ekonomske osnove države i prava - vii · 2018-12-14 · ekonomske osnove države i prava - vii...
Post on 12-Feb-2020
24 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Ekonomske osnove države i
prava - VII
Doc. dr Amina Nikolajev
Raspodjela
Otvara brojna pitanja i dileme
Uzrok političkih sukoba, socijalnih nejednakosti, antagonizama
Pokretač revolucionarnih previranja, konfrontacija
Određuje sudbinu članova zajednice
Ukazuje na način raspodjele dohotka
Određuje socijalni status, sigurnost, perspektive, mogućnost obrazovanja,...
Raspodjela
Pojmovno određenje – aktivnost koja određuje kvantitativne udjele privrednih subjekata (pojedinci, poduzeća, država) u diobi novostvorene vrijednosti (dohotka)
Načini:
Direktna (naturalna privreda)
Indirektna / tržišna (putem tržišta)
Mješovita (uloga države, sistem mjera i instrumenata ekonomske politike)
Raspodjela
Raspodjela vs. društvena pravda?
Pravednost procesa raspodjele? (svaki
pojedinac treba imati pravo na uživanje
plodova od korištenja resursa koje posjeduje –
djelovanje mehanizma tržišta – uloga države
je osiguranje funkcioniranja razmjene – svako
snosi posljedice svojih odluka – nema
prinudne preraspodjele dohotka - ?)
Raspodjela
Može biti:
Funkcionalna (raspodjela dohotka na
dohotke proizvodnih inputa)
Personalna (raspodjela dohotka među
pojedincima)
Opća mjera nejednakosti: Lorencova f-ja –
izražava odnos % stanovništva i % dohotka
koji mu pripada
Plaće
Pojmovno određenje – dohodak od rada
Oblici plaćanja:
Po vremenu (za rad utrošen za određeno
vrijeme: sat, dan, sedmica,...mehanizacijska,
informatička, uslužna industrija)
Po učinku (za rad utrošen po jedinici
proizvedene robe)
Plaće
Razlike u plaćama:
Kvalitet poslova (kvalitet i privlačnost, kompenzirajući dodatak: opasnost, noćni, prekovremni, vikend, za vrijeme praznika)
Kvalitet ljudi (≠ u psiho-fizičkim sposobnostima, odgoj, obrazovanje, iskustvo, lična slava)
Nekonkurenta grupa zanimanja (profesije –posebni segmenti tržišta – nemogućnost prelaska – konkurencija?)
Plaće
Vrste:
Nominalna – novac koji radnika prima za svoj
rad
Realna – izražava kupovnu snagu radnika
(realna plaća = nominalna plaća / index
troškova života x 100)
Relativna plaća – učešće u nacionalnom
dohotku
Ponuda rada
Šta određuje nivo plaća radnika u okviru
istih zanimanja?
Utjecaj ponude i tražnje za radom
R - pomjeranje krivih - nova tržišna ravnoteža -
novi nivo plaća
Ponuda rada
Ponuda za radom - ukupan broj
raspoloživih radnih sati koje može
ponuditi stanovništvo jedne zemlje
Determinante:
Ukupan broj stanovnika koji mogu raditi
(radnosposobni) > prirodni priraštaj, migracije,
društvena emancipacija žena
Način korištenja radnog vremena (grafikon efekta
supstitucije i efekta dohotka)
Sindikati
Oblik organiziranja radnika
Pregovaračka strana poslodavcima i državi (visina plaća, uvjeti rada,...)
Ugovor o radnim odnosima
Ekonomski paket mjera (visina plaće, naknade za prekovremeni rad, pravila o korištenju praznika, odredbe o penzionom i zdravstvenom osiguranju...)
Pravila rada (obaveze na poslu, vrsta poslova, sigurnost, pitanja otkaza s posla, postupak žalbi za rješavanju sporova...)
Vrste sindikata:
Strukovni (radnici određenih struka)
Industrijski (radnici određene privredne grane)
Opći (svi radnici)
Sindikati
Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća:
Ograničavanje nivoa ponude rada (izazivanje vještačke nestašice rada: migracijske barijere, zakonsko reguliranje maksimalnog radnog vremena, zabrana zapošljavanja onima koji nisu članovi sindikata,...)
Ugovaranje viših standardnih plaća kao obaveza poslodavcima (ograničenje alternativne ponude rada – zabrana upošljavanja onih koji nisu članovi sindikata...)
Sindikati
Oblici borbe sindikata za podizanje visine plaća:
Povećanje tražnje za radom (indirektno -povećanje tražnje za proizvodima)
Borba protiv monopsonističke moći poslodavca (zaštita interesa radnika, sindikati su pandan poslodavcu)
Štrajk (vrši se pritisak na poslodavce u cilju ostvarenja prava radnika, vrlo rijetko se koristi - svi trpe gubitke, povoljno tumačenje radnog zakonodavstva)
Potrošnja i štednja
Koliko se izdvaja za potrošnju?
Potrošnja – potrošnja finalnih dobara i usluga s
ciljem zadovoljenja ličnih i porodičnih potreba
Koliko se izdvaja za štednju?
Štednja – dio dohotka koji nije potrošen
Izdvajanja za potrošnju i štednju vs. životni
standard stanovništva / ekonomski razvoj i rast
Potrošnja i štednja
P + Š = Dohodak
Međuovisnost P – Š – Dohodak
Odrednice P i Š su:
Nivo dohotka (permanenti? I povremeni?)
Imetak
Visina kamatne stope na štednju
Kvalitet socijalnih plaćanja stanovništvu
Borba za prestiž
Siromaštvo i bogatstvo
Raspodjela (nejednaka) - Siromaštvo vs.
bogatstvo
≠ poimanje siromaštva i bogatstva
Egzistencijalni minimum:
ukupan trošak za hranu x 3
promjenjiva kategorija – zavisi od cijena
životnih namirnica, ukusa, običaja, navika,...
Siromaštvo i bogatstvo
Uzroci:
Nejednakost u dohocima od rada (sposobnosti, obrazovanje, zanimanje, intenzitet rada,...)
Nejednakost u dohocima od vlasništva (naslijeđeno ili stečeno bogatstvo, štednja, preuzeti rizik/poduzetništvo
Uzroci postoje ako su izraz:
iste startne pozicije
lične preferencije (izbora)
vlastitiih zasluga
Siromaštvo i bogatstvo
Stopa siromaštva - % stanovništva čiji dohodak je ispod apsolutnog nivoa granice siromaštva
Apsolutno - nemogućnost zadovoljenja osnovnih ljudskih potreba (hrana, voda, obuća i odjeća), “život na rubu“, bez pristupa zdravstvu i obrazovanju, bez doma,..
Relativno siromaštvo - životni standard znatno ispod standarda ostalih u njihovoj državi a siromaštvo se povećava kako rastu prosječni troškovi (indikacija za apsolutno)
Siromaštvo i bogatstvo
Zašto danas kada postoji toliko
bogatstva tako mnogo ljudi živi u
siromaštvu?
Loše odluke? – napuštanje škole, piće,
droga, kockanje? Loše investiranje?
Nisu svi ljudi sami krivi za siromaštvo
Promjene koje se događaju u privredi i
na tržištu rada, porast cijena?
Siromaštvo i bogatstvo
Oni koji su pogođeni siromaštvom najčešće ne mogu utjecati na uzroke siromaštva
napuštanje domova zbog rata
političke manipulacije i propadanje ogromne količine hrane
rast cijena osnovnih životnih potrepština da ih siromašni ne mogu kupiti
neodgovarajuće politike države - nisu u stanju odgovoriti na potrebe svojih najsiromašnijih građana...
Siromaštvo i bogatstvo
U Svijetu - nešto više od 2,2 milijarde ljudi je
siromašno ili blizu granice siromaštva
Osnovna socijalna zaštita za najsiromašnije u
svijetu koštala bi manje od 2% svjetskog BDP-a
Najveći uzrok je nezaposlenost (praćena
porastom kriminala, nasilja, konzumacije droge,
broja samoubistva )
Bogatstvo i siromaštvo
Stotinu najbogatijih ljudi na svijetu zaradi toliko da može kroz odgovarajuća ulaganja okončati glad u svijetu - i to četiri puta
1% najbogatijih ljudi na svijetu povećao je svoje prihode u proteklih 20 godina za čak 60 %
Najbogatijih 500 ljudi zajedno drže 4,7 trilijona USD od ukupnih 7,05 triliona USD
Nešto više od 1/4 milijardera posjeduje 2/3 bogatstva
top related