broj #02 (listopad 2012.) cijena: 0kn ka balkanski špijun, lunatic i drugi. bija je odličan taj...
Post on 23-Feb-2020
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
IZDAVAČ
Info zona
Jerina 1, 21 000 Split
info@infozona.hr | infozona.hr
TEKSTOVI:
Darko Čop, Blanka Čop, Maja Karačić,
Ada Reić, Antonia Stipić, Ana Vrsalović
UREDNIK: Goran Biličić
POMOĆNICA UREDNIKA: Maja Karačić
LEKTURA: Vedrana Biličić
FOTOGRAFIJE: Apaš, Renato Pezzi,
Angela Stipić (naslovnica), Željko
Šunjić, Mario Vidić
ANAGRAM: Rudo
STRIP: Danica Kliškić
OBLIKOVANJE I PRIJELOM: SKICA
NAKLADA: 500 primjeraka
Ova publikacija izrađena je uz potporu Europske komisije. Njen sadržaj
odgovornost je Info zone i ne izražava stajališta Europske komisije.
Imaš ga!
Znamo, nisu svi uspjeli doći do svog
primjerka prvog broja magazina, a
drugi broj je - još bolji!
Otvoreno progovaramo o tome da
Google i Facebook ipak ne znaju sve
i pišemo o ponudi zidića na kojima
se nekada dilala trava. Prkosimo
besparici i nagovaramo te na
putovanja i upoznavanje svijeta.
Ni biljkama ne damo jesenskog
mira pa pišemo o botaničkom
vrtu na Marjanu. Za sve ljubitelje
toplog kreveta u zimskim jutrima
otkrivamo kako do diplome mogu
iz topline svoga doma. Ne moraš
znati Pitagorin poučak da bi naučio
sinjski poučak za mlade. Predstavili
smo i drugačiju galeriju, ali i
umjetnika kojem su samo gradski
zidovi po mjeri. Zavirili smo i u
Kockin studio, naćulili uši i - dobili
tekst. Pričamo i o fanzinu Dišpet
te prvom splitskom community
radiju…
Sadržaja ne nedostaje, nedostajat će
samo primjeraka magazina ;)
Urednik
Tomislav je jedan je od aktivnijih hrvatskih couchsurfera.
U svom aktualnom podvigu prati tisuću dana ljeta na putu oko
svijeta sa budžetom od 1000 eura… Couchsurferi su samo prijatelji
koje još niste stigli upoznati.
4
Zaglavljeni u izlike i vezani uz svakodnevnu rutinu često svoje snove o
putovanjima odlažemo za bolje dane kad ćemo imati dovoljno novca,
suputnika i vremena. Couchsurfi ng.org je internetska stranica koja
uklanja takve barijere i omogućava putnicima besplatan smještaj
kod lokalnih surfera, vodstvo i upoznavanje kulture, druženje i još
puno toga ovisno o inspiraciji domaćina. Ovaj koncept promiče
otvorenost, gostoljubivost te dijeljenje vremena i materijalnih resursa
u svijetu zatrpanom lošim vijestima i uznapredovalog
nepovjerenja među ljudima.
Tisuću dana prati ljeto - sa ti suću eura!
Dvadesetsedmogodišnji Tomislav Perko
jedan je od aktivnijih hrvatskih
couchsurfera. U svom aktualnom
podvigu prati tisuću dana ljeta na
putu oko svijeta sa budžetom od
1000 eura - cifrom koju neki potroše
na par primjeraka trendy odjeće. S
couchsurfi ngom je započeo prije pet
godina i u svom podstanarskom stanu u
Zagrebu ugostio stotinjak putnika te i sam
surfao troznamenkasti broj puta.
- Couchsurfi ng je nezaobilazni dio mojih putovanja, ne samo što mi
omogućava putovati bez izdataka za smještaj, nego prvenstveno zbog
toga što pruža drugačiji uvid u mjesto; otkrivaš mjesta koja inače ne
bi, osjećaš se kao lokalac, a ne turist. Iskreno, kad dođem u neki grad
u kojem nemam domaćina, ne znam što bih radio – kaže Tomislav.
Surfanjem se dobiva prilika za autentični doživljaj posjećenog mjesta
5
6
umjesto unifi ciranih turističkih prizora, a širi horizonte i kod kuće.
- Kada ugošćujete ljude i sami se osjećate kao da putujete, slušate
priče koje nikada niste čuli, a na kraju ste inspirirani poduzeti sličan
pothvat. Da nije bilo mojih surfera, nisam siguran da bih se ikada
upustio na ovakva putovanja.
Pozitivna iskustva dijeli i Riječanka Ivana Miloš koja surfa već šest
godina. - Gdje god i kad god putujem, koristim Couchsurfi ng ne toliko
zbog nesumnjive praktičnosti, već zbog intimnog kontakta u koji me
stavlja s prostorom. Nema mjesta koje nisam zapamtila po osobi,
živom duhu mjesta i krajolika koja je sa mnom podijelila dio svog
svijeta, od Tajlanda do Grčke i Engleske…Lokacije su počele dobivati
smisao preko divnih ljudi koji ih ispunjavaju. Nisam imala nijedno
negativno iskustvo, a od puno pozitivnih, velika većina je izvrsna.
Ostala sam u kontaktu s mnogim surferima, pišemo si i posjećujemo
se, a vrijednu nekolicinu ubrajam među najdraže prijatelje, bez
obzira na geografske udaljenosti.
Couchsurferi su prijatelji koje još niste sti gli upoznati
Više od 93 tisuće gradova u dvjestotinjak svjetskih zemalja imaju
registrirane članove koji nude smještaj ili druženje, a sustav referenci
i međusobnog jamčenja smanjuje mogućnost negativnih iskustava
koja su do sada zanemariva.
777
Splitska globtrotterica Sretna Marasović proputovala je dobar dio
svijeta, ugošćavala i kaučsurfala te ističe da joj je CS najviše pomogao
tokom posjeta Kubi. - Osim početnih kontakata i dragocjenih
informacija o toj specifi čnoj i prelijepoj destinaciji upoznala sam i
prijatelje lokalne surferice s kojima sam tulumarila, učila salsu i
naučila tko je predmet viceva Kubanaca – ne plavuše, niti policajci već
stanovnici Pinal de Ria u dolini Vinales. Sa splitskim posjetiteljima
također je podijelila puno lijepih trenutaka o čemu svjedoče pozitivne
reference i odlični dojmovi koje su ponijeli sa sobom.
Couchsurfi ngom je uspostavljeno preko petnaest milijuna
prijateljskih linkova koji potvrđuju da ova internetska stranica
uspijeva u svojoj misiji - učiniti svijet boljim mjestom, a u njemu su,
kako kaže Tomislav, couchsurferi samo prijatelji koje još niste stigli
upoznati.
Antonia Stipić
Couchsurfi ng: Od 1999. traje, a danas okuplja milijune korisnika
Couchsurfi ng funkcionira na principu ti si mene ugostio, sad ću ja
tebe, a ideja se pojavila 1999. godine kada je Casey Fenton htio posjetiti
Island. Poslao je preko 1500 mailova studentima na Islandu tražeći
smještaj, pedesetak njih mu je odgovorilo te ponudilo smještaj i
društvo tokom boravka na Islandu. Web stranica couchsurfi ng.org
pokrenuta je u siječnju 2003. godine, a u javnost je puštena u siječnju
2004. godine te danas čini zajednicu ljubitelja putovanja od preko 3
milijuna korisnika u više od 250 država.
1. Izaberi i upoznaj odredište
Backpackerski vodiči kroz Europu (a i dalje) gdje ćete naći sve
relevantne informacije o transportu, hostelima i privlačnim
destinacijama…- http://www.bugeurope.com/
- http://www.letsgo.com/
- http://www.lonelyplanet.com/europe
- http://www.visiteurope.com/home.aspx
- http://www.bakpakguide.com/
- http://www.worldtravelguide.net/europe
Detaljne informacije o tome koje sve dokumente je potrebno imati
tijekom putovanja po europskim zemljama, kako ostati zdrav, kako
komunicirati...- http://europa.eu/travel
Portal o zemljama cijelog svijeta čiji je cilj poboljšati kulturno
razumijevanje kroz informiranje. Ovaj portal izvrstan je gateway
gdje možete otkriti potpuno nepoznata mjesta i posjetiti legendarne
atrakcije. Upustite se u putovanje, makar virtualno!- http://www.nationsonline.org/
Istraži Europu! Stranica namijenjena djeci (u nama :P ) koja daje
mogućnost da kroz igru nauče i istraže Europu kroz umjetnost, sport,
glazbu uz šarene ilustracije i kvizove.- http://europa.eu/europago/explore/
p
otrebno imati
i d k k
je) gdje ćete naći sve
stelim
px
rope
mente j
kako o
je cilj p
j portal
a mjesta i posjetiti legendarne
kar virtualno!
Putovanje započni surfanjem
Uz nešto truda i klikanja putovanje može biti znatno jeftinije,
zabavnije i zanimljivije. Donosimo popis linkova koji vam mogu
biti od koristi.
8
Stranica namijenjena ne samo turistima, već i studentima na
razmjenama i ljudima koji rade u inozemstvu. Nudi razne informacije
kako svoj boravak u inozemstvu učiniti lakšim, jeftinijim i udobnijim.- http://www.justlanded.com/
2. Nađi smještaj
Kampiranje- http://www.eurocampings.
co.uk/en/europe/
- http://www.interhike.com/
camping.html
Hosteli- http://www.-
europeanhostels.com/
- http://www.
europeanhostelguide.com/
- http://www.hostelworld.
com/
- http://www.hihostels.com/
Besplatni smještaj- http://www.couchsurfing.
org/
- http://www.
hospitalityclub.org/
- http://www.belodged.com
Vodič za spavanje na
aerodromima :)http://www.
sleepinginairports.net/
9
3. Isplaniraj putovanjedo odredišta
Vlak- http://www.
interrailnet.com/
- http://www.
railfaneurope.net/
Autobus- http://www.eurolines.
com/
Jeftine zrakoplovne karte- http://www.etn.nl/
lcostair.htm
Carpooling- http://www.carpooling.
com/us/
Ana Vrsalović
Sve linkove vidi na: www.infozona.hr/putovanja
Nekoć davno, dok su vrata Sabora i sjednica Gradskih vijeća bila
zatvorena za javnost, o tome što se događa iza njih građani su mogli
samo nagađati, s pretpostavkom da se odvija kulturni, dubokoumni
diskurs nerazumljiv običnom, smrtnom puku. Jednom kad su se
vrata otvorila oči javnosti bile su širom otvorene, ponajviše zbog
šoka. Tolike količine gluposti izgovorene u ozbiljnom tonu, toliko
očigledna, nimalo diskretna nezainteresiranost i velike face koje
kljucaju od dosade nad pitanjima koja kroje živote građana, izazivaju
opću zbunjenost, osjećaj nepravde, a nerijetko i revolt građana.
Dišpet će vas podsjeti ti na Feral
Dolazi u bezbroj varijanti i kreativnih načina ispoljavanja, a ovaj je realiziran u obliku fanzina koji je nedavno prešišao svoj 20. broj. Kada bacite oko na Dišpet neodoljivo će vas podsjetiti na slavni Feral...
10
Ako se radi o otvorenim vratima sjednica splitskog Gradskog vijeća
često se, uz nabrojene, javlja i osjećaj specifi čan za Dalmatince –
dišpet. Dolazi u bezbroj varijanti i kreativnih načina ispoljavanja,
a ovaj je dišpet realiziran kroz pisanu riječ, u obliku istoimenog
fanzina koji je nedavno prešišao svoj 20. broj! Za nastanak fanzina,
u kolovozu 2010., zaslužan je Forum mladih SDP-a, preciznije Hrvoje
Kolić, Karlo Ermacora i Ivan Čizmić, no s vremenom se proširio krug
ljudi i suradnja se ostvaruje sa svima koji imaju dobre tekstove, bez
obzira na politička ili bilo koja druga opredjeljenja.
11
12
- Sitili smo se devedesetih i fanzina koji su se tada dilili po Peristilu,
ka Balkanski špijun, Lunatic i drugi. Bija je odličan taj osjećaj, u ruci
držat fanzin koji je bija stilski bazovit, na nekvalitetnom papiru, s
dobrim tekstovima. Sviđa nam se vraćanje toj staroj formi i starom
osjećaju, da smo mogli stavit tekstove na kazetu i to bi napravili –
govori Hrvoje o razlozima pokretanja fanzina.
Devedesetih, kad je Peristil bio okupljalište mladih buntovnika,
intelektualaca i svih kojima se dišpet mogao iščitati u očima,
fanzini su bili čest pojavni oblik prenošenja poruke, komentiranja
i analiziranja hrvatske i splitske političke scene, kao i sprdanja
s istom. Upravo s tim ciljem krenula je i ekipa Dišpeta, napraviti
kvalitetnu političku satiru. Tijekom vremena pridružili su se novi
ljudi, a uz političku satiru teme su se prožele i na splitsku kulturu,
nezavisnu scenu, recenzije i sve ostalo što je mladima zanimljivo. -
Dosadilo nam je samo izrugivat se s političarima jer su oni sami po
sebi dovoljan sprd - kaže Kolić. Stalni autori, uz Kolića, su Ivan Galić,
Joško Bonačić, Boris Peko, Kristina Vrdoljak, Marijo Brešković i Ana
Glamuzina, a stalni suradnici su Daniel Kovač iz grupe Jarboli, Ivica
1122
u u r rucuci i
ttetetnonom m papapipiruru, , s s
nnjeje t tojoj s stataroroj j foformrmi i i i ststararomom
tetekskstotoveve n na a kakazezetutu i i t to o bibi n napapraravivilili – –
ozozimima a popokrkretetananjaja f fananzizinana..
DeDevevededesesetitih,h, k kadad j je e PePeririststilil b bioio o okukuplpljajalilištšte e mlmladadihih b bununtotovnvnikika,a,
inintetelelektktuaualalacaca i i s svivih h kokojijimama s se e didišpšpetet m mogogaoao i iščščititatati i u u očočimima,a,
fafanznzinini i susu b bilili i čečestst p pojojavavnini o oblblikik p prerenonošešenjnja a poporurukeke, , kokomementntirirananjaja
i i ananalalizizirirananjaja h hrvrvatatskske e i i spsplilitstskeke p pololititičičkeke s scecenene, , kakao o i i spsprdrdananjaja
s s isistotom.m. U Uprpravavo o s s titim m ciciljljemem k krerenunulala j je e i i ekekipipa a DiDišpšpeteta,a, n napapraravivititi
kvkvalalititetetnunu p pololititičičkuku s satatiriru.u. T Tijijekekomom v vrerememenana p priridrdružužilili i susu s se e nonovivi
ljljududi,i, a a u uz z popolilititičkčku u sasatitiruru t tememe e susu s se e prprožoželele e i i nana s splplititsksku u kukultltururu,u,
nenezazavivisnsnu u scscenenu,u, r rececenenzizijeje i i s sveve o oststalalo o štšto o jeje m mlaladidimama z zananimimljljivivo.o. - -
DoDosasadidilolo n namam j je e sasamomo i izrzrugugivivatat s se e s s popolilititičačaririmama j jerer s su u ononi i sasamimi p po o
sesebibi d dovovololjajan n spsprdrd - - k kažaže e KoKolilić.ć. S Statalnlni i auautotoriri, , uzuz K Kololićića,a, s suu IvIvanan G Galalićić, ,
JoJoškško o BoBonanačičić,ć, B Bororisis P Pekeko,o, K Kririststinina a VrVrdodoljljakak, , MaMaririjojo B Brereškškovovićić i i A Anana
GlGlamamuzuzininaa, , a a ststalalnini s sururadadninicici s su u DaDaninielel K Kovovačač i iz z grgrupupe e JaJarbrbololi,i, IvIvicica a
13
Marinović, čovjek iza kojega stoji projekt 7 jezera i Nina Slišković
kojoj posebno zahvaljuju što je imala snage i hrabrosti kroz tekstove
podijeliti svoje osobne trenutke.
Fanzin Dišpet doživio je nekoliko fi zičkih izdanja u početku, no sada
izlazi samo virtualno jer ekipa sve fi nancira sama i radi volonterski.
- Prije smo imali nešto siće za A3 papir koji smo presavijali koliko god
se da presavit i staru kopirku, a sad se pokvarila kopirka i nemamo
više ni za papir pa je Dišpet u online verziji. Ali to nam paše jer
možemo pisati koliko želimo. Razmišljali smo i o osnivanju udruge
ili pridruživanju nekoj organizaciji, ali smatramo da će se stvari
morati mijenjati ako nas netko bude fi nancirao, a mi se ne želimo
mijenjati, želimo ostati neovisni - govori Kolić.
Kada bacite oko na Dišpet neodoljivo će vas podsjetiti na slavni Feral,
što nije čudno s obzirom da Ermacora iza sebe ima dugogodišnje
iskustvo u montaži i izradi naslovnica za Feral i, kako sam Kolić kaže,
Feral ih je motivirao i imao velik utjecaj na njih. - Ono što je najbolje
jest da ne postoji formalno uredništvo, ne postoji cenzura, sve se radi
volonterski s ciljem pisanja i komentiranja događanja u Splitu i može
pisati tko god želi, ako je tekst zanimljiv i kvalitetan - poručuje.
Dvadeseti broj Dišpeta zove se Biti kulturan ne znači šutjeti, stoga svi
koji ne žele šutjeti neka slobodno podijele svoje misli s njima. Vođeni
nostalgijom za vremenima fanzina i dišpeta ova je ekipa stvorila
zdravu zafrkanciju koja Splitu odavno nedostaje, bunt pisane riječi
koji se ne može lako izbrisati.
Čitaj Dišpet online!www.dispet.org
Ada Reić Renato Pezzi
14
Zahvaljujući svom zrelom pristupu rješavanju problema,
promijenili su način na koji se okolina postavlja prema mladima u
Sinju. Dogovorena je rasprava o Domu mladih i izlaganje projekta
regionalnog srednjoškolskog centra...
Sinjski poučak za mlade
15
Mlada, poletna ekipa sigurna u svoje ciljeve, okupljena u udrugama
SUK i S.K.U.P., možda uspije svojim djelovanjem izmijeniti lice
grada Sinja, a jedno je sigurno – zahvaljujući svom zrelom pristupu
rješavanju problema, promijenili su način na koji se okolina postavlja
prema mladima.
– Krajem 2009. godine skvotirali smo prostor bivše vojarne Ivaniš
Nelipić, pošto su prostorije sinjskog Doma mladih u najmu i tamo
nema mjesta za sadržaje koje stvaraju mladi – započinje priču Stipe
Marasović, dipl.ing.arh. koji se nakon studija u Splitu vratio u rodni
grad. – Ta vojarna je crna rupa u gradu, Sinjani ne znaju uopće što
se nalazi unutra. Mi smo je otvorili javnosti, stvarali smo sadržaje
kojima smo privukli ljude da uđu unutra – objašnjava Stipe.
– U tom smo skvotu osnovali udrugu SUK (Sinjska umjetnička komuna)
i utemeljili časopis Uglas. Od samog početka smo komunicirali
sa gradonačelnikom Ivicom Glavanom i dogradonačelnikom
Zoranom Vujanovićem koji nam je izašao u susret i, uz odobrenje
gradonačelnika, omogućio da imamo struju u tom prostoru, tako da
više ne moramo nositi agregate – kaže Stipe.
Međutim, nedavno je Grad istupio sa odlukom da se na prostoru te
bivše vojarne smjesti, suprotno odluci Vlade koja tamo vidi školu,
gradsku upravu i školsku dvoranu – starački dom, zdravstvene
ambulante i državne službe. – Taj prostor je na križanju dviju glavnih
cesta, mislim da bi takav sadržaj bio primjereniji na nekoj drugoj
lokaciji. Prije te odluke Grada nije se provela urbanistička analiza,
nije bilo javne rasprave… Radi se o totalnoj prenamjeni prostora 2%
površine grada! Želimo raspravljati uz argumente koje donese struka
nakon provedene analize – ističe Stipe.
U želji da potaknu raspravu u srpnju su organizirali tribinu pod
nazivom Što s vojarnom koja je potrajala gotovo tri sata. –Nije pitanje
što staviti u vojarnu, nego što s vojarnom – ističe Stipe. Ivan Begonja
predstavio je proces demilitarizacije u cijeloj zemlji, Stipe je izložio
neke pokazatelje Cetinske krajine i samog grada koji bitno utječu
na odgovor na pitanje u naslovu tribine, a gradonačelnik Glavan
iznio konkretne podatke o donesenom DPU te govorio o prijelaznom
razdoblju predaje vojarne Gradu na upravljanje. Aktivisti Inicijative
za Društveni centar (http://www.facebook.com/DCinicijativa) iz
Novog Sada, Tatjana, Nataša i Veselin, pričali su o problemima sa
kojima se susreću – oni uopće nemaju komunikaciju sa svojim
gradonačelnikom i oduševilo ih je što su Sinjani dobili struju u svom
skvotu. Vito Perić,bivši voditelj Doma mladih, izložio je kratku priču
o Domu mladih prije no što je posve dan u koncesiju, te kazao kako
postoji potreba za povratom Doma njegovoj prirodnoj namjeni. –
Donijeli smo zaključak da treba raditi javne rasprave prije nego što se
išta počne raditi. U Sinju ima još napuštenih, neiskorištenih objekata
i planiramo nastaviti organizirati okrugle stolove na tu temu. Nakon
ove tribine dogovorena je rasprava o Domu mladih i izlaganje projekta
regionalnog srednjoškolskog centra na lokaciji vojarne. Strategija ne
postoji, to je problem – rezimira Stipe.
S obzirom na to da grad površine većeg splitskog kvarta uskoro otvara
drugu stanicu za tehnički pregled vozila, ima pet velikih trgovačkih
centara, ali ni jednu noćnu vezu prema Splitu, teško je ne složiti se sa
tom tvrdnjom. Nije ni čudo da se veliki broj mladih ne vraća nakon
studija. Srećom, sada se stvara ekipa koja je odlučna da pokrene
stvari.
16
– Ivaniš Nelipić nije jedina vojarna u gradu, postoji još i vojarna Kula,
koja je bila i tema arhitektonsko urbanističke radionice na FGAG-u
pod vodstvom prof. Ante Kuzmanića. Naš je stav da bi se obje vojarne
trebale vratiti Gradu na upravljanje, ali sa analitičkim, kritičkim i
stručnim pristupom koji će biti medijski popraćen, a time će javnost
biti uključena u svaku važniju odluku, jer to uostalom čini kvalitetnu
urbanu i društvenu gradsku strukturu, a ne brzopotezne političke
odluke – upozorava Stipe.
– Sljedeći je cilj dobiti natrag Dom mladih. Nema smisla graditi novi,
a i narod je uvidio da mladima fali prostor, da rade kvalitetne stvari.
Inicijativa je pokrenuta – kaže Stipe.
U vojarnu smjesti ti srednjoškolski centar koncentriran oko drvne industrije
U prostoru bivše vojarne Stipe predlaže otvaranje regionalnog
srednjoškolskog centra, uz učenički dom i gradsku dvoranu. – Ta
škola mora biti samoodrživa u smislu svog programa koji prirodno
pripada gemorfološkoj i klimatskoj situaciji kakvu ima grad Sinj. Moj
konkretni prijedlog se koncentrira oko drvne industrije, ne samo
jednog usmjerenja, nego kompletnog stručnog ljudstva unutar te
grane industrije koja čini oko 8% državnog godišnjeg proračuna –
ističe Stipe. – To je projekt za koji vjerujem da može otvoriti grad,
privući ljude iz šire okolice i pomoći decentralizaciji Dalmacije.
Maja Karačić Željko Šunjić
17
Ekstremno vrtlarenje na MarjanuMožemo reći da se studenti iz Lacerte posljednjih godinu ipo dana
bave neuobičajenim sportom – ekstremnim vrtlarenjem. Naime,
uključili su se u projekt revitalizacije Botaničkog vrta na Marjanu..
Botanički vrt kod većine ljudi budi asocijacije na odmor i relaksaciju
svih osjetila, no za studente okupljene u udruzi Lacerta, koji se nakon
izvršavanja studentskih obaveza presvlače iz laboratorijskih mantila
u trenerke i prihvaćaju fi zičkog posla, botanički vrt na Marjanu je
mnogo više od toga. Za njih to predstavlja mjesto okupljanja, rada,
ekološkog djelovanja, proučavanja i afi rmacije u svijet znanosti,
ali i evocira uspomene na probijanje kroz raznovrsno smeće – od
kućanskog i građevinskog otpada do narkomanskog pribora – te
cjelodnevne akcije pročišćavanja vegetacije, odnosno piljenje,
čupanje i rezanje divljeg raslinja. Kada tome pribrojimo i boravak u
blizini staklenika opasnih po život, možemo reći da se studenti iz
Lacerte posljednjih godinu ipo dana bave neuobičajenim sportom –
ekstremnim vrtlarenjem.
Biljke iz Indije, Kine... a bit će ih i iz cijelog Mediterana
Naime, novi voditelj Botaničkog vrta, dr. sc. Mirko Ruščić, uključio ih
je u projekt revitalizacije tog nekada atraktivnog marjanskog bisera
u kojem na površini od 2.5 ha raste preko 1500 vrsta biljaka. Što se
do sada napravilo, kakve su mogućnosti i želje za budućnost, saznali
smo iz prve ruke, uz ljubazno vodstvo cijelim parkom, od strane
18
profesora Ruščića i predsjednika udruge Lacerta, Ante Juginovića.
– U Vrtu smo proveli puno vremena, družili se i povezivali kao grupa,
ali smo stekli i puno praktičnog znanja o biljkama koje tu rastu, kao i
o povijesti samog vrta – kaže Ante. – Kućice koje se nalaze unutar vrta
nekada su služile za terensku nastavu, ali tokom godina su prešle
u privatne ruke i ruke Društva Marjan. Aktivnosti sa studentima se
sada mogu raditi jedino u staklenicima – objašnjava profesor Ruščić.
Jedan pogled na te staklenike otkriva koliko je to opasna zanimacija
– svi osim jednoga imaju oštećenja koja mogu rezultirati tragedijom
– popucalo i djelomično otpalo staklo te gola armatura upozoravaju
da su to objekti u blizini kojih nije baš dobro boraviti. Unatoč tome,
u staklenicima brinu o sadnicama te ih pripremaju za presađivanje
u vrt.
– Ideja je da vrt, koji je podijeljen na kaskade, sa gornje strane zadrži
autohtono raslinje, a sa donje bi predstavili reprezentativan vrt sa
biljkama iz cijelog Mediteranskog pojasa. Pošto je vrt bio zapušten
posljednjih 30 godina, bor, koji je vrlo agresivan, nametnuo se kao
dominantna vrsta na sjevernoj strani, na tome ćemo morati poraditi
– kaže profesor Ruščić. Priroda i sama pomaže pri čišćenju – jedan od
većih borova, kojega su planirali posjeći, srušio se sam od sebe prije
nekoliko dana. Srećom, na uskoj stazi tada nije bilo nikoga.
– Ovaj zid su navodno gradili zatvorenici – govori profesor dok nas
vodi stazicom bez ograde prema zapadnom kraju vrta. Nisu, kaže,
niti sigurni koje su točno granice vrta pošto kartu sa točno ucrtanim
gabaritima nikada nije dobio. U tom, zapuštenijem dijelu, pokazuje
nam bunare kojima se napajao vrt u vremenu svog procvata, te
dvije špilje. – Ovdje su živjela dva beskućnika – pokazuje na rupe u
stijenskoj masi gdje su vidljivi tragovi vatre. Jedan od bunara poslužio
19
je kao odlagalište smeća za neodgovorne pojedince. – Za ovo počistiti,
trebali bi angažirati speleologe – kaže profesor.
Za neka stabla nismo ni znali
– U vrtu ima još dosta biljaka koje su posađene u vrijeme kada su
se o vrtu sustavno brinuli. Nismo bili svjesni da neka stabla imamo
dok nismo prokrčili prostor oko njih. Namjeravamo te biljke ostaviti,
označiti i dodavati nove. One su pokazale da su sigurno prilagođene
ovoj klimi pošto su se toliko vremena održale – ističe profesor Ruščić.
Jedna od najprepoznatljivijih biljaka u vrtu svakako je agava, koja
nam je stigla iz Meksika. Od nje se, poučio nas je Ante, radi poznata
hvarska čipka, ali i meksičko nacionalno piće – tequila. Također
se može naći dosta mediteranskih ljekovitih biljaka, što je neke
posjetitelje ponukalo da si osiguraju cijeloživotnu zalihu odnoseći sa
sobom doslovce čitave busene. – Neki možda nisu ni bili svjesni da
se nalaze u botaničkom vrtu i da to ne bi smjeli uzimati – kaže Ante.
Osim vrsta koje su uglavnom pomorci donosili sa putovanja u
Indiju, Južnu Ameriku, Kinu; ukrasnih i ljekovitih biljaka, tu rastu
i endemske vrste, poput dubrovačke zečine, dalmatinske iglice i
perunike, koja je, kako nam je profesor rekao, proglašena hrvatskim
nacionalnim cvijetom.
U vrtu ćete pronaći i dvjestotinjak godina staru maslinu te jedan živi
fosil – cikas, koji izgledom podsjeća na palmu, no ustvari se radi o
golosjemenjači iz doba mezozoika! – Ako u kafi ću vidite jednu od ovih
u pitaru, znate da vlasnik ima novaca – smije se profesor.
20
Dva sata šetnje po botaničkom vrtu prošlo je u sekundi – o svakoj
su biljci profesor ili Ante imali poneku informaciju, anegdotu. Vrt
je ostavio snažan dojam sadržaja prepunog potencijala, u kojega
se isplati uložiti vrijeme i energiju – poput profesora i studenata –
ali za neke je radove ipak neophodan novac, pa se tako planovi za
budućnost vežu upravo za fi nancije. – Nakon svog našeg uloženog
truda, sada je vrt u takvom stanju da se u njega mora ulagati kako bi
napokon bio u punoj službi studentima, znanosti, gradu i njegovim
gostima – zaključuje Ante.
Lacerta radi puno više, a svi mogu pomoći u uređenju vrta
– Udruga studenata biologije i kemije Lacerta bavi se puno širim
spektrom djelatnosti, ali ispalo je tako da smo najprepoznatljiviji
postali po radu u Botaničkom vrtu – kaže Ante. – Trenutno imamo
tridesetak članova, što redovnih, što izvanrednih, te počasnih.
Na pitanje kako prosječan Splićanin može pomoći radu udruge i
napretku našeg Botaničkog vrta, Ante odgovara: – Svatko tko želi se
uključiti može pratiti našu Facebook stranicu (http://www.facebook.
com/lacerta.split), vidjeti kada su akcije uređenja Botaničkog vrta i
svojim prisustvom pomoći revitalizaciji. Donacije uvijek dobro dođu,
no bojim se da je to za današnje prilike posljednja stvar što možemo
tražiti od prosječnog Splićanina...
Nije zatvoren kad piše da je zatvoren
Ne dajte da vas zavaraju zatvorena vrata sa službenom oznakom,
kao ni zaključani južni ulaz – splitski Botanički vrt otvoren je cijeloga
dana za posjetitelje te se svatko može doći uvjeriti kako napreduje.
Maja Karačić Renato Pezzi
21
22
Članovi sinjskog benda M.O.R.T. ovoga su listopada nekoliko puta
dolazili u podrum Doma mladih – nažalost ne kako bi otvorili
koncertnu sezonu, već kako bi snimili demo album. Odlučili su
prihvatiti ponudu Marka Perčića koji im je, oduševljen njihovim
nastupima u Splitu i okolici, ponudio besplatno snimanje u Kockinom
studiju 3/4. Nije ih zaustavilo ni to što su ostali bez bubnjara par dana
ranije – u pomoć je uskočio Mile Mijač (Prljavi ton, pleSKA) koji je u
vrlo kratkom roku skinuo veći broj pjesama.
Do danas ih je napusti lo impresivnih 11 bubnjara
Bend M.O.R.T. prvi se puta sastao 20.09.2003. godine, a kroz mnoge
izmjene postava i stilova ostala je konstantna kreativna jezgra benda
– John (vokal), Kikos (bas gitara) i Zvrk (gitara). Ime su preuzeli iz
naslova novele Terry Pratchetta čijim su radom i smislom za humor
sva trojica oduševljeni.
M.O.R.T. u Kockinom studijuAko ćemo suditi prema onome što smo čuli za vrijeme i nakon te
seanse, Marko je na snimci uspio uhvatiti njihovu nepatvorenu
sirovu energiju koja ih izdvaja iz mnoštva bendova.
23
Prvoga su bubnjara pronašli šest mjeseci nakon osnivanja, a
nedostatak sreće sa sviračima tog instrumenta prati ih kroz sve
godine djelovanja – do danas ih je napustilo impresivnih 11 bubnjara.
– Ko god u Sinju zna svirat bubnjeve je upa bar na jednu svirku – kaže Kikos.
Prošlo je više od godine dana od osnivanja prije no što su prvi puta
zasvirali pred publikom, a tek su se nedavno ozbiljnije aktivirali.
– Češće smo nastupali jer smo skoro svi bili u Sinju. Sviranje mi je
utočište, terapija, nije me netko zadužio da sviram – objašnjava Zvrk.
Kad su počeli, nisu ni znali svirati
– Kad smo počeli, nismo ni znali svirat – priznaje John. – A kad smo
naučili svirat, onda smo ubacili i covere, da popunimo 2 sata – dodaje
Zvrk. Pjesme, kaže John, ne rade, samo ih naprave. U principu je sve
otvoreno za sve, ali većina tekstova je njegova. – Nismo se odredili
nekim žanrom – kaže Kikos. – Kriterij je da ne zvuči kao nešto šta je
24
netko drugi napravio ili ko nešto šta smo već napravili – nastavlja
Zvrk. – Za zvuk je važno i kako se trenutno osjećamo, kakva je energija
među članovima – zaključuje John.
Najčešće su svirali na natjecanjima i festivalima, dok su samostalne
koncerte održavali u Sinju. Među nastupima koji su im posebno
ostali u sjećanju navode NUS, te zagrebački Open Air, ali ističu kako je
najzahvalnije svirati u manjim mjestima.
Dolaskom posljednjeg bubnjara promijenili su zvuk, pa kažu kako
imaju dosta pjesama koje su sada u ropotarnici povijesti. Sviraju ono
što im se trenutno sviđa, a pjesme kojih se zasite izbace sa set liste.
Ako ih ne snime – zaborave ih.
Vedran iz benda Ilija i Zrno žita nedavno ih je spojio sa Zdenkom
Franjićem (Slušaj najglasnije). – Dobili smo ponudu da će nam izdati
album ako donesemo gotove snimke – kaže Kikos. Naglašavaju kako
se radi o ponudi koju razmatraju, ali ništa nije konačno odlučeno.
Ideja izdavanja albuma nije im neprivlačna, ali ih najviše zanimaju
žive svirke – smatraju da će ih na taj način čuti veći broj ljudi. Što se
nastupa tiče, najvažnije im je da nisu u minusu, a cilj im je izbjeći
sviranje na pirevima.
Nažalost, dio benda će zimu morati provesti u Zagrebu. – Nemamo
ekonomskog poticaja za ostanak u Sinju – ne bez gorčine primjećuje
John. No za budućnost M.O.R.T.-a nema straha – u bendu sviraju
najbolji prijatelji, a ako se nisu raspali tokom prve godine dok nisu
niti nastupali, kažu, vjerojatno nikada ni neće.
Odabrat prvi singl, možda i snimit spot, a onda…
Prvoga dana snimili su pet pjesama – Tango, Invalidi, Mali Isus,
Samo se ti smiji i Lucifer. Ako ćemo suditi prema onome što smo
čuli, Marko je uspio uhvatiti njihovu nepatvorenu sirovu energiju. Do
kraja tjedna snimljene su još i Nećemo u smeće, Faljen Isus, Austrija,
Epitaf i 67 sati bez sna. Odluka da snime demo album prištedjela ih
je potrage za novim bubnjarom – Mile je nakon snimanja ostao u
bendu. Na pitanje što sada slijedi, Kikos odgovara: – Odabrat prvi
singl, vjerojatno Mali Isus, možda i snimit spot za tu stvar, poslat po
radio stanicama, dijelit po internetu i onda na smak svita (21.12.2012.)
napravit promociju albuma – A prije svega ih čeka fi nale HR Demo
Kluba 28.09. u Zagrebu!
Bendovi opet dolaze u Kocku!
Glazbena oprema u podrumu Doma mladih ne skuplja prašinu, ni kad je
Kocka zatvorena. Dvije manje prostorije pretvorene su u glazbeni studio ¾
iz kojega za sitne novce bendovi mogu izaći sa demo, ali i profi snimkom.
- Može se snimat proba, kad su svi zajedno u prostoriji, a može se raditi i
overdub – kaže Marko Perčić, koji je, osim što snima i producira bendove,
zadužen za održavanje i nabavku opreme u Kockinom studiju.
- Ozvučujemo sve elemente, cijeli bubanj, te se sve dinamički procesira
prije nego što uđe u snimač, a nudimo snimanje na četiri i osam kanala.
Poanta je ponudit mladim bendovima kvalitetnu opciju, da se ne snimaju
mobitelima i kamerama, da imaju dobar demo kojim se mogu predstavit,
a da ih nisi odera cijenom. Ako je bend dobro uvježban sve može bit gotovo
za par sati – kaže Marko, koji je zanat kalio u specifi čnoj Kocki, ali i na
mnogim drugim lokacijama.
- Znam masu bendova koji su se raspali jer nisu imali novaca za snimit se
pa nakon masu probi, svirki, nisu imali ništa opipljivo. Kocka im sad nudi
nešto konkretno, šta mogu uploadat na net, slat klubovima, pokazat: ovo
smo mi. U principu, želimo pomoć da scena ne umre - smije se Marko.
Maja Karačić Mario Vidić
25
26
– Počele smo spontano razgovarati o ideji za ovaj projekt, na
diplomskoj izložbi jednog kolege u četvrtom mjesecu – kaže Ivana.
– Anu smo poznavale jer smo zajedno surađivale na izložbama
studenata UMAS-a u Galeriji Meštrović i u Muzeju grada Splita. Ideje
su nam se poklopile – nadovezuje se Iva. – Prva kava, druga kava, a
treća je kava bila sa upravom CC1. Njima se ideja jako svidjela, pošto
rade na tome da budu aktualni i čini nam se da su najotvoreniji
prema umjetnosti –zaključuje Ana priču o tome kako je sve krenulo.
Otvorile su drugačiju galerijuNekonvencionalna izložbeno-prodajna galerija – umjetničko
edukacijski centar – Galerija EST, u 380 kvadrata prostora u
trgovačkom centru CC1 od sredine kolovoza predstavlja radove
slikara, kipara, modnih dizajnera i dizajnera nakita te organizira
teorijske i praktične radionice za sve uzraste. Trenutno u postavu
imaju radove 50-ak umjetnika. Iza ovoga projekta stoje tri
djevojke – akademska kiparica Ana Lončar i dvije povjesničarke
umjetnosti, Iva Junaković i Ivana Triva.
U galeriji se nalaze radovi mladih, tek diplomiranih autora, ali i onih
već afi rmiranih na umjetničkoj sceni. – Ideja je i povezati mlađe
generacije sa starijima – kaže Ivana. – Stariji imaju posložene stvari u
glavi, žive od svoje umjetnosti i ponekad je s njima lakše se dogovoriti
nego s mlađima koji još ne znaju kako taj svijet funkcionira – kaže
Ana.
Prostor Galerije EST otvoren je za promociju svih grana umjetnosti
(likovne umjetnosti, književnosti, fi lma...), te svih kvalitetnih ideja
i projekata. Kako su Ivana i Iva profesorice hrvatskog jezika, u
prostoru drže poduke iz humanističkih znanosti, lekturu i korekturu,
pripreme za upis na fakultete, ali i likovne radionice, kreativne
radionice, tečajeve crtanja i slikanja za djecu i odrasle, crtanje
portreta, oslikavanje privatnih i poslovnih prostora…
U galeriji je svaki predmet predstavljen kao eksponat, objekt u
prostoru, bez serijske proizvodnje, a čitavi prostor ima svoju priču.
– Ideja je brendirati naše umjetnike i prezentirati ih u najboljem
svjetlu – zaključuje Ivana.
U Galeriji EST održana je prva samostalna izložbu Emila Herona
Vargovića, “Odrazi sveobuhvatnosti” – Fraktali, a na rođendan City
Centra organizirale su poetski recital, promociju zbirke poezije
Mejreme Reuter. Tri dana se čitala poezija, a posjetitelji su dolazili,
slušali i uključivali se u razgovor.
– U planu su nam još mnoge ideje, koje strpljivo pripremamo, riječ je o
likovnim kolonijama sa mladim akademskim kiparima i slikarima,
suradnja sa inozemstvom, a o detaljima ćete biti pravovremeno
obaviješteni :) – ističu cure.
Maja Karačić Željko Šunjićasdasdasd
http://www.facebook.com/GalerijaEst
28
Preko 200 tečajeva na coursera.org
Coursera je tvrtka koja u partnerstvu s najboljim svjetskim
sveučilištima nudi preko 200 besplatnih online tečajeva. Preko
milijun ljudi posjećuje ovu platformu, a svi koji se odluče na neki
od tečajeva gledaju video predavanja profesora svjetske klase, uče
vlastitim tempom, testiraju svoje znanje, diskutiraju na forumima
i pišu eseje iz područja koja variraju od računarstva, inženjerstva,
zdravstva, glazbe i fi lma do humanističkih i društvenih znanosti.
Nakon uspješnog polaganja tečaja Coursera izdaje i certifi kate koji
mogu biti izvrstan dodatak svačijem životopisu.
Udacity.com - rezervirano za “kompjuteraše”
Udacity.com je platforma rezervirana za “kompjuteraše” na kojoj
se uči rješavanjem izazovne problematike i provođenjem projekata
bez gledanja dugih i dosadnih predavanja. No, proći ove tečajeve
jednako je zahtjevno kao što je polagati ispit na fakultetu. U zamjenu
za trud, Udacity nudi niz certifi kata koji su priznati od većine velikih
tehnoloških tvrtki koje aktivno zapošljavaju polaznike ovih tečajeva.
Tečajevi koje ćete ovdje naći su iz područja računarstva, fi zike,
statistike, matematike, web programiranja...
Škola iz kreveta i fotGeneracije učenika sanjaju o životu bez ranojutarnjeg buđenja za škol
poprilično podsjećaju na idilu u kojoj je moguće diplomu zaslužiti iz toplin
smo nekoliko platformi na kojima osobe željne učenja i usavršavanja mogu p
učiti jezike i iskusiti nove metode učenja. Sve što vam je potrebno je - znan
29
teljelu, a internet danas pruža mogućnosti koje
ne svoga kreveta ili udobnosti fotelje. Izdvojili
polagati besplatne tečajeve iz raznih područja,
nje engleskog jezika i pristup internetu :)
Uz memrise.com uči drugačije
Memrise.com je online platforma koja koristi mnemotehniku,
vještinu koja omogućava da se povezivanjem slika ili riječi lakše i
zabavnije zapamti informacija. Memrise prvenstveno služi za učenje
jezika i vokabulara, od onih svjetskih pa do vrlo rijetkih i umirućih.
Uz jezike, na zabavan način možete učiti i zemljopis, povijest, kemiju,
Morseovu abecedu, matematiku, medicinu...
Na livemocha.com se priča 38 jezika
Livemocha.com je online zajednica za učenje jezika, a besplatni
početni online tečajevi nude se na 38 jezika. Služi i kao platforma za
interakciju s izvornim govornicima – nakon što odradite lekciju, vaši
radovi se šalju drugim korisnicima koji tečno znaju jezik i koji šalju
povratne informacije i savjete. Sve što trebate napraviti je izraditi
profi l, “ponuditi usluge” iz jezika koje poznajete i krenuti s učenjem!
Ana Vrsalović
Posljednjih šesnaest godina Radio KL Eurodom širilo je dobre vibracije
zdrave zafrkancije i sarkazma, bizarnog humora, izvrsnog glazbenog
programa te neposrednog kontakta sa vjernim slušateljima, no ovoga
je ljeta, nakon promjene u vlasničkoj strukturi, veliki broj suradnika
odlučio napustiti matični radio.
Osjećali smo obavezu pokušati nastaviti
Potražili smo urednika i voditelja emisije ELSEGUNDO, Antu
Frankića, koji se poput nekolicine svojih kolega u eteru oprostio
sa slušateljstvom, kako bi iz prve ruke saznali što se to dogodilo sa
jednim od posljednjih bastiona splitske urbane kulture. Presuda je,
nažalost, konačna – radija KL kakvog smo voljeli i poznavali više
nema, no dio ekipe odlučan je zadržati duh nekadašnjeg KL-a.
– Kako smo svi iz glazbenog uredništva programa radija KL bili i sami
užasnuti da se taj posljednji donekle slobodni medij gasi, odnosno
postaje još jedna populistička zbirka glazbenih želja, katastrofi čnih
vijesti i šarenih reklama, osjećali smo obavezu pokušati nastaviti na
bilo kakav način – opisuje Frankić slijed događaja koji su prethodili
osnivanju KLFM-a.
Radija KL kakvog smo voljeli i poznavali više nema, no dio ekipe odlučan je zadržati duh nekadašnjeg KL-a. Planiraju nastaviti sa radom kao kategorija koja je u nas endemična - ne postoji niti hrvatska riječ za nju...
31
– KLFM nastavlja kao još razuzdanija i otvorenija izvedenica
matičnog nam radija KL Eurodom. KLFM je i službeno pravna osoba,
odnosno udruga koju čine osnivači, desetak ljudi od kojih su polovica
bivši glazbeni suradnici radija KL i grupa ljudi iz drugih područja
djelatnosti priključenih na ovaj projekt. Dok prolazimo vjerojatno
mukotrpan put kroz razne registracije i natječaje u borbi za klasičan
FM signal, glavni izvor zvuka nam je super hi-fi streaming na adresi
klfm.org – kaže Franjić.
Ekipa iza KLFM–a planira nastaviti sa radom kao kategorija koja je
u nas endemična – ne postoji niti hrvatska riječ za nju – premda
je u većini zapadnih zemalja itekako poznata i zakonski priznata:
communitiy radio. – Ideja o community radiju nije bila čak niti ideja
već jedini nam poznati modus operandi kojeg smo do tada nesvjesno
i vozili, samo što sada to možemo i do kraja realizirati jer smo
sami sebi vlasnici i ne nosimo teret medija koji bi trebao biti servis
zajednice, a usput ima obaveze prema sponzorima koji i ne rade baš
uvijek u interesu te zajednice – objašnjava Frankić.
Drugačiji, možda eliti sti čki, ali nikad snobovski
Community radio je prema svojoj defi niciji medij izrazito otvoren
za potrebe zajednice uz naglašenu interakciju sa slušateljima, koji
sudjeluju i u fi nanciranju projekta. Kako će taj sustav izgledati u
praksi? – KLFM zamišljen je kao potpuno slobodan i u svakom smislu
interaktivan medij. Osnovna ideja community radija i počiva na što
većem broju članova, bilo programskih suradnika, bilo supportera
svjesnih da svojim članstvom i sebi osiguravaju slobodan medij.
Vjerujemo da će nakon našeg gurkanja i potezanja za rukav slušatelji
i sami spoznati da konačno imaju svoj radio. Čitav projekt nema
svrhe ukoliko se ne koristi kao stvarna i živa medijska platforma
svima koji žele sa zajednicom nešto podijeliti.
32
33
Na pitanje kakav program možemo očekivati od KLFM–a, Frankić
najavljuje: – Naša misija je nastaviti sa onim iskričavim i živim
glazbenim programima kakve bi uživao slušati Toma Bebić, govornim
emisijama uz koje bi sa guštom marendava Miljenko Smoje ili
se dodatno o seksu educirala Žuži Jelinek. Želimo biti medij koji
informira, educira, besramno otvoreno govori i svira, bez obaveze
da bude masovan i najslušaniji, već posvećen onima koji nisu i ne
osjećaju se dijelom gomile. Želimo dati prostor vrhunskim sportašima
koji nisu plaćeni milijune, navijačima koji možda bolje od skupo
plaćenih funkcionera znaju kako voditi klubove, petogodišnjacima
koji se razumiju u politiku bolje od debeloguzih ministara…
Drugačiji, možda elitistički, ali nikad snobovski – to je ukratko opis
nekadašnjeg radija KL, i shodno tome, onoga što bi KLFM kao njegov
direktni slijednik trebao biti – zaključuje Frankić.
Maja Karačić
KLFM iz Quasimoda kreće svom snagom!
Predstavljanje budućnosti KLFM-a u eteru, na društvenim mrežama,
ali i na promocijama te koncertima održati će se u klubu Quasimodo
30.11. u 21 sat. Ako propustite predstavljanje, svakako provjerite što su
nam pripremili na www.klfm.org !
- Nabavia san sprej da proban s ton svojom ironijom i malo
pomalo se navuka na taj grafi ti folklor i ulicu kao najbolji medij
za iznošenje mišljenja – prepričava Apaš početke svoje karijere
uličnog umjetnika, koji preko zidova komunicira promjenjivim
intenzitetom još od 1997. pa do danas.
Potreba da se na ulicderen da je car gol!
35
Svoju viziju ulične umjetnosti podijelio je sa nama jedan od
iskusnijih splitskih uličnih crtača, Apaš (naopako od „šapa“, koje su
jedno vrijeme bile njegov zaštitni znak), koji preko zidova komunicira
promjenjivim intenzitetom još od 1997. pa do danas.
– Od malih nogu crtan i doma su manje više svi nešto crtali, slikali,
pilali, varili... Odlučia san ić u Umjetničku školu da ispečen zanat i
tamo san doša do informacija o grafi tima i folkloru koji ide uz to i
malo mi je sve to bilo apsurdno. Mislia san se, kad već imaš sprej u
ruci zašto ne napišeš neki grafi t, misao, nacrtaš nešto fi gurativno s
poantom umisto svog imena to jest taga u sto varijanti sa outlinesima,
highlightima, bez highlighta, 3-D ili throw up, kojeg će moć pročitat
samo ljudi iz tog miljea... I onda san u drugom srednje odlučia da ću
se počet tagirat s tagom „tag“ čisto iz prkosa, jer su svi u tom svijetu
imali neka engleska imena koja su konstantno ponavljali bez neke
poruke i poante i meni se to činilo besmisleno. Nabavia san sprej da
proban s ton svojom ironijom i malo pomalo se navuka na taj grafi ti
folklor i ulicu kao najbolji medij za iznošenje mišljenja – prepričava
Apaš početke svoje karijere uličnog umjetnika.
Kada je počinjao, kaže, scena je bila dosta razvijena i bilo je desetak
ljudi koji su aktivno crtali, premda je do kvalitetnih sprejeva tada
bilo teže doći. Materijali i informacije su danas mnogo dostupniji, ali
je ulična umjetnost, prema njegovom mišljenju, postala dio imidža.
– Prije se nekako više trudilo stvorit i razvit svoj stil dok danas to
sve ide po nekoj šabloni. Uzimaju se postojeći stilovi i usavršavaju –
primjećuje Apaš.
ci
Na pitanje zašto onda on ne crta češće, odgovara: – Manje iman
vrimena za ić crtat jer radin pa ne stignem. U biti manje mi treba
energije za nać opravdanje zašto mi se ne da ić crtat nego uložit
energije i pokrenut se. Čista linost i linija manjeg otpora.
Što se lokacije rada tiče, kaže kako crta na svakakvim zidovima osim
kamenih, koji su mu lijepi sami po sebi. – Bitno mi je da je lokacija
frekventna i nekad se trudim uklopit arhitekturu sa crtežom ili
obrnuto – objašnjava.
Crtao je ilegalno, kaže, nekoliko puta po danu, ali ipak češće po noći.
– Doma bi mi uvik rekli da samo pripazim da me ne uvate. Po danu
si više izložen ljudima koji ne odobravaju to šta radiš. Bilo je ljudi
koji su mislili ako me potiraju sa zida da su pomogli svom gradu u
rješavanju kriminala, ali više je bilo pozitivnih reakcija. Baza je kad
uspiješ crtat ilegalno po danu, a da te niko ne skuži – smatra Apaš.
Motivacija za rad mu se, kaže, kroz godine nije mijenjala, dok se
poruka koju želi prenijeti kristalizirala vremenom. – Motivacija mi
je sami užitak dok crtan i potreba da se na ulici deren da je car gol.
Zavisi u kojoj san fazi. Nekad mi je ljubavna tematika bitna, a nekad
društvena. Želin da se prolaznik zaustavi kraj rada i baren malo
zapita ili nasmije. Stvarnost i priroda je sama po sebi objektivna niti
je lijepa niti ružna, a mi smo ti koji je doživljavamo romantično,
negativno i ko zna kako još. Iman potrebu secirat uvriježene društvene
vrijednosti da ljudima pokažen da se neka pojava može sagledat i iz
drugog kuta. Ljudima se ne da biti objektivan, kritičan i sagledavat
stvari iz drugog kuta. To zahtjeva razmišljanje, a šta ćeš razmišljat
kad već imaš paket gotovih mišljenja koje nude politika (livi, desni,
srednje desni, manje desni, više livi...) ili crkva – objašnjava. Što se
suvremenika tiče, cijeni radove blu, erosie, above, elfo, jace, spy, blek
la ret..
36
Odnedavno ulična umjetnost sve češće ulazi u muzeje. Na pitanje
koja je po njegovom mišljenju razlika između ulične i galerijske
umjetnosti, Apaš odgovara: – Ulična umjetnost je izložena na
ulici za slučajnog prolaznika, a galerijska umjetnost je izložena za
publiku. Ulična umjetnost je neposrednija i dostupnija. Street art u
galeriji je po meni oksimoron. Trpanje street arta u galerije dovodi
do čistog vizualnog konzumerizma od strane određene publike
kojoj je bitna samo forma, a ne ideja. Street art postaje društveno
prihvatljiv i povjesničari umjetnosti ga prihvaćaju i klasifi ciraju,
čime ga kastriraju. Doživljava ga se kao šturu činjenicu iz povijesno
umjetničkih enciklopedija. Ulica kao medij je otvorena za svakog,
a galerija je za odabrane koji se biraju po određenim trenutnim
vrijednostima i ekonomskoj isplativosti :)
Ne dodiruju ga ni podjele na street art i grafi te: – Postoji razlika koja
je meni nebitna. Svrstavanje stvari je trošenje energije na nebitno. Je
li to na zidu spada pod grafi te ili street art - koga briga? Pitanje je da
li to na zidu funkcionira ili ne i što je pjesnik htio reći.
Na pitanje što bi poručio mladima koji se počinju zanimati za uličnu
umjetnost, odgovara: - Nije bitno raspravljati ima li smisla bavit se
time nego je bitno izbacit iz sebe kreaciju, na zid, papir, drvo, u obliku
crteža, muzike, stripa... Bitno je samo da se ne drži u sebi nego da se
stvara i komunicira.
Maja Karačić Privatna arhiva
37
Informacije su temelj slobode odlučivanja i to se naziva ljudskim
dostojanstvom, ali ako bolje promislite, onda vidite da već sama
činjenica da nikad ne raspolažete svim potrebnim informacijama,
već uvijek samo specifi čnim, ograničava Vašu slobodu odlučivanja.
Nikad ne znate jeste li izvršili ispravan izbor.
Vilém Flusser
e zna sve! book...
39
Ministarstvo socijalne politike i mladih i Europska agencija za
informiranje i savjetovanje mladih (ERYICA), u sklopu kampanje
Informacija uPRAVO sad! - mladi pitaju koju je pokrenula Zajednica
Informativnih centara za mlade u Hrvatskoj, potpisali su u travnju
2012. Europsku povelju o informiranju mladih koja naglasak stavlja
na temeljno građansko pravo na pristup informacijama.
Pravo na pristup informacijama i kvalitetno informiranje
pretpostavka je za aktivno sudjelovanje mladih u društvu, ali i
poštivanje temeljnih sloboda i prava svih mladih bez obzira na
nacionalnost, etničku pripadnost, spol, rod, vjeroispovijest, seksualnu
orijentaciju te obrazovni i ekonomski status.
U pronalasku kvalitetnih i provjerenih informacija mladima mogu
pomoći informativni centri za mlade koji osim usluga informiranja
o svim područjima važnima za mlade, ujedno i savjetuju. U Splitu
su vrata informativnog centra za mlade Info zona otvorena 2007.
godine.
Kako bi dobili što potpunije i kvalitetnije podatke o informiranosti
mladih grada Splita, njihovim interesnim područjima te
informacijama koje su im potrebne, Info zona je inicirala provedbu
sociološkog istraživanja u kojem je putem anketnog upitnika ispitano
više od tisuću mladih s područja grada Splita.
40
Rezultati provedenog istraživanja potvrđuju smanjivanje utjecaja
tradicionalnih izvora (obitelj, škola, zajednica) dok raste utjecaj
zabavnih medija koji utječu na stil i identitet mladih, što rezultira
iskrivljenom slikom stvarnosti pod utjecajem novoutemeljene
celebrity kulture. S druge strane, pokazao se napredak kritičkog
razmišljanja, prevladavanja stereotipa, poboljšavanja komunikacije,
protoka različitih kreativnih ideja, te sudjelovanja u društvenom
životu.
U Hrvatskoj je trenutno više od milijun i pol Facebook korisnika,
a o važnosti društvenih mreža u komunikaciji mladih potvrđuju i
rezultati ovog istraživanja, prema kojem više od 55% ispitanika/-ca
svakodnevno koristi Facebook.
Premda je internet postao veoma moćan i raspostranjen medij za
pronalazak informacija i komunikaciju te je mladima pružio određeni
medijski prostor u kojem ravnopravno mogu sudjelovati, rezultati
istraživanja također ukazuju na potrebu mladih za individualnim
informiranjem i savjetovanjem „licem u lice“.
Blanka Čop
Regionalni informativni centar za mlade Info zona
Jerina 1, Split / 021 33 99 09
www.infozona.hr / info@infozona.hr
41
Mladost. Doba velikih snova i dugih traženja. Prve spoznaje, prve zablude,
prve ljubavi. Prvi grijesi. Stvari na koje smo ponosni, za kojima žalimo i
one zbog kojih žalimo. Ove posljednje gotovo da su nezaobilazna priča o
mladosti koja počinje prvim zabranjenim gutljajima i iskašljavanjem
prvih dimova. Ta je priča za generaciju skorih tridesetogodišnjaka gotovo
ista. Promatrajući novu generaciju mladih važno mislim da sve njihove
fi lmove znam i da se njihova mladost samo nijansirano razlikuje od moje.
Istraživanje o potrebama mladih u gradu Splitu, koje je inicirao Gradski
Savjet mladih, pokazalo je da griješim.
Mladost. Doba velikih snova i dugih traženja. Prve spoznaje, prve zablude, prve ljubavi. Prvi grijesi. Našu su generaciju obilježili žestoki buntovi, divlji izlasci, alkohol i odjeća ispisana stavovima, a njihovu seks, novac i poremećaji prehrane.
42
Seks, novac i poremećaji prehrane
U vremenu lake dostupnosti informacija najviše iznenađuje veliki
nedostatak edukacije i informiranosti mladih što su osobno iznijeli kao
problem. Konzumacija alkohola i opijata tema je o kojoj mladi mnogo
znaju, ali su malo odgovorni. No, to ne predstavlja ni blizu očekivan
problem, onaj kakav je postojao u mojoj generaciji. Oni kao da su to prerasli.
S dosadom razgovaraju o tome i izgleda da kod njih ne vrijedi ono tko više
popije - veća je faca. Njih progone drugi poroci - rizična i neodgovorna
spolna ponašanja, kladionice, kocka, konzumerizam i prehrana.
43
Mladi sudionici i sudionice fokus grupa istakli su problem
needuciranosti svojih vršnjaka, posebno u području spolnog odgoja,
konkretnije spolno prenosivih bolesti. Prema njihovim riječima u
spolni se odnos ulazi jako rano, već u dobi od 12 i 13 godina, a do
srednje škole većina se hvali brojem partnera. Tulume koji stariju
generaciju asociraju na alkoholne maglice i mučna jutra ova je
generacija pretvorila u orgije. Postalo je, kažu, uobičajeno da u
spolne odnose mladi stupaju vrlo otvoreno, a igrice koje igraju
ponekad završavaju prvim posjetom ginekologu. Ono što ističu kao
dodatni problem je nekorištenje zaštite. - Znaju da bi trebali koristiti
zaštitu, ali nije ih briga - govore ispitanici. Oni koji se ipak odluče
biti odgovorni kupuju kontracepcijske pilule. Tu dolazi do još jednog
šoka – otrcane face sa kvartovskih zidića koje su nekoć dilale travu
zamijenile su face sa kvartovskih zidića koje dilaju kontracepcijske
tablete! Da bi izbjegle posjete ginekologu cure kupuju kontracepciju
na ulici. I to jako jeftino, kažu.
Osim iznenađujuće doze neodgovornosti i needuciranosti po pitanju
spolnog odgoja, muči ih problem kladionica. ‘Svako slobodno vrijeme
moji vršnjaci provode u kladionici. Troše novac od roditelja, samo o
tome pričaju, a problem je i slaba kontrola. - Nitko u kladionicama ne
pita za godine - ističu ispitanici. Na pitanje odakle im novac koji troše
na klađenje odgovaraju da novac nije problem. Za to služi džeparac od
roditelja, već zarađeni novac od kladionica, ali i nešto drugo - Svuda
oko nas su dućani koji otkupljuju zlato i srebro.
Najčešći uzrok je - DOSADA!
Treći zabrinjavajući problem odnosi se na poremećaje u prehrani, za
što najviše krive medije. Oni su ti koji plasiraju pojam što je lijepo.
- Mnogo cura misli za sebe da su debele i podvrgavaju se rizičnim
dijetama. Često danima ne jedu ništa. Iako imaju krivu sliku o sebi,
needu
ko slob
telja, s
ma ne
44
nitko ih ne može uvjeriti da griješe. A i njihove prijateljice potiču ih
u tome i ponašaju se najčešće isto – komentiraju. Medijska slika
i društvo koje nameće pojam ljepote za posljedicu imaju sve češće
poremećaje u prehrani, posebno anoreksiju i bulimiju. Nije rijedak
slučaj da djevojke pribjegavaju jednostavnom načinu mršavljenja -
dva prsta u usta. Ako i postoji svijest o opasnosti takvog ponašanja,
ubrzo je pobijedi želja da izgledaju onako kako treba. Kao lutka s
naslovne strane. Da bi tu sliku upotpunile sav novac troše na odjeću,
obuću i šminku. Markice, trendovi.
Ni jači spol nije zaostao za trendovima pa se natječe u modernim
izazovima tehnologije – bolji mobiteli, bolji kompjutori.
Konzumerizam kao porok nove generacije uzeo je maha. Našu su
generaciju obilježili žestoki buntovi, divlji izlasci, alkohol i odjeća
ispisana stavovima, a njihovu seks, novac i poremećaji prehrane.
Svako vrijeme ima svoju boju i nismo tu da ih osuđujemo, već da
im pomognemo. Sustavnim informiranjem i educiranjem. Kao i
pružanjem kvalitetnih sadržaja za provođenje slobodnog vremena
jer najčešći uzrok ovakvog ponašanja je, kažu, dosada.
Ada Reić
Posjeti SEZAM-Seksualna Edukacija ZA Mlade! www.sezamweb.net
Onaj koji kocka ne vidi sebe kao kockara dok ne dođe do ruba.
Nekontrolirane dijete mogu rezultirati gubitkom kose,
kvarenjem zuba, reakcijama na koži…
45
ANAGRAMARAAAAGAGGAAAGRAAGAG(slogan kampanje)
Masu provoda i naj cifra!
(slogan Info zone)
Dici šarm i nove foje!
Anagrami by Rudo
Rješenja pošalji na
info@infozona.hr ;)
top related