destigmatizacija i poticanje studenata na - unizg.hr · nego sam problem •više saznanja o...
Post on 04-Sep-2019
7 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Europska unija
Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Destigmatizacija i poticanje studenata na traženje (stručne) pomoći
doc. dr. sc. Anita Lauri Korajlija
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
• Jesu li današnji studenti drugačiji?
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Milenijski studenti (rođeni između 1981 i 1999)
• Karakteristike:
– ne uče na pogreškama idealisti—budućnost vide pozitivnom
– poticani su na uspjeh i trudodabir karijere koja se isplati
– o njima se više brine nego o prethodnim generacijamaroditelji često zaštitnički i jako uključeni
sazrijevanje u visoko strukturiranoj okolini
manja tolerancija neizvjesnosti
– odgajali su ih roditelji koji vjeruju u važnost samopoštovanja
– dobro balansiraju više zadataka istovremeno
sport, škola, izvannastavne aktivnosti….
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Milenijski studenti
• Karakteristike:
– prilično neovisni - o prijateljima, obitelji i učiteljima
– tolerantniji prema različitostima – religioznim, rasnim i seksualnim orijentacijama
– okruženi informacijama, ali na površnoj razini
– priznaju i poštuju pozicije, titule i pravilaali vide ih i kako izazov koji treba zaobići
– cjene vršnjačke grupe (sportovi, grupice…)vezuju se više unutar, nego van grupe
dobro funkcioniraju u grupama i radije biraju grupni, nego individualni rad
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Milenijski studenti
• Karakteristike:
– tehnološki napredni (samouki – eksperimentiranjem i istraživanjem)
kompjuteri, internet, pametni telefoni, tableti….
– imaju povišene razine stresa i anksioznosti
– u studentskom okruženju: imaju visoka očekivanja
ulažu znatno manje truda – naročito u odnosu na očekivanja
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Psihičko zdravlje studenata
• studenti su rizična skupina:
– rizična dob - 3/4 svih psihičkih bolesti se javlja do 24.g. (Hunt I Eisenberg, 2010)
– većina mladih ljudi te dobi studira
– značajna životna promjena
– povećani zahtjevi
• akademski
• emocionalno i socijalno sazrijevanje
• opći društveni
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Intenzitet psihičke ometenosti
Prolazna stanja emocionalne nelagode i/ili napetosti, najčešće uvjetovana okolinskim ili fiziološkim promjenama.
Povremeno pogađaju sve ljude i ne ostavljaju posljedice na funkcioniranje.
Doživljavanje i ponašanje odstupa od uobičajenog, samoj osobi i/ili njezinoj okolini, predstavlja smetnju i narušava funkcioniranje.
Poremećaj može biti ograničenog trajanja i ne mora se manifestirati u svim segmentima života.
Osoba pokazuje znake trajno narušenog kognitivnog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja.
Očituju u gotovo svim aspektima funkcioniranja osobe i neovisne su o situacijama.
Često imaju ponavljajući karakter, odnosno pogoršanja bolesti se smjenjuju s „mirnim“ razdobljima.
PSIHIČKE
SMETNJE
PSIHIČKI
POREMEĆAJ
PSIHIČKA
BOLEST
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Čestina javljanja - inozemna istraživanja
• zabrinjavajući podaci
– zadnjih 13 godina – depresija se udvostručila, suicidalne ideje utrostručile, a seksualni napadi učetverostručili
– 45% - depresivne smetnje
– 10% - ozbiljne suicidalne smetnje
– 44% - nekontrolirana konzumacija alkohola
– nema razlike između studenata i ne-studenata iste dobi
(Hunt i sur. 2010)
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
10 čimbenika koji ometaju akademske obaveze
1. Stres (27.3% )
2. Poteškoće spavanja (19.6%)
3. Anksioznost (18.4%)
4. Grlobolja (17.3%)
5. Posao (13.3%)
6. Depresija (11.3%)
7. Internet/igre (11.1%)
8. Briga o obitelji i prijateljima (11%)
9. Hobiji (10.6%)
10. Poteškoće u odnosima (10.5%)
NCHA (National College Health Assessment)
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Simptomi izraženi u posljednjih 12 mjeseci
• 46.3% se u nekom trenutku osjećalo beznadno
• 48.4% se osjećalo preplavljeno anksioznošću
• 38.1% se osjećalo preplavljeno ljutnjom
• 30.3% izvještava da su se osjećali “toliko depresivno da nisu mogli funkcionirati”
• 6.2% je imalo ozbiljne suicidalne namjere
• 81% se osjećalo iscrpljeno
• 5.3% se samoozljeđivalo
NCHA II Survey, 2008-2013
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Sveučilište u Zagrebu, 2009, 2012.
15.6% tjedno i
dnevno doživljava
simptome
depresivnosti
13.3% tjedno i
dnevno doživljava
somatske
smetnje
25.1% tjedno i
dnevno doživljava
akademske
probleme i
poteškoće
više od 90% tijekom
studija suočava se s
blažim i prolaznim
smetnjama: napetosti,
tjeskobe i nesigurnosti
25% suočava se s
dugotrajnim i
ozbiljnim
psihičkim
problemima
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
8 razloga zašto se studenti javljaju u savjetovalište (2008-2010)
1. Anksioznost
2. Stres
3. Depresija
4. Samopoštovanje
5. Odnosi s drugima
6. Akademski neuspjeh
7. Ljubavni problemi
8. Obiteljski problemi
VRSTA PROBLEMA, FFZG, 2013 %
ODNOSI S DRUGIMA 24
ANKSIOZNOST 23
SLIKA O SEBI I SAMOPOŠTOVANJE 21
DEPRESIVNOST I TUGOVANJE 10
ZLOSTAVLJANJE 10
AKADEMSKI PROBLEMI (učenja i studiranja 8
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Dobra vijest!
• probleme možemo prepoznati u ranoj fazi
– bolji ishod i manje negativnih posljedica
• depresija, anksioznost i stres su izlječivi
• psihoedukacija, psihoterapija i farmakoterapija su učinkovite
• akademski uspjeh se poboljšava s tjelesnim i mentalnim zdravljem
• postoje besplatna savjetovališta
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Loša vijest!
• većina studenata kojima treba pomoć je ne dobije
• stigmatizacija i kulturalne norme i dalje priječe studente da traže pomoć
• resursi za terapijom i liječenjem su ograničeni
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Grozna vijest!
• povećava se učestalost psihičkih smetnji kod studenata– povećava se broj studenata koji doživljavaju teže smetnje– više je ovisnosti o alkoholu među studentima (ali ne i o
drogama i nikotinu)
• samoubojstvo je 3. uzrok smrti među mladima u dobi od 15-24 godine, a 2. među studentima
• milenijski studenti: – teže podnose tranziciju, – osjetljiviji na probleme– imaju lošije strategije suočavanja sa stresom– češće se osjećaju preplavljeni anksioznošću– veći pritisak akademskog uspjeha
• 85% savjetovališnih
sveučilišnih centara u SAD-u
izvještava o povećanju broja studenata koji se
javljaju za psihološku pomoć
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Traženje pomoći
• manje od 50% osoba koje imaju neke psihičke smetnje potraži stručnu pomoć
• ZAŠTO?– ne vide da im je pomoć potrebna (žene spremnije potražiti
pomoć)– ne znaju da postoji besplatna pomoć– skeptični su oko učinkovitosti – vjerovanje da nema pomoći– stigma – negativno vrednovanje onih koji imaju psihičke
smetnje i koji traže pomoć– simptomi su samo dio tipičnog, svakodnevnog stresa– savjetovanje kao „slamka spasa”
• Studente treba učiti o tome kako prepoznati simptome i što im je dostupno
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Najčešći izvori pomoći kojima bi se studenti obratili u slučaju da im je pomoć
potrebna
Izvori pomoći %Prijatelj 33.0Obitelj 29.6Partner/ica 23.1Stručna osoba (npr. psihologu ili psihijatru)
10.1
Svećenik 3.0Liječnik obiteljske medicine 1.3
Bočina, Lauri Korajlija,
2014
N=689
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Najizraženije prepreke u traženju stručne pomoći
Prepreke %Nije veliki problem 36.2Preferiranje druge vrste pomoći(npr. obitelj)
24.4
Sram me je 6.9Strah me je 6.4Nepovjerenje u stručno osoblje 6.0Znak slabosti i nesposobnosti 5.4Stigmatizacija u društvu 4.5Drugo 10.3
Bočina, Lauri Korajlija, 2014
N=689
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Traženje pomoći
• traženje pomoći – klasičan konflikt istovremenog privlačenja i odbijanja (Kushner i Sher, 1989)
• traženje pomoći nosi negativnu percepciju – gore nego sam problem
• više saznanja o faktorima privlačenja nego odbijanja – često zanemareni u istraživanjima– intervencije usmjerene na prepreke traženja pomoći
Želja da se uznemirenost
smanji
Stigma „ludosti”
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Faktori odbijanja
1. socijalna stigma
2. strah od tretmana
3. strah od negativnih emocija
4. percipirana korist i rizici
5. samootkrivanje
6. društvene norme
7. samopoštovanje
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Strah od tretmana
• Kako će se savjetovatelj odnositi prema meni?
• Što će misliti o meni jer tražim pomoć?
• Hoće li me nagovarati na nešto?
Najveći efekt kod akademskih
problema, interpersonalnih problema
i problema ovisnosti
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Što možemo učiniti?
• direktno utjecati na negativne stavove i mitove o terapiji
• učiti studente o procesu savjetovanja
– različite vrste pomoći, različiti stručnjaci, savjetovalište-bolnica....
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Strah od negativnih emocija
• iznositi probleme i emocije nepoznatoj osobi
• strah od pričanja o “bolnim i teškim” temama
• nije stvar pojedinih emocija, već otvorenosti i spremnosti na pričanje o emocijama općenito
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Što možemo učiniti?
• objasniti:
– nitko ih neće tjerati na otkrivanje nečeg što ne žele otkriti – oni imaju kontrolu nad tim što, kad i koliko otkriti
– važno je naučiti se nositi s tim emocijama
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Korist vs. šteta/rizik
Percipirana korist treba biti veća od
štete da bi osoba potražila pomoć
Što će biti
korisno?
Kolika će biti
korist?
Opasnost
otvaranja pred
drugima:•
nerazumijevanje,
• osuđivanje
• ignoriranje
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Što možemo učiniti?
• ljudi skloni podcjenjivanju koristi i precjenjivanju rizika
• naglašavati koristi:
– osjećaj prihvaćanja, razumijevanja, neosuđivanja
– razumijevanje što mi se događa
– način učenja o sebi
– usvajanje strategija suočavanja
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Samootkrivanje
• spremnost na otkrivanje uznemirujućih informacija o sebi
– otkriti vlastite misli, osjećaje i stavove
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Što možemo učiniti?
• objasniti:
– često nakon otvaranja dolazi do smanjenja patnje (osjećaj olakšanja)
– najčeće problem u prvim susretima, kasnije veća spremnost
– jasno objasniti pravila povjerljivosti
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Samopoštovanje
• dosadašnja istraživanja pokazala da je samopoštovanje snažna prepreka traženju NEstručne pomoći– analiza prednosti i rizika za vlastito
samopoštovanje
– traženje pomoći • priznanje da ne možemo sami
• priznanje slabosti
• sramota, osjećaj inferiornosti, nekompetentnosti
• možda isto vrijedi iza stručnu pomoć
NE traženjem
pomoći čuvamo
sliku o sebi i
samopoštovanje
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Društvene norme
• kako doživljavamo i odnosimo se prema simptomima
• pod utjecajem stavova okoline – prijatelja, obitelji, društva općenito– ako važni drugi imaju negativnu percepciju
savjetovanja teže će se javiti za pomoć – strah od gubitka socijalne podrške
– prvo se obraćaju za pomoć nekome unutar socijalne mreže
– važna je preporuka i pozitivna iskustva drugih
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Rodne razlike
•pozitivniji stavovi
prema traženju
pomoći
•češće traže pomoć
već za blaže
smetnje
• češće traže pomoć
za teže smetnje
• veći rizik povezan s
traženjem pomoći
• povećan strah od
gubitka
samopoštovanja i
strah od neuspjeha
•profesionalna pomoć
se traži tek onda kad
drugo ne može
pomoći
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
psihičke smetnje
percepcija da je pomoć
potrebna
analiza koristi i rizika
DRUŠTVENE
NORME
STAVOVI I UVJERENJA O
PSIHIČKIM SMETNJAMA I
TRAŽENJU POMOĆI
ne traže
pomoć
traže
pomoć
i
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Stigma
• najznačajnija prepreka traženju pomoći
• negativni stavovi i predrasude o osobama sa psihičkim smetnjama
• nije stvar samo u tome da se doživljavaju smetnje već i da se traži pomoć za njih – to je još negativnije percipirano
Europska unija
Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
ČESTO JE STIGMA
NAJGORI DIO BOLESTI
PRIJATELJI
NE ZOVU ME TUŽNIM.
NE ZOVU ME LOŠIM.
NE ZOVU ME LUDIM.
NE ZOVU ME...
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Stereotipi i predrasude
• vjerovanja o zajedničkim osobinama i ponašanju svih pripadnika neke grupe
• pojednostavljene i osiromašene slike članova neke grupe– često negativne jer zanemarujemo individualne razlike među ljudima
• svi ih imamo i oni postoje prema svim skupinama ljudi koji su po nečemu različiti
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Stereotipi
• svrha – brzo svrstavanje ljudi u određenu kategoriju– predviđanje ponašanja – brzo organiziramo svijet oko sebe
– najčešće korisno
• zato ne sumnjamo u stereotipe
– evolucijska – u davna vremena trebalo je brzo prepoznati potencijalne neprijatelje – stvar preživljavanja
• kakva je svrha stereotipa i predrasuda prema psihički bolesnim osobama– što je tu ugrožavajuće i prijeteće?
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Stigmatizacija
• stigma (grč sti’gma) – ubod, žig znamenje– preneseno – ljaga, sramota, ruglo
• stigma je konstrukt koju uključuje: prepoznavanje različitosti na temelju neke oznake
i posljedično
obezvređivanje osobe koja je nositelj te oznake
• stigma uključuje percepciju odstupanja i povezana je s predrasudama koje se odnose na odstupanja
• osoba se treba nositi i s predrasudama okoline prema toj oznaci - te su predrasude često generalizirane i na ličnost i na identitet stigmatiziranog
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Jezik
• sveprisutnost stigme podržava činjenica da ne postoji riječ koja opisuje predrasude prema psihički oboljelima:
– imamo rasizam, seksizam, homofobiju
– pokušaj s terminom psihofobija, ali bez velikog uspjeha
• U hrvatskom jeziku preko 70 izraza i fraza za psihičku bolest
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
• bolesnik • blesav• bolestan• bezuman• ciknut, • čudan• ćaknut• ima dijagnozu• treba mu dijagnoza,• fali mu koja u glavi, • freak (kao u totalni
frik/totalna frikuša)• ima pomak u glavi• ishlapio, • Išempja• lud, • luđak,• ludara• lunatik
• lud ko šojka, • lud ko šlapa• lud ko šiba• lud ko puška• lud u mozak• …malo je maka…• malo ku - ku, (znaš ona fora kad vrtiš
prstom ukrug kod sljepoočnica, ponekad popraćeno uzvikom ku-ku),
• manijak • mahnit • maknuo• munjen• manit,• munjara• "nisu mu sve čiste u glavi"• nije normalan, • nije sa ovog svijeta
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
• pomaknut• nije sav svoj, ...• neuračunjiv• "on je malo u
glavu..."• otkačen• otkačio• odlijepio• opaljen, • opaljen mokrom
krpom, • otišao na kvasinu, • opižđen, • opandrknut, • opaljen,• odlijepio,• pobenavio • pošizio,
• prolupao,• pacijent• prolupao• poremećen • pomiješalo mu se • puka je ko kokica• puka', • propuhao • prosviran, • puknut, • popizdio,• skviknut, • sišao s uma• skrenuo, • šašav, • šenuo• šuknut • trknut• tarman
• umobolan, • udaren• zreo za ludnicu,• zavidan (kao u
zavidati šaraf)• žvampio
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Stigma sadrži tri elementa:
• problem informiranosti – neznanje
• problem stavova – predrasude
• problem ponašanja – diskriminacija
Elementi stigme
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
(NE)znanje
• Psihička bolest je neizlječiva.
• Psihički bolesnici nisu svjesni svojih postupaka.
• Roditelji pravilnim odgojnim postupcima mogu spriječiti pojavu psihičke bolesti kod djece.
• Psihička bolest je odraz loših gena.
• Psihički bolesnici imaju nižu inteligenciju.
• Sami su krivi za svoju bolest.
• Osobe koje su depresivne mogu se trgnuti samo da se malo potrude.
• Samo slabići idu psihijatru ili piju lijekove.
• Psihička bolest je znak slabosti.
• Psihički oboljele osobe su opasne.
• Psihička se bolest događa nekom drugome.
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Stigmatizacija
• osnovni negativni efekt stigmatizacije nije u tjelesnim, već u socijalnim i psihološkim posljedicama obilježja po kojem je osoba stigmatizirana
• većina potencijalno stigmatizirajućih stanja dovode do socijalnog izbjegavanja ili odbacivanja – putem ovih mehanizama prijete psihološkom zdravlju nositelja stigme
• posljedice: – krivnja– sram– skrivanje– uloga “crne ovce”– izolacija– pokušaji samoliječenje i samomedikacije– donošenje loših odluka kako bi se uklopili– samostigmatizacija - internalizacija predrasuda – dovodi do snažnog osjećaja
srama
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Stigma
Reakcije:
– vršnjačko zlostavljanje
– uznemiravanje
– nasilje
– izbjegavanje
– strah
– ruganje: luđak, psiho, čudak....
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Stigma
• 90% osoba izvještava o negativnom tretmanu od strane drugih zbog psihičkih smetnji – 40% navodi da se to događa svakodnevno
• 70% je doživjelo negativne reakcije od prijatelja – izbjegavanje i
prekidanje prijateljstava
• 57% je doživjelo negativne reakcije od roditelja i članova obitelji – krive pretpostavke (traže pažnju, manipuliraju), nepovjernje,
izbjegavanje, sažaljevanje
• 45% je doživjelo negativne reakcije od partnera
• 35% je doživjelo negativne reakcije od nastavnika – strah,
nesviđanje, izbjegavanje i podcjenjivanje sposobnosti
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Predrasude
• mediji podržavaju stigmu:
– prikaz likova se najčešće temelji na stereotipima• nasilni - manijakalni ubojice
• žalosni, patetični likovi
• često ismijavani
• izvlače se na bolest
• shizofrenija u filmovima od 1990-2010: većina je nasilna, 1/3 je ubojica, a ¼ samoubojica
• u posljednje vrijeme puno članaka na temu anitistigmatizacije, ali nema maje stigmatizirajučih članaka
Nestabilan,
nepredvidiv, bolestan,
nervozan, neshvaćen,
suicidalan, nesiguran,
problematičan
Europska unija
Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
• Socijalna izoliranost, gubitak
prijatelja
• Nerazumijevanje i osuda okoline
• Osjećaj oduzete budućnosti
• Gubitak dostojanstva
• Stereotipi o psihičkim bolesnicima
Problemi:
“Ja nisam htjela tu psihozu, pokušavam se boriti
protiv nje, ali ne mogu bez lijekova. Muž tvrdi da
sve ovisi o meni”
“Svi misle da ti to možeš sam svladati, ali to ne
ovisi o meni. Depresija je jako teška bolest.”
“Doktor mi je rekao da si čovjek najviše sam
može pomoći. Kad bih mogla, ne bih zatražila
liječničku pomoć jer se jako teško liječiti.”
“Čim sam prijateljima rekao da idem psihijatru, izgubio sam ih”“Jednostavno dođe do izolacije od ljudi jer vas gledaju kao jednog luđaka”“Mene s posla nitko nije nazvao ni jednom.”“Bolje se osjećam u bolnici jer imam s kim komunicirati. Kod kuće nemam nikoga.”
“Kako ću doći raditi, kako ću imati
djecu? Mi smo ljudi, mi nismo
duhovi.”
“Svi znaju da se liječim. Zato se ja
povlačim u kuću, to je moja
budućnost.”
“Kad dođem doma opet nemam
što sa sobom i opet se osjećam
kao gmizavac.” “Kada dođem u bolnicu mojem se mužu
više vjeruje nego meni koja sam pacijent.”
“Za nas se misli da smo ludi, da smo
prolupali. Zato ja nikad ne idem po
uputnicu.”
“Kod aparata za kavu je došla žena i
rekla:”Ovo su sigurno napravili oni s
psihijatrije”. A i meni je progutao 5 kuna.”
Ljetna škola 2003, Filozofski fakultet Zagreb
“Nek’ im se objasni da nisam
zatvorena, da nisam u kavezu, da
imam normalne posjete da nije
onako kako to vide na filmu”
“Mislim da TV daje krivu sliku o
nama pa nas se ljudi boje”
“Kad čujem riječ Vrapče sav se
naježim”
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
• stigma psihičke bolesti se, nažalost, vrlo sporo mijenja i smanjuje
• prisutna je kod većine osoba bez obzira na dob, znanje o psihičkim smetanjama i poznavanje nekoga tko ima psihičke smetnje– prisutna je i kod medicinskog osoblja koje radi s
psihički oboljelim osobama
• razlika između normalne i stigmatizirane osobe nije odraz realiteta, već percepcije
• stigma (kao i ljepota) je u oku promatrača
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Što uzrokuje stigmu?
• tretman i shvaćanje psihičkih bolesti kroz povijest– pogrešne pretpostavke o oboljelim osobama –
nasilni, nepredvidivi ili samo drugačiji
– pogrešne pretpostavke o uzrocima bolesti –“objašnjenja” koja izazivaju strah, oprez i diskriminaciju
– medicinski model podržava stigmu: • dijagnoza implicira etiketiranje
• podržava vjerovanje da s njima “nešto nije u redu”
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Zašto se boriti protiv stigme?
• suicid, 2. uzrok smrti među mladima
• poticanje nade – od psihičke bolesti se moguće oporaviti
• bez stigme, osobe s psihičkim smetnjama biti će prihvaćene i osjećat će se dovoljno sigurno da potraže pomoć
• rana intervencija dovodi do boljeg oporavka
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Što možemo učiniti?
• studenti će se javiti za pomoć ako:
– razumiju svoje simptome
– ne osjećaju sram i krivnju
– vjeruju u oporavak
• smanjenje stigme – medijsko istupanje, edukacije, kontakt s oboljelima
• učiti studente kako da se nose sa stigmom
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
19% ljudi je ćelavo22 % su vegetarijanci
36% pjeva dok se tušira
42% se lako rasplače50% nema umnjake
67% zamisli želju kad prođe ispod vlaka78% radi sve u zadnji čas
81% vjeruje u ljubav89% ne zna da si ne može polizati lakat
100% LJUDI JE TUŽNO KAD JE ODBAČENO
Ljetna škola 2003, Filozofski fakultet Zagreb
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
ODBACIMO PREDRASUDE, A NE LJUDE!!!
Europska unija Ulaganje u budućnost
Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda
Ova publikacija izrađena je uz pomoć
Europske unije.
Sadržaj ove publikacije isključiva je
odgovornost Sveučilišta u Zagrebu i ni na
koji se način ne može smatrati da
odražava gledišta Europske unije.
top related