razlog sto mnogi koji uspiju ponovnoupadaju u istu zamku.

Iako nikotinska apstinetska kriza ne uzrokuje nikakve tje­lesne bolove, nemojte podcjenjivati njenu snagu. Govorimo 0

'boli od gladi' ako cijeli dan nista ne jedemo; mozemo osjeeati

kruljenje u zelucu, ali tjelesne boli nema. Medutim, glad jesnazna sila i kad nam se uskracuje hrana, mozemo postati jakonezadovoljni. Sliena je stvar s tijelom koje zudi za nikotinom.Razlika je u tome sto nase tijelo treba hranu, ali nikotinski

otrov mu nikako nije potreban i s pravim stanjem duha apsti­nentsku je krizu lako prebroditi te ona ubrzo nestaje.

148 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Ako pusaCi uspiju apstinirati nekoliko dana pomocu Me­

tode snage volje, zelja za nikotinom uskoro ce nestati. Rijee

je 0 drugom faktoru koji uzrokuje probleme. Pusae .~ma n~~viku olakSavati si apstinentsku krizu u odredeno vnJeme lIt

na odredenom mjestu i to stvara odredene zablude (npr. "Ne

mogu uzivati u picu ukoliko ne zapalim cigaretu"). Mozda cete

lakse razumjeti sto se dogada pomocu slijedeceg primjera.Nekoliko godina vozite auto na kojem je ruCica za zmigavce,

recimo, lijevo od volana. Kupili ste novi automobil, a na tom je

automobilu ruCica na desnoj strani. Iako znate da se ona nalazi

na desnoj strani, prvih cete nekoliko tjedana ukljuCivati brisaee

svaki puta kad budete zeljeli dati zmigavac.

Prestajanje pusenja vrlo je slieno. Za vrijeme prvih dana

razdoblja odvikavanja u odredenim ce se trenucima ukljuCivati

okidae. Pomislit cete da yam je potrebna cigareta. Od presudne

je vaznosti da budete u potpunosti svjesni da je rijee 0 vas~~

ispranom mozgu, i okidaei ce vrlo brzo nestat!. ~o .kons.t1Meodu snage volje, pusae je uvjeren da se na neln naC111zrtvuJe

i dok zbog toga jadikuje, ne sarno da postupno ne smanjujeokidae, on ga, naprotiv, sve vise pojaCava.

NajeeSCiokidae je obrok, najeeSce upravo veeera u restoranu

s prijateljima. Bivsi se pusae vec osjeea jadno jer je lisen cigare­

te. Tada njegovi prijatelji pale cigarete i bivsi se pusae osjeca jos

jadnije. Sada vise ne uziva ni u veeeri niti u onome sto je treba­

10 biti ugodno druzenje. Zbog povezanosti cigarete s veeerom

i s druzenjem, pusae pati od trostrukog udarca, i pranje mozga

se zapravo jos pojaeava. Ako je stvarno odluCan i moze izdriati

dovoljno dugo, prihvatit ce dobitak i nastaviti normalno zivjetikao nepusae. Medutim, odredena doza ispranosti mozga jos

je uvijek prisutna. Zato mislim da je druga najgora stvar kodpusenja ta sto pusae koji je prestao pusiti zbog zdravlja i novca,

Cak i nakon nekoliko godina, i dalje u odredenim prilikama

Razdoblje odvikavanja 149

zeli cigaretu. Hvata se za iluziju koja postoji jedino u njegovojglavi i bespotrebno se izlaze mukama.

Cak je i s mojom metodom popustanje okidacima najcdCi r

uzrok neuspjehu. Bivsi pusac poCinje smatrati cigaretu nekom

vrstom placeba ili secerne pilule. Razmislja: "Znam da od ciga­

rete nemam nikakve koristi, ali ako mislim da imam, u pojedi­nim ce mi situacijama pomoCi."

Secerna pilula, iako fizicki ne pomaze, moze biti snazna

psiholoska pomoc i tako ublazlti simptome i donijeti neku ko­rist. Cigareta, medutim, nije secerna pilula. Ona sarna stvara

simptome koje ublazava i nakon nekog vremena eak u potpu­

nosti prestaje ublaZavati simp tome; to je 'piluJa' koja uzrokuje I

bolest, i uz sve to je ubojica broj jedan u zapadnom svijetu.Mozda cete posljedice moCi lalde shvatiti kad se odnose na

nepusace ili na bivse pusaee koji su prestali prije nekoliko god~­

na. Uzmimo primjer zene koja je ostala bez supruga. Uobicajenoje da u takvim situacijama pusae, u najboljoj namjeri, nudiosobu cigaretom: "Zapali cigaretu, lalde cd se smiriti."

Ako prihvati cigaretll, zena se nece smiriti jer nije ovisna 0nikotinll i nema potrebe smirivati nikavu apstinenrsku krizu.,

U najboljem ce joj slueajll pruziti nekakav trenutni psiholoskipoticaj. Kad ugasi cigaretu, tragedija je jos uvijek tu. U stvari,jos je i gore, jer zena ~ada pati i od apstinenrske krize i mora

odluCiti izddati tu krizu ili je ublaziti jos jednom cigaretomitako zapoceti bijednu laneanu reakciju. Sve sto cigareta moze

uCiniti jest dati nam trenutni psiholoski poticaj. Jednaki bi po­

ticaj pruZila i rijee utjehe ili pice. Mnogo je pusaea postaloovisno 0 tom groznom korovu bas II takvim trenucima. I

Od presudne je vaznosti od samog poeetka boriti se' s

pranjem mozga. Shvatite, cigareta yam nije potrebna, i jedino~to Cinite ako cigaretu smatrate poticajem i pomoCi II ktiznim

~it II:lCijama,jest mllcenje samoga sebe. Nemojte se osjecati ja-

I () Allen Carr: Lako je prestati pusiti

dno. Cigarete ne Cine veeeru i druzenje, one ih uniStavajll. Za­

pamtite i to da pusaei za vrijeme vecere ne puse zato sto llzivaju

u cigareti. Oni puse zato jer moraju pusiti. Oni su ovisnici.

Oni ne mogu uZivati ni u obroku niti u zivotu bez cigarete.

Prestanite 0 pusenju razmisljati kao 0 navici koja je sarna

po sebi ugodna. Mnogo pusaea zudi za Cistom ekoloskom ci­

garetom misleCi da bi takve cigarete rijdile njihov problem.

Postoje takve cigarete, ali svaki pusac koji zapali biljnu cigaretu

odmah shvati da je to gubitak vremena. Shvatite da je jedini

razlog pusenju tWOS nikotina u tijelo. Jednom kad se oslobodi­

te zelje za nikotinom, potreba za guranjem cigareta u usta bit

ce jednaka sadasnjoj potrebi da gurate cigarete u usi.Bilo da je zelja za cigaretom rezultat apstinentske krize

(osjecaja praznine) koja se javlja u razdobljll odvikavanja ili

okidackog mehanizma, prihvatite je kao takvu. Tjelesna bol ne

postoji, i ako zallzmete ispravan stay, cigarete nece predstavljati

nikalcav problem. Nemojte se brinuti oko odvikavanja. Sam

taj osjeeaj nije tdko svladati. Povezanost zelje za cigaretom s

osjeeajem uskracenosti je ono sto taj problem Cini tdkim.

Umjesto da jadikujete, recite sami sebi: "Znam 0 eemu je

rijec. Stvar je II apstinentskoj krizi zbog nikotina. To je ono od

cega pate pllsaCi cijeloga zivota, i to je ono Sto ih tjera da nasta­

ve pusiti. NepusaCi ne pate od toga. To je sarno jedno od zala

ove droge. Nije Ii divno sto se moje tijelo Cisti od toga zla?"Drugim rijeCima, slijedeea ce tri tjedna ·biti za vase tije­

10 malo traumaticna, medutim, kroz ta tri tjedna, i do ktaja

zivota, dogadat ce se neSto prekrasno. Oslobodit cete se grozne

bolesti. Taj ce uspjeh vise nego zasjeniti malu traumu, i zapra­

vo cete uzivati u apstinenrskoj krizi. Ti ce yam trenuci postati

ugodni.

RazmiSljajte 0 cijelom procesll prestajanja pusenja kao 0

uzbudljivoj igri. Razmisljajte 0 nikotinskom cudovistu kao 0

Razdoblje odvikavanja 151

crvicu koji cuCi u vasem trbuhu. Morate ga izgladnjivati tri tje­

dna, a on ce vas pokusavati prevariti i nagovoriti vas da zapalite

cigaretu kako biste ga odriali na iivotu.

Katkada ce pokusati uCiniti da se osjecate jadnima. Katkada

cete pomisliti da izmice vasoj kontroli. Netko yam moie po­

nuditi cigaretu, a vi cete zaboraviti da ste pres tali pusiti. Kad

se prisjetite, moida cete se osjecati uskracenim za neSto. Budite

unaprijed spremni na takve zamke. Kakav god bio izazov, za­

pamtite da je to sarno zato sto postoji to malo cudoviSte u vasem

tijelu. Svaki puta kad odolite iskusenju, zadajete cudovistu josjedan smrtni udarac.

Sto god Cinili, ne pokusavajte zaboraviti na pusenje. To je

jedna od stvari koja pusace, koji pokusavaju Metodom snage vo­

lje, cesto tjera u sate i sate depresije. Pokusavaju prebroditi dan

za danom, nadajuCi se da ce jednostavno zaboraviti na pusenje.Sliean je slueaj kad imate problema s nesanicom. Sto vas

nesanica vise brine, to yam je tde na nju zaboraviti.

Nikada necete biti u stanju zaboraviti na pusenje. Prvih ce

vas dana na pusenje neprestano podsjecati malo cudoviSte i

nikako to necete moCi izbjeCi. Dok god ima pusaca i agresivne

reklamne kampanje, stalno ce vas neSto ili netko podsjecati napusenje.

Na pusenje zapravo uopce nije potrebno zaboraviti. Nista

se lose ne dogada. Nap ro tiv, dogada se neSto divno. Cak i

ako na pusenje pomislite tisucu puta na dan, UZIVA]TE USVAKOM TOM TRENUTKU. PODS]ECA]TE SE

NA TO KAKO ]E DIVNO PONOVNO BITI SLO­

BODAN. PODS]ECA]TE SE NA TO KAKO VISENEMATE POTREBU SAMI SEBE GUSITI.

Kao sto sam vec rekao, otkrit cete da su trenuci apstinentskekrize postali trenuci uiivanja i iznenadit ce vas kako cete lako u

tim trenucima zaboraviti na pusenje.

152 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Sto god Cinili, NIKADA NE SUMN]A]TE U SVO]UoD LUKU. ]ednom kad pocnete sumnjati, pocet cete jadiko­

vati i stvari ce se pogorSati. Umjesto toga, iskoristite taj trenu­

tak za poticaj. Ako vas to deprimira, podsjetite se da depresiju

uzrokuju upravo cigarete. Ako vas prijatelj ponudi, budite po­nosni i recite: "Sretan sam sto mi vise ne trebaju." To ce ga

povrijediti, ali kada se sam uvjeri da niste nesretni Sto ne pusite,vec je na pola puta da yam se pridruii.

Zapamtite da su vasi razlozi da prestanete pusiti bili izuzet­

no ispravni. Podsjetite se koliko vas novaca koSta jedna cigareta

i zapitajte se ielite li se stvarno izloiiti mogucnosti da se teSkorazbolite. Prije svega, sjetite se da je taj osjecaj sarno privremen

i da ste svakoga trenutka sve bliie i bliie svome cilju.Neke pusace brine da ce se cijeloga iivota morati boriti s

automatskim okidaCima. Drugim rijeCima, misle da ce cijelo­

ga iivota morati sami sebe zavaravati da im ne treba cigareta,koristeCi se psiholoskim trikovima. To nije tako. Podsjetite se

da optimist vidi bocu kao polupunu, a pesimist kao polupraz­nu. S pusenjem je drugaCije; boca je prazna, a pusac je vidi pu­

nom. To je zato sto pusac ima ispran mozak. Jednom kad sami

sebi pocnete govoriti kako ne morate pusiti, vrlo brzo to visenecete trebati govoriti jer divna je istina da ... ne mOl'ate pusiti.

To je posljednja stvar na svijetu koju morate Ciniti i nemojteuCiniti da to doslovno bude posljednja stvar koju cete u iivotuuCiniti.

Razdoblje odvikavanja 153

Ovo je jos jedna od losih stvari s kojima se bore pusaci koji

pokusavaju prestati pusiti Metodom snage volje. lzdriat ee tri'ili cetiri dana bez cigarete i onda ee jedn u zapali ti, ili povuCi

dim, dva, kako bi si olaksali patnju. Ne shvaeaju kako to ima

porazan uCinak na njihov moral.

VeCini pusaea taj prvi dim ne odgovara i to njihovom svje- \snom umu daje poticaj. Misle: "Odlicno, ovaj dim mi uopee

nije ukusan. Dakle, gubim ielju za cigaretom." U stvari je rijeco obrnutom sIuCaju. Prihvatite ovu Cinjenicu - CIGARETE '

NISU UKUSNE. Ugodan olms nije bio razlog pusenju.

Kad bi pusaCi pusili zato sto su im cigarete fine, nikada ne bi

popusili vise od jedne cigarete.Jedini razlog zasto se do sada puSili jest taj sto ste morali

nahraniti malo cudoviste. RazmisIite malo: upravo ste ga iz­

gIadnjivaIi cetiri dana. Kako Ii mu samo dragocjen taj jedandim mora biti. Vi sami toga niste svjesni, ali dim koji je usao

u vase tijelo predat ee poruku vasem nesvjesnom umu i cvrsta

odluka da prestanete pusiti bit ee potkopana. Mali ee yam

glasie negdje iz krajeva vasega uma poslati sIijedeeu poruku: '"Bez obzira na sva logicka objasnjenja, cigarete su dragocjene.

Sada ielim jos jednu."

Taj jedan mali dim ima dva razarajuea ucinka:

154 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

1. Odriava malo cudoviste u vasem tijelu na iivotll.

2. I sto je jos gore, odriava veliko cudoviste u vasem umu naiivotll. Ako ste povukli jedan dim, jos ee yam Iakse biti

povuei i drugi.

Zapamtite: upravo je samo jedna cigareta ona zbog koje smo poceli

pufiti.

Sarno jedan dim 155

i biti teze?

Cimbenici koji odlueuju koliko ee svakom pojedinom pusaeubiti lako ili teSko prestati pusiti razliCiti su za svaku osobu. Za

poeetak, svatko od nas ima drukCiji karakter, razliCit posao,osobnu situaciju, itd.

Nekim je profesijama tde nego drugima, ali ako odstra­nimo faktor pranja mozga, to i ne treba biti tako. Nekoliko

individualnih primjera moze nam ovdje pomoCi.

Izgleda da je prilieno teSko pripadnicima medicinske profe­

sije. Mislimo da bi lijeenicima trebalo biti lakse jer su svjesnijistetnosti pusenja za zdravlje, a i svjedoci su te stetnosti svakogadana. lako su na taj naCin izlozeni jos snaznijim razlozima zaprestanak pusenja, nije im laIde prestati. Navest eu nekolikorazloga zasto je to tako:

1. Stalna svjesnost rizika za zdravlje stvara strah, a strah je jed­

na od situacija kada pusae ima potrebu ublaziti jaku zelju zacigaretom koju stvara apstinentska kriza.

2. Posao lijeenika izuzetno je stresan, i eesto dok radi iijeenik

nije sposoban nositi se s dodatnim stresom koji stvara ap­stinentska kriza.

3. Lijeenik je uz sve to i pod dodatnim stresom koji uzrokujeosjeeaj krivnje. On zna da bi trebao biti primjerom ostalim

156 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

ljudima. To na njega stvara dodatan pritisak pojaeava

osjeeaj da se irtvuje.

Za vrijeme zasluzene pauze, u trenucima kad je ublazen stal­

ni stres od posla, lijeeniku cigareta postaje vrlo dragocjena jer

njome ublaZava zelju koju stvara apstinentska kriza. Sliena se

stvar dogada sa svim pusaCima koji moraju dulje vrijeme ap­stinirati. Metodom snage volje pusae se osjeea sve jadnije jer se

osjeea zakinutim. Pusae ne uiiva u odmoru ili u salici kave za

vrijeme tog odmora. Osjeeaj gubitka se tako jos vise pojaeava,i zbog naCina na koji povezuje stvari, upravo cigaretu smatra

onim sto mu u trenucima odmora pruia ugodu. Medutim, ako

najprije uklonimo faktor pranja mozga i prestanemo jadikovati

zbog cigarete, u odmoru i salici kave ipak mozemo uzivati, eak

i dok nam tijelo trazi nikotin.Jos jednu teSkoeu predstavlja dosada, ponajvise u kombi­

naciji sa stresnim razdobljima. Tipiean su primjer vozaCi ili

kueanice s malom djecom. Posao je stresan, a opet u velikoj

mjeri jednoliean. Ako pokusava Metodom snage volje, kueanica

ee puno vremena provesti 'cmizdreCi' nad svojim 'gubitkom' ito ee pojaeati osjeeaj tuge.

I tu bismo situaciju trebali lako svladati ako nam je stay pra­

vilan. Nemojte brinuti sto vas neSto stalno podsjeea na to daste prestali pusiti. Provedite te trenutke u radovanju Cinjenici

da se upravo oslobadate zlog eudovista. Ako stvari tako posta­

vite, trenuci apstinentske krize postat ee trenuci ugode.Zapamtite, svakom pusaeu, bez obzira na dob, spo!, inteli­

genciju ili zanimanje, moze biti lako i ugodno prestati pusitiako SLIJEDI SVE aVE UPUTE.

Hoce Ii meni biti teze? 157

Dva su glavna razloga neuspjeha. Prvi je utjecaj drugih

pusaea. U trenucima slabosti ili za vrijeme nekog druzenja,

netko ce zapaliti cigaretu. Yec sam se nasiroko bavio ovom si­

tuacijom. Iskoristite takav trenutak za podsjeeanje da ne po- I

stoji neSto sto se zove 'sarno jedna cigareta'. Yeselite se Cinjenici

da ste izasli iz zaearanog kruga. Sjetite se da pusae zavidi varna izalite ga. Yjerujte mi, njemu je potrebno da ga zalite.

Jos jedan od razloga neuspjeha je los dan. Budite naCisto s

Cinjenicom da, bili pusae ili nepusae, ima dobrih i losih dana.

Zivot se sastoji od uspona i padova.

Problem kod Metode snage volje je u tome da Cim pusae

ima los dan, poCinje jadikovanje za cigaretom i to taj los dan

Cini jos gorim. Nepusae je bolje opremljen za takve siruacije, ne

sarno tjelesno vec se i psiholoski lakse moze nositi sa stresnimsiruacijama u zivotu.

Ako za vrijeme odvikavanja imate los dan, sarno se sjetite

da je bilo losih dana i dok ste pusili (inaee zasigurno ne bistedonijeli odluku da prestanete). Umjesto da poenete jadikovati,

recite sami sebi neSto slieno ovome: "Dobro, danas mi nije basnajbolji dan, ali pusenje to nikako nece popraviti. Sutra ce biti

bolje, a danas barem mogu uzivati u Cinjenici da sam se oslo­

bodio tog groznog pusenja."

158 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Da biste bili pusae, morate zmiriti pred losim stranama

pusenja. PusaCi nikada nemaju napadaje pusaekog kaslja, oni susarno kronieno prehladeni. Ako yam se auto pokvari na nekom

nezgodnom mjesru, zapalit cete cigareru, medutim, jeste li utom trenutku veseli i dobre volje? Naravno da niste. Jednom

kad prestanete pusiti, postoji tendencija da za svaku srvar kojahene lose hivite upravo to sto ste pres tali pusiti. Ako yam

se pokvari auto, razmisljate: "U ovakvom bih trenutku rado

zapalio cigaretu." To je istina, ali nemojte zaboraviti na to da ci­

gareta ne rjeSava problem; vi jednostavno kaznjavate sami sebejadikovanjem za iluzornom potporom. Stvarate nemogucu si­

ruaciju. Jadni ste zato jer ne mozete zapaliti cigaretu, a bit cetejos jadniji ako je zapalite. Znate da ste donijeli ispravnu odlukukad ste odlueili prestati pusiri i nemojte se nikada kaznjavati

sumnjom u ru odluku.

Zapamtite: pozitivan stay od presudne je vaznosti - uvijek.

Glavni razlozi neuspjeha 159

Zamjenska sredstva su zvakaea guma, slatkisi, pepermint bom­boni, biljne cigarete, tablete, itd. NEMOJTE KORISTITI

NITI JEDNU OD NJIH! Onevamnepomazu,samovam

oteiavaju stvar. Ako osjetite jaku zelju i odmah uzmete zarn­

jensko sredstvo, to ee zelju sarno pojaeati i bit ee yam teie. Vi

u tom trenutku saljete ovu poruku: "Moram pusiti kako bih

ispunio prazninu." To je vrlo slieno popustanju otmiearima

ili djeejoj agresivnosti. Neutaziva ee zelja postajati sve jaea i

mueenje ee se nastavljati. Ni u kom slueaju zamjenska sredstvaneee utaziti zelju za cigaretom. Vi zudite za nikotinom, a ne za

hranom ili zvakaeim gumama koje ee uCiniti sarno to da sve

vise i vise mislite na pusenje. Zaparntite ove savjete:

1. Ne postoji zamjena za nikotin.

2. Nikotin yam nije potreban. On nije hrana, nego otrov. Kad

se pojavi zelja, prisjetite se da od apstinentske krize pate

pusaCi, a ne nepuSaCi. Gledajte na tu neutazivu zelju kaona jos jedno od zala ovisnosti. Smatrajte apstinentsku krizusmreu groznog eudovista.

3. Zapamtite: cigarete stvaraju prazninu, one je ne ispunja­

vaju. Sto prije naueite vas urn da mu cigareta nije potrebna,ni iSta umjesto nje, prije cete biti slobodni.

160 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Ponajprije izbjegavajte bilo koji proizvod koji sadrii nikotin,bile to zvakaee gume, £lasteri, sprejevi za nos ili zadnji izum,

inhalator koji je sliean plastienoj cigareti. Istina je da mali broj

pusaea koji pokusa prestati koristenjem zamjenskih sredstava

uspije i pripisuje uspjeh takvom naeinu. Meautim, oni zapravo

prestaju pusiti unatoe zamjenskim sredstvima, a ne zbog njiho­

va koriStenja. Tuzno je da jos uvijek postoji dosta lijeenika koji

preporueuju terapiju zamjenskim sredstvima.To nije iznenaaujuee, jer ako ne shvatite nikotinsku zamku u

potpunosti, terapija zamjenskim sredstvima zvuCivrlo logieno.

Temelji se na vjerovanju da kada pokusate prestati pusiti, irnatedva snazna neprijatelja s kojima se trebate boriti:

1. Prekinuti naviku

2. Preiivjeti groznu fizieku apstinencijsku krizu za nikotinom

Ako se trebate boriti s dva snazna neprijatelja, pamerno bi

bilo da se ne borite s oba odjednom nego pojedinaeno. Pa je

tako teorija terapije zamjenskim sredstvima da vi prvo presta­

nete pusiti, ali i dalje uzimate zamjenu za nikotin. Tada, nakon

sto ste prekinuli naviku pusenja, polako smanjujete unos niko­

tina, boreb se na taj naCin pojedinaeno s neprijateljima.ZvuCi logieno, no zasnovano je na pogrdnim Cinjenicama.

Pusenje nije navika nego ovisnost 0 nikotinu i stvarna fizieka

bol pri apstinenciji od nikotina gotovo je neprimjetna. Ono sto

pokusavate ostvariti kada prestajete pusiti jest ubiti i malo niko­

tinsko eudoviste u vasem tijelu i veliko nikotinsko eudoviSte

u vasoj glavi sto je brie moguee. Sve sto terapija zamjenskim

sredstvima radi jest produzavanje zivota malom nikotinskom

eudovistu koje ce onda produziti zivot velikom eudovistu.Zapamtite, LAK NACIN omoguCava da lako prestanete

pusiti odmah. Mozete ubiti veliko eudoviste (ispiranje mozga)

Zamjenska sredstva 161

i prije nego zagasite zadnju cigaretu. Malo ce cudoviste ubrzo

biti mrtvo i jos dok umire, nece vise biti problem kakav je bilo I

dok ste bili pusac.

Zamislite, kako mozete izlijeCiti ovisnika od ovisnosti 0 dro- .

gi ako mu preporucujete istu drogu? Jedan uvazen i cijenjenlijecnik je stvarno izjavio na nacionalnoj televiziji da su neki

pusaCi tolilm ovisni 0 nikotinu da bi, kada bi prestali pusiti, tre­

bali uzimati zamjensku terapiju cijeloga zivota. Kako se lijecnik

moze tolilm zbuniti i povjerovati da je ljudsko tijelo ovisno ne,

samo 0 hrani, vodi i kisiku, nego i 0 snaznom otrovu?Cesto u nase klinike dolaze pusaCi koji su prestali pusiti

ali su postali ovisni 0 nikotinskoj zvakacoj gumi. Drugi su se

'zakvaCili' na zvakacu gumu a i dalje puse. Nemojte se zavara­

vati Cinjenicom da zvakaea guma ima odvratan okus - ima ga',:i prva cigareta.

Sva zamjenska sredstva imaju potpuno jednak uCinak kao "

i nikotinska zvakaea guma. Sada govorim 0 stavu: "Ne mogu

pusiti pa cu zval<ati obicnu zvakacu gumu, iJi bombone ili pe­

permint kako bih ispunio prazninu." Iako se osjecaj praznine

i zelje za cigaretom zapravo ne moze razlikovati od gladi za,hranom, jedno nece zadovoljiti drugo. Zapravo, ako je ista na-'

pravljeno na naCin da izazove zelju za cigaretom to je upravo 'I

natrpavanje zvakaCim gumama ili bombonima.

No glavnozlozamjenskihsredstavaje u tomdto produzavaju

pravi problem, a to je ispiranje mozga. Treba Ii yam zamjen- I

sko sredstvo za gripu kada napokon proae? Naravno da ne. 'GovoreCi: "Treba mi zamjena za pusenje" vi zapravo kazete

"Zrtvujem se". Depresija povezana s Metodom snage volje je I

uzrokovana Cinjenicom da pusac vjeruje da podnosi irtvu. Sve

sto radite na ovaj naCin jest to da zamjenjujete jedan problem !

drugim. Nije nikakav uzitak natrpavati se slatkiSima. Bit cete

samo deblji i jadniji i ubrzo cete se vratiti pusenju.

162 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Povremeni puhCi teSko se osiobaaaju vjerovanja da su zaki­

nuti za svoju malu nagradu: cigaretu tijekom pauze za uredske

ili tvornicke radnike koji ne smiju pusiti dok rade, profesore

tijekom odmora izmeau satova u zbornici ili brza cigareta za

lijecnike izmeau dva pacijenta. Neki govore: "Ne bih ni otisao

na pauzu da nisam zapalio". Ovo dokazuje izreceno, cesto se

pauza uzima ne zato sto je pusac zeli ili treba nego zato stooeajnicki treba cigaretu. Zapamtite, te cigarete nikad nisu prava

nagrada. One su jednaka stvar kao nosenje uskih cipela da biste

dozivjeli zadovoljstvo kada ih skinete. Pa ako osjeeate da mo­

rate dobiti neku malu nagradu, neko to bude vase zamjensko

sredstvo: dok radite, nosite par cipela koje su yam jedan broj

premale i nemojte ih skidati sve do pauze, pa onda osjetite taj

krasan trenutak opustanja i zadovoljstva kada ih skinete. Vje­

rojatno mislite da bi to bilo prilicno glupo. Potpuno ste u pra­

vu. TeSko je zamisljati dok ste jos u zamci, no to je upravo onosto pusaCi rade. Takoaer je teSko zamisliti da yam uskoro nece

trebati ta mala "nagrada" i da cete se prema svojim prijateljima

koji su jos uvijek u zamci odnositi s iskrenim sazaljenjem i pita­

ti se kako je moguce da ne mogu shvatiti u cemu je stvar.

No, ako se i dalje mislite zavaravati misleCi da je cigare­ta stvarna nagrada ili da trebate zamjensko sredstvo da zauz­

me njezino mjesto, osjeeat cete se zakinuti i jadni, i prilicno

je izvjesno da cete uskoro ponovo poceti pusiti. Ako trebate

pravu pauzu, kao sto trebaju domaCice, uCitelji, lijecnici i ostali

radnici, uskoro cete poceti jos vise uzivati u toj pauzi jer se

necete morati pritom gusiti.Zapamtite, ne treba yam nikakvo zamjensko sredstvo.

Neutaziva zelja za otrovom vrlo ce brzo nestati. Neka yam

upravo ova spoznaja bude poticajem slijedeCih dana. Uzivajteu Cinjenici da se vase tijelo oslobaaa otrova, a da se vi sami

osiobaaate ropstva i ovisnosti.

Zamjenska sredstva 163

Naravno, ako yam se popravi apetit i ako budete za vrije­me glavnih obroka neSto vise jeli te se udebljate nekoliko kilo­

grama u slijedeCih nekoliko dana, ne oeajavajte. Jednom kada

iskusite 'trenutak prosvjetljenja' (0 kojem cu govoriti kasnije)imat cete dovoljno samopouzdanja uhvatiti se u kostac s bilo

kojim problemom, a to ukljueuje i lose prehrambene navike.

Jedino ne smijete jesti izmedu obroka. Ako poenete s tim, ude­

bljat cete se i bit cete nesretni, II stvari se necete rijeSiti grozne

navike. Samo cete jedan problem zamijeniti drugim, umjestoda se jednom zallvijek rijeSite lose navike.

bjegavati situacijekusnju?

I do sada sam bio vrlo kategoriean u savjetima te bih zelio da

slijedeCi savjet smatrate prije uputom nego savjetom. Vrlo sam

kategoriean zato sto, kao prvo, postoje pravi prakrieni razlozi

zasto yam dajem savjete i drugo, tisuce je slueajeva potvrdilo

njihovu djelotvornost.Na pitanje treba li za vrijeme razdoblja odvikavanja izbje­

gavati situacije koje mogu OSOblldovesti u iskusenje, na zalost

ne mogu dati kategoriean odgovor. Svaki pusae 0 tome moraodluCiti sam za sebe. Ja se, medlltim, nadam da mojih nekoliko

sugestija moze pomoCi u ovom slueajll.

Ponavljam da je llpravo strah taj koji nas tjera da cijeli zivot

pusimo, a strah se sastoji od dvije razliCite faze:

1. Prva faza: kako mogu preiivjeti bez cigarete?Ovaj strah je posljedica panike koju osjeca pusae kada

se kasno naveeer nade bez cigareta. Strah ne uzrokuje apsti­

nentska kriza, vec psiholoski strah od zavisnosti - pusae mi­sli da ne moze preiivjeti bez cigarete. Strah je najjaei upravo

u trenutku kad pusite posljednju cigaretu, a tada nikako ne

patite od apstinenrske krize.Rijee je 0 strahu od nepoznatog, slienom onom strahu

koji osjeeamo k~d uCimo skakati na glavu u vodu. Visina s

164 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Trebam Ii izbjegavati situacije koje vodu u kusnju? 165

koje trebamo skoCiti nije veca od 30 centimetara, acini nam

se vecom od dva metra. Voda je duboka dva metra, aCini

nam se plicom od 30 centimetara. Treba puno hrabrosti da

bi se skoCilo. Sigurni smo da cemo razbiti glavu. Najteie jeodraziti se. Jednom kad skupimo hrabrost za skok, ostaloje lako.

Ovo objasnjava zasto Ijudi koji inace imaju izuzetno

snaznu volju, ili nikada nisu pokusali prestati pusiti ili

mogu izdriati tek nekoliko sati bez cigarete. U stvari, po­stoje puSaCi koji puse dvadeset cigareta na dan i koji, kad

odluce prestati pusiti, pocnu sve brie paliti cigareru za ciga­

retom i tako puse jos vise nego prije odluke da ce prestati.Odluka uzrokuje paniku, a panika je stresna. To je jedna

od siruacija u kojoj mozak kao okidac salje porukll: "Zapalicigaretu", a vi sada ne smijete pllsiti. Osjeeate se zakinutim

- jos vise stresa. Okidac se ponovno uldjucuje - fitilj ubrzoizgara i vi palite cigaretll.

Ne brinite. Ta panilca je psiholoske naravi. Strah vas je da

ste ovisnik. Divna je istina to sto niste, Cak iako ste jos lIvijekovisni 0 nikotinu. Ne panicarite. Vjerujte mi i skocite u vodu.

2. Druga je faza straha dugorocna. Rijec je 0 strahu da ubuducnosti necete biti u stanju uzivati u odredenim ziyo­

tnim siruacijama bez cigarete, ili da se necete moCi nositi s

traumaticnim siruacijama. Ne brinite. SkoCite i uyidjet ceteda ce biti upravo suprotno od onoga sto ocekujete.

Izbjegavanje iskusenja sarno po sebi moze se podijeliti udYije kategorije.

1. "Zadriat cu cigarete u kuCi iako necu pusiti. Osjeeat cu sesigurnije ako znam da su mi na dohvat ruke."

Stopa neuspjeha znatno je veca kod pllsaCa koji drie cigare­

te kod kuce od onih koji to ne Cine. Mislim da je rijec 0 tome

da je, kad imate krizu za vrijeme odvikavanja, puno lakSe zapa­

liti cigareru ako se nalazi na dohvat ruke. Ako je za to potrebno

izaCi iz kllce i prosetati do ducana, puno je veca sansa da cete

odoljeti napasti; najceSce ce neutaziva zelja nestati prije nego

sto stignete kupiti cigarete.

Medutim, ipak mislim da je glavni uzrok neuspjehu taj

sto pusaCi koji se nisu rijeSili cigareta iz kllce, nisll donijeli

dovoljno cvrstu odluku da prestanu pusiti. Zapamtite da su

slijedece dvije stvari od presudne vaznosti kad pokusavate pre­

stati pusiti:

Odlucnost.

"Nije Ii divno to sto vise ne moram pusiti?"

U svakom slucajll, zasto yam uopce trebaju cigarete? Ako

jos uvijek osjeeate da morate pri sebi imati cigarete, predlazemyam da ponoyno proCitate knjigu iz pocetka. Izgleda da yamneSto nije dobro sjelo.

2. "Trebam Ii izbjegavati stresne situacije ili druzenje za vri­jeme razdoblja odvikayanja?"Moj je savjet da bi bila dobro pokusati izbjegavati stresne

situacije. Nije potrebno izlagati se dodatnom pritisku.

U slucaju druzenja, savjetujem yam upravo obrnllto. Ne,izadite i uzivajte. Cigarete yam nisu potrebne Cak ni u razdo­

blju u kojem jos postoji ovisnost 0 nikotinu. Otidite na zabavui uzivajte u Cinjenici da yam cigarete nisll potrebne. Ubrzo cese potvrditi divna istina da je zivot mnogo Ijepsi bez cigarete - i

sarno se sjetite kako ce ziyot biti jos Ijepsi kad malo cudovistenapusti vase tijelo zajedno sa svim tim otrovima.

166 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Trebam Ii izbjegavati situacije koje vodu u kusnju? 167

Trenutak prosvjetljenja obicno nastupa tri tjedna nakon sto

je pusac prestao pusiti. U tom trenutku nebo poprima ljepse

boje, u tom trenutku pranje mozga u potpunosti nestaje iumjesto da govorite sami sebi da nije potrebno pusiti, iznenada

shvaeate da je zadnja spona s pusenjem prekinuta i da mozete

poceti uzivati u ostatku zivota bez potrebe da ikada vise pusite.Bas u tom trenutku najceSce poCinjete na pUSacegledati kao naosobe vrijedne zaljenja.

Pusaci koji se pokusavaju odviknuti Metodom snage voljeobicno nikada ne iskuse taj trenutak jer, iako im je drago da su

sada bivsi pusaCi, i dalje idu kroz zivot u uvjerenju da time stone puse prinose nekakvu zrrvu.

Sto ste u proslosti vise pusili, to ce divniji taj trenutak biti, itrajat ce Citavog vaseg zivota.

Smatram se prilicno sretnim covjekom, osobom koja je

u zivotu iskusila mnogo lijepih trenutaka, ali najljepsi je bioupravo trenutak prosvjetljenja. Kad razmisljam 0 zivotu, iako

se mogu prisjetiti mnogih lijepih trenutaka, nikad nisam uspioponovno prozivjeti bas taj osjecaj koji mi je pruzio trenutak

prosvjetljenja. Nista mi u zivotu nije bilo ljepse nego trenutak

kad sam prestao pusiti. Kad god se osjecam lose i kad god mi je

168 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

u zivotu potreban poticaj, sarno se sjetim kako je divno sto vise

nisam ovisan 0 tom groznom korovu. Polovica ljudi s kojima

sam razgovarao nakon sto su se oslobodili pusenja reklo mi je

upravo isto to, kako je prestanak pusenja bilo neSto najljepse

sto im se u Zivotu dogodilo. Ah, kakav vas uzitak upravo ceka!Petogodisnje iskusrvo koje sam stekao uceCi iz reakcija

na moju knjigu i iz savjetovanja govori mi da u mnogimslucajevima trenutak prosvjetljenja ne nastupa nakon tri tjednavec cesto nakon sarno nekoliko dana.

U mojem je slueaju nastupilo prije nego sto sam ugasio po­

sljednju cigaretu. Cesto mi se dogadalo da mi osoba na indi­

vidualnim konzultacijama prije samog kraja teeaja kaze neSto

slicno: "Ne morate vise reCi ni rijeCi, Allene. U potpunostishvaeam 0 cemu se radi i znam da nikada vise necu pusiti." Na

grupnim sam tecajevima nauCio prepoznati da pusac prolazi

kroz trenutak prosvjetljenja bez da bi mi ta osoba ista rekla. Izpisama koje sam primio vidio sam da se ista stvar cesto dogacia

s Citateljima knjige.

U ideal nom bi se slueaju, ako pratite upute i shvacate

psiholosku stranu problema u cijelosti, taj trenutak trebao do­

godi ti odmah.Danas na teeajevima govorim da pusacu treba oko pet dana

za fizicko odvikavanje, a tri tjedna da bi se u potpunosti oslo­bodio ovisnosti. U neku ruku ne volim davati takve smjernice.

One mogu biti uzrokom dvije vrste problema. Prvi je taj sto

tako ljudi misle da je potrebno patiti pet dana do tri tjedna.

Drugi je taj sto bivsi pUSacnajceSce misli da ako moze izdriati

pet dana ili tri tjedna, na kraju tog razdoblja ceka ga pravi

poticaj. Meciutim, moze se lako dogoditi da bas tih pet dana

ili tri jedna bude izuzerno lako i ugodno, a da nakon toga

dode jedan izrazito los dan koji, naravno, nema nikakve veze spusenjem vec je uzrokovan nekom zivotnom situacijom. I sada

Trenutak prosvjetljenja 169

nas bivsi pusae, koji eeka trenutak prosvjetljenja, umjesto toga

dozivi trenutak depresije. To vrlo lako moze uniStiti njegovosamopouzdanje.

Medutim, kad ne bih davao nikakve smjernice, bivsi bi

pusae mogao provesti ostatak zivota eekajuCi da se ne dogodi

nista. Mislim da se upravo to dogada mnogima koji pokusavajuprestati pusiti Metodom snage volje.

Bio sam eak u iskusenju reCi da se trenutak prosvjetljenjadogada odmah. Medutim, da sam to rekao, a da do trenutka

prosvjetljenja nije doslo odmah, bivsi bi pusae izgubio samo­

pouzdanje i pomislio bi da mu se ono nikada nece dogoditi.

Ljudi me eesto pitaju 0 znaeaju tih pet dana ili ta tri tjedna.

Jesu Ii to samo odrednice koje su mi slueajno pale na pamet?

Nisu. Naravno da to nisu strogo odredena razdoblja, ali do njih

sam dosao upravo pomocu svoga iskustva. Nakon otprilike pet I

daoa nastupa razdoblje u kojem bivsem pUSaeupusenje prestajebiti jedina srvar na pameti. YeCina pusaea upravo tada dozivi

trenutak prosvjetljenja. Obieno se bas u to vrijeme nadete u

jednoj od onih stresnih situacija s kojima se niste mogli no­siti bez pomoCi cigarete. Odjednom shvaeate da, ne samo da

uzivate ili se uspjdno nosite sa situacijom, vec yam pomisao dazapalite cigareru uopce nije pala na pamet. Od tog trenutka sve

postaje vrlo ugodnim putovanjem. Napokon ste spoznali damozete biti slobodni.

Shvatio sam iz svojih pokusaja da prestanem pusiti Metodom

snage volje te iz razgovora s ostalim pusaCima, da su tri tjedna

razdoblje nakon kojeg se dogada veCina neuspjdnih pokusaja.

Vjerujem da pusae nakon tri tjedna shvaea da je izgubio zelju

za cigaretom. Sada to sebi treba dokazati i pali cigaretu. Ci­gareta ima ogavan okus. Dokazao je sam sebi da se oslobodio I

navike pusenja. Medutim, tako unosi u svoje tijelo nikotin za

kojim ono zudi vec Citava tri tjedna. Cim ugasi cigaretu, niko- ,

170 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

tin poCinje napustati njegovo tijelo. Sad mu mali glasic govori:

"Nisi se oslobodio. Potrebna ti je jos jedna cigareta." On Ill'

pali odmah jos jednu cigaretu iz straha da ponovno ne postall .

ovisnik 0 cigaretama. Prieeka da prode neko "sigurno vrijemc",

Kad slijedeCi put do de u iskusenje, reCice sebi: "Eto, prosli putnisam se odmah ponovno navukao, dakle, nema opasnosti ako

zapalim jos jednu." I vec je na putu u zaearani krug.Osnovna je srvar ne eekati da se dogodi trenutak pro­

svjetljenja, vec shvatiti da je jednom kad ugasite posljednju

cigaretu stvar gotova. Yec ste uCinili sve sto je bilo potrebnoueiniti. Prekinuli ste dovod nikotina. Niti jedna sila na Svijetu

ne moze vas sprijeCiti da budete slobodni ako ne jadikujete nad

odlukom i iseekujete trenutak prosvjetljenja. Idite i uzivajte uzivotu; suoCite se s novim naCinom zivota u samom poeetku.

Na taj cete lUCi0 ubrzo iskusiti trenutak prosvjetljenja.

Trenutak prosvjetljenja 171

Jednom kad odluCite prestati pusiti, spremni ste popusiti svoju

posljednju cigaretu. Prije nego sto to uCinite, provjerite dvijebitne stvari:

1. Jeste li sigurni u uspjeh?

2. Osjecate li se tuzno i jadno ili osjecate uzbuc1enje sto cetepostiCi neSto predivno?

Imate Ii bilo kakvih sumnji, prvo ponovno proCitajte knjigu.Imate Ii i dalje dvojbi, nabavite knjigu 'Jedini naCin da trajno

prestanete pusiti - The Only Way to Stop Smoking Permanen­

tly' (ONLYWAY) u izdanju Penguina ili kontaktirajte najblizu

EASYWAY kliniku (sve su nabrojane na kraju knjige).

Zapamtite da nikad niste odlucili pasti u pusacku zamku.No, ta je zamka napravljena tako da vas drii u ropstvu Citav

zivot. Kako biste pobjegli, trebate donijeti pozitivnu odluku dacete popusiti svoju posljednju cigaretu.

Zapamtite, jedini razlog iz kojeg ste do sada Citali ovu knji­gu je taj sto snazno zelite pobjeCi. Pa donesite onda tu poziti­

vnu odluku sada. Cvrsto se zavjetujte da, nakon sto ugasite tuposljednju cigaretu, bilo yam lako ili teSko, nikad vise necete

popusiti niti jednu.

172 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Mozda ste zabrinuti da ste vec donijeli takvu odluku

nekoliko puta u proslosti pa i dalje pusite, ili da cete morati

prozivjeti neku groznu traumu. Nemajte straha, najgora stvar

koja yam se moze dogoditi je da ne uspijete, pa ne mozete bas

niSta izgubiti, a mozete dobiti neizmjerno vise.No, prestanite uopce razmisljati 0 neuspjehu. Divna je istina

da prestati pusiti nije sarno smijeSno lako, nego i mozete uzivati

u samom procesu. Ovaj cete put koristiti LAK NACIN! Sve

sto trebate napraviti je slijediti jednostavne upute koje cu yamsada dati:

1. Sada se evrsto zavjetujte i to iskreno.

2. Popusite svjesno tu posljednju cigaretu, udisite tu prljavstinu

duboko u svoja pluca i zapitajte se gdje je tu uzitak.

3. Kada je ugasite, nemojte to napraviti s osjecajem poput: viSenikad ne smijem popusiti niti jednu, ili nije mi dozvoljeno

popusiti jos jednu, nego s osjecajem poput ovoga: Nije tosjajno! Slobodan sam! Nisam vise rob nikotina! Nikad vise

ne moram stavljati te odvrarne stvari u svoja usta.

4. Budite svjesni da ce jos nekoliko dana u vasem trbuhubiti mali nikotinski saboter. Mozete osjetiti jedino osjeeaj

"Zelim cigaretu". Ponekad spominjem to malo nikotinsko

cudoviSte kao laganu fizicku zudnju za nikotinom. Zapravo

to nije tocno i vazno je da shvatite zasto. Kako je potrebno

oko tri tjedna da to malo cudoviSte umre, bivsi pusaCi vjerujuda ce malo cudoviste i dalje traziti cigarete nakon sto ugasite

zadnju cigaretu i da zato moraju koristiti snagu volje da se

odupru napasti tijekom tog perioda. To nije istina. Tijelo

ne trazi nikotin. Sarno mozak trazi nikotin. Ako osjetite tu

Ta posljednja cigareta 173

potrebu "Zelim cigaretu" tijekom slijedeCih nekoliko dana,

vas mozak ima jednostavan izbor. Hi moze protumaCiti taj

osjeeaj kao ono sto stvarno jest - osjecaj praznine i nesig­

urnosti potaknut prvom popusenom cigaretom i umnozen

svakom slijedecom, pa si jednostavno recite: HURAAA!JA SAM NEPUSAC!

Hi mozete poeeti zeljeti cigaretu i patiti za njom ostataksvog zivota. Razmislite na trenutak. Ne bi Ii to bila nevje­

rojatna glupost? ReCi "Nikad viSe necu pusiti" i zatim cijeli

zivot govoriti "Zelim cigaretu". To je ono sto rade pusaCi

koji koriste Metodu snage volje. Nije ni eudo da se osjecaju

jadno. Provo de ostatak zivota oeajnieki zaleCi za neCim sto

su oeajnieki zeljeli da nikada nemaju. Nije ni eudo da tako

malo njih uspije i da se oni kojima to i uspije ne osjecaju

potpuno slobodni.

5. Samo dvojbe i eekanje Cine prestajanje te.skim. Zato nikad

nemojte sumnjati u svoju odluku, jer znate da je ispravna.

Ako poenete sumnjati, stavit cete sebe u gubitnieku situ­

aciju. Bit cete jadni ako zudite za cigaretama a ne mozete

pusiti. Bit cete jos jadniji ako popusite jednu. Bez obzira

koji sustav koristili, sto je to sto zelite postici kada presta­nete pusiti? Da nikad vise ne pusite? Ne! Mnogi bivsi pusaCi

to rade, ali se ostatal< zivota osjeeaju zakinuti. Sto je prava

razlika izmeau pusaea i nepuSaea? NepuSaCi nemaju potre­

bu niti zelju za pusenjem, ne zude za cigaretama i ne trebaju

koristiti snagll volje kako ne bi pllSili. To je ono sto zelite ,\

postiCi, i ta je zelja potpllno II skladu s vasim mogllcnostima.

Ne trebate eekati da prestanete zllditi za cigaretama ili dapostanete nepllsae. Vi to radite II trenlltkll kada gasite po­

sljednjll cigaretll, zatvarate dotok nikotina: VI STE VECSRETNI NEPUSAC!

174 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

I ostat cete sretan nepusae ako se driite slijedeCih naputak:J:

1. Nikada ne dovodite u pitanje SVOjllodluku.

2. Ne eekajte da postanete nepusae. Ako eekate, zapravo eelclll'

da se nista ne dogodi, sto ce uzrokovati fobijll.3. Ne trudite se ne misliti 0 pusenju ili eekate da dozivite "trc­

nutak prosvjetljenja". U oba slueaja sarno stvarate fobiju.4. Ne koristite zamjenska sredstva.

5. Yidite druge pusaee onakvima kakvi stvarno jesll i zalite ih,ne zavidite im.

6. Bio dan do bar ili los, ne mijenjate svoj zivot zato $to steprestali pllsiti. Ako to napravite, stvarno cete neSto irtvovati,

a za to nema potrebe. Zapamtite, niste odustali od zivota.

Niste odustali ni od eega. Upravo suprotno, izlijeCili ste se

od opake bolesti i pobjegli iz groznog zatvora. Kako dani

budu prolazili i vase ce zdravlje, kako fizieko tako i psihieko,biti sve bolje. Dobro ce raspolozenje biti veceg, a lose man­jeg intenziteta nego sto je bilo dok ste pusili.

7. Kad god razmisljate 0 pusenju, bilo to u slijedeCih nekoliko

dana ili tijekom ostatka vaseg zivota, razmisljajte na slijedeCinaCin: HURAAA, JA SAM NEPUSAC!!!

Ta posljednja cigareta 175

Da ima priliku vratiti se u vrijeme kad nije bio ovisan 0 niko­

tinu, as ovim znanjem koje sada ima, niti jedan pusae nikadne bi poceo puSiti. Velik je broj pusaca uvjeren da im nikada

vise u iivotu ne bi na pamet palo da ponovno puse, ako bih

im pomogao da prestanu pusiti. Ipak, tisuce su pusaea prestale

pusiti i godinama su iivjeli sasvim sretno, a ipak su ponovnopoceli pusiti.

Vjerujem da ce vam ova knjiga pomoCi da relativno [ako

prestanete pusiti. Ali, upozoravam vas: pusaCi kojima je presta­

ti pusiti bilo izuzetno lako, vrlo ce lako ponovno poeeti pusiti.

NEMOJTE UPASTI U TU ZAMKU.

Bez obzira na to koliko dugo ne pusite, ili koliko ste uvjere­

ni da nikada vise necete pusiti, neka yam iivotni moto postane

parala da nikada viSe, ni iz kojeg razloga necete pusiti. Odu­

prite se milijunima maraka koje duhanska industrija trosi na

reklamiranje cigareta i zapamtite da promicu drogu i otrav koji

nosi titulu ubojice broj jedan. Sigurno nikad ne biste probali

heroin, a cigarete u zapadnom svijetu ubijaju stotine tisuCa lju­di vise nego heroin.

176 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Zapamtite, od te prve cigarete necete imati nikakve koristi.

Ne postoji nikakva apstinentska kriza koju treba ublaiiti, a i

okus joj je grazan. Sve sto ce uCiniti jest unijeti nikotin u vase

tijelo, a mali ce glasic negdje iz krajieka vaseg mozga zavapiti:

"Zelim jos jednu cigaretu." Na vama je odluka hocete li pretr­

pjeti tih nekoliko trenutaka kusnje ili cete ponovno pokrenuti

tu cijelu prljavu lancanu reakciju.

Posljednje upozorenje 177

formacije

Od prvoga izdanja ove knjige imam dvadeset godina iskustva

s povratnim informacijama, sto s mojih osobnih konzultacija,

sto od knjige same. Na pocetku je to bila tdka borba. Moju su

metodu 'popljuvali' takozvani strucnjaci. U danasnje vrijeme

pusaCi sa svih strana svijeta dolaze na moje teeajeve, a medu

njima je vise pripadnika medicinske profesije od bilo koje

druge. U Velikoj Britaniji lmjigu smatraju najuCinkovitijom

pomoCi za prestanak pusenja, a takvu reputaciju dobiva i u os­

talim krajevima svijeta gdje se pojavi.Ja nisam dobra vila. Moj rat - koji, naglasavam, ne vodim

protiv pusaea vee protiv pusenja - vodim iz iskljuCivo sebicnih

razloga i u tome uzivam. Svaki puta kad cujem kako je neki

pusac 'pobjegao iz zatvora' obuzme me osjeeaj velikog zado­

voljstva, cak i kada ja s njegovim uspjehom nemam nikakveveze. Mozete zamisliti kakvo zadovoljstvo osjeeam Citaj~Ci

tisuee pisama zahvale koje neprekidno dobivam.

Bilo je i frustrirajuCih situacija. Frustraciju uglavnom uzro­

kuju dvije vrste pusaca. Prvo, bez obzira na upozorenje iz

prethodnog poglavlja, cesto me uznemiravaju pusaCi kojima

je bilo lako prestati pusiti, ali su se ipak ponovno 'navukli' i

drugi puta nikako ne mogu prestati pusiti. Ista se stvar dogada

Citateljima knjige i polaznicima mojih tecajeva.

178 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

Prije dvije godine nazvala me jedna osoba. Bila je vrlo uzne­mirena, plakala je. Rekla mi je da ee mi platiti tisueu fuota ako

sarno uspijem postiCi da ne pusi tjedan dana, govoreCi kakozna da moze konacno prestati ako uspije ne pusiti tjedan dana.

Rekao sam da moje konzultacije vee imaju unaprijed odredenu

cijenu i da je to sve sto mora platiti. Polazila je grupni tecaj, i na

svoje veliko iznenadenje, vrlo lako prestaia pusiti. Primio sam

vrlo lijepo pismo zahvale.Posljednja stvar koju govorim bivsim pusaCima na kraju

teeaja jest: "Zapamtite, nikada vise ne smijete popusiti niti

jednu cigaretu." Upravo ta mi je osoba tada rekla: "Allene,

nemojte se brinuti za mene. Ako sam uspio prestati, sigurnonikada vise neeu pusiti."

Imao sam neki osjeeaj da toj osobi moje upozorenje nije bas

sasvim sjelo. Upitao sam: "Znam da se sada tako osjeeate, alihoeete Ii se tako osjeeati i za sest mjeseci?"

Odgovor je bio: "Allene, ja sigurno nikada vise neeu pusiti."Nakon otprilike godinu dana, nazvao me i rekao: "Allene,

popusio sam jednu malu cigaru za Bozic i vratio sam se nacetrdeset cigareta na dan."

"Sjeeate Ii se naseg prvog razgovora? Bili ste tako oeajni sto

pusite da ste mi nudili tisueu funta ako yam pomognem da

prestanete sarno na tjedan dana.""Sjeeam se. Zar nisam uzasno glup?""Sjeeate Ii se da ste obeeali da nikada vise neeete pusiti?"

"Znam, ja sam tdka budala."

To je isto kao da nekoga nadete do grla u blatu i vidite da ee

se udaviti. Pomognete mu izvuCise iz blata. Zahvalan yam je, a

sest mjeseci nakon toga ponovno svojevoljno moni u blato.Da bi ironija bila jos veea, na slijedeeem je teeaju koji je

ponovno polazio ispricao slijedeeu pricu: "Mozete Ii vjerovatiu ovo? Obeeao sam svome sinu tisueu funta ako ne bude pusio

Povratne informacije 179

do svoga dvadeset i prvog rodendana. Isplatio sam mu svotu.

Sad ima dvadeset i dvije godine i pusi kao Turcin. Ne mogu

vjerovati da moze biti tako glup."

Rekao sam: "Ne shvaeam kako mozete za svoga sin a reei daje glup. On je barem dvadeset i dvije godine uspijevao izbjeCi

zamku i nije svjestan u kakvu se nevolju i jad uvalio. Vi ste bili

toga vrlo svjesni, a uspjelo yam je izdriati sarno godinu dana."Ukoliko ponovno citanje knjige ne pomogne, jedini je

nacin posjetiti EASYWAY kliniku. PusaCi kojima je prestati

pusiti bilo izuzetno lako, a koji su ponovno poceli pusiti, pre­

dstavljaju poseban problem i uskoro eu izdati knjigu koja ee sebaviti isldjuCivo pomoCi tal<:vimpusacima. U meduvremenu,sada kad ste se oslobodili, MOLIM VAS, MOLIM VAS,

NEMOJTE PONOVNO RADITI ISTU POGRESKU.

PusaCi su uvjereni da takve osobe ponovno pocnu pusiti zato

sto su jos uvijek ovisne i zato sto im cigareta nedostaje. U stva­

ri, takve osobe shvate da je prestati pusiti vrlo lako i tako izgubestrah od pusenja. ani misle da nije problem ako zapale koju

cigaretu. Cak i ako se ponovno 'navuku', bit ee im lako pono­

vno prestati.

Na zalost, mislim da to bas i nije tako. Lako je prestati

pusiti, ali ovisnost nije moguee kontrolirati. Jedina vazna stvar

u procesu dok postajete nepusac jest nepufiti.

Druga kategorija bivsih pusaca koja me frustrira su oni koje

pokusaj da prestanu pusiti toliko plasi da kad napokon presta­

nu, imaju osjeeaj da Cine neSto uzasno teSko. Glavne poteSkoee

su slijedeee:

1. Strah od neuspjeha. Nema nikakve sramote u neuspjehu,

ali uopee ne pokusati je najobicnija glupost. Gledajte to naovaj naCin - ni pred Cim se ne skrivate. Najgore sto yam se

moze dogoditi jest da ne uspijete i u tom slueaju neee yam

180 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

biti niste gore nego sada. AIi pomislite sarno kako bi bilo

prekrasno da uspijete. Ako nikada ne pokusate, neuspjeh

yam je zagarantiran.2. Strah od panike i uvjerenje da eete se osjeeati jadno. Ne

brinite. Razmislite 0 tome sto bi se strasno dogodilo ako

nikada viSe ne biste popusili niti jednu cigaretu. Apsolutnonista. Strasne ee se stvari dogadati ako nastavite pusiti. U

svakom slueaju, panika koju uzrokuju cigarete ubrzo ee ne­

statio Najveee je postignuee to sto eete se osloboditi straha.Zar ste uistinu uvjereni da bi pUSacpristao da mu se ampu­

tiraju ruke i noge zbog uzitka koje mu pruia pusenje? Akose stvarno nadete u panici, pomoCi ee yam duboko disanje.

Aim se nalazite u drustvu koje vas na neki naCin deprimira,

maknite se od njega. Otidite u neku drugu sobu, prazanured, bilo kamo.

Ako yam se place, nemojte se sramiti, plaCite. Plac je

prirodan naCin oslobadanja napetosti. Nema osobe kojase nakon dobrog plaea ne osjeea bolje. Jedna od najgorih

stvari koju uce male djeeake je da ne placu. Mozete cesto

vidjeti kako se bore sa suzama dok njihove osjeeaje otkri­

va podrhtavanje donje usnice. Britanci rano nauce stisnuti

gornju usnicu i ne pokazati nikakve emocije. Svi bismo mitrebali pokazivati emocije, a ne ih negdje duboko potiski­vati. ViCite, derite se, iskazite svoju ljutnju. Tresnite nogom

neku kutiju. Odnosite se prema svojoj borbi kao premaboksackom mecu koji ne mozete izgubiti.

Nitko ne moze zaustaviti vrijeme. U svakom tom trenu­

tku malo cudoviSte umire. Uzivajte u neizbjeinoj pobjedi.

3. Nepraeenje uputa. Nevjerojatno, ali mnogo mi je pusacareklo: "Vasa metoda na mene ne djeluje." Nakon toga mi

kazu kako, ne sarno da nisu pratili jednu od mojih upu­

ta, vee su ignorirali skoro svaku. (Kako ne bi bilo nikakve

Povratne informacije 181

zabune, sve cu upute u skracenom obliku ponoviti na krajupoglavlja.)

4. Nerazumijevanje uputa. Glavni problemi se javljaju u

nekom od slijedecih oblika:(a) "Ne mogu prestati misliti na pusenje." Naravno da ne

mozete; ako pokusate, to ce sarno stvoriti fobiju i osjeeat

cete se vrlo jadno. Slicno je to pokusavanju da zaspite

- sto se vise trudili, to yam to teie polazi za rukom. "Ja

mislim na pllsenje devedeset posto vremena, i u blld­

nom stanju i dok spavam." Nije stvar u razmisljanju 0 I

pusenju. Stvar je u naCinu na koji mislite na pusenje.

Ako mislite: "Da mi je sada barem jedna cigareta"ili "Kad cu napokon biti slobodan?" sigllrno cete se

osjeeati jadno. Ako mislite: "Hura, slobodan sam!" bitcete sretni.

(b) "Kada ce tjelesna zelja za cigaretom nestati?" Nikotin

napllsta vase tijelo velikom brzinom. Ipak, nemogllce

je reCi kada ce vase tijelo prestati zudjeti za nikotinom.

Taj prazan, nesiguran osjeeaj lIzrokovan je obicnom

gladu, depresijom ili stresom. Cigareta 1Itom trenutkumoze sarno povecati taj osjecaj. Iz tog razloga plisaCi

koji se pokusavaju odviknllti Metodom snage volje

nikada nisu 1I potpunosti sigurni da su se rijdili na­vike. Cak i kada je tijelo prestalo zudjeti za nikotinom i

kad ih mori najobicnija glad ili su pod nekim stresom,

njihov im mozak i dalje salje zbunjujucu poruku: "Ovo

znaci da ti je potrebna cigareta." Najvaznije je da 1I0pce

ne mOl"atecekati da prestane tjelesna zudnja za nikoti­

nom, ona je toliko blaga da je necete ni osjetiti. Poz­

najemo je sarno kao osjeeaj: "Znam da mi je potrebna

cigareta." Kad odlazite od zubara nakon posljednjeg u

nizu posjeta, cekate Ii da vas vilica prestane boljeti? Na-

182 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

ravno da ne. Nastavljate raditi uobieajene stvari. lako

vas vilica jos uvijek boli, osjeeate veliko olaksanje.

(c) Cekanje na trenutak prosvjetljenja. CekajuCi na tre­

nutak prosvjetljenja, sami sebi stvarate dodarnu fo­

biju. Jednom sam prestao pusiti pomocu Metode sna­

ge volje puna tri tjedna. Sreo sam tada jednog staragskolskog prijatelja, bivseg pusaea. Upitao me: "1, kakoizdriavas?"

Rekao sam: "Uspio sam preiivjeti tri tjedna."

Pogledao me: "Kako to mislis da si uspio preiivjeti

tri tjedna?"Rekao sam: "Pa, tri tjedna nisam pusio."

Rekao mi je: "1sto sada planiras? Uspijevati preiivjeti

do kraja zivota? Ma, na sto ti to cekas? Shvati da si

lIspio. Postao si nepusac."Pomislio sam: "U potpunosti je u pravu. Na sto ja

to cekam?" Na zalost, s obzirom na to da tada nisam

bio u potpunosti svjestan svih zamki koje pusenje po­

stavlja pred nas, vrlo sam se skora ponovno "zakvaCio".Medutim, dobro sam zapaffitio rijeCi moga prijatelja.

Nepusacem postajd u trenutku kad ugasis posljednjucigareru. Vazno je biti zadovoljan nepusac od samog

pocetka.(d) "Jos uvijek imam zelju za cigaretom." Ako je tako, onda

ste vrlo glupi. Kako mozete tvrditi da zelite biti nepllsaci onda reCi da zelite cigaretu. To je Cista kontradikcija.Ako kazete: "Zelim cigareru", vi time govorite: "Zelim

biti pusac." NepusaCi ne zele pusiti cigarete. S ob­zirom na to da znate sto stvarno zelite, prestanite se

kaznjavati.(e) "Radije bih zivio kao covjek." Da, i u cemu je problem?

Jedino sto cete uCiniti jest prestati se gusiti. Ne morate

Povratne informacije 183

prestati zivjeti. Gledajte, stvar je sasvim jednostavna.SlijedeCih ce nekoliko dana biti pomalo traumaticno.

Tijelo ce yam fizicki zudjeti za nikotinom. Meautim,

zapamtite slijedece: nece yam biti nista gore nego stoyam je vec bilo. Jednako ste se tako osjeeali i dok sre

pusili, uspijevali ste se suzdriavati od pusenja za vrije­me spavanja, u crkvi, u trgovini ili knjiinici. I u tim

ste se slucajevima morali nositi s apstinentskom kri­

zorn, a ako ne prestanete pusiti, morat cere se s njomboriri Citav svoj zivot. Cigareta ne Cini obrak, pice ilidruzenje; ona ih unistava. Cak i u trenucima dok vase

rijelo jos uvijek zudi za nikotinom, vecere i druzenja

su lijepi dogaaaji. Zivot je lijep. Druzite se s ljudima,makar bili u drustvu dvadeset pusaea. Zapamtite: vi

niste ni za sto zakinuri, vec oni. Svaki od njih rado bi

bio na vasem mjestu. Uzivajte u glavnoj ulozi i pozor­

nosti koja yam se poklanja. Prestanak pusenja divna jetema za razgovor, pogotovo ako puSaCi uvide kako ste

sretni i dobra raspolozeni. Mislit ce da sre nevjerojatni.Najvaznija je stvar od samog pocetka uzivati u zivotu.

Ne rrebate im zavidjeti. Oni ce zavidjeti varna.

(1) "Jadan sam i nesnosan." To je zato jer niste slijedili

moje upute. Otkrijte 0 kojoj je od mojih uputa rijec.Neki ljudi razumiju i vjeruju u svalm moju rijec, a ipakod samog ih pocetka prati osjecaj tuge i jada, kao da

ocekuju da se dogodi neSto uzasno. Vi sada zapoCinjetene sarno s onim sto sami zelite, vec cinite ono sto bi

zelio Ciniri svaki pusac na ovoj planeti. Bilo koju meto­

du odvikavanja koristio, svaki pUSacpokusava promije­niti svoj stay prema pusenju. On zeli da u svakom tre­

nurku u kojem pomisli na pusenje moze reCi:"HURA!

SLOBODAN SAM!" Ako je to i vas cilj, cemu

184 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

cekati? Zapocnire s rakvim stavom i nikada ga nemojte

mijenjari. Ostatak knjige napisan je s ciljem da shvatitekako ovome nema nikakve alternative.

GLAVNE UPUTE

Ako slijedite ove upute, ne moze se dogoditi da ne uspijete:

1. Donesite cvrstu odluku da nikada vise necere pusiti, zvakati

ili sisati neSto sto sadrii nikotin i strogo se pridriavajre svojeodluke.

2. Shvatite jednom za svagda: nicega se ne odricete. Time mis­

lim ne sarno na to da cete se jednostavno bolje osjeeari kao

nepusac (toga ste i sami svjesni); niti mislim da iako nema

nikakvog racionalnog razloga pusenju, ono mora pruzati

vrstu uzitka ili potpore jer ako toga nema, sigurno ne biste

puSili. Ono sto zelim reCi jest da nema stvarnog uzitka ni

potpore od pusenja. To je sarno jedna zabluda, uzitak kodpusenja mozemo usporediri s olakSanjem koji osjecamo kad

prestanemo lupati glavom 0 zid.3. Ne postoje isrinski pusaCi. Vi sre sarno jedan od milijuna

pusaea koji su upali u zamku. Kao i milijuni drugih bivsih

pusaea koji su bili uvjereni da ne mogu pobjeCi od ovisnosti,

i vi ste uspjeli od nje pobjeCi.4. Ako sre ikada u zivotu razmarrali razloge za iprotiv pusenja,

zakljueak je uvijek bio isti: "Treba prestari pusiti. Pusenje

je bas glupo." To nikada nista ne moze promijeniti. Takoje uvijek bilo i tako ce uvijek biri. Znare da sre donijeli is­

pravnu odluku. Nemojte nikada muCiti sami sebe s preispi­

tivanjem i sumnjom u ovu odluku.5. Nemojte se trudiri ne razmisljari 0 pusenju i ne brinire ako 0

pusenju stalno razmisljate. Meautim, kad god pomislite na

Povratne informacije 185

pusenje - bilo to danas, sutra ili bilo kada u zivotu - sjetitese: "HURA! JA SAM NEPUSAC!"

6. NEMOJTE uzirnati nikakva zarnjenska sredstva.NEMOJTE imati uza se cigarete.NEMO]TE izbjegavati pusaee.NEMO]TE prornijeniti naCin zivota sarno zato sto steprestali pusiti.

Ako budete slijedili ove up ute, trenutak prosvjedjenjaubrzo ce doti. A1i:

7. Nemojte eekati na trenutak prosvjetljenja. Nastavite zivjeti.Uzivajte u lijepim trenucirna i trudite se nositi se s ruznima.

Vidjet cete da ce taj trenutak ubrzo doti.

186 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

U sadasnje su vrijerne pusaCi u prilienoj panici. Osjecaju da

se rnijenja drustvena klima. Pusenje se danas srnatra asocijal­nom navikom, talcvom je smatraju eak i sami pusaCi. Osjeeaju

takoaer da se cijela stvar priblizava kraju. Milijuni pusaea

prestaju pusiti, i svi su pusaCi svjesni te Cinjenice.Svaki put kad neki pusae napusti brod koji tone, oni koji

su na njernu ostali osjeeaju se sve jadnije. Svaki pusae instink­

tivno zna da je glupo plaeati velike svote novca za malo suhihlistica umotanih u papiric koje ce potorn zapaliti i udahnuti

kancerozne dimove u svoja pluea. Ako jos uvijek ne misliteda je to glupo, gurnite cigaretu u uho i zapitajte se u eernu je

razlika. Sarno je jedna razlika. Na taj naCin ne rnozete doti do

nikotina. Prestanete li gurati cigarete u usta, nikotin yam nece

biti potreban.PusaCi ne mogu nati racionalan razlog pusenju, ali ako to

Cine i drugi ljudi, ne osjecaju se tako glupo.PusaCi bezoeno lazu 0 svojoj navici, ne same drugima vec i

sarnirna sebi. Oni rnoraju lagati. Pranje rnozga je nuzno uko­

liko zele zadriati bar neSto sarnopouzdanja. Osjecaju da na

neki naCin rnoraju opravdati svoju naviku, ne sarno sebi vec i

nepusaCirna. Stoga neprestano smisljaju nekalcve iluzorne pre­

dnosti pusenja.

Spasite pusaea s broda koji tone 187

Prestane li pusac pusiti Metodom snage volje, osjeea se zaki­

nutim i velika je vjerojatnost da ee se pretvoriti u osobu koja se

stalno zali. Time sarno salje poruku drugim pusaCima kako jenjihova odluka da i dalje puse ispravna.

Uspije Ii se bivsi pusac odviknuti, zahvalan je sto se ne moravise gusiti i za to plaeati velike svote novca. S obzirom na to

da to Cini, ne mora se opravdavati, ne mora svakome govoriti

kako je predivno sto ne mora pusiti. ReCi ee to sarno ako ga se

upita, a pusaCi ga to neee pitati zato jer im se ne bi svidio odgo­

vor. Zapamtite, strah je taj koji ih tjera da i dalje puse, i radijebi i dalje gurali glavu u pijesak.

PusaCi ee postaviti to pitanje tek u trenutku kad shvate da jedoslo vrijeme da prestanu pusiti.

Pomozite pusacima. Uklonite te strahove. Recite im kako

je divno iCi kroz zivot bez potrebe za neprestanim gusenjem

cigaretama, kako je divno ustati ujutro iz kreveta osjeeajuCi

se zdravo i cilo umjesto zapoCinjanja dana tdkim disanjem i

kasljanjem, kako je divno biti slobodan od ropstva, kako jepredivno uzivati u zivotu bez crne sjene koja nam zlokobnovisi nad glavom.

IIi, jos bolje, nagovorite ih da proCitaju ovu knjigu.

Najvaznije je ne podcjenjivati pusaca primjedbama kako

zagaduje okolis ili kako je one Sro Cini na neki naCin prljavo.

Opeenito se smatra kako su bivsi puSaCi u tome najgori. Mislim

da je ta teorija prilicno istinita, a uporiste joj je u odvikavanjuMetodom snage volje. Bivsi pusac, iako se izlijeCio od lose na­

vike, jos je uvijek pod urjecajem pranja mozga i uvjeren je daprinosi nekakvu Zrtvu. Osjeea se ranjivo, i njegov je prirodni

obrambeni mehanizam napasti pusaca. avo mozda pomazebivsem pllsacu, ali nikako neee pomoCi pusacu. Pusac ee se

zbog toga sarno losije osjeeati i kao posljedica toga njegova eese zelja za cigaretom pojaeati.

188 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

lako je promjena drustvenog stava prema pusenju glavni

razlog tome sto milijuni pUSab prestaju pusiti, pusaCima zato

nije nimalo lakse. Zapravo, sarno im je teZe. VeCina je pusaea

uvjerena kako prestaju pusiti iz zdravstvenih razloga. To nije upotpunosti tocno. lako je ogroman rizik za zdravlje oCigledno

najvazniji razlog prestajanju pusenja, pusaCi su se ipak godina­

ma ubijali cigaretarna a da u vezi stirn nisu nista uCinili. Glavni

razlog sto pusaCi prestaju pusiti jest u tome sto drustvo pocinje

shvaeati pravu prirodu pusenja: to je sarno jedna prljava ovi­

snost 0 drogi. Uzitak je uvijek bio sarno iluzija; ovaj novi stay

razotkriva tu iluziju i pusac se vise ni za sto ne moze uhvatiti.Potpuna zabrana pusenja u londonskoj podzemno zeljeznici

zoran je primjer pusacke dileme. Pusac zauzima jedan odslijedeea dva stava: "Dobro, ako ne mogu pusiti u podzemnoj

zeljeznici, vozit eu se nekim drugim prijevoznim sredstvom."

ad ovakvoga stava nitko nema nikakve koristi, to samo moze

smanjiti prihod podzemnoj zeljeznici. Drugi je stay: "Dobro,to ee mi pomoCi da smanjim pusenje." Rezultat ovoga stava

je taj Sro ee pusac umjesto dvije-tri popusene cigarete apstini­rati oko sat vremena. Za vrijeme takve prisilne apstinencije,

medutim, puSac ee se ne sarno osjeeati zakinutim te ee cekati

na nagradu za to vee ee i njegovo tijelo zudjeti za nikotinom- i, ah, kako Ii ee mu tek dragocjena biti ta cigareta kad napo­

kon bude smio zapaliti.Nametnuta apstinencija ne smanjuje broj cigareta koje

pusac popusi, jer pusac taj broj ubrzo nadoknaduje, ili bkpremasuje, onoga trenutka kad pusenje postane dopuSreno.Sve sto se tako postize jest slanje poruke pusacu kako mu je

cigareta dragocjena i kako je 0 njoj ovisan.

Mislim da je najgora vrsta prisilne apstinencije ona koja senameee trudnim zenama. Dozvoljavamo da nam adolescen­

tic~ masovno bombardiraju reklamama za cigarete i tako im

Spasite pusaea s broda koji tone 189

pomaiu da postanu ovisne 0 cigaretama. I tada ih, u vjerojat­no najstresnijem razdoblju njihova iivota, dok iive u zabludi

da im je cigareta potrebna vise od svega, medicinska profesijauejenjuje da prestanu pusiti zbog stete koju time nanose dje­tetu. Mnoge od njih nisu sposobne prestati i prisiljene su, bez

svoje krivnje, eijeloga iivota patiti od osjeeaja krivnje. Mnogeod njih uspiju prestati pusiti zadovoljno misleCi: "Lijepo, uCinit

eu to zbog djeteta, a za devet mjeseei eu i onako biti izlijecenaod ovisnosti." Tada dolaze porodajni bolovi, strah od porodanakon kojih slijedi najekstaticniji trenutak u iivotu. Bolovi i

strah su nestali i prekrasna nova bebiea je stigla - stari se okidac

ponovno vraea. Jedan dio pranja mozga jos je uvijek prisutan,

i gotovo prije nego sto je pupeana vrpca prerezana, djevojkaima eigaretu u ustima. Ushieenost dogadajem blokira grozan

olms cigarete u ustima. Ona, naravno, nema namjeru ponov­no se 'zakvaCiti' za eigarete: "Sarno jedna eigareta." Prekasno!

Yee se ponovno 'zakvaCila'. Nikotin je ponovno usao u njezinotijelo. Stara ee se ielja za cigaretom ponovno javiti, a ako se ne

'zakvaCi' istoga casa, osjeeaj zakinutosti lako moie potaknutipostporodajnu depresiju.

Cudno je kako, iako zal<:onsmatra ovisnike 0 heroinu kri­

n:inalcima, drustvo prema njima zauzima sasvim ispravan stay:"Sto moiemo uCiniti da pomognemo tim jadnim ljudima?" Isti

takav stay treba zauzeti i prema jadnim pusaCima. Oni ne pusezato sto to iele, vee zato sto misle da moraju i, za razliku od

ovisnika 0 heroinu, najceSee su prisiljeni godinama i godinama

podnositi menralnu i fizicku torruru. Uvijek se kaie da je puno

bolja brza smrt od dugotrajnog umiranja i zato ne zavidite jad­nim pusaCima. Njima je potrebno vase saialjenje.

190 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

v v.aClma

NAGOVORITE SVOJE PRIJATELJE ILl RODAKEPUSACE DA PROCITAJU OVU KNJIGU

Prvo proucite sadriaj ove knjige i pokusajte sebe zamisliti

na mjestu pusaea.Nemojte ih nikako prisiljavati da proCitaju knjigu i ne

pokusavajte ih nagovoriti da prestanu govoreCi im kako

unistavaju svoje zdravlje ili kako baeaju novae. Oni to znaju

puno bolje od vas. PusaCi ne puse zato sto u tome uiivaju ili

zato sto to sami iele. Oni to sarno govore sebi i drugima kakobi sacuvali barem malo samopuzdanja. Oni puse zato sto se

osjeeaju ovisnima 0 eigaretama, zato sto misle da ih cigarete

opustaju te da im pruiaju hrabrost i samopouzdanje i mi­

sle da bez eigarete ne· bi nikako mogli uiivati u iivotu. Ako

pokusavate prisiliti pusaea da prestane pusiti, on ee se osjeeatikao zvijer uhvaeena u zamku i ieljet ee eigaretu vise od svega

na svijetu. To ga moie pretvoriti u pusaea koji pusi u tajnosti,

sto ee svaku zapaljenu cigaretu uCiniti jos dragoejenijom (vidi

26. poglavlje).Umjesto toga, usredotoCite se na drugu stranu medalje. 00­

vedite ga u drustvo bivsih strastvenih pUSaea (u Velikoj Brita­

niji takvih je preko deset milijuna). Zamolite ih da kaiu vasem

Savjet nepusacima 191

pusacu kako su i oni mislili da ce biti ovisni Citavog zivota i

kako je zivot bez cigareta puno bolji i ljepsi.Jednom kad ga uvjerite da je moguce prestati pusiti, postat

ce otvoreniji na sugestije. Sada mu objasnite sve 0 zabluda­

ma koje stvara apstinenrska kriza. Ne samo da mu cigarete ne

pruiaju nikakav poticaj vec uniStavaju njegovo samopouzdanjei Cine ga iritantnim i nervoznim.

Sada bi trebao biti spreman sam proCitati knjigu. Ocekivatce stranice i stranice 0 raku pluca, sreanim bolestima i slicnim

grozotama. Objasnite mu da je moj stay potpuno drugaCiji i da

se bolesti spominju u vrlo malom dijelu knjige.

POMOC ZA VRIJEME ODVIKAVANJA

Bez obzira na to pati Ii bivsi pusac za vrijeme odvikavanja ili

ne, pretpostavite da patio Nemojte pokusavati umanjiti njegovu

patnju govoreCi mu kako je lako prestati pusiti; to moze i sam.

Umjesto toga govorite mu kako ste ponosni na njega, kako

izgleda puno bolje, kako lijepo mirise i kako vidite da lakse. dise. Vrlo je vazno stalno to naglasavati. Kad se pusac pokusa

odviknuti, euforija koja prati taj pokusaj i paznja koju prima

od prijatelja i kolega moze mu pomoCi da ustraje. Meautim,

pohvale se brzo zaboravljaju pa ih zato treba cesto ponavljati.

Ako ne razgovara s vama 0 pusenju, moze yam se uCiniti

da je zaboravio na pusenje i mozda ga necete htjeti podsjeeati.

NajceSce se upravo suprotno dogaaa kod pusaea koji se

pokusavaju odviknuti Metodom snage volje jer bivsi pusac po­

staje opsjednut pusenjem. Nemojte se plasiti zapoCinjati temu i

nastavite ga hvaliti; sam ce yam reCiako ne zeli da ga podsjeeatena pusenje.

Ovo takoaer moze biti vrijeme iskusenja za nepusace. Ako

je jedan Clan skupine nervozan, to moze uzrokovati opce neza-

192 Allen Carr: Lako je prestati pusiti

dovoljstvo. Imajte to u vidu ako se bivsi pusac osjeea nervozno.Lako se moze dogoditi da se iskali bas na vama, no nemojte se

osvecivati: ovo je vrijeme u kojemu mu je prije svega potrebna

vasa pohvala i suosjeeanje. Osjeeate Ii se sami nervozno, potru­dite se da to ne pokazujete.

Jedan od trikova kojima sam se koristio kad sam pokusavao

prestati Metodom snage volje bio je taj da sam se poce ponaSatinesnosno, nadajuCi se da ce mi supruga ili prijatelji reCi: "Ne

mozemo te gledati kako toliko patis; radije zapali cigaretu."

Pusac tada nije izgubio obraz, on ne odustaje - njemu je tako

savjetovano. Ako se vas bivsi pusac posluzi ovakvim trikom, niu kom ga slucaju nemojte poticati da zapali cigaretu. Umjesto

toga recite: "Ako si ovakav zato sto ne smijeS pusiti, hvala Bogusto ces se uskoro osloboditi toga uzasa. Divno je sto si imao

dovoljno hrabrosti i pameti da prestaneS pusiti."

Savjet nepusacima 193

Finale:

pomognite prekinuti tu svinjariju

Ja mislim da je pusenje eigareta najveea svinjarija zapadnog svi­

jeta, ono stoji uz bok nuklearnom naoruianju.

Sam temelj nase eivilizaeije, razlog izuzetnom napretku lju­

dske rase, leii u nasoj sposobnosti da svoja znanja i iskustva

prenesemo ne sarno jedni drugima vee i buduCim generaeija­

ma. Cak i niie iivotinjske vrste znaju da moraju svoje potom­

svto upozoriti na iivotne opasnosti.Ako nitko ne upotrijebi nuldearno oruije, neee biti pro­

blema. Oni koji zagovaraju nuklearno naoruiavanje i dalje ee

samozadovoljno tvrditi: "Tako odriavamo mir." Upotrijebi Ii

netko nuklearno naoruianje, ne sarno da ee tako rijditi pro­

blem pusenja vee i svaki drugi problem, a dodatni ee bonus

politieari imati od toga sto neee biti nikoga tko bi im mogao

reCi: "Bili ste u krivu." (Pitam se je li upravo to razlog zagova­ranju nuklearnog oruija?)

Medutim, koliko god se ja protivio nuldearnom naoruianju,

te su odluke moida i donesene u dobroj namjeri, u uvjerenju dase tako pomaie covjeeal1Stvu, dok je kod pusenja stvar sasvim

jasna. Moida su za vrijeme drugog svjetskog rata ljudi stvarno

vjerovali da im eigarete pruiaju hrabrost i sarnopouzdanje. Sada

svi znamo da je ta teorija sasvim pogrdna. Sarno pogledajte

danasnje reklame za eigarete. NiSta se ne govori 0 opustanju ili

uiitku. Govore sarno 0 koliCini i kakvoCi duhana. Zasto bi nas

uopee trebalo biti briga za kakvoeu otrova.Nevjerojatan je opseg lieemjerja. Drustvo ee se odmah po­

buniti protiv 'snifanja' ljepila ili uzimanja heroina koji su u

usporedbi s pusenjem minorni problemi. Sezdeset je postostanovnistva ovisno 0 nikotinu, a veCina trosi ogromne svote no­

vea na eigarete. Svake godine deseci tisuCa ljudi uniste svoj iivotzbog te ovisnosti. Pusenje je bez konkurencije najveCi ubojiea u

zapadnom svijetu, a s druge je strane taj ubojiea najveCi finan­

eijer driavnoga proracuna. U Velikoj Britaniji driava zaraduje

preko osam milijardi funta godisnje sarno na jadu ovisnika 0nikotinu, a duhanskoj je industriji dopusteno potrositi 120

milijuna funta godisnje na reklamiranje tog smeCa.Kako li sarno pametno duhanske kompanije tiskaju upozo­

renja Ministarstva zdravstva na kutijama cigareta, i kako sarnoVlada trosi novae na televizijske reklame koje nas plase rakom

pluCa, sreanim bolestima, amputaeijama ruku i nogu i takosami sebe moral no opravdavaju govoreCi: "Upozorili smo vas

na opasnosti. Izbor je vas." Pusac nema veCiizbor od ovisnika 0heroinu. Pusac ne donosi odluku da postane ovisnikom, njega

se namamljuje u perfidnu zamku. Kad bi pusaCi imali izbora,

jedine osobe koje bi sutra puSile bile bi pubertetlije koje misle

da mogu prestati kad zaiele.Zasto postavljati laine standarde? Iako se na ovisnike 0 he­

roinu gleda kao na kriminalce, oni se na Zapadu ipak mogu

registrirati (ponegdje i dobivati besplatno heroin ili druga sre­

dstva) i primati zdravstvenu pomoe koja ee ih pokusati odvik­nuti od droge. Pokusajte se registrirati kao ovisnik 0 duhanu.Nitko varn nikada neee dati besplatno eigarete. Morate plaeati

cijenu visestruko veeu od realne i dobro znate da vas Vladatako vuce za nos. A kao da pusaCi vee sami nemaju dovoljnomuka!

194 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju 195

Ako potrazite lijeenieku pomoc, lijeenik ce yam ili reCi:

"Prestanite pusiti, pusenje vas ubija", sto i sami znate, ili ce

yam prepisati gume za zvakanje koje ce vas isto tako kostati

novaca, a i sadde upravo onu drogu od koje se pokusavateodviknuti.

Kampanje koje plase pusaee bolestima takoder nece donijeti

nikakvu korist. One ce stvar sarno oteZati. Sarno ce uplasiti

pusaee te ce oni zeljeti pusiti sve vise i viSe. Adolescenti znaju

da cigarete ubijaju, ali isto talm znaju da ih jedna cigareta nece

ubiti. S obzirom na to da je ta navika toliko rasirena, prije ili

kasnije, zbog pritiska drustva Hi zbog eiste znatizelje, isprobat

ce tu jednu cigaretu. I bas zato sto ima tako grozan okus, vje­

rojarno ce se 'zakvaCiti'.

Zasto dopustamo da se ta svinjarija nastavlja? Zasto Vlada

ne smisli kakvu dolienu kampanju? ZaSto nam ne govore da

je nikotin droga i otrov i da nas ona nikako nece opustiti niti

nam dati samopouzdanje, vec ce uniStiti nase zivce. Zasto ne

govore da je eesto potrebna sarno jedna cigareta da bismo po­stali ovisnicima?

Sjecam se kako sam Citao roman H. G. Wellsa Vremenski

stroj. U knjizi se opisuje jedan dogadaj u dalekoj buducnosti.

Neki eovjek pada u rijeku. Njegovi prijatelji jednostavno sje­

de na obali rijeke kao stado, potpuno ignorirajuCi oeajnieke

povike u pomoc. Smatrao sam taj prizor vrlo neljudskim iuznemiravajuCim. Mislim da je apatienost kojom se promatra

problem pusenja u nasem drustvu vrlo sliena tom prizoru. U

Velikoj se Britaniji eak dopustaju prijenosi natjecanja u pikadu

koje sponzorira duhanska industrija u najgledanijim termini­ma. Igrae, nakon fantastienog pogotka popracenog ekstatienim

komentarima spikera, pali cigaretu. Zamislite slueaj u kojem bi

mafija sponzorirala neki takav turnir, a igrae, ovisnik 0 heroi­

nu, bi nakon pogotka ubrizgavao sebi heroin u Zilu.

Zasto dopustamo drustvu da tjera zdrave mlade adolescen­

te, djecu Ciji je zivot izgraden prije nego sto su poeeli pusiti,

da dozivorno placaju ogromne svote novca za 'povlasticu' da

sami sebe mentalno i fizieki unistavaju i osuduju na dozivorno

ropstvo, na Zivot u prljavstini i bolestima?

Mozda ce yam se Ciniti da previse dramatiziram. Nije tako.

Moj je otac umro u ranim pedesetim godinama upravo zbog

pusenja. Bio je jak eovjek i vjerojatno bi jos uvijek bio medu

zivima da nije pusio.U ranim sam eetrdesetima bio uvjeren da sam vrlo blizu

smrti, a vjerojatnije je da bi moju smrt pripisivali moZdanom

udaru nego pusenju. U danasnje mi se vrijeme za pomoc ja­vlja mnogo ljudi koje je bolest uzrokovana pusenjem ozbiljno

osakatila ili kojima je bolest preSla u zavrSnu fazu. Ako malo

razmislite, sjetit cete se da i vi znate za mnoge takve slueajeve.

SnjeZna se lopta zalmtrljala i nadam se da cete pomoCi da se

pretvori u lavinu.PomoCi cete i tako da prosirite poruke ove knjige.

196 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju 197

Sada napokon mozete reCi"HURAA! JA SAM NEPUSAC"

Telefonski broj za pomoc:0891 664401

Postigli ste neSto stvarno cudesno. Svaki puta kadacujem da se neki pusac spasio s broda koji tone,osjetim veliko zadovoljstvo.

Post. broj

DatumPotpis

rme

Adresa

Dragi Allene,

HURAA! JA SAM NEPUSAC - YlPEE! I'M A NON-SMOKER

Bilo bi mi stvarno drago cuti da ste se oslobodilirobovanja korovu. Molim Vas da se potpisete napismo, dodate svoje komentare i posaljete ga naadresu:

Allen Carr, The Easy Way to Stop Smoking,Ie Amity Grove, London SW 20 OTW

Telefonski broj za pomoc Aliena Carra omoguCava 24-satnu pomocsvakom pusacu koji ima problema. Najavu govori Sir AnthonyHopkins, a Allen Carr osobno daje savjete. Sustav izbornika omogucujepozivatelju izbor kategorije u skladu s problem om koji ga muci.

1,1

198 Allen Carr: Lako je prestati pusiti Finale: pomognite prekinuti tu svinjariju 199