9.politicki sistem svicarske (1)

Politički sistem Švicarske

Opća obilježja

Stanovnika:7.591.400 (2007.) Površina: 41.293 km2 (BiH – 51.129 km2) Gustoća naseljenosti = 177,2 stanovnika/ kn2 Glavni grad Švicarske je Bern - 150,000

stanovnika Švicarska je jedna od najstarijih europskih

država Počela se oblikovati u 14 stoljeću

Narodnosni sastav (2000.): Švicarci 80%

prema jeziku kojim govore: njemački 64%, francuski 19%, talijanski 8%, retoromanski 1%,

stranci 20%  (najviše iz Italije, Španjolske, Portugala, Srbije i Crne Gore, BiH, Turske; Hrvata oko 35 000)  

vjerski sastav (2000.): rimokatolici 44%, protestanti 37%, sunitski muslimani 4%, pravoslavci 1% 

službeni jezici: njemački, francuski, talijanski i retoromanski 

26 Kantona: Aargau, Appenzell Ausser-Rhoden, Appenzell Inner-Rhoden, Basel-Landschaft, Basel-Stadt, Bern, Fribourg, Geneve, Glarus, Graubunden, Jura, Luzern, Neuchatel, Nidwalden, Obwalden, Sankt Gallen, Schaffhausen, Schwyz, Solothurn, Thurgau, Ticino, Uri, Valais, Vaud, Zug, Zurich

Kratki povijesni pregled

1291. godina - tri kantona se udružuju kako bi si pružili uzajamnu pomoć i zaštitu (Uri, Schwyz i Unterwalden)

XIV. st. pridružuju im se još Lucerne, Zurich, Glarus, Zug i Bern

XV. st. Fribourg, Solothurn, Basel, Schaffhausen i Appenzell

U XVI. st. ideje reformacije šire se Švicarskom (Zwingli i Calvin) Razlogom jakih sukoba između katolika i

protestanata (tri stoljeća ratova) 1798. Helvetska republika: po uzoru na

događanja u Francuskoj Želi se stvoriti centralizirana država,

kontrolirana od Francuskenakon pada Napoleona, propada i taj

pokušaj

Od 1803. do 1848. Nekoliko državnih udara Poraz Napoleona Bečki kongres: Švicarska neutralnost Brz ekonomski razvoj Razlike među kantonima

1848. Švicarska postaje liberalna federalna država, muškarci dobivaju pravo glasa

Žene tek 1971.

1874. revidiran je ustav i uvedeno pravo na referendum

1891. pravo na inicijativu – mogućnost mijenjanja dijela Ustava

1919. prvi izbori prema proporcionalnoj reprezentaciji

1959. prvi put Federalno se vijeće uspostavlja prema “magičnoj formuli” 2-2-2-1

Magična formula

2 mjesta za Radikalnu slobodnu demokratsku stranku (FDP)

2 mjesta za Kršćansku demokratsku narodnu stranku (CVP)

2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP) 1 mjesto za Švicarsku narodnu stranku (SVP)

Promjena 2003.g (CVP dobiva jedno mjesto, a SVP 2)

Glavne karakteristike Švicarska = federalna parlamentarna

demokratska republika Izvršna vlast - vlada / Federalno vijeće Federalnu zakonodavnu vlast ima vlada i

dvodomna federalna skupština Referendum: mogućnost “propitivanja”

svakog zakona i promjena dijela Ustava

Federalizam Federalizam je glavni i pokretački princip

Švicarske Najčešće se misli na državnu organizaciju Federalizam je i u Ustavu (iako se nigdje ne

spominje riječ): “Kantoni su suvereni sve dok njihovu suverenost ne određuje federalni ustav, oni će imati sva prava koja nisu prenesena na konfederaciju”

Kantoni i općine imaju visok stupanj odgovornosti Postoji i 26 krivičnih zakona (kantonalni

zakoni) Povijesno, federalizam je proizvod sukoba

koji su prethodili stvaranju države 1848. Iako su u ratu pobjednici bili pro-centralističke

snage, naspram konzervativnih katoličkih kantona, Ustav iz 1848. ipak je odražavao kompromis te je kantonima ostavljena neovisnosti i autonomija

Federalno vijeće Švicarska vlada nije predstavljena u individui,

nego u kolektivu – Federalnom vijeću Ne postoji premijer, nit šef države Federalno vijeće – čine ga iste političke

stranke već 60. godina, koje među sobom dijele 7 mjesta u Vijeću

Vijeće se pridržava nepisanog pravila “kolegijalnosti” i konsenzusaOdluke se donose kolektivno

Uspostavljeno je stvaranjem federalne švicarske države 1848.

Početna struktura vijeća (iz 1848) članovi Vijeća pripadali samo jednoj stranci

(Radikalnoj), s tim da su dva mjesta bila zagarantirana katolicima i dva za ne-njemačke građane

Promjene u strukturi Vijeća 1891. kršćanski demokrati dobivaju jedno

mjesto, a nakon I. svjetskog rata još jedno; 1929. Narodna stranka ulazi u Vijeće, 1943. u Vijeće ulaze i Socijademokrati

Ministarstva Federalnog vijeća Sedam ministarstava

Obrane Ekonomije Okoliša, transporta, komunikacija i

energetikeFinancijaVanjskih poslovaPravdeUnutarnjih poslova

Svaki od sedam ministara ima jednaku moć

Svaki od 7 ministara odgovoran za jedan odjel struktura se gotovo nije mijenjala od

1848. Kao šef, resorni ministar upravlja

strukturom od preko 12.000 uposlenika

Članove Federalnog vijeća biraju članovi oba doma parlamenta

Parlament ne može raspustiti Vijeće, niti Vijeće može raspustiti parlament

Članovi Vijeća ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu funkciju niti su članovi parlamenta, ali moraju sudjelovati u parlamentarnim diskusijama

Predsjedavajući Federalnog vijeća mijenja se svake godine, u prosincu

Nadležnost Federalnog vijeća upravlja saveznim poslovima, nadgleda poštivanje saveznog i kantonalnih

ustava, predlaže savezne zakone i nadgleda njihovo

provođenje, razmatra i odobrava međukantonalne ugovore, upravlja financijama, predlaže proračun, vodi vanjsku politiku, nadzire rad saveznih službenika, podnosi izvješće Saveznoj skupštini o stanju

Konfederacije

Magična formula

Do 2003. izgled magične formule: 2 mjesta za Radikalnu slobodnu

demokratsku stranku (FDP), 2 mjesta za Kršćansku demokratsku narodnu

stranku (CVP), 2 mjesta za Socijaldemokratsku stranku (SP)

1 mjesto za Švicarsku narodnu stranku

(SVP)

Promjene u magičnoj formuli 2003. godine Kršćanska demokratska narodna stranka

pada s dva na jedno mjesto u Federalnom vijeću

Švicarska narodna stranka (SVP) dobiva dva mjesta (umjesto ranijeg jednog)

Federalna skupština - Parlament

Vrijeme ustanovljavanja - 1848. Švicarski parlamentarci nisu profesionalni

političari, obično imaju drugu profesionalnu aktivnost

Na čelu parlamenta – predsjednik mandat predsjednika - jedna godina

Zasjedanja su četiri puta godišnje po tri tjedna

Struktura federalne skupštine - dvodomni parlament s jednakim ovlastima: Nacionalno vijeće Vijeće država

Nacionalno vijeće (predstavnički dom): predstavništvo po principu stanovništva

Vijeće država (senat) određeni broj mjesta prema kantonima, svaki kanton po dva mjesta, a polukantoni

po jedno mjesto

Nadležnost parlamenta Predlaže i potvrđuje zakone, bira članove Federalnog vijeća Bira članove Federalnih sudova

Nacionalno vijeće Izbori se održavaju svake četiri godine,

predzadnje nedjelje u listopadu 200 zastupnika,

mora biti barem jedan predstavnik iz svakog kantona

Mjesta se dodjeljuju prema veličini kantona i sukladno broju osvojenih glasova

Predsjednik Nacionalnog vijeća je i predsjednik Federalne skupštine pa ga se često zove i “prvim Švicarcem”

Vijeće država Sastavljeno je od po dva zastupnika iz

svakog kantona i po jedan iz polukantona Izbori su regulirani kantonalnim zakonima Način izbora zastupnika u Vijeće država

Ranije - od strane kantonalnih parlamenata,

Danas - biraju ih građani na neposrednim izborima

Broj članova Vijeća - 46 članova: po dva za svaki kanton Po jedan za polukanton

Nadležnosti i ovlasti Federalne skupštine

Nadležnost - predmeti federalnog karaktera Zakoni o organizaciji i načinu izbora

saveznih organa Zakoni koji ustavom ostavljeni u nadležnosti

saveznih institucija Izbor Saveznog suda, kancelara

(predsjedavajućeg Federalnog vijeća) i zapovjednika oružanih snaga

Plaće i nagrade članova organa Konfederacije kao i osnivanje stalnih saveznih službi

S obzirom na jednaku moć - oba doma parlamenta moraju potpisati zakone na identičan način (s jednakim tekstom) Ako i nakon tri izmjene ostanu razlike -

konferencijsko vijeće se sastaje s ciljem da eliminira razlikeAko i to ne uspije - zakon “propada”

Zastupnici i senatori nemaju plaću Umjesto plaće - naknada (ca. 50.000 €)

Izravna demokracija

Građani imaju “zadnju riječ”

Mogućnost pre-oblikovanja dijela ustava i zakona preko referenduma i inicijativa

Polu-izravna demokracija - građani sudjeluju u prihvaćanju i predlaganju zakona

U 84% od ca. 3.000 općina građani se jednom godišnje okupljaju na gradski susret Gradski susret

Funkcionira kao zakonodavno tijelo koje donosi odluke o Financijama Porezima I drugim zakonima

Kantoni Appenzell Inner i Glarus

Građani se okupljaju jednom godišnje na Landsgemeinde (otvorenu državnu skupštinu)Otvorena državna skupština = najviši

politički autoritet u ova dva kantona

Oblici izravne demokracije - postoje na federalnoj, kantonalnoj i općinskoj razini

Dva instrumenta izravne demokracije: Građanska inicijativa (1891.) Referendum (1874.)

Građanska inicijativa Pitanja na koje se odnosi - glasovanje o

ustavnim promjenama Uvjeti legitimnosti inicijative - 100.000 potpisa

građana, potvrđenih od općina, skupljenih u roku od 18 mjeseci

Parlament izdaje preporuku o prihvaćanju ili neprihvaćanju inicijative Ako inicijativa nije prihvaćena - građani imaju

mogućnost predstavljanja nove inicijative Tko su najčešći organizatori građanskih

inicijativa? Nevladajuće stranke, udruge ili interesne

grupe

Referendum Fakultativni

50.000 potpisa ili potvrdu 8 kantona, prikupljenih u roku od 100 dana

U kantonima i općinama taj broj je i manji Pitanja na koja se odnosi - potvrda neke odluke,

ugovora, zakona… Obvezni

Pitanja na koja se odnosi Ustavni amandman Pridruživanje nekoj međunarodnoj organizaciji

Prijedlog ne može proturječiti međunarodnim zakonima i ugovorima

Detalji uz referendum Organizira se 3-4 puta godišnje i to

nekoliko različitih referenduma odjednom

Provodi se nedjeljom Često se kombinira s izborima Ukoliko se referendum ne organizira s

izborima= nizak postotak odziva - 20-30%,

Kantoni

20 kantona i 6 polukantona Kantoni su suvereni

= samo u nekim pitanjima ograničeni saveznim ustavom

Svaki od kantona = država za sebe s velikim ovlastima: uspostavljanje vlastitih poreza, organizacija političkog sustava, vlastita policijska struktura, Organizacija školstva na svojem prostoru…

Devolucija vlasti – prenošenje ovlasti s centralne države na kantone

Današnja je Švicarska nastala udruživanjem država (kantona), od 1291. pa do 1815.

Princip nastajanja – autonomija i neovisnost kantona 1798. “Helvetskom revolucijom”

pokušalo se uspostaviti centraliziranu državu, ali nakon pada Napoleona, pada i taj pokušaj

Autonomija i neovisnost karakteristike su kantona i danas

Kantonalni ustavi ratificiraju ih građani na referendumu

Izvršna vlast kantona - kolegijalna, kolektiv, ne individua 5-7 članova koje biraju građani

Jednodomni parlament - različita imena u različitim kantonima

Sva vlast koja nije pripisana federalnim vlastima, na kantonima je

Ovlasti kantona Mogu podići poreze Stvaraju vlastite zakone

Samo da su u skladu s federalnim zakonima

Biraju vlastitu vladu Izravna demokracija: referendum i

inicijative Ovlasti općina

1/5 općina ima vlastite parlamente

Savezni sud

Najviša sudska instanca Sudi

u građanskim sporovima između Konfederacije i kantona, Između raznih pravnih osoba, Između kantona…

U sporovima u kojima postoje naznake protiv odredaba međunarodnog prava