alokacija vrednosti trp
DESCRIPTION
Jedan od većih problema u prometu nepokretnosti jeste određivanje cene koštanja predmeta prodaje tj. kupovine, odnosno tržišna vrednost. Tržišna vrednost se definiše kao novčani iznos za koji se predmetna nepokretnost može razmeniti, podrazumevajući slobodno tržište i dobru informisanost svih stranaka učesnika u prometu.Pri proceni vrednosti nepokretnosti polazi se od osnovne pretpostavke da je onaj ko radi procenu stručan i nezavistan od uticaja zainteresovanih strana u postupku.U stručnoj literaturi se pojavljuje više metoda procene, ali su se vremenom izdvojile tri osnovne i to:1. Uporedna metoda2. Prinosna metoda3. Troškovna metoda.1. Uporedna metoda je princip direktnog upoređivanja prodajnih cena na datoj lokaciji na osnovu poznatih i relevantnih tržišnih informacija. Tu se mora voditi računa da bude uporediva trasakcija bude i stvarno uporediva ( npr. Nije ista vrednost kvm na istoj lokaciji u stanu od 25kvm ili stanu od 75 kvm, nije isto ako je na prvom ili devetom spratu, ako je u zgradi koja je do naše i stara je 30 godina a naša je novogradnja itd...). Ovu metodu uglavnom koriste uprave prihoda u Sbiji,ali često na neispravan način, pa se dolazi do situacije da je veća cena u proceni od strane uprave prihoda nego što je stvarno bila na tržištu.2. Prinosna metoda se bazira na pretpostavci da vrednost nekretnine zavisi od mogućnosti iste da vlasniku generiše profit. Tu je najednostavniji metod +-20 godina, i ukoliko je prinos od nekretnine isplativ za 20 (vrednost iznajmljivanja * 240) ili manje godina onda je kupovina sasvim opravdana. Naravno na ovaj metod dosta utiču trenutna situacija na tržištu, odnos ponude i tražnje, razni vanekonomski faktori ali se svakako može koristiti kao jedna od metoda za procenu vrednosti nepokretnosti koja se želi kupiti ili prodati.3. Troškovna metoda se bazira na ceni izgradnje objekta, tj. koliko bi nas nešto koštalo da izgradimo na toj i toj lokaciji (gde treba uključiti sve troškove, i naravno naći plac na datoj lokaciji), i ovu metodu pre svega koriste investitori pre početka investicionog ciklusa i sastavni je deo svake ozbiljnije studije izvodljivosti.TRANSCRIPT
27.11.2014
1
ALOKACIJA VREDNOSTI ZA NEKRETNINE KOJE SU NEODVOJIVI
DEO POSLOVANJA
GEORGE BADESCU, FRICS, REVBEOGRAD, 2014
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 2
AGENDA• Nekretnine koje su neodvojivi deo
poslovanja-inputi za koriscenje u proceni(Trade related properties –TRP metrics)
• Vrednost nekretnina i vrednost poslovanja
• Procena za obezbedjenje kredita, finansijsko izvestavanje i za oporezivanje
• Inputi za hotele
• Metodologija alokacije vrednosti• Case study 1– hotel u lancu
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 3
AGENDA• Inputi za restorane• Metodologija alokacije vrednosti
• Case study 2 – nezavisni restorani• Case study 3 – restorani u lancu• Inputi za benzinske stanice• Metodologija alokacije vrednosti
• Case study 4 – nezavisna benzinskastanica
• Case study 5 – beniznska stanica u lancuBEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 4
TRADE RELATED PROPERTIES -TRP
• Posebno klasa sredstava koja se uglavnom kupuju i prodaju u uspostavljenim i aktivnim tržištima , kao operativne poslovne jedinice imajući u vidu njihov trgovinski potencijal
• Dizajnirani ili prilagođeni specifičnoj upotrebi• Nedostatak fleksibilnosti - > vrednost direktno
povezana sa povratkom generisana tom upotrebom
• Obuhvata: hotele, odmarališta i lokacije razonode, benzinske stanice, zdravstvene ustanove, stalne zasade i druge radno-intenzivne nepokretnosti
27.11.2014
2
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 5
Osnove procene
• Treba da budu odgovarajuće za svrhuprocene
• Kredit – tržišna vrednost• Finansijsko izveštavanje – fer vrednost,
upotrebna vrednost• Preuzimanje – investiciona vrednost
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 6
TRP INPUTI
• Fer Održivi Operativni Profit (FMOP) = nivo profita (BITD) koji bi razuman efikasan operator (REO) očekivao da potiče od fer održivog prometa (FMT) zasnovanog na proceni tržišne percepcije potencijalne zarade nepokretnosti
• Fer Održivi Promet (FMT) = nivo prometa koji REO očekuje pod pretpostavkom da je imovina pravilno opremljena, popravljena, održavana ili uređena.
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 7
TRP INPUTI
• Razumni Efikasni Operator (REO) = procenitelj pretpostavlja da su učesnici na tržištu kompetentni operatori, koji deluju na efikasan način u poslovanju sa posedom. Predviđa prodajni potencijal radije nego što usvaja aktuelni nivo prodaje pod postejećim vlasništvom i isključuje ličnu volju i afinitete.
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 8
TRP INPUTI
• Prodajni potencijal = budući profit, koji REO očekuje da ostvari od zauzetosti nepokretnosti. On odražava razne faktore kao što su lokacija, uređenost i karakteristika, nivo adaptacije i istorija prodaje nepokretnosti u okviru tržišnih uslova.
27.11.2014
3
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 9
TRP INPUTI
• Operativni entitet = obično uključuje:– pravni interes na zemljištu i zgardi– inventar (trgovina dodacima, priborom,
nameštajem i opremom)– Tržišna percepcija prodajnog potencijala,
podrazumevajući postojeće licence, saglasnosti, sertifikate i dozvole.
• Upotreba i zalihe u trgovini su normalno isključeni
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 10
TRP INPUTI
• Lični Goodwill = vrednost profita generisan iznad tržišnih očekivanja koji će biti izgubljeni nakon prodaje TRP-a, zajedno sa finansijskom faktorima vezanim konkretno za trenutnog operatora poslovanja (oporezivanje , amortizacije, troškova pozajmica, kapitala uloženog u poslovanje)
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 11
METODOLOGIJA PROCENE
1. Procena FMT koji bi mogao biti generisan na imovini od strane REO
2. Procena potencijalnog bruto profita rezultovanog FMT
3. Procena FMOP – treba da odrazi očekivanja REO
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 12
METODOLOGIJA PROCENE
4. Procena tržišne vrednosti imovine:
1. Kapitalizacija FMOP (ili DCF analiza) sa adekvatnom stopom povraćaja
2. Analiza novog razumnog operatora bi trebala da poboljšati prodajni potencijal preuzimanjem izmena ili poboljšanja. U slučaju da da, onda uključuje trošak završetka, zakašnjenja u dostizanju FMT, trošak popravki i uređenja
3. Ako nepokretnost treba da bude izdata onda alocirati FMOP između zakupodavca i zakupca uzimajući u obzir odgovarajuće rizike i nagrade.
27.11.2014
4
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 13
SPECIJALNE PRETPOSTAVKE
• Trgovanje je prestalo i nema dostupnih podataka o prometu
• Inventar je uklonjen• Kompletno opremljene operativne celine
koje tek treba da trguju (dan procene)• Podleže navedenim trgovinskim
projekcijama (imovina u razvoju)
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 14
KOMPLETNO OPREMLJENE OPERATIVNE CELINE
• Pretpostavka da će transakcija biti prodaja ( ili izdavanje) imovine zajedno sa inventarom, licencama itd potrebnim za kontinuirano trgovanje
• Materijalna sredstva u vlasništvu treće strane su isključena iz procene i obelodavljivanja u izveštaju.
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 15
KOMPLETNO OPREMLJENE OPERATIVNE CELINE
• Ako je imovina u posedu treće strane neophodna za funkcionisanje operativne celine pretpostaviti da će biti deo prodaje. Ako se to ne može pretpostaviti onda treba razmotriti potencijalni uticaj i prikaz u izveštaju
• Licence i druge saglasnosti trebaju biti obnovljivi a postojeći sertifikati i dozvole važeće; ako ne, navesti kao specijalnu pretpostavku BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 16
KOMPLETNO OPREMLJENE OPERATIVNE CELINE
• Napraviti razliku između tržišne vrednosti i vrednosti za posebnog/trenutnog operatora
• Isključiti svaki promet i troškove koji se mogu pripisati isključivo ličnim okolnostima, veštinama, iskustvu (stručnosti), reputaciji i/ili brendu postojećeg operatora.
27.11.2014
5
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 17
KOMPLETNO OPREMLJENE OPERATIVNE CELINE
• Indentifikovati uticaj promena u konkurentnosti na profitabilnost/vrednost (nova slična nepokretnost se u skorijoj budućnosti pojavljuje na tom tržištu)
• Indentifikovati spoljašnje uticaje (nova infrastruktura, Identify external influences (new infrastructure, nove komplementarne firme, promene zakonskih okvira)
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 18
STALNA IMOVINA ZA UPOTREBU – NE PRODAJNA
• Moraju se postaviti drugačije pretpostavke:– Prisutnost inventara– Nema uspostavljene istorije prodaje
• Za ponovno pokretanje operativnih aktivnosti:– Trošak i vreme naručivanja i instalisanja
inventara, dobijanja novih licenci, angažovanje i obuka radne snage, dostizanje FMT
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 19
POSLOVANJE I NEPOKRETNOST
• Sofosticirano, intenzivno, radno angažovano, poslovanje koje ima “nepokretnost” kao jednu najveću investiciju u svojoj strukturi kapitala
• Upravljanje ugostiteljskim poslovanjem je osnov i ključ generisanja prihoda koji se dalje koriste za investiranje u nepokretnosti korišćene za hotelijerstvo
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 20
VREDNOSNE KOMPONENTE POSLOVANJA
• Nepokretnost: zemljište i zgrade• Inventar: trgovina dodacima, priborom,
nameštajem i ostala oprema• Radni kapital• Nematerijalna sredstva:
– lokacija - vezana za nepokretnost– operativnost – vezana za ličnu imovinu– lična – vezana za vlasništvo
27.11.2014
6
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 21
NEMATERIJALNA SREDSTVA
• U DOMENU UGOVORA:– Sporazum o upravljanju– Sporazum o franšizi– Ugovor o rezervisanjima unapred– Operativne dozvole i licence
• RADNE SNAGE– Obučena radna snaga
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 22
NEMATERIJALNA SREDSTVA
• REPUTACIJA– ime– Vezana za druge servise koje pruža firme
• DRUGO– prethodi otvaranju i troškovi u ranoj fazi
operativnosti (da se dosegne tržišna pozicija)
• GOODWILL
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 23
GOODWILL TRANZICIJA
• Lični odnos sa klijentima , dobavljačima , zaposlenima, stanodavcima
• Oslanjanje na konsultacione izvore za poslovanje• Lično know how-operacije, marketing and administracija
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 24
GOODWILL TRANZICIJA
• Ugovorni odnos sa klijentima, dobavljačima, zaposlenima, stanodavcima
• Formalizovana organizaciona struktura i informacioni sistem• Obučena radna snaga definisane radne procedure
27.11.2014
7
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 25
• Barijere za ulazak na tržište-patenti, autorska prava, trade-marks, poslovne tajne
• Interne kontrole, nezavisni članovi borda
• Key management podsticajni kompenzacioni plan
GOODWILL TRANZICIJA ALOKACIJA• Teoretska podela• Samo proporcija – “samo”?• Ucesce
– umanjenje vrednosti celine ukoliko deo nedostaje
– Uvecanje vrednosti celine ukoiko se dodao deo
• Dogovor• Vrednost celine i vrednost delova mozda
nece zadovoljiti istu definiciju vrednosti
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 26
METODE• SRAZMERNO (PRO RATA)– ustanoviti
stopu ucesca i primeniti na svaki deo • PONDERISANJE (WEIGHTED) –
ustanoviti nekoliko stopa i primeniti na svaki deo ( ili na grupe)
• REZIDUAL – izracunati vrednost (ili tok) svih delova osim jednog, oduzeti sumu od vrednosti celine (ili toka)
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 27
DEO KOJI JE REZIDUAL
• Rezidual = najcesce je najvazija komponenta celine koja se posmatra, ali moze biti i nevazna komponenta
• Ona komponenta koju je ne moguce identifikovati i dodeliti joj vrednost individualno
• Ako je moguce vrednost reziduala podrzati jos nekom metodom
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 28
27.11.2014
8
SLUCAJ ZA SVRHU FINANSIJSKOG IZVESTAVANJA
• Alokacija kupoprodajne cene –IFRS 3• Kupoprodajna cena se alocira na:
– Fer vrednost materijalnih sredstava– Fer vrednost nematerijalnih sredstava
(prepoznatih)– Fer vrednost obaveza (ukljucujuci
contingents)– Rezidual goodwill-a
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 29
SLUCAJ ZA SVRHU FINANSIJSKOG IZVESTAVANJA
• Test za impairment Goodwill-a• Fer vrednost celine koje generise prihod:
Minus Fer vrednost materijalnih i nematerijalnih sredstava
Plus Fer vrednost obaveza= Fer vrednost goodwill-a
• Proveriti sa knjigovodstvenom vrednoscu goodwill-a
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 30
SLUCAJ ZA SVRHU FINANSIJSKOG IZVESTAVANJA
• Vrednovanje Fer vrednosti nekretnina koje su eodvojivi deo poslovanja (Trade related properties)– Proceniti trzisnu vrednost citavog poslovanja– Oduzeti vrednost namestaja, inventara i
opreme i ostale materijalne imovine
• Ukoliko ima goodwilla alociran je u nekretnini
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 31
PROCENA ZA SVRHU OBEZBEDJENJA KREDITA
• Procene bazirane na poslovanju su prihvatljive i vazece za svrhu obezbedjeja kredita, buduci da prosecan kupac formira svoju ponudu na bazi poslovanja, ali se mora transparento izjaviti da vrednost bazirana na poslovanju iskljucuje bilo kakav personalni goodwill
• U izvestaju je potrebno transparentno izjaviti da se procenjena vrednost odnosi na punu operativnost entiteta koji je procenjen i da je oprema i inventar ukljucen u tu vrednost
27.11.2014
9
PROCENA ZA SVRHU OBEZBEDJENJA KREDITA
• Procena za obezbedjenje kredita bi trebalo da sadrzi komentar o uticaju na vrednost nekretnina bilo kakvo umanjenje poslovanja koje se dovija u toj nekretnini
• U nekim slucajevima, vrednost u alternativnoj upotrebi moze predstavljati trzisnu vrednost
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 33
PROCENA ZA SVRHU OPOREZIVANJA IMOVINE
• Racunovodstveni standardi – goodwill predstavlja razliku izmedju fer vrednosti ukupne imovine i zbira fer vrednosti svih materijalnih i nematerijalnih sredstava
• Goodwill nema karakteristike nematerijalne imovine prema MRS 38
• Interno stvorena nematerijalna imovina se ne prepoznaje u bilansima
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 34
PROCENA ZA SVRHU OPOREZIVANJA IMOVINE
• Poreska uprava ne prepoznaje goodwill (prenosivi ili ne) za umanjenje poreza
• Prema tome, goodwill se alocira na materijala sredstva a i porez shodno tome (moze doci do veceg oporezivanja)
• RICS “Raspodela za svrhu poreza mora biti u saglasnosti sa relevantnim zakonodavstvom..”
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 35
HMRC UPUTSTVA ZA PRAKTICARE
• HMRC – UK poreske vlasti• HMRC smatra da vrednost goodwilla, ako
ga ima, kod nekretnina koje su neodvojivi deo poslovanja, se odredjuje oduzimanjem vrednosti odvojenih identifikovaih sredstava od ukupne vrednosti poslovanja pri “going concern” odnosno pretpostavka kontinuiranog poslovanja.
• HMRC prihvata UKGN3 smernice i VPGA4BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 36
27.11.2014
10
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 37
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• Popujenost (OCC)• Popunjenost je procenat raspolozivih soba koje
su popunjene u odredjenom periodu (i.e. godisnjem, kvartal, mesecno, dnevno ili godisje doba).
• Popujenost% = Placene popunjene / Raspolozive sobe iliPopunjenost % = prihod od raspolozive sobe/ ADR
• ADR – Average daily rate – prosecna cena nocenja
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 38
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• Prihod po raspolozivoj sobi (Revenue per
Available Room) RevPar
• RevPar pokazuje performansu hotela i meri koriscenje hotelskog kapaciteta, odnosno prihod pri prosecnoj ceni nocenja po raspolozivoj sobi.
• RevPar = Ukupan prihod od soba/ Ukupan broj soba ili RevPar = Popunjenost % X Prosecna cena nocenja (ADR)
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 39
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• Average Daily Rate (ADR)
• ADR je jednostavo prosecna cena placena po sobi. Fokusira se samo na placene sobe.
• ADR = Prihod od soba / Placene popunjene sobe iliADR = Prihod po raspolozivim sobama / OCC %
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 40
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• Ponuda i traznja za Hotelima
• Ovi parametri identifikuju prosecan broj soba raspolozivih i koriscenih na specificnom trzistu
• Hotelijer moze meriti svoju performansu prema ponudi i traznji na lokalnom trzistu, i porediti se sa direktnom kokurencijom
• Trzisna Popunjenost (Market OCC) =Potraznja za Brojem soba / Raspoloziv broj soba
27.11.2014
11
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 41
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• Market Penetration Index (MPI)
• Index zauzeca trzista (MPI)
• Ovaj parametar meri kako se popunjenost jednog hotela poredi sa konkurentim.
• Rezultat > 1 indikuje performansu hotela vecu od trzisne performanse.
• MPI = Popunjenost Hotela % / Trzisna popunjenost %
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 42
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• Average Rate Index (ARI)
• Index prosecne cene nocenja
• Ovaj parametar meri kako se prosecna cena nocenja jednog hotela poredi sa konkurentnim .
• ARI = 1 za neki hotel znaci da hotel ima priblizno trzisnu performansu u pogledu ADR i tipicno ce teziti da ima ARI >1.
• ARI = ADR Hotela kojeg posmatramo / Trzisni ADR Hotela na tom trzistu
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 43
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• Index generisanja prihoda -RGI
• (Revenue Generation Index) (RGI)
• Ovaj parametar meri kako se prihod po raspolozivoj sobi (RevPar) jednog hotela poredi sa konkurentnim.
• Poboljsanje RGI je cesto dobar nacin da se maksimizira proftabilnost hotela.
• RGI bi trebao da bude > 1 • RGI = RevPar jednog hotela / Trzisni iznos
za RevPar
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 44
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• FS=Fair Share ( fer udeo) = AR/TR gde je:
– AR= broj raspolozivih soba – TR= ukupan broj raspolozivih soba u
konkurenciji – OCC = popunjenost= RS/TR gde je:– RS= prodate sobe
• MS=Market share (trzisni udeo)= RS/TRS gde je
• TRS= ukupno prodate sobe
27.11.2014
12
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 45
POKAZATELJI (velicine) KARAKTERISTICNI ZA PROCENU
HOTELA• MPI = Index trzisnog zauzeca (Market
Penetration Index)=MS/FS• Ako je MPI procenjen prema zapisima:• OCCh = MPI x (TRS/TR) = MPI x OCCav
gde je: OCCh = popunjenost hotelaOCCav = prosecna popunjenost kod
konkurencije (svi hoteli) Primer: Gradski hotel ima popunjenost 65% a nas
hotel MPI=1,2; u tom slucaju popunjeost naseg hotela je 1,2x65%=78%
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 46
PRINOSNI PRISTUP
• Trzisna vrednost nekretine koja generise prihod je sadasnja vrednost buducih benefita.
• Koristimo istorijsku trzisnu analizu da bi napravili projekcije ponude i traznje.– Prognoza traznje po sektorima– Prognoza buducih kokurentnih ponuda soba
• Kriticna tacka je buduca popunjenost za citavo konkurento trziste– To vodi do projekcije popunjenosti hotela kojeg
procenjujemo
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 47
ANALIZA TRZISNOG ZAUZECA
• Analiziramo svaki segmnet potraznje za predmetnim hotelom i pokusavamo da odredimo stopu zauzeca po segmentu.– Stopa zauzeca od 100% je standard; ukoliko
je vise od ovoga, kaze se da hotel ima prednost
• Zahvacena traznja u svakom segmentu se sabira da bi se izracunala ukupna traznja za hotelom
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 48
FAKTOR ZAUZECA TRZISTA
• Bazirano na vrsti putovanja: komercijalno, konvencija i uzivanje... (pogledati Hotel & Motels Valuation and Market Studies by S. Rushmore and E. Baum)
• Jednostavnije pogledati izvestaje kvartalne ili polugodisnje (pogledati H2)
• Ukoliko je recimo prosecna popujenost uTbilisi 70%, prognoza popunjenosti hotela koji procenjujemo je:OCC= MPIx OCCav = 1,2*70%=84%
27.11.2014
13
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 49
AVERAGE DAILY RATE (ADR)
• ADR bi trebao da bude baziran na trzisnim podacima ( drugim recima, postojeci ADR moze biti drugaciji od onoga koji hotel moze postici)
• Potrebno je ispitati istorijsko kretanje ADR Rack rates/diskontovanje na nivo konkurentnih hotela kako bi se sagledao postignuta prosecna cea nocenja.
• Projekcije buduceg rasta kroz diskontovanje/premije i inflaciju
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 50
Priprema Finansijske ocene
• Analiza istorijskih podataka iz operativnosti– Izrazeno kroz % prihoda– Iznos po popunjenoj sobi– Iznos po raspolozivoj sobi
• Koriste se i podaci iz operativnosti konkurentnih hotela na trzistu
• Prihodi i troskovi treba da budu trzisno isvedeni• Vazi pretpostavka prosecnog upravljanja
hotelom , efikasno upravljanje ( ne mora da bude pod tekucim menadzmentom)
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 51
Ostala razmatranja u vezi fiansija
• Potrebno je ukljuciti i budzet za zamenu– Istorijski rasponi za ovaj budzet (3 to 5
procenata od prihoda) su bili prilicno niski.
• Svi troskovi moraju da budu primereno izracunati– Inflacija/razmatranje uvecanja troskova – Fiksni deo vs. Varijabilni deo
• Krajnji rezultat je “NOI” —neto operativni prihod
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 52
PRIHOD HOTELA• Prihodi po razlicitim uslugama: sobe, hrana i
pice, ostale usluge • Troskovi povezani sa ovim uslugama• Neraspodeljeni operativi troskovi:• Administrativni i opsti,marketing, odrzavanje i
troskovi koji proizilaze iz operativnosti nekretnine, komunalije, naknada za fransizu ili naknada za menadzment
• Fiksni troskovi: porez a imovinu, osiguranje, budzet za zamenu osnovnih sredstava
27.11.2014
14
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 53
DNT ANALIZA
• Projektovani NOI – neto operativni prihod se diskontuje prema prosecnoj ceni kapitala investitora.– 5 do 10 godina je period uobicajen za projektovanje
NOI– Stopa prinosa je povracaj nakon perioda drzanja
investicije (holding period)• Poslednja godina NOI treba da obuhvati i iznos
od prodaje nekretnine.– Prodajnu cenu cini NOI iz naredne godine podeljen sa
izlaznom stopom kapitalizacije.– Naknada agentu za prodaju nekretnine mora biti
oduzeta od ovog iznosa.
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 54
PRERASPODELA VREDNOSTI• Zahteva se za svrhu:
– Analize komparativa– Finansijsko izvestavanje– Obezbedjenje kredita– Oporezivanje
• Uobicajeno se odnosi na:– Zemljiste i objekte– Inventar neophodan za poslovanje
• Dva pristupa:
– Alokacija prihoda - HVS model– Alokacija na komponente sredstva- “bridge” model
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 55
PROCES ALOKACIJE
• Trzisna vrednost za citav biznis• Nije neophodo i trzisna vrednost za
komponente• Princip kontribucije• Princip substitucije
• Trosak oportuniteta
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 56
ALOKACIJA PRIHODA• Ukupni prihodi/godina
– minus operativni troksovi– minus budzet za zamenu osnovnih sredstava (oprema, namestaj,
inventar)– minus neto prihod koji se pripisuje tim osnovnim sredstvima (oprema,
namestaj, inventar) (povracaj investiranog kapitala i povracaj na investirani kapital)
– minus neto prihod koji se pripisuje nematerijalnoj imovini:• Naknada za menadzere• Amortizacija pocetnih troskova – (povracaj investiranog kapitala i povracaj
na investirani kapital)• Ekoomski profit (ako ga ima)
• Jednako prihodu koji je generisan koriscenjem nekretnine• Prihod kapitalizovan stopom kapitalizacije za nekretnine• Jednak je vrednosti nekretnine
27.11.2014
15
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 57
ALOKACIJA VREDNOSTI
• Neto operativni prihod za poslovanje, kapitalizovan stopom za poslovanje, jednako je vrednosti poslovanja– minus trzisna vrednost opreme, namestaja,
inventara– minus neto obrtni kapital– Minus vrednost nematerijalne imovine
Jednako je vrednosti nekretnine• Amortizovana vrednost nekretnine moze se
koristiti kao alternativa ili kao test za ovu metodologiju
58
PROCENA NEMATERIJALE IMOVINE
break-up method
• Ugovor za menadzerisanje/ pripadnost lancu -kapitalizacijom inkrementalnog neto prihoda od soba
• Troskovi pre otvranja i troskovi marketinga pre otvaranja – podaci sa trzista, poredjenje
• Ugovori za vrsenje rezervacija – kapitalizacijom inkrementalnog neto prihoda
• Reputacija – kapitalizacijom of the lease-up period reduced income
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS
59
PROCENA NEMATERIJALNE IMOVINE
“direct method”
• DNT tehnika• Sadasnja vrednost novcanog toka za
stabilizovano poslovanje• Sadasnja vrednost novcanog toka do
postizanja stabilizovanog poslovanja-diskontovanje po vecoj diskontnoj stopi
• Razlika predstavlja vrednost nematerijale imovine
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 60
INTANGIBLE VALUATION
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
1 2 3 4 5 6
YEAR%
ST
AB
ILIZ
ED
IN
CO
ME
INCOME LOSS
ACTUAL INCOMEBEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS
27.11.2014
16
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 61
CASE STUDY 1
• 100 soba 3 zvezde hotel sa restoranom, bar, konferens prostorija i fitness club
• Jednostavan pristup• Dobro resen parking• Deo Best Eastern lanca
• Nema hipoteke• Pogledati beleske
62
OSONOVNI PODACI
• Stabilizovana popunjenost =75%• Stabilizovana cena nocenja =$80• inflacija stopa =2.5%• Cena kapitala za investiranje u hotele=14.5%• Cea kapitala za Obrtni kapital i FF&E =18%• Naknada za menadzment =5% prihoda
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS
63
HVS MODEL -Primena
• NETO OPERATIVNI prihod poslovanja=$998,000• Prihod od FF&E i obrtnog kapitala =$129,600• Naknada za menadzment =$50,000• Trosak amortizacije=$195,000• Prihod pripisan nekretini=$623,400• Stopa kapitalizacije=12%• Vrednost nekretnine=$5,195,000
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 64
“BRIDGE” MODEL Primena
• Procena nematerijalne imovine (break-up method)– Ugovor za menadzment=$130,000– Troskovi pred otvaranje=$460,000– Budzet za rezerve=$120,000– reputacija=$320,000– TOTAL=$1,030,000
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS
27.11.2014
17
65
“BRIDGE” MODEL Primena• Procena nematerijalne imovine (direct
method)• Sadasnja vrednost novcanog toka za
stabilizovano poslovanje, diskotovano po stopi od 14.5% =$7,080,000
• Sadasnja vrednost novcanog toka do stabilizacije poslovanja, diskotovano po stopi od 16% =$5,842,000
• Ukupna vrednost nematerijalne imovine =$1,238,000
• Rekonsilijacija=$1,100,000BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS 66
“BRIDGE” MODEL Primena
• Trzisna vrednost poslovanja =$7,080,000• Trzsina vrednost FF&E =$500,000
• Neto obrtni kapital=$200,000• Vrednost nematerijalne
imovine=$1,100,000
• Vrednost nekretnine=$5,260,000
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS
67
POREDJENJE REZULTATA
ALLOCATION HVS MODEL BRIDGE MODEL
BUSINESS VALUE $7,080,000 $7,080,000
FF&E $500,000 $500,000
WORKING CAPITAL $200,000 $200,000
INTANGIBLES $1,185,000 $1,100,000
REAL PROPERTY $5,195,000 $5,260,000
BEOGRAD, 2014 G. BADESCU, FRICS
TRZISTE RESTORANA
• Trziste restorana je znacajan deo sektora fransiziranja koji takodje ukljucuje i prodaju goriva i smestajne objekte
• Vlasnik ujedno i upravlja poslovanjem• Dato u zakup i na upravljanje• Nezavistan ili u lancu • Ako su u lancu, ove nekretnine poredimo
sa nekretninama u lancu, njihove stope kapitalizacije, prodaje, zakupe.
27.11.2014
18
PRIHODI RESTORANA
• Prihodi pre kamata, poreza, amortizacije i zakupa -EBITDAR
• Bruto prodaja – diskonti=neto prodaja• Neto prodaja – cena proizvoda=bruto
zarada• Bruto zarada – operativni troksovi
=EBITDAR
• EBITDAR slicno sa NOI
PRIHODI RESTORANA
• EBITDAR margina za restorane u lancu 15-20%
• Troskovi poslovanja /korporativni troskovi (opsti i administrativni) 4% prodaje
• Operativnost na nivou objekta= EBITDAR+ troskovi poslovanja
TRZISNA ANALIZA ZAKUPA
• Uporedivi zakupi
– Po m2/godisnje je jedinica za poredjenje
– Ukupan godisnji zakup za objekte u lancu (slican dizajn)
Definisati trzisne raspone
• Racio zakup/prodaja • 6% to 9% neto prodaje za restorane u lancu• Racio pokrica zakupa = EBITDAR/zakup
– 1.5:1 do 2.5:1
TRZISNA ANALIZA ZAKUPA• Ekonomska logika za velicinu zakupa je da se
obezebedi da zakupac (operater restorana) moze da priusti obavezu iz ugovora o zakupu
• Zakup baziran na procentu se ne shvata kao tipican ugovor o zakupu
• Trzisni zakup za restoran zahteva balans izmedju fizickih i ekonomskih parametara
• Ekonomski faktori koji reflektuju priustivost su ponekad u koliziji sa fizickim faktorima kao sto su lokacija, starost i stanje objekta
27.11.2014
19
ANALIZA ZAKUPA
Sales 1,100,000EBITDAR 192,500 (17.5%)Buiding size 220 sqmRent as: 8% sales 2:1 coverage Comparables Market rentAnnual rent 88,000 96,250 100,000 95,000Rent/sqm 400 438 446 432Rent/sales 8.00% 8.75% N/A 8.64%Rent coverage 2.19 2.00 N/A 2.03
VREDNOST NEKRETNINE
• Procena nekretnine se izvrsava kapitalizacijom trzisnog zakupa koji se dobija analizom trzista
• Na efikasnim trzista postoji informacija o neto zakupima restoraa u lancu
• Za restorane kojima upravlja vlasnik i koji su u lancu, odgovarajuci komparativi se mogu naci u sale-leaseback transakcijama, triple-net
VREDNOST POSLOVANJA
• Ekscesivni iznos zarade preostaje nakon podmirivanja materijalnih sredstava. EBITDA je taj ekscesivan iznos zarade i dobija se jednostavno oduzimanjem R (trzisnog zakupa) od EBITDAR
• Poslovanje se procenjuje direktnom kapitalizacijom, primenom multiplikatora izvedenog sa trzista
VREDNOST POSLOVANJA
• Poslovni parametri trebaju biti posmatran u kontekstu rasta, stanju preuređenja portfolia i preostalom terminu iznajmljene nepokretnosti
• Kod preuređenja, svi lanci imaju programe kojizahtevaju periodične nadogradnje objekata
• Treba zapamtiti da ne treba uvek tretirati remodelovanje kao odloženo održavanje –direktnim oduzimanjem od cena/vrednost – kako troškovi nadogradnje mogu biti nadoknađeni od povećanja prodaje radnje
27.11.2014
20
VREDNOST POSLOVANJA
• Za iznajmljene lokacije vrednost poslovanja se najpreciznije određuje kao sadašnja vrednost novčanog toka zakupca za preostali period zakupa
• Komponenta poslovne vrednosti obuhvatadoprinos opreme
• Alokacija vrednosti komponente opreme se je najbolje postiže koristeći troškovni pristup
FAKTORI VREDNOSTI POSLOVANJA
• Novcani tok – EBITDA– Moze ukljuciti nekretnine ili ne mora
• Deo koji se finansira pozajmicom – Racio pokrica dugovanja odredjuje snagu poslovanja i
utice na WACC
• Porast u buducem novcanom toku– Postojeca poslovanja ce imati porast novcanog toka
maji od inflacije– Novostvorena poslovanja ce imati veci rast novcanog
toka
• Stopa povracaja na sopstveni kapital
TRZISNA VREDNOST PREDUZECA
• Vrednost preduzeca je zbir vrednosti nekretnine i vrednosti poslovanja. Metod ekscesivne zarade spada u prinosni pristup, kapitalizacijom.
• Troskovni pristup nema znacaj medju trzisnim ucesnicima sektora restorana jer nije prigodan za uzimanje u obzir nematerijale imovine.
• Direkto poredjenje sa kupoprodajama zahteva multiplikatore cena-prodaja, gde se prodaje podrazumevaju neto prodaje.
OBJEKAT RESTORANA
• Mora se razmatrati i kao investicija u nekretninu i kao investicija u poslovanje
• Faktori za nekretnine: lokacija, pristup,vidljivost,okolina i komsiluk, velicia objekta i zemljista, funkcionalnost projektantskog resenja, kvalitet, upotrebljivost
• Faktori za poslovanje: tip i kvalitet namestaja, opreme i ugradjenih delova, enterijera, ekspertiza menadzmenta; pripadost nekom lancu i navike potrosaca
27.11.2014
21
VREDNOST NEKRETNINE
• Vlasnici nekretina zahtevaju zahtevaju 11%-13% povracaj za zemljiste i objekte
• Iznos zakupa se bazira na: prodaji hrane i pica, ukupoj prodaji, ocekivanoj profitabilnosti, lokaciji i trokovima izgradnje, troskovima operatera
• Tipicno: 4-6% bruto hrane + 8-12% bruto pica ili 6-7% ukupno bruto prodaje
VREDNOST NEKRETNINE
• Od napred izracunatog zakupa oduzeti troskove vlasika kao sto je porez na imovinu, osiguranje i budzet za neophodne opravke.
• Vrednost nekretnine je neto prihod/stopa kapitalizacije
• neto prihod za operatora (nakon zakupa) bi trebao da pokrije povracaj na investirani kapital (obrti kapital i oprema, namestaj i ugradjeni delovi) i goodwill
PRIMER• Bruto prodaja 777.000 po 6% zakup/prodaja• Ekonomski zakup = 777000*.06=47000• Umajeo za porez 8000, osiguranje 3000, budzet
za opravke 1000 = 35000• Po stopi kapitalizacije od 12% vrednost je
35000/.012=300000• Prihod operatora pre zakupa = 122000• Neto prihod = 75000 • Vrednost opreme namestaja, ugr. delova i
poslovanja = 75000/20%=375000• Ukupna vrednost = 675000
CASE STUDY 2NEZAVISNI – Francuski restoran• Vlasnik je ujedno i shef (poznati)• Istorija finansija (nema dugovanja)• 2011 2012 2013• Prihodi 800 1100 1200• Lizing 120 120 120• Radna snaga 180 200 200• Materijali 200 275 300• Ostali troskovi 120 165 180• Operat. Prihod 180 340 400• Neto prihod 151,2 285,6 336
27.11.2014
22
CASE STUDY 2
• Komentari na finansijske podatke:– Prihodi pri puom kapacitetu– 12 godina preostalo za operativni lizing – Vlasnik/chef ne uzima platu– Materijali 25% od prihoda – Ostali troskovi 15% od prihoda– Poreska stopa 16%– Sve brojke u hiljadama
CASE STUDY 2
• Prilagodjavanje finansijskih podataka– Lizing je finansijski trosak– Zaposljavanje shefa za 60000/godisnje– Trosak kamata 7,5% od 928,3 = 69,6– 928,3 je sadasnja vrednost ( PV) od 120000
na12 godina po 7,5%– Menjanje shefa ce umanjiti operativi prihod za
20% – Prilagodjeni operativni prihod =368 (see CS-
2)
CASE STUDY 2
• Koristiti bottom up beta = 1,18• Ne poravnati beta = trzisni beta/korelacija sa
trzistem = 1,18/0,5 = 2.36• D/E kao median trzista= 15%• Poravnati beta = 2,36*(1+(1-
16%)*15%)=2,66• Cena sopstvenog kapitala =
2,93%+2,66*(5%+1,4*1,85%)=23,1%
CASE STUDY 2
• Racio pokrivanja = Operat. prihod/lizing= 400/120 = 3.33 -> BB+ rejting -> 3,25% raspon po default
• Cena pozajmljenog kapitala nakon poreza = 2,36%+3,25%*(1-0,16) = 5,1%
• WACC = 23,1%*(100/115)+5,1%*(15/115) = 20,75%
27.11.2014
23
CASE STUDY 2
• Ocekivani porast g=2%• Izlazna stopa kapitalizacije c= 20,75%-
2%=18,75%• Stopa za reinvestiranje = g/c = 11%potreba da se restruktuira i bolje poslujeVrednost = ocekivani FCFF sledece godine
/(WACC-g) =368*(1+2%)*(1-0,16)*(1-0.11)/(20.25%-2%) = 1538
Vrednost sopstvenog kapitala= 1538- 928=610
CASE STUDY 2
• Diskont za nelikvidnost 20%-30% say 20%• Trzisna vrednost = 488.000
• Komentar: nekretnina nije ukljucena u procene
CASE STUDY 3
• RESTORAN U LANCU – McDonald• Kljucno je poverenje korisnika da ce svuda
u svetu dobiti uslugu istog kvaliteta • Manual od 600 stranica za postupke i
procedure treninga• Oko 20000 ljudi se prijavi za fransizu
godisnje, 2000 stigne do intervjua a 200 se zadrze a treningu
CASE STUDY 3• Istorija finansijskih podataka– CS3-1• Bilansi is prethodne godine – CS3-3• Prosecna performansa za region • Prognoziranje profita i gubitka za narednih 5
godina – CS3-2• Proveriti sa prethodom godinom i sa prosekom
za region• Realan porast za naredne godine 0,5% preko
inflacije , ne vazi za novo otvorene restorane
27.11.2014
24
CASE STUDY 3
• Operativni prihod objekta = EBIT• Oduzeti naknadu za menadzera i 16%
porez na prihod= NOPAT• Oduzeti CAPEX i dodati amortizaciju =
slobodan novcani tok prema preduzecu• veci CAPEX u 2014 i 2020= obimni
investicioni radovi
• Diskontna stopa WACC=14,2% (CS3-3)
CASE STUDY 3
• Vrednost preuzeca= 3869403• Oduzeti neto dugovanje od 220000
• Vrednost sopstvenog kapitala = 3649000 (zaokruzeno)
• Neto vrednost sredstava = 2.815.000
• Goodwill = 834000 (osim pripadnosti lancu)
BENZINSKA STANICA
• Najcesci tip komercijalne nekretine i ajtezi za procenu
• Moze podrazumevati analize na razlicitim nivoima: prihoda, going cocern-a, troskova izgradnje i opreme.
Tip interesa
• Vlasnistvom i zakupima benzinskih stanica se slobodno trguje na otvorenom trzistu, bilo kao entitet kojim se zeli upravljati,poptuno opremljen i u punoj operativnosti ili kao investicija.
• Potrebno je reci da je svaka benzinska stanica jedinstvena, te je jako tesko (a moze i dati pogresan rezltat) porediti jednu transakciju sa drugom
27.11.2014
25
OPERATIVNOST BENZINSKE STANICE
• Benzinskim stanicama upravljaju angazovaniprofesionalni operateri ili direktnomenadzment.– Kada vlasnik nekretnine zaposli strucno osoblje da
vodi benzinsku stanicu (mendzere) se vodi kaookolnost Direktnog upravljanja, te zdrzava citav profit.
– Angazovani operater je profesionalna samozaposlenaosoba koja svoju uslugu upravljanja benzinskomstanicom naplacuje kroz procenat prihoda od prodajegoriva
OPERATIVNOST BENZINSKE STANICE
• Najcesce operativnost benzinske stanicese moze podvesti pod 4 nacina:– Stanicom upravlja vlasnik– Stanicom upravlja zakupac, zakup baziran na
potpunoj odgovornosti zakupca za odrzavanjei osiguranje
– Direktni menadzment– Angazovani operater.
BENZINSKE STANICE U ZAKUPU
• Vlasnik daje u zakup nekretninu, opremljenu zaoperativnost. Zakupac daje vreme, vestinu i rad na upravljanju benzinskom stanicom.
• Deljiv bilans već uzima u obzir kapitalnuinvesticiju zakupca.
• Mora se obezbediti adekvatna nagrada za svakustranu, vlasnika i zakupca, kojom se odrazavarizik koji strane preuzimaju u posedovanju iliupravljanju benzinskom stanicom.
BENZINSKE STANICE U ZAKUPU
• Moze biti da ce se uzeti u obzir investiranjezakupca u razna poboljsanja na nekretnini
• Poboljsanja na nekretnini izvrsena od stranezakupca su cesto veca od obima dogovorenog u ugovoru o zakupu.
• Svaka promena u kvalitetu poslovanja i rezultatuposlovanja koja se moze razumno pripisatiulaganjima od strane zakupca ce najverovatnijebiti zanemarena
27.11.2014
26
SPECIJALNI UGOVORI• Ugovori o isporuci goriva
– Ugovori o isporuci goriva u periodu od 1 do 5 godina su bazirani na ciljanim marginama, deobi margina i na aranzmanima “Platts”
• Fransize– Iako je to licni ugovor, generalno ce biti prenesen na
kupca koji zadovoljava odredjene kvalifikacionekriterijume
– Koristi “besplatne kredite” dobavljaca– Naknada za fransizu ce uopsteno govoreci biti
naplativa
TRŽIŠNI PRISTUP• Prodaja komparabilnih stanica• Jedinica komparacije – nije m2
• Poželjni metod je ukupna cena• Faktori prilagođavanja
– Veličina zemljišta / Dispenseri– Veličina zgrade– Brojanje saobraćaja– Konkurencija– Obim prodaje
• Korisno samo za proveru
TRŽIŠNI PRISTUP
• Upoređivanje kompanija• Razlika između subjekata i kompanija:
lokacija, finansije i operacije u radnom poslovanju, veličina, rast, profitabilnost, vlasništvo,komponenta nepokretnosti
• Koristi se uglavnom za finansijsko izveštavanje poslovnih jedinica
PRIHODOVNI PRISTUP
• Prodaja goriva• Brojač Saobraćaja Parametar =
litara/Mo podeljeno sa Izbrojanim Saobraćajem
• Zavisnost od konkurencije• Poređenje sa subjektom• Razmotriti validnost subjektove informacije
o prodaji
27.11.2014
27
MARŽA NA GORIVO
• Marža je bazirana konkurentnosti u području
• Provera marže zasnovane na ceni goriva• Analizirati subjektov bilans uspeha za za
stvarne marže subjekta• OPREZ – kako prijavljen porez na promet često pokazuje kao prebačaj, trebalo bi da cena prodate robe rezultira u uvećanimmaržama
UOBIČAJENA PRODAJA
• Prodaja/m2 prodajnog prostora• Poređenje sa aktuelnim prodajama• Prodaja hrane• Priprema hrane• Usluges – ATM, pošta• Margine i industrijske norme
PRINOSNI PRISTUP–Sumarni bruto prihod
• Litara x Margina (Marža)= Bruto Profit Gorivo
• Prodaja/m2 x m2 X Margin= Bruto Profit Radnja
Prinosni pristup - Troškovi
• Fiksni Troškovi – Porez na imovinu• Promenjljivi troškovi – Većina ostalih
• Količina detalja – subjektivni zahtev
27.11.2014
28
PRIMER PRIHODOVNE FORME
• Prihod– Prodaja goriva
– Prodaja u radnji– Prihod od pranja vozila
• Troškovi (po odeljenjima)– gorivo
– radnja– praonica
• Nedistribuirani rashodi• EBITDA
TROŠKOVNI PRISTUP• Izgradnja
– zgrada– rezervoari, dispenseri, cevi– amortizacija
• Vrednovanje lokacije– veličina, veličina prednje linije, vidljivost,
ugaona lokacija– brojanje saobraćaja– konkurencija (broj i udaljenost)– ulazni i izlazni pristupni put
NEPOKRETNOST I VREDNOST POSLOVANJA
• Zaključna vrednost mora biti alocirana između nepokretnosti, Mašina i opreme , goodwill i/ili nematerijalnih sredstava.
• Ova alokacija je tipično izvedena iz koštanja nepokretnosti kroz Troškovni pristup i njihovim oduzimanjem iz zaključene vrednosti.
• Preostala vrednost je alocirana na goodwilli/ili identifikovanim nematerijalnim sredstvima
POTENCIJALNE OBAVEZE• Rezultiraju iz zakona o zaštiti životne
sredine• Skladišta za gorivo moraju ispunjavati
smernice zaštite od korozije, Gasoline storage tanks must meet guidelines for protection against corrosion, izlivanja i prepunjavanja
• Trošak čišćenja
• Trošak primedbovanja i nadzor• Stigma
27.11.2014
29
MREŽA PROCENE
• Scenario:A. Dugogodišnji zakup (triple net) –
Zakupodavčeva pozicijaB. Operativni posao– Zakupčeva pozicijaC. Zakupac/diler pribavlja nepokretnost i
imovinu za gorivoD. Vlasnik upravlja benzinskom stanicom
• Vidi “MREŽA PROCENE” Dodatak
Studijski slučaj
• NEZAVISNA STANICA – SLUČAJ 4• KORPORATIVNA MREŽA – SLUČAJ 5
NEZAVISNA STANICA
• Lokacija: Bukurešt, centar• Vlasnik: ART PETROL SERVICE
• Datum procene: 27.06.2013• Vlasnik upravlja i vodi posao• Puno vlasništvo• U poslovanju je na dan procene
• Uključeno u procenu: zemljište, zgrada. rezervoari, pumpe, dispenseri
NEZAVISNA STANICA
BEOGRAD, 2014G. BADESCU, FRICS 116
27.11.2014
30
OPIS STANICE
• Zemljište: 166 m2• Pristup: na sve 4 strane
• Puno vlasništvo• Nema olakšica niti tereta• Komunalije: električna en., voda,
kanalizacija
OPIS STANICE
• Zgrada:– Izgrađena površina 9.82 m2– Betonski temelji, metalni krov– Metalni okvir i termo zidovi (izopanel)– Aluminijumska vrata i prozori– Keramičke pločice na podu– Grejanje i topla voda preko eletričnog bojlera
OPIS STANICE
• Kućište (Nadstrešnica): 120 m2– Betonski temelji– Metalni okvir– Izolovani metalni krov, obojen
• Platforma: 160 m2 beton
• Rezervoari: 4x15 m3• Pumpe za gorivo: 2x4 dispensera
OPIS STANICE
• Stanje: veoma dobro, stanica u funkciji• Nema odloženog održavanja
• Nema ekoloških obaveza
27.11.2014
31
PRINOSNI PRISTUP
• Procena protoka gotovine – Operator treba da nabavi gorivo i robu koje se
prodaju u radnji– Prihod stanice je samo prihod od prodaje –
gorivo, ostale svari i usluge– Operator treba da plati za gorivo i ostalu robu
i materijal– Nematerijalna ulaganja pripadaju operateru ,
osim ako nisu nabavljena
PRINOSNI PRISTUP• Procena prihoda:
– Benzin prodaja/dnevno 1000 litara– Dizel prodaja/dnevno 800 litara– Benzin prodajna cena/litra 5.88 RON– Prodavnica prodaja/dnevno 5.93 RON– U 2013 samo 175 prodajnih dana– 2014-2017 350 prodajnih dana
PRINOSNI PRISTUP
• Procena troškova:– Benzin cena/litra 5.16 RON– Dizel cena/litra 5.22 RON– Gorivo marža 12%– Radnja marža 12%– Operativni troškovi:
• Lični troškovi• Komunalije
• Porezi
PRINOSNI PRISTUP
• Direktna kapitalizacija– EBITDA kao prihod– Stopa kapitalizacije “Cap rate” je kalkulisana
iz odnosa Cena/EBITDA parametara uporedivih kompanija
• U našem slučaju– EBITDA=268.000 (4-godišnji prosek)– Cena/EBITDA=4.43 i cap rate =22.5%
• Indikovana vrednost stanice = 1,187,240
27.11.2014
32
PRINOSNI PRISTUP
• DCF analiza– Koristi se kada prihod ima dinamičan razvoj
(nije baš prisutno u ovom slučaju)– Koristi se Slobodni Novčani Tok Free Cash
Flow to Firm (FCFF):• Prihod• Minus operativni troškovi
• Minus porez primenjen na EBIT
• Minus kapitalna ulaganja-troškovi
• Plus/minus varijacije radnog kapitala (važno u našem slučaju)
PRINOSNI PRISTUP
• Stopa diskontovanja– Koristi se WACC (obezbeđen od matične
kompanije ili izračunat na osnovu parametara)– Cena kapitala –koristi se CAPM model– Izračunavanje je u Dodatku WACC (13.7%)– Rizik za nezavisnu stanicu je veći i zato
imamo dodato 1.5% specifičnog rizika uWACC gde se pojavljuje 15.2%
• Indikovana vrednost stanice = 1,437,329
TRŽIŠNI PRISTUP
• Koriste se parametri poredivih subjekata:– Ev/EBITDA– Cena/Prodaja– U našem slučaju Cena=Ev ne razmatrajući
dugovanje
• Poredivi izvori:– Mogu se koristiti: Lukoil, Petrom, ENI
TRŽIŠNI PRISTUP
• Korišćeni su podaci transakcija benzinskih stanica u Rumuniji i zračunata je srednja vrednost (medijana) od:– Cena/Prodaja = 0.23 i– Cena/EBITDA = 4.3
• Indikativna vrednost je u intervalu:
1,292,000 – 1,603,000• Vidi Dodatak CS1-MARKET
27.11.2014
33
TROŠKOVNI PRISTUP
• Vrednost zemljišta (poređenjem) 600 euro/m2 x166m2 = 428,280 RON
• Neto trošak zamene:– Zgrada+ Nadstrešnica+ Platforma 670,234– Rezervoari 179,968– Pumpe i dispenzeri 107,982
TROŠKOVNI PRISTUP
• Ukupna vrednost zemljišta 428,280 • Zgrade 670,234
• Preduzetnikov profit (10%) 109,851• FFE (gorivo) 287,950• Indikovana vrednost stanice=1,496,315
ZAKLJUČAK O VREDNOSTI
• Prinosni pristup– Direktna kapitalizacije 1,187,240– DCF analiza 1,437,329
• Tržišni pristup 1,292,000 – 1,603,000
• Troškovni pristup 1,496,315
• Zaključena vrednost = 1,440,000
ALOKACIJA VREDNOSTI
• Vrednost Stanice 1,440,000
• FFE (neto zamenska vred.) 107,982
• Rezervoari (NRC instalisan) 179,968• Obrtni kapital
(dvonedeljna cena goriva) 128,472
• Zemljište i zgrada 1,023,578
27.11.2014
34
CHAIN STATION
• Owned and operated by a big international oil company
• The company is providing fuel• The station retain only gross margin• The station is charged with overhead
expenses allocated by the company• Operational at the valuation date • Cost of capital is at company level
AGIP STANICA
BEOGRAD, 2014G. BADESCU, FRICS 134
OPIS STANICE
• Lokacija: J-Z Romania, Grad Resita• Stanovnika: 65,500
• Pozicija: periferija grada• Zemljište: 2,258 m2
• Ulični front: 100 m• Nema olakšica niti tereta
• Komunalije:električna en,voda,kanalizacija
OPIS STANICE
• Zgrada:– Dvospratni objekat– Izgrađena površina 236 m2
– Korisna površina 197 m2
– Betonski temelj i plafon na prvom nivou– Drveni i metalni krov– Betonski okvir i zidovi od cigle– Dobra eksterijer obrada
27.11.2014
35
OPIS STANICE
• Zgrada:– Keramičke pločice na podu– Aluminijumska vrata i izolovani prozori– Dva klima uređaja– Veoma dobar nivo završne obrade enterijera– Video nadzor (15 kamera)– Jedinica za tretman vode
OPIS STANICE
• Nadstrešnica: 100 m2
– Betonski temelji– Metalni okvir– Izolovani metalni krov, obojen
• Platforma: 2258 m2 beton i makadam
• Rezervoari: 4x30 m3
• Pumpe za gorivo: 4x4 dispensera
OPIS STANICE
• Stanje: veoma dobro, stanica u funkciji• Nema odloženog održavanja
• Nema ekoloških obaveza• Veliki popločani prostor oko stanice
PRIHODOVNI PRISTUP
• Procena protoka gotovine– Matična kompanija snabdeva gorivom i robom
za prodaju u radnji– Prihod stanice je samo bruto marža (prihod
od prodaje minus cena prodatih dobara)– Matična kompanija naplaćuje prekomerne
troškove
27.11.2014
36
PRIHODOVNI PRISTUP
• Direktna kapitalizacija– EBITDA kao prihod– Stopa kapitalizacije “Cap rate” je kalkulisana
iz odnosa Cena/EBITDA parametara uporedivih kompanija
• U našem slučaju– EBITDA=81,762 (4-godišnji prosek)– Cena/EBITDA=4.43 i cap rate =22.5%
• Indikovana vrednost stanice = 362,267
PRIHODOVNI PRISTUP
• DCF analiza– Koristi se kada prihod ima dinamičan razvoj
(kao u ovom slučaju)– Koristi se Slobodni Novčani Tok Free Cash
Flow to Firm (FCFF):• Prihod• Minus operativni troškovi
• Minus porez primenjen na EBIT
• Minus kapitalna ulaganja-troškovi
• Plus/minus varijacije radnog kapitala (nije važno u našem slučaju)
PRIHODOVNI PRISTUP
• Stopa diskontovanja– Koristi se WACC (obezbeđen od matične
kompanije ili izračunat na osnovu parametara)– Cena kapitala –koristi se CAPM model– Vidi kalkulaciju u dodatku WACC
• Indikovana vrednost stanice = 354,492
TRŽIŠNI PRISTUP
• Koriste se parametri poredivih subjekata:– Ev/EBITDA– Cena/Prodaja– U našem slučaju Cena=Ev ne razmatrajući
dugovanje
• Poredivi izvori :– Lukoil– Petrom– ENI
27.11.2014
37
TRŽIŠNI PRISTUP
• Korišćeni su podaci transakcija benzinskihstanica ENI u Rumuniji i zračunata je srednja vrednost (medijana) od– Cena/Prodaja = 0.23 i– Cena/EBITDA = 4.3
• Indikativna vrednost je u intervalu:
320,000 – 440,000
TROŠKOVNI PRISTUP
• Vrednost zemljišta (poređenjem) 55 euro/m2
• Neto trošak zamene:– Zgrada 96,614– Nadstrešnica 6,379– Platforma 57,613– Rezervoari 24,200– Pumpe 15,000
TROŠKOVNI PRISTUP
• Ukupna vrednost zemljišta 124,190 euro• Zgrade 160,606
• FFE (gorivo) 39,200• Preduzetnikov profit (10%) 48,600• Indikovana vrednost stanice = 372,595
ZAKLJUČAK O VREDNOSTI
• Prinosni pristup– Direktna kapitalizacija 362,267– DCF analiza 354,492
• Tržišni pristup 320,000 – 440,000
• Troškovni pristup 372,495
• Zaključena vrednost = 360,000
27.11.2014
38
ALOKACIJA VREDNOSTI
• Vrednost Stanice 360,000• FFE (neto zamenska vred.) 15,000
• Rezervoari (NRC instalisani) 24,200• Zemljište i zgrada 320,800
PRIPADNOST LANCU
• Nematerijalna sredstva• Stanica ne plaća royalty (licenca) već se
naplaćuje od matičnog društva• Novčani tok je izračunat imajući u vidu ovu
naknadu• Uobičajeno je da se pripadnost lancu
naplaćuje sa 1-2% od prodaje goriva što predstavlja 5-10% od vrednosti stanice