akijski plan za ukljuČivanje roma · 2019-11-28 · akijski plan za ukljuČivanje roma u osjeČko...
Post on 05-Mar-2020
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
AKCIJSKI PLAN ZA UKLJUČIVANJE ROMA
U OSJEČKO BARANJSKOJ ŽUPANIJI
2016. – 2020.
1. UVOD
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine na području Osječko-baranjske županije nalazi se 1.847
Roma. 1 Najviše Roma živi na području Općine Darda te Grada Belog Manastira. S obzirom da se radi o
broju osoba koje su se same izjasnile o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, a da karakteristike
same populacije kao i visoko prevalentna stigma protiv pripadnika romske nacionalne manjine
onemogućavaju dobivanje potpunih statističkih podataka, navedeni broj vjerojatno je i veći.
Vijeće romske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije izabrano je 1. lipnja 2015. godine.
Osječko-baranjska županija financira rad i administrativne poslove za što su osigurana sredstva na
razini proračuna županije. Za programe i manifestacije romskih udruga redovito se dodjeljuju sredstva
sukladno Programu javnih potreba u kulturi i Programu financiranjua programskih aktivnosti udgura
od interesa za Županiju te iz sredstava proračunske zalihe, temeljem zahtjeva romskih udruga.
Na razini Osječko-baranjske županije od 2005. godine djeluje Savjet za nacionalne manjine koji prati
stanje i razmatra pitanja u svezi s ostvarivanjem zajajčenih sloboda i prava etničkih i nacionalnih
zajednica ili manjina iz nadležnosti Županije te potiče, podupire i predkaže mjere pospješivanja
ostvarivanja prava nacionalnih manjina na ovome području. Navedeni je Savjet radi osiguranja
kontinuiranog praćenja i poticanja provedbe mjera i aktivnosti za uključivanje Roma osnovao u veljači
2007. godine Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome. Zadaća Povjerenstva
jest pratiti provedbu programa za Rome na području Županije, predlagati i poduzimati mjere i
aktivnosti usmjerene sustavnoj i učinkovitoj realizaciji programa te izvještavati Savjet za nacionalne
manjine i nadležna državna tijela o provedbi mjera i aktivnosti na razini Županije.
Akcijski Plan za uključivanje Roma u Osječko-baranjskoj županiji proizlazi iz Nacionalne strategije za
uključianje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine u kojoj je naveden i nacionalni pravni okvir
vezan uz socijalno uključivanje Roma koji se proteže i na jedinice lokalne samouprave.
Akcijski plan uključivanja Roma jest međuresorska javna politika na županijskoj (regionalnoj) razini koja
ima karakter socijalne politike jer obuhvaća mjere vezane uz socijalnu i zdravstvenu zaštitu,
obrazovanje, zapošljavanje, obrazovanje, zaštitu prava manjinskih skupina, a povezana je sa resorima
ekonomske, infrastrukturne i kulturne politike. Ova javna politika je izrađena kroz pet faza koje su
uključivale identifikaciju načina uspostae političkih ciljeva, formulaciju sadržaja politike, utvrđivanje
legitimiteta pojedinih nositelja za provedbu aktivnosti javne politike, razradu provedbenog okvira te
1 Popis stanovništva, kućanstvava i stanova 2011. Stanovništvo prema držvljanstvu, narodnosti, vjeri i maternskom jeziku. Državni zavod za statistiku, 2013.
razradu evaluacijskog okvira i mehanizma prilagodbe. Akcijski Plan dijeli formalne i neformalne dionike
u provedbi. Pod formalnim dionicima razumiju se jedinice lokalne samouprave i njihove institucije te
tijela držane uprave onda kada je nužna suradnja sa centralnim sustavom. Neformalni dionici su Romi
kao izravno ciljana populacija, udruge Roma, udruge koje se bave pružanjem socijalnih usluga ili drugi
intervenori koji pružaju bilo kakve usluge ili potpore Romima, a koji su od humanitarnog ili kulturnog
značenja.
Prilikom razrade Akcijskog plana pažnja je posećena općenitim nedostacima ciljeva kod izrade javnih
politika s obzirom da se često postavlja veliki broj ciljeva među kojima je teško znati o kojim se ciljevma
zapravo radi, ciljevi su previše općeniti i dvosmisleni, višestruki, a ponekad i međusobno
suprotstavljeni. Kako bi se Akcijski plan kao javna politika usmjerio ciljevima prema postizanju što veće
operacionalizacije, dinamička struktura akcijskog plana podijeljena je na dugoročne te operativne
ciljeve kroz koje su specificirane mjere i aktivnosti vezane uz konkretne nositelje, dionike u provedbi,
raspoložive izvore materijalnih resursa i ljudskih kapaciteta te vremenski tijek provedbe. Akcijski Plan
temelji se na setu od šest indikatora koji su prema nacionalnim standardima procijenjeni od najveće
važnosti za uključivanje Roma u društvenu zajednicu, a to su: (1) prostorno i komunalno uređenje
naselja, stanovanje i zaštita okoliša, (2) suzbijanje siromaštva i socijalna skrb, (3) predškolski i školski
odgoj i obrazovanje, (4) zdravstvena zaštita, (5) statusna pitanja i (6) kultura, sport i druge mjere za
integraciju Roma. Akcijski Plan izrađen je u suradnji sa predstavnicima Vijeća romske nacionalne
manjine u jedinici lokalne samouprave, predstavnicima udruga Roma i predstavnicima tijela jedinica
lokalne samouprave i drugih institucija koji pomažu u provedbi mjera vezanih uz socijalno uključivanje
Roma u društveni zajednicu, dok je procesom upravljao konzultantski tim Programa za razvoj
Ujedinjenih Naroda (UNDP-Hrvatska) uz financijsku podršku Nacionalne zaklade za razvoj civilnog
društva.
2. OCJENA STANJA
2.1. Prostorno i komunalno uređenje naselja, stanovanje i zaštita okoliša
Sve lokacije naseljene Romima na području Osječko-baranjske županije registrirane u Programu
aktivnosti i mjera za unapređenje stanja prostora i okoliša lokacija naseljenih Romima Osječko-
baranjske županije unesene su u građevinska područja kako bi se gospodarenje i uređenje prostora
provodilo u skladu sa Zakonom o prostornom uređenju i Zakonom o gradnji. Pokrivanjem prstora
Osječko-baranjske županije novon generacijom prostornih planova Romima su osigurani preduvjeti za
igradnju infrastrukture.
Koncentracija romskog stanovništva, a time i lokacija, najveća je na području Baranje. Lokacije naselja
romske populacije dijele se na bespravno izgrađene lokacije izvan građevinskih područja naselja,
bespravno izgrađene lokacije unutar građevinskih područja naselja na površinama sprotne namjene,
bespravno izgrađene lokacije unutar građevinskih područja na površinama planom predviđenim za
predmetnu namjenu te legalno izgrađene lokacije.
Najviše dostupnih podataka vezano je uz Općinu Darda na temelju njezine procjene. Prema
procjenama na području te opčine boravi ukupno 823 Roma. Na brojnost Roma u Općini Darda utječe
činjenica migracija, zbog preseljenja dijela stanovništva u Kanadu, Englesku i Irsku. Nedostatak
financijskih sredstava najveća je prepreka legalizaciji stambenih objekata u romskom naselju i odnosi
se na 205 stambenih objekata. Neki stambeni objekti nisu pogodni za stanovanje te ih je potrebno
srušiti i napraviti nove stambene objekte.
Građevinsko stanje objekata većinom nije zadovoljavajuće na lokacijama izvan građevinskih područja
naselja, dok je na integriranim lokacijama stanje ponekad zadovoljavajuće, a ponekad ispod standarda
stanovanja. Primjerice, u Općini Darda staje je zadovoljavajuće što se tiče opremljenosti komunalnom
infrastrukturom, no građevinski objekti nisu primjereni s obzirom da isti predstavljaju barake i nikako
ne odgovraju standardima stanovanja. Nadalje, općenito je komunalna opremljenost različita: lokacije
najčešće imaju električnu energiju (s time da u nekim naseljima, kao npr. Bistrincima, električna
energija jest dostupna, ali se priključci vode do kuća putem provizorno projektiranih bandera na
„kolcima“ što predstavlja opasnost za stanovništvo u slučaju nezgode), uličnu rasvjetu i cestu (dijelom
asfaltiranu), a najlošije je stanje po pitanju opremljenosti javnim vodovodnim te odvodnim i
kanalizacijskim sustavima. Manja naselja nemaju značajnijih izdvojenih sadržaja javne društvene
infrastrukture, već se koriste postojeći javni sadržaji, a takvo stanje može se ocijeniti zadovoljavajućim
jer su takva naselja bilo integrirana u postojeću sredinu nekog naselja većinskog stanovništva bilo
nastavak na takvo naselje koji predstavlja jedinstvenu cjelinu. Iako takva obilježja ima i naselje u Općini
Darda, izuzetak je činjenica da se radi o najvećem naselju koje ni po čemu, osim po Društvenom domu
u izgradnji, ne sadrži urbana obilježja.
Lokacije na kojima žive Romi u Osječko-baranjskoj županiji nalaze se u gradovima Beli Manastir, Belišće,
Osijek, Valpovo, Našice te općinama Bilje, Darda, Erdut, Jagodnjak, Kneževi Vinogradi, Magadenovac,
Petlovac, Podgorač, Popovac, Semeljci i Viljevo. Lokacije koje su potpuno integrirane u sredinu
većinskog stanovništva nalaze se u općinama Erdut, Popovac, Semeljci i Viljevo.
Dosadašnji akcijski planovi županije detaljno su razrađeni i predviđaju mjere legalizacije, izgradnje
komunalne infrastrukture i objekata u gradovima Belišće, Valpovo, Beli Manastir, Osijek, Našice te
općinama Magadenovac, Bilje, Darda, Podgorač, Kneževi vinogradi, Jagodnjak i Petlovac. Jedinice
lokalne samouprave većinom su nositelji određenih mjera, no potrebna sredstva većinom su vezana
uz Državni proračun. Tako je Akcijskim planom za uključivanje Roma u Osječko-baranjskoj županiji za
2015. godinu za ispunjenje mjera u području prostornog uređenja potrebno ukupno 41.184.000,00 kn,
ali je uz Državni proračun vezano ukupno 38.664.000,00 kn (s time da se uz Državni proračun navode
JLS, ali nije jasno u kojem udjelu sredstava). Iz toga proizlazi da je za provedbu akcijskog plana u dijelu
prostornog uređenja u cijeloj Osječko-baranjskoj županiji označeno svega 6,11% na razini JLS.
Usporedna analiza sa Državnim proračunom Republike Hrvatske za 2015. godinu2 prvo pokazuje da
Državni proračun i županijski akcijski plan nisu usuglašeni po strukturi pa je nemoguće deducirati koje
linije Državnog proračuna se odnose na sredstva koja su potrebna za ispunjenje navedenih mjera. S
obzirom da se 93,89% ukupno potrebnih sredstava za legalizaciju, izgradnju komunalne infrastrukture
i objekata odnosi na Državni proračun, izvedena je analiza Državnog proračuna sa pomoćima JLS kako
bi se procijenila raspoloživost sredstava za tu namjenu u 2015. godini, sa projekcijama za 2016. i 2017.
godinu, kako je tabelarno prikazano. Pri tome treba napomenuti da se takve pomoći Državnog
proračuna općenito odnose na potrebe JLS, a ne isključivo na namjenu uključivanja Roma.
Linija 2015. 2016. 2017.
A557050 Grad Beli Manastir
8.984.489 8.984.489 8.984.489
A557051 Grad Belišće
2.466.825 3.291.960 4.323.380
A557194 Općina Bilje
5.209.997 5.209.997 5.209.997
A557230 4.647.270 4.647.270 4.647.270
2 Ministarstvo financija, Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu, na dan 11. srpnja 2015.
2205 – Pomoći lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi
Općina Darda
A557301 Općina Jagodnjak
612.834 612.834 612.834
A557332 Općina Kneževi vinogradi
2.541.706 2.541.706 2.541.706
A557376 Općina Magadenovac
437.691 485.546 545.366
A557429 Općina Petlovac
1.771.771 1.771.771 1.771.771
A557442 Općina Podgorač
742.519 742.519 742.519
Pri tome, pomoćima uopće nisu obuhvaćeni gradovi Našice, Osijek i Valpovo. Iz navedenoga proizlazi
da iz Državog proračuna nema raspoloživih sredstava za: (a) provođenje legalizacije objekata u Osijeku,
(b) izgradnje pješačkog mosta uz D515 u Vukojevcima i (c) dodjelu zamjenske građevine u Valpovu za
iznos od 70.000,00 kn. Ove mjere nisu provedive niti u 2016. i 2017. godini bez dodatnog izdvajanja
sredstava samih gradova ili povezivanja sa drugim programima namijenjenim uključivanju Roma, što
je teško očekivati s obzirom da se radi o već predviđenim projektima, često povezanim sa resursima
Europske unije, gdje su budžeti tih projekata već unaprijed određeni i povezani sa drugim konkretnim
aktivnostima ili se odnose na namjenske aktivnosti udruga koje nisu povezane sa prostornim
uređenjem naselja. Sveukupne pomoći koje su Državnim proračunom predviđene za 2015. godinu
iznose 27.415.102,00 kn. U tom smislu, čak i kada bi sve tabelarno navedene jedinice lokalne
samouprave takve pomoći utrošile na prostorno uređenje naselja, bilo bi osigurano 66,56% potrebnih
sredstava. Pri tome, uzimajući u obzir činjenicu da je najveće predviđeno ulaganje vezano uz Općinu
Darda, gdje se posve neodređeno uz Državni proračun navode i sredstva EU, a da u vrijeme izrade
ovog dokumenta nisu niti započele aktivnosti predviđene akcijskim planom, uz konstantno isti iznos
predviđenih sredstava Državnog proračuna za 2016. i 2017. godinu, nerealno je očekivati da će se
prostorno uređenje naselja provesti kako je planirano najranije do 2018. godine. Prema tome,
županijski akcijski plan je u dijelu prostornog uređenja naselja uglavnom neprovediv i zapravo ne sadrži
nikakve garancije da će se doista predviđene mjere i provesti, već u pravilu daje samo ocjenu o
potrebnim sredstvima koja evidentno nisu osigurana.
U dijelu zaštite okoliša do sada nije bilo nikakvih mjera. Legalizacija objekata, prostorno uređenje i
izgradnja komunalne infrastrukture i objekata, sami po sebi znatno povećavaju životni standard Roma
koji žive u naseljima, no bez dodatnih intervencija, kao što su i one povezane sa gospodarenjem
otpadom, nema garancija da će se promijeniti i nepovoljne životne navike populacije i povećati
higijenski standardi. Osim toga, u periodu kada zbog nedostatka resursa nije niti moguće u cijelosti
provesti intervencije izgradnje infrastrukture i objekata koji zahtjevaju značajna ulaganja, valjalo je
dobrom organizacijom postojećih resursa povećati životni standard populacije koja živi u navedenim
naseljima. No, u tom dijelu, primjećuje se kao npr. u Općini Darda, da je odvoz otpada osiguran jednom
tjedno, što je nedovoljno s obzirom na brojnost populacije i stanju objekata u tom naselju. Također,
primjećuje se i brojnost životinja bez nadzora, što upućuje na izostanak mjera povezanih sa regulacijom
populacije životinja i povezivanje sa mjerama koje su sa svrhom prevencije širenja zaraznih bolesti i
povećanja kvalitete života osigurane općoj populaciji.
2.2. Suzbijanje siromaštva i socijalna skrb
2.2.1. Zapošljavanje
Zapošljavanje je primarna mjera namjenjena suzbijanju siromaštva, s obzirom da se njime stječu
prihodi kojima se mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe. Većina mjera dostupnih za zapošljavanje
pripadnika romske nacionalne manjine vezana je uz centralizirane funkcije Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje. Trenutno je na razini Osječko-baranjske županije putem Hrvatskog zavoda za
zapošljavanje prijavljeno 936 nezaposlenih Roma, od toga 470 žena.
Najveći uspjeh u zapošljavanju Roma vidi se kroz javne radove putem kojih je zaposleno 176 osoba.
Romima su dostupni svi programi za zapošljavanje koji su dostupni općoj populaciji pa je tako
zaposleno 14 Roma, a jedna je osoba upućena na stručno osposobljavanje.
Prepreke u zapošljavanju romske nacionalne manjine jesu slaba razina obrazovanja; zatim
kvalifikacijska struktura jer poslodavci traže osobe sa minimalno završenom osnovnom školom.
Nadalje, programi osposobljavanja mogući su samo za osobe koje su minimalno završile osnovnu školu.
Podaci pokazuju da 71,55% Roma u evidenciji nezaposlenih nema završenu osnovnu školu, 23,89% ima
završenu osnovnu školu, a svega 37 nezaposlenih Roma ima završeno neko srednjoškolsko
obrazovanje. Samo je u jedna osoba i to u 2013. godini evidentirana da je završila visoko-školsko
obrazovanje. Hrvatski zavod za zapošljavanje aktivno usmjerava u pravcu završavanja osnovne škole,
no postoje i prepreke koje su uvjetovane obiteljskim i socijalnim prlikama, pogotovo onima sa kojima
su suočene žene Romkinje. Sveukupno 30 Roma upućeno je na pohađanje nastave radi završavanja
osnovne škole.
Svi nezaposleni Romi prijavljeni na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje imaju profesionalni plan.
Međutim, kako se radi o neobrazovanoj strukturi dugotrajno nezaposlenih osoba koje imaju premalo
znanja i vještina za tržište rada, preferirana radna mjesta su privremenog karaktera i niže složenosti:
skupljač sekundarnih sirovina, pomoćni radnik, ratarski radnik, pomoćni građevinski radnik.
Na zapošljavanje Roma utječu i druge socijalne prilike. Nestalnost radnog odnosa, promjenjive
obiteljske prilike i siromaštvo navode pripadnike romske nacionalne manjine da radije biraju ovisnost
o sustavu socijalne skrbi nego da se zapošljavaju jer dugoročno proizlazi da se veće naknade mogu
ostvariti putem tog sustava nego putem zapošljavanja. Procedura povratka u sustav socijalne skrbi
nakon prestanka zaposlenja je izrazito spora, u kojem periodu osobe nemaju nikakvih primanja i žive u
apsolutnom siromaštvu, pa je i to jedan od čimbenika koji ima presudnu ulogu na odluku pojedinaca
da se upuste u bilo koji (privremeni) oblik zapošljavanja.
Zapošljavanje Roma u realnom sektoru je s jedne strane onemogućeno zbog nedostatka kvalifikacija i
iskustva, a s druge strane i kod onih rijetkih koji su stekli odgovarajuće obrazovanje i iskustvo prisutna
je visoko-prevalentna diskriminacija i to po osnovi boje kože i/ili zbog etničke pripadnosti.
2.2.2. Socijalna zaštita
Romi na području Osječko-baranjske županije u pravilu koriste novčane naknade prema Zakonu o
socijalnoj skrbi i to zajamčenu minimalnu naknadu uz što se, u skladu s posebnim uvjetima, mogu
kombinirati i druge naknade ili socijalne usluge. U Osečko-baranjskoj županiji je iz sredstava lokalnog
proračuna ukupno 2.352 korisnika jednokratne novčane pomoći; iako ne postoje egzaktni podaci,
iskustvo pokazuje da značajni broj Roma koristi ovaj oblik pomoći. Jednokratna pomoć daje se jednom
godišnje u iznosu od 350,00 kn, koji se povećava za 50,00 kn prema broju članova kućanstva. Nadalje,
Osječko-baranjska županija daje potpore socijalno ugroženim građanima za ogrjev, dok gradovi
pomažu pri plaćanju režijskih troškova.
Na liniji Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Osječko-baranjske županije kontinuirano su
predviđena sredstva u iznosu od 20.000,00 kn za zdravstvene i socijalne programe Roma te 30.000,00
kn za projekte unapređenja položaja djece pripadnika romske nacionalne manjine. Ova sredstva u
pravilu ostaju neiskorištena što zbog nedostatka kapaciteta romskih udruga za prijavljivanje i
izvještavanje po projektima, što zbog nedovoljnih sredstava za provođenje bilo kojeg relevantnijeg
projekta iz ovih područja (minimalni iznos nije niti određen). S obzirom na navedeno, neutrošena
sredstva preusmjeravaju se u program dodjele pomoći u naravi.
U gradu Osijeku postoji pučka kuhinja, ali u malim mjestima ova usluga nije dostupna.
U gradu Osijeku postoji sklonište za žene žrtve obiteljskog nasilja koje su koristile i žene Romkinje.
Također Romkinjama su se kao žrtvama nasilja pružali različiti oblici psihosocijalne podrške.
2.3. Predškolski i školski odgoj i obrazovanje
U predškolski odgoj na području Osječko-baranjske županije uključeno je 9 pripadnika romske
nacionalne manjine. Udruga „Kašmir“ u Belišću organizirala je program predškole koji se prestao
provoditi zbog nedostatka financiranja, a sada provode program za djecu polaznike osnovne škole u
smislu edukacija o osobnoj higijeni i urednim životnim navikama te pomoći pri učenju i stjecanju
socijalnih vještina.
Na području Osječko-baranjske županije učenici Romi integrirani su u redovite razredne odjele s
nastavom na hrvatskom jeziku i pismu. Sveukupno 397 učenika osnovnih i srednjih škola izjašnjavaju
se kao Romi. U svim školama na području Županije učenici Romi su integrirani u redovite razredne
odjele. Svim učenicima Romima škole su dostupne pod istim uvjetima kao i ostalim učenicima, a ukoliko
je potrebno za njh se organizira prijevoz do škole kao i za ostale učenike.
Problemi u školama vezani za Rome su nepravovremeno prijavljivanje za upis u školu, slabo predznanje
jer ne pohađaju vrtiće i program predškole, neredovito dolaženje na nastavu, nepismenost i
nesuradljivost roditelja te napuštanje škole prije navršenih 15 godina života. Iako nema egzaktnih
podataka, uočen je trend da se učenice češće ispisuju iz škole zbog ranog stupanja u brak.
2.4. Zdravstvena zaštita
Romska populacija u Osječko-baranjskoj županiji nije ažurna po pitanju poštivanja rokova za
prijavljivanje na Hrvatski zavod za zadravstveno osiguranje; zbog toga, mnogi nisu zdravstveno
osigurani. U određenom dijelu situacija je popravljena kroz program javnih radova jer je putem takvog
zapošljavanja omogućena prijava na zdravstveno osiguranje.
Žuapanijski zavod za javno zdravstvo raspolaže sredstvima za zdravstveno prosvjećivanje Roma. No,
upitno je koliko se često provode mjere deratizacije, dezinsekcije i dezinfekcije. Nedostatan je terenski
rad. Predstavnici romske nacionalne manjine upućuju na diskriminaciju djece u bolnicama.
2.5. Statusna pitanja
Po pitanju državljanstva, Policijska uprava osječko-baranjska uredno rješava zahtjeve i tu nema za sada
mnogo problema. Trenutno su tri osobe u postupku utvrđivanja državljanstva. U romskoj populaciji na
području Osijeka javljaju se problemi jer u Knjigu državljana nisu legalno upisani pa se brišu iz hrvatskog
državljanstva po službenoj dužnosti. Postupak za primitak u hrvatsk državljanstvo kod Roma koji su
izbrisani iz Knjige državljana nailazi na prepreke jer su Romi skloni migracijama ili ne prebivaju na
adresama na kojima su prijavljeni pa je do njih teže doći. U rješavanju tih pitanja pomaže mobilni tim
za Rome.
Ne bilježe se problemi oko utvrđivanja prebivališta, osim kada se vrše provjere da li neka osoba ne živi
na nekom mjestu. Općenito je ovdje problem pitanje legaliziranih objekata i imenovanja ulica u
naseljenim mjestima te dodjele kućnih brojeva, pa se više osoba prijavljuje na jednu adresu.
2.6. Kultura, sport i druge mjere za integraciju Roma
Zaštita kulturne baštine, jezika i sportske aktivnosti vrlo su zastupljeni u aktivnostima kako romske
nacionalne manjine tako i Odjela za prevenciju Policijske uprave osječko-baranjske. Vrlo je aktivno
Kulturno umjetničko društvo u Dardi, koje osim što predstavlja županiju predstavlja i romsku
nacionalnu manjinu na razini hrvatske, s obzirom da se ističe kvalitetom i bogatstvom programa. No,
na županijskoj razini generalno je nedostatak kulturnih manifestacija Roma, a financijska sredstva za
organiziranje manifestacija općenito su nedostatna.
Odjel za prevenciju PU osječko-baranjske provodi niz regionalnih projekata u skladu s nacionalnim
programima, kojima obuhvaćaju djecu u školama, a značajno svojim aktivnostima pokrivaju romsku
nacionalnu manjinu. Redovito obiljećavaju Međunarodni dan Roma, surađuju sa Kulturno-umjetničkim
društvom u Dardi, održavali su nogometni turnir, imali destigmatizacijske aktivnosti u Informativnom
centru policije, ostvarili suradnju sa kazalištem iz Belog Manastira, sve sa svrhom podizanja svijesti o
kulturi romske nacionalne manjine i njihovom integracijom u većinsko stanovništvo. Planira se, nadalje,
uspostaviti nogometni tim sačinjen od pripadnika romske nacionalne manjine koji će ostvariti članstvo
u Hrvatskom nogometnom savezu.
3. DOSTUPNOST EUROPSKIH FONDOVA ZA PROGRAME
INTEGRACIJE ROMA
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji 1. srpnja 2013. godine otvorena je mogućnost
povlačenja europskih strukturalnih fondova namijenjenih socijalnoj integraciji Roma u većinsko
stanovništvo. S obzirom na često iskazane nedostatke financijskih resursa koji predstavljaju prepreku
u ostvarenju mjera za integraciju Roma, dobro programiranje i iskorištenost EU fondova od strane
jedinica lokalne samouprave mogu povećati izglede za uspješnu provedbu Akcijskog Plana. Europska
platforma protiv siruomaštva i socijalne isključenosti predstalja okvir za postizanje ciljeva Europske
unije vezanih uz smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti za najmanje 20 milijuna ljudi do 2020.
godine. Ta platforma među ostalime uključuje i bolje korištenje EU fondova za podršku socijalnom
uključianju i suzbijanju diskriminacije.
Nakon pristupanja Republike Hratske Europskoj uniji, postali su dostupni instrumenti kohezijske
politike, a to su Europski fond za regionalni razvoj (EFRR), Europski socijalni fond (ESF) i Kohezijski fond.
Europski fond za regionalni razvoj bavi se jačanjem ekonomske i socijalne kohezije te smanjianjem
razlika između regija unutar EU. Uglavnom je usmjeren na infrastrukturne investicije, proizodne
investicije u cilju otvaranja radnih mjesta te na lokalni razvoj i razoj malog i srednjeg poduzetništva. S
obzirom da su ciljevi ovog fonda prvenstveno povezani sa lokalnim razvojem i suzbijanjem siromaštva,
on je od krucijalne važnosti za ispunjenje mjera oog Akcijskog plana u poboljšavanju uvjeta za rast i
zapošljavanje kroz povećanje i poboljšanje kvalitete investiranja u fizički i ljudski kapital, razoj inovacija
i društva znanja, prilagodljivost gospodarskih i društenih promjena, zaštitu i poboljšanje okoliša kao i
administratinu učinkovitost.
Pozornost svakako treba obratiti i na Europski socijalni fond čiji su ciljevi smanjenje razlika u životnom
standardu i blagostanju u državama članicama Europske unije i njihovih regija te time promicanje
gospodarske i socijalne kohezije. Sredstva su namijenjena poboljšanju kvalitete života građana EU
omogućavanjem njihovog stjecanja ještina i boljih mogućnosti zapošljavanja.
Kohezijski fond je financijski mehanizam za financiranje velikih infrastrukturnih projekata u EU na
području prometa i zaštite okoliša u svrhu postizanja gospodarske i socijalne kohezije Europske unije
te poticanje održiog razvoja.
Na području Osječko-baranjske županije djeluje Regionalna razvojna agencija Slavonije i Baranje koja
predstavlja poveznicu javnog, privatnog i civilnog sektora u izgradnji strategijskih partnerstava kroz
prijavu i proedbu projekata koji doprinose podizanju životnog standarda na području Slavonije i
Baranje. S obzirom da se navedena Agencija bavi poticanjem regionalnog razvoja korištenjem
dostupnih fondoa EU i ostalih fondova međunarodne zajednice, ovaj Akcijski Plan postavlja toj Agenciji
uključivanje Roma u društvenu zajednicu kao prioritet Županijske razvojne strategije. Regionalna
razojna agencija Slavonije i Baranje će:
1. Pratiti dinamiku raspisivanja natječaja za dodjelu sredstava na linijama naprijed navedenih
fondova Europske unije;
2. Pripremati projektne prijedloge za povlačenje sredstava za Županiju, jedinice lokalne
samouprave koje pripadaju geografskom prostoru županije u skladu sa mjerama ovog
Akcijskog plana;
3. Pomagati organizacijama civilnog društva, a naročito udrugama Roma, u pripremanju
projekata za financiranje sredstvima Europske unije kada je to primjenjivo kroz naprijed
navedene fondove; te
4. Povezivati Županiju i druge pripadajuće jedinice lokalne samouprave sa jedinicama centralne
vlasti, vodeći računa o tome da Županija i navedene jedinice lokalne samouprave imaju
vodstvo nad projektima kojima se koriste sredstva europskih fondova.
Osječko-baranjska županija poduzet će se potrebne mjere za jačanje kapaciteta i usmjeravanje
Agencije prema ostvarivanju mjera ovog Akcijskog plana korištenjem fondova Europske unije.
4. MJERE ZA INTEGRACIJU ROMA 2016. – 2020.
4.1. Prostorno i komunalno uređenje naselja, stanovanje i zaštita okoliša
Opći cilj: Povećati životni standard Roma u Osječko-baranjskoj županiji
Specifični ciljevi:
1. Povećati broj legaliziranih objekata u naseljima romske nacionalne manjine
2. Izgraditi odgovarajuće stambene objekte
3. Povećati dostupnost komunalne infrstrukture, priključaka na električnu i vodoopskrbnu mrežu
4. Izgraditi urbana obilježja u naselju
5. Spriječiti ilegalno proširenje naselja
MJERE I AKTIVNOSTI
U ovom dijelu Županija već ima postojeće izrađene planove, koji se ponajviše odnose na izgradnju
infrastrukture u Općini Darda pa se sada isti ne razrađuju posebno. Napominje se da se većina mjera u
tim planovima odnosi na korištenje sredstava Državnog proračuna koji, istovremeno, nisu predviđeni
Državnim proračunom za 2015. niti projekcijama za 2016. i 2017. godinu. Slijedom toga, takve mjere
su u potpunosti neprovedive te je potrebno, posebice imajući u vidu mogućnosti korištenja fondova
Europske unije i uz aktivno djelovanje Regionalne razvojne agencije Slavonije i Baranje Akcijski Plan
nadograđivati u skladu sa naknadno danim uputama Županije o načinu prilagodbe Akcijskog Plana.
4.2. Suzbijanje siromaštva i socijalna skrb
Opći cilj: Smanjiti izloženost Roma siromaštvu
Specifični ciljevi:
1. Povećanje uključenosti Roma u tržište rada
2. Povećanje socijalne zaštite Roma na područjima jedinica lokalne samouprave
MJERE I AKTIVNOSTI
4.2.1. Povećanje razine gospodarske aktivnosti i zapošljavanja romske populacije
Iako je ocjena stanja u ovom Akcijskom Planu ovdje pokazala visoku iskorištenost mjera javnih radova
kroz politiku Hratskog zavoda za zapošljavanje, ta je mjera odje izostavljena zbog njezinog privremenog
karaktera i nedostatka održivosti. Veću pozornost treba posvetiti mjerama nadalje tabelarno
navedenim kako bi se povećala razina gospodarske aktivnosti Roma i mogućnost njihovog
zapošljavanja.
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Informiranje, edukacija i savjetovanje Roma o mogućnosti zaošljavanja
Nositelj: Hrvatski zavod za zapošljavanje Provedbeno tijelo: Područni uredi HZZ-a Suradne organizacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva.
Državni proračun – redovna djelatnost HZZ-a za 2016., 2017., 2018. u 2019. godinu Županijski i gradski proračuni za programe i projekte organizacija civilnog društva. Resursi Europske unije.
Povećan broj Roma obuhvaćen aktivnostima informiranja, edukacije i savjetovanja o mogućnostima zapošljavanja.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj Roma direktnih korisnika; Broj potpora organizacijama civilnog društva; Iznos potpora organizacijama civilnog društva; Količina podijeljenog informativnog i edukativnog materijala.
Rad s poslodavcima na prevladavanju
Nositelj: Primorsko-goranska županija
Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019.
Povećan broj poslodavaca koji su spremni zaposliti
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj poslodavaca obuhvaćenih aktivnostima;
stereotipa o Romima
Provedbena tijela: Nadležni upravni odjeli; Područni ured HZZ-a Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva.
Državni proračun – redovna djelatnost HZZ-a za 2016., 2017., 2018. u 2019. godinu. Resursi Europske unije.
pripadnike romske nacionalne manjine.
broj Roma koji su se uspjeli zaposliti; Broj potpora organizacijama civilnog društva; Iznos potpora organizacijama civilnog društva; Količina podijeljenog informativnog i edukativnog materijala.
4.2.2. Unapređenje kvalitete života socijalno ugroženog romskog stanovništva
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Povećanje dostupnosti socijalnih naknada JLS
Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019.
Smanjenje ugroženosti od siromaštva romske nacionalne manjine.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj Roma koji su primili socijalne naknade; Ukupan iznos podijeljenih naknada na godišnjoj razini.
Povezivanje romske populacije sa organizacijama civilnog društva pružateljicama socijalnih usluga
Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. (redovna sredstva)
Smanjenje ugroženosti od siromaštva romske nacionalne manjine.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj direktnih korisnika Roma koji su primili socijalne usluge.
Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva.
4.3. Predškolski i školski odgoj i obrazovanje
Opći cilj: Poboljšati obrazovnu strukturu Roma
Specifični ciljevi:
1. Povećanje uključenosti Roma u predškolski odgoj
2. Povećanje pismenost Roma
3. Povećanje broja Roma u srednjoškolskom obrazovanju
4. Povećanje broja visoko-obrazovanih Roma
MJERE I AKTIVNOSTI
4.3.1. Osigurati predškolski odgoj romskoj djeci
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Uključivanje asistenata u nastavi u predškolskom odgoju
Nositelji: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Upravni odjel za obrazovanje, kulturu, znanost, sport i nacionalne manjine,
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019.
Povećan broj djece uključene u predškolski odgoj
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj djece Roma uključenih u predškolski odgoj na godišnjoj razini.
Jačanje kapaciteta romskih udruga za predškolske
Nositelj: Osječko-baranjska županija
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019.
Povećane sposobnosti djece za postizanje
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj djece Roma obuhvaćenih aktivnostima udruga;
aktivnosti i pomoć u učenju
Provedbena tijela: Grad Osijek Grad Belišće
uspjeha u osnovnoj školi.
Broj potpora dodijeljen udrugama na godišnjoj razini; Ukupni iznos potpora udrugama na godišnjoj razini.
4.3.2. Povećati osnovnoškolsko obrazovanje Roma
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Pomoć roditeljima u svrhu uključivanja i ostanka djece u osnovnoj školi.
Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva.
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019.
Povećan broj Roma koji završavaju osnovnu školu.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj roditelja koji su primili pomoć; Broj djece koja su završila osnovnu školu na godišnjoj razni; Stopa napuštanja osnovnog obrazovanja.
Osnovnoškolsko obrazovanje odraslih
Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela:
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019.
Povećan broj Roma koji završavaju osnovnu školu.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj odraslih Roma koji su završili osnovnu školu;
Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima Učilišta
Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Europski fondovi.
Stopa napuštanja osnovnog obrazovanja.
4.3.3. Uključivanje romskih pomagača za rad u školama
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Pomoć u provođenju nastave.
Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima MZOŠ
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Europski fondovi.
Povećana integracija Roma u proces obrazovanja.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj uključenih romskih asistenata u provođenju nastave; Broj učenika kojima je pružena asistencija na godišnjoj razini; Broj učenika koji su završili osnovnu ili srednju školu.
4.4. Zdravstvena zaštita
Opći cilj: Povećati zdravstveni standard Roma.
Specifični ciljevi:
1. Povećati znanje Roma o osobnoj higijeni i zdravim stilovima života.
2. Suzbijati zarazne bolesti u romskoj populaciji.
3. Osigurati pravo na zdravstvenu zaštitu.
MJERE I AKTIVNOSTI
4.4.1. Povećanje standarda zdravog življenja
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Edukacija o osobnoj higijeni i zdravim stilovima života
Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo Suradnici: Gradski zavodi za javno zdravstvo; Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organzacije civildnog društva.
Županijski proračun i gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Proračuni zavoda za javno zdravstvo. Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Državni proračun; programi i projekti iz područja zdravstva.
Povećano znanje Roma o osobnoj higijeni i zdravim stilovima života.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj održanih eduakacija; Broj Roma obuhvaćenih edukativnim aktivnostima na godišnjoj razini.
Edukacija djevojaka i žena Romkinja o reproduktivnom zdravlju i planiranju obitelji.
Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo Suradnici: Gradski zavodi za javno zdravstvo; Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini;
Županijski proračun i gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Proračuni zavoda za javno zdravstvo. Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Državni proračun;
Povećano znanje žena Romkinja o reproduktivnom zdravlju i planiranju obitelji.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj održanih eduakacija; Broj Romkinja obuhvaćenih edukativnim aktivnostima na godišnjoj razini; Broj maloljetničkih trudnoća
Organzacije civilnog društva.
programi i projekti iz područja zdravstva.
4.4.2. Sprječavanje širenja zaraznih bolesti
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Edukacija o prevenciji zaraznih bolesti
Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo Suradnici: Gradski zavodi za javno zdravstvo; Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organzacije civildnog društva.
Županijski proračun i gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Proračuni zavoda za javno zdravstvo. Državni proračun na liniji provedbe Nacionalne strategije. Državni proračun; programi i projekti iz područja zdravstva.
Povećano znanje Roma o načinima sprječavanja širenja zaraznih bolesti, važnosti ranog otkrivanja i liječenja.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj održanih eduakacija; Broj Roma obuhvaćenih edukativnim aktivnostima na godišnjoj razini; Prevalencija i incidencija zarazih bolesti u romskoj populaciji.
Povećanje procijepljenosti djece
Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo Suradnici:
Državni proračun – redovna djelatnost.
Povećan broj romske djece cijepljen na zarazne bolesti na koje se cijepi opća populacija.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj cijepljene djece; Prevalencija i incidencija zaraznih bolesti koje je moguće spriječiti cijepljenjem.
Gradski zavodi za javno zdravstvo; Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini.
Osiguravanje zdravstveno ispravne vode za piće
Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo
Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu – redovna djelatnost
Osigurana zdravstveno ispravna voda za piće.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj analiziranih vodocrpilišta; Učestalost analiziranja vodocrpilišta; Ostvarena dostupnost vode putem cisterni ili na drugi način u slučaju zagađenja.
Peventivne DDD mjere
Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Županijski zavod za javno zdravstvo
Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu – redovna djelatnost
Regulirana populacija glodavaca i insekata.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Učestalost provođenja DDD mjera; Prevalencija i incidencija zoonotskih zaraznih bolesti.
4.4.3. Povećanje dostupnosti i prihvatljivosti zdravstvene zaštite
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Pružanje besplatne pravne pomoći za ostvarivanje prava na ZO
Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. Ministarstvo pravosuđa – program BPP.
Povećan broj Roma sa zdravstvenim osiguranjem.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj Roma koji su se zdravstveno osigurali na godišnjoj razin.
Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva; Hrvatska odvjetnička komora.
Hrvatska odvjetnička komora – redovna djelatnost, BPP.
4.5. Statusna pitanja
Opći cilj: Osigurati prava Roma na priznavanje statusa.
Specifični ciljevi:
1. Rješiti pitanje hrvatskog državljanstva Roma.
2. Urediti prebivalište Roma.
MJERE I AKTIVNOSTI
4.5.1. Stjecanje hrvatskog državljanstva i boravak stranaca
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Pružanje besplatne pravne pomoći za stjecanje hrvatskog državljanstva i ispunjavanje obaveza stranaca.
Nositelji: Gradovi i općine Provedbena tijela: Odgovarajući upravni odjeli po gradovima i općinama Suradne organzacije: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini;
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. Ministarstvo pravosuđa – program BPP. Hrvatska odvjetnička komora – redovna djelatnost, BPP.
Broj Roma bez hrvatskog državljanstva sveden na minimum.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj Roma koji su stekli hrvatsko državljanstvo; Broj stranaca na stalnom boravku; Broj stranaca na privremenom boravku; Broj apatrida.
Organizacije civilnog društva; Hrvatska odvjetnička komora.
4.5.2. Prebivalište Roma
Mogućnost uređenja prebivališta povezana je sa mjerama legalizacije i prostornog uređenja, a za
njegovo upisivanje primjenjuju se odredbe odgovarajućeg općeg propisa.
4.6. Kultura, sport i druge mjere za integraciju Roma
Opći cilj: Olakšati integraciju romske nacionalne manjine u većinsko stanovništvo.
Specifični ciljevi:
1. Poticati kulturne i sportske aktivnosti Roma.
2. Poticati mjere prevencije kaznenih djela i jačanja sigurnosti.
MJERE I AKTIVNOSTI
4.6.1. Razvoj kulture romske zajednice
Aktivnosti Nositelji i provedbena tijela
Raspoloživi resursi
Očekivani rezultati
Rokovi provedbe
Indikatori praćenja
Podizanje svijesti o kulturi romske zajednice i čuvanju njene baštine
Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu; Ministarstvo kulture Suradnici: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini;
Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Savjet za nacionalne manjine – sredstva za udruge i kulturno-umjetnička društva. Ministarstvo kulture – redovna sredsva za jačanje kulturne baštine nacionalnih manjina.
Razvijena svijest romske populacije o čuvanju kulturne baštine romske zajednice.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj kulturno-umjetničkih manifestacija; Posjećenost kulturno-umjetničkih manifestacija; Broj dodijeljenih potpora udrugama i KUD; Iznos dodijeljenih sredstava na godišnjoj razini.
Organizacije civilnog društva;
Europska unija.
Poticanje športskih aktivnosti Roma
Nositelj: Osječko-baranjska županija Provedbena tijela: Upravni odjel za obrazovanje, šport i kulturu; Ministarstvo kulture Suradnici: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini; Organizacije civilnog društva;
Županijski proračun za 2016., 2017., 2018. i 2019. godinu. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa – natječaji za športske aktivnosti.
Povećana participacija Roma u sportu.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj Roma uključenih u sportske aktivnosti; Broj sportskih manifestacija; Broj udruga ili sportskih klubova kojima su dodjeljena sredstva na godišnjoj razini; Ukupan iznos dodijeljenih sredstava na godišnjoj razini.
Resocijalizacija maloljetnih počinitelja kaznenih djela
Nositelji: Županijska i gradska vijeća za prevenciju Provedbena tijela: Centri za socijalnu skrb; Obrazovne ustanove; Policijska uprava. Suradnici: Vijeće romske nacionalne manjine na regionalnoj i područnoj razini;
Gradski proračuni za 2016., 2017., 2018. i 2019. Državni proračun – redovna djelatnost socijalne skrbi.
Povećana integracija maloljetnih počinitelja kaznenih djela.
1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2019.
Broj maloljetnih počinitelja kaznenih djela obuhvaćen aktivnostima resocijalizacije; Incidencija kaznenih djela u maloljetničkoj populaciji.
Organizacije civilnog društva.
5. EVALUACIJA I PRILAGODBE AKCIJSKOG PLANA
Osječko-baranjska županija uspostaivit će sustav unutarnje kontrole provođenja Akcijskog plana na
način da će razraditi poseban plan praćenja na temelju indikatora kako su tabelarno navedeni.
Unutarnja evaluacija provest će se protekom svake godine ispunjenja Akcijskog plana. Nadalje, učinit
će se vanjska evaluacija za koju će se angažirati sveučilište ili agencija koja se bavi istraživanjima
provedbe učinaka javnih politika, po isteku Akcijskog plana u 2021. godini.
Mjere i aktivnosti navedene u ovom Akcijskom Planu podložne su daljnjim izmjenama i dopunama te
detaljnijoj razradi, ovisno o okolnostima koje se mogu mijenjati tijekom provedbe, no ne smiju se
izmijeniti ispunjenje nacionalne strategije kroz uvodno navedene indikatore koji su prema nacionalnim
standardima procijenjeni od najveće važnosti za uključivanje Roma u društvenu zajednicu. U pravilu,
izmjene i dopune Akcijskog plana, mogu se prilagođavati raspoloživim financijskim resursima i to na
način da se, u slučaju nedostatka sredstava odrede samo one mjere koje su provedive, a imaju izravan
učinak na smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti Roma. U slučaju povećanja sredstava, a
posebice putem korištenja EU fondova, mjere se mogu mijenjati i dodavati nove, ali samo na način
kojim se ne mijenja prethodno zacrtane indikatore najveće važnosti za uključianje Roma u društenu
zajednicu.
top related