final report onipmrepa.agr.hr/portals/0/annex 36-activity a.5.1.2. weeds_final report.pdf · bio...
Post on 24-Dec-2019
3 Views
Preview:
TRANSCRIPT
FINAL REPORT ON
A.5.1.10. Conducting participatory research in FFS organized with extension officers (sub-
activity A.5.1.10. Weed control)
Klara Barić, Zvonimir Ostojić, Maja Šćepanović, Natalija Galzina, Ana Pitar
Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet, Zavod za herbologiju,
Zdenko Besek1,Drago Širić1 , Davor Đermić1,Andrea Žeravica2, Saša Ljuj 2Sladorana d.o.o., 2Viro
tvornica šećera d.d.,
Uključene grupe proizvođača:
Godina Grupa proizvođača Tema istraživanja
2013 Vinkovci/Jarmina
Lukač
Gradina
Bošnjaci
Ivankovo
Tovarnik
Sotin
Županja
Vrbanja
Anketiranje proizvođača šećerne repe
Inventarizacija korovne flore
Učinak herbicidnih tretmana
Banka sjemena korova
Edukacija poljoprivrednih proizvođača
2014 Sotin
Ivankovo
Lukač
Vrbanja
Inventarizacija korovne flore
Učinak herbicidnih tretmana
Banka sjemena korova
2015 Županja
Ivankovo
Lukač
Inventarizacija korovne flore
Učinak herbicidnih tretmana
Uvod
Rana sjetva, spor razvoj klijanaca, niski habitus, dug vremenski period do zatvaranja sklopa te duga
vegetacija šećerne repe glavni su razlozi slabe kompetitivne sposobnosti ove kulture prema
korovima. Na uzgojnom području Viro tvornice šećera gubici prinosa na netretiranim parcelama
iznosili su i preko 90% slično kao i na uzgojnom području Sladorane d.o.o. gdje je prinos šećerne repe
bio reduciran za 85% (Šćepanović, 2011). Osim izravnog utjecaja na prinos, korovi šećernoj repi
nanose i brojne neizravne štete (kontaminirati šećer, otežavti obradu tla, njegu usjeva, mehanizirano
vađenja korijena repe, povećavati nečistoće i otežati postupak pripreme i usitnjavanja korijena u
tvornici). Jedna od važnijih neizravnih šteta od korova, koja se ne vidi u godini uzgoja međutim koja
ima dugoročne posljedice jest povećanje banke sjemena korova u tlu uzrokovane nesuzbijenim
korovima ili djelomično suzbijenim korovima u godini uzgoja. Međutim, korovne vrste u usjev
šećerne repe dospijevaju i na druge načine poput sjetvom nečistoga sjemena, stajskim gnojem,
strojevima, biljnim materijalom, vodom za navodnjavanje, vjetrom sa susjednih parcela, životinjima i
sl. Stoga je osobito važno pravilno provoditi preventivne i kulturalne mjere borbe kojima se priječi
širenje generativnih i vegetativnih organa korova sa zaražene površine na nezaraženu površinu.
Inventarizacija korovne flore
Glavni cilj inventarizacije korova jest, nakon utvrđivanja sastava korovne flore, rangirati vrste po
učestalosti i važnosti, a što je osnova za određivanje strategije njihova suzbijanja. Sustavnim
praćenjem korovne flore u zapadnoj i istočnoj Slavoniji 90tih godina prošlog stoljeća na
parcelama šećerne repe brojnošću i učestalošću dominirale su vrste: Echinochloa crus-galli,
Chenopodium album, Polygonum persicaria, Stellaria media L. te A. retroflexus (Ostojić,
1992). U većem broju nisu bile prisutne korovne vrste Abutilon theophrasti, Datura
stramonium, Xanthium strumarium i Ambrosia artemisiifolia, koje su se danas kao invazivne
biljne vrste potpuno udomaćile nakon uspješne introdukcije i kolonizacije. U nekim
područjima su čak potisnule ostale korovne vrste. Upravo je zbog toga osobito važno
sustavno pratiti i kontinuirano kartirati korovne vrste da bi se na vrijeme mogla uočiti pojava
neke nove korovne vrste i spriječiti njezino širenje na nova područja (Barić i sur., 2014).
Ekonomski značajne korovne vrste
Sastav korovne flore na određenoj parceli ovisi najčešće o roku sjetve, plodoredu (pretkultura) te
način obrade tla. Ranom sjetvom šećerne repe (početak ožujka) na parcelama će dominirati
ranoproljetne ili ozime korovne vrste poput Lamimum purpureum, Sinapis arvensis, Polygonum
persicaria , Matricaria chamomilla, Stachys annua, Veronica persica , Anagalis arvensis ,
Chenopodium album i Chenopodium polyspermum. Što je rok sjetve šećerne repe kasniji, usjevom
sve više dominiraju ljetne termofilne korovne vrste uspravna rasta i jakog habitusa koje znatno utječu
na prinos korijena repe. To su Amaranthus retroflexus , Echinochloa crus-galli., Datura stramonium,
Ambrosia artemisiifolia, Solanum nigrum, Hibiscus trionum, Abutilon theophrasti, Xanthium
strumarium, vrste iz roda Chenopodium, Polygonum i Setaria. Većina korovnih vrsta ima jako sitno
sjeme koje je sposobno ponići samo iz plitkog površinskog sloja tla. Međutim neke korovne vrste
(europski mračnjak, pelinolisna ambrozija, čičak, kužnjak i dr.) imaju relativno krupno sjeme te su
sposobne ponići iz dubljih slojeva tla zbog čega im se razdoblje nicanja proteže na cijelu vegetacijsku
sezonu. To često u praksi otežava njihovo suzbijanje (Šćepanović, 2011). Osim jednogodišnjih, u
usjevu šećerne repe javljaju se i višegodišnje korovne vrste. Od širokolisnih višegodišnjih vrsta
najčešće su prisutne Cirsium arvense , Convolvulus arvensis i Calystegia sepium. Od višegodišnjih
uskolisnih korovnih vrsta u usjevu šećerne repe najčešće se javljaju Sorghum halapense i Agropyron
repens. Zbog snažno razvijenih podzemnih organa jaki su kompetitori šećernoj repi.
Banka sjemena i prognoza nicanja
Poljoprivredna tla sadrže na tisuće sjemenka korova po metru kvadratnom (Menalled, 2008).
Poznavanjem sastava banke sjemena u tlu može se predvidjeti stupanj kompeticije između usjeva i
korova koji će utjecati na prinos i kvalitetu usjeva. Sjemenke korova u tlu vrlo često mogu mirovati
više godina, što je poznato kao dormantnost sjemena. Od milijuna sjemenki korova po hektaru na
obradivim tlima godišnje proklija samo 3 do 8 %, što uvelike otežava prognozu i suzbijanje korova.
Vrlo kompleksni brojni čimbenici utječu na ponašanje (nicanje) sjemena u tlu: dubina sjemena u tlu,
temperatura i vlažnost tla, ali i unutrašnji čimbenici, odnosno svojstva samoga sjemena, a od tih
svojstava najvažnija je dormantnost odnosno privremeno mirovanje sjemena. Nakon fiziološke
zriobe sjeme većine korovnih vrsta posjeduje primarnu dormantnost koja omogućuje
korovnim vrstama da ne prokliju u nepovoljno vrijeme godine već da mirovanjem čuvaju
svoju populaciju do nastupa povoljnih (toplijih) uvjeta. Dolaskom sjemena korova u tlu
nastupa sekundarna dormantnost kao posljedica nepovoljnih okolišnih uvjeta. Iako sjemenke
korova mogu dugo zadržati vijabilost, mnogo je čimbenika koji potiču klijanje sjemenki
korova iz banke sjemena. Osim ekoloških čimbenika, na nicanje korova iz banke sjemena
znatno utječu agrotehničke mjere i time smanjuju broj vijabilnih sjemenki. Razvojem ekološki
prihvatljivih mjera suzbijanja korova, analize prisutnih sjemenki korova u banci sjemena tla dobile su
na važnosti u prognozi buduće zakorovljenosti. Osim analizom sjemenki korova iz tla prognozu
nicanja moguće je brže provesti direktno na poljoprivrednoj površini. Pokrivanjem određene površine
(npr. 1m2) PVC folijom, agroteksitilom ili drugim sličnim materijalom (viša temperatura nego u
okolišu) potiče se ranije nicanje korova. Proizvođač na taj način može dobiti informaciju o sastavu
korovne flore nešto brže. Za poštivanje integriranoga pristupa suzbijanja korova potrebno je svim
raspoloživim mjerama iscrpljivati banku sjemena tla. Posljednjih godina u poljoprivredno razvijenim
zemljama razrađeni su modeli prognoze dinamike nicanja korova u usjevu. Na temelju prognoze
kojom se predviđa razdoblje nicanja najvećeg broja jedinki korova, određuje se optimalno vrijeme
suzbijanja i odabir najprikladnije metode suzbijanja. Najperspektivniji su tzv mehanistički modeli koji
uzimaju u obzir sve procese unutar sjemenke i okolišne uvjete koji utječu na proces nicanja. U
proizvodnji šećerne repe zasad nisu dostupni prognozni modeli nicanja korova zbog kompleksnosti
te kulture, prije svega duge vegetacije i te većem broju korovnih vrsta koji se pojavljuju u usjevu.
Suzbijanje korova u šećernoj repi
Integrirano suzbijanje korova podrazumijeva uključivanje svih raspoloživih mjera borbe, a primjenu
kemijskih mjera obaviti samo onda kad je neophodno potrebno. Praćenje zakorovljenosti
(inventarizacija, monitoring, kartiranje ili mapiranje) preventivna je mjera koja obuhvaća sustavno
praćenje korovnih vrsta na određenoj parceli kroz dulje razdoblje. Kulturalne mjere jesu sve
preventivne mjere koje priječe širenje generativnih i vegetativnih organa korova sa zaražene na
nezaraženu proizvodnu površinu. Preventivne mjere obuhvaćaju redovitu košnju rubnih dijelova
proizvodne površine te čišćenje strojeva i priključnih oruđa pri prijelazu s jedne na drugu parcelu. Cilj
agrotehničkih mjera jest povećati kompetitivne sposobnosti usjeva u odnosu na korove. U glavne
agrotehničke mjere u uzgoju repe pripadaju obrada tla (osnovna i dopunska), sjetva, gnojidba i njega
usjeva te plodored. Mehaničke mjere izravne su mjere suzbijanja korova, a obuhvaćaju (okopavanje,
plijevljenje i sl.) i tehničke (kultivacija, primjena mehaničke pljevilica i sl.). Pri manjoj zakorovljenosti
mogu se znatno umanjiti ili čak isključiti kemijske mjere (primjena herbicida). Međutim, mehaničkim
mjerama često se postižu samo ograničeni učinci, a njihovu primjenu ograničavaju klimatske prilike
kad bi se trebale provesti. Bolji učinak postižu u ranom stadiju razvoja korova, jer se razvijeni korovi
mogu regenerirati. Mehaničke mjere nemaju dovoljan učinak ili čak imaju stimulirajući učinak na
višegodišnje korove.
Kemijske mjere suzbijanja korova
Integrirano suzbijanje korova potiče post-emergence primjenu herbicida, a pogotovo primjenu nižih
doza herbicida s ciljem ekonomskih ušteda i smanjenja negativnog utjecaja na okoliš. Za određivanje
pravilne doza herbicida potrebno je dobro poznavati djelovanje određenog herbicida pri različitim
dozama i različitim razvojnim fazama ciljane korovne vrste. Stoga se pravilan odabir herbicida ili
kombinacije herbicida zasniva na poznavanju korovne flore na određenoj parceli. Poznavanje
korovne flore može se temeljiti na poznavanju zakorovljenosti parcele u prethodnim godinama ili
zatečenim korovima na parceli (pri primjeni folijarnih herbicida). Odabir herbicida na temelju
podudaranja spektra djelovanja i sastava korovne flore određene parcele omogućuje primjenu
smanjenih dozacija, jer su korovne vrste koje su u spektru djelovanja herbicida vrlo osjetljive na taj
herbicid i pri smanjenim količinama. Zbog činjenice da svaki herbicid ima definiran (širi ili uži) spektar
djelovanja, primjena bilo kojeg herbicida pojedinačno ne može uspješno suzbiti sve zatečene korove
u usjevu šećerne repe (Eshel i sur., 1970; Ostojić, 1983). Stoga da bi se proširio spektar njihova
djelovanja, potrebno je primjenjivati kombinacije različitih herbicida. Pomoćna sredstva (adjuvanti)
mogu višestruko poboljšati učinak (bolje vlaženje, usporeno hlapljenje kapljice škropiva, manja
površinska napetost kapljice) što ima za cilj brže i bolje usvajanje škropiva u korovnu biljku. Time ta
sredstva omogućuju smanjenje propisane dozacije herbicida i pridonose boljem suzbijanju korova
koji imaju voštanu prevlaku (loboda) ili im je list obrastao dlačicama (mračnjak), (Barić i sur., 2007).
Međutim, pospješujući učinak herbicidu, adjuvanti mogu pojačati njihov fitotoksični učinak na usjev.
Stoga klimatske prilike (temperatura tla i zraka, relativna vlaga zraka, oborine i dr.) imaju važan
utjecaj na herbicidni i fitotoksični učinak. Višekratna primjena smanjenih količina kombinacije
herbicida u mlađem stadiju razvoja kulture i korova puno zahtjevnija pa se greške i propusti lakše
događaju. Pri takvu načinu zaštite treba odgovorno i često pregledavati stanje usjeva i korova. Budući
da se tretiranje obavlja dok su korovi vrlo mali, mora ih se znati prepoznati u fazi kličnih listića ili u
mlađem stadiju razvoja. Da bi se mogao odabrati odgovarajući herbicid, potrebno je poznavati
svojstva registriranih herbicida , pedoklimatske uvjete, znati pravovremeno ponoviti tretman da
korovi ne prerastu osjetljivu fazu i sl.
10. 1. Anketiranje proizvođača šećerne repe
Godina provedbe: 2013.
Cilj rada : dobiti cjeloviti uvid o stanju zakorovljenosti, načinu suzbijanja i cijeni koštanja suzbijanja
korova
Materijal i metode rada: izrada ankete za proizvođače šećerne repe te anketiranje proizvođača
šećerne repe s područja Županje, Virovitice i Tovarnika. Anketa se sastojala od 29 pitanja (prilog).
Rezultati rada: Anketom je obuhvaćeno 117 proizvođača (s područja Županje 60, Virovitice 36 i
Tovarnika 21), odnosno 14,4% svih proizvođača (813) šećerne repe u 2013. S gledišta površina pod
šećernom repom, anketirani proizvođači uzgajali su repu na 2921,5 ha što iznosi 19,5% ukupne
površine (14948 ha) zasijane repom. S gledišta površine zasijane repom, proizvođači su razvrstani u
četiri kategorije. Više od 50% proizvođača repu uzgaja na površini do 10 ha, a tek nešto više od 3,5%
na površini većoj od 50 ha, ali svi na većem broju parcela. U tablici 2 su prikazani odgovori dati na
pitanje o kompleksnosti (zahtjevnosti) pojedinih područja u tehnologiji uzgoja repe.
Tablica 1. Rangiranje djelatnost (područja) koja kod uzgoja šećerne repe proizvođačima predstavljaju najveću nepoznanicu (ocjena 1 predstavlja područje s najvećom nepoznanicom)
Rang Zaštita bilja Hibridi i sorte Obrada tla Gnojidba
1 42 12 9
2 15 23 9 18
3 16 29 9 24
4 25 39 38 32
5 19 12 37 34
Najveći broj proizvođača zaštitu bilja naveo kao najveću nepoznanicu. Na pitanje: Koja vam skupina
štetnih organizama predstavlja najveći problem?, proizvođači su rangirali na sljedeći način: korovi -
69 proizvođača, štetnici – 53 proizvođača, bolesti – 32 proizvođača. U tablici 3 prikazani su odgovori
na pitanje: Koje Vam korovne vrste kod uzgoja repe predstavljaju najveći problem?
Tablica 2. Rangiranje najvažnijih vrsta korova (ocjena 1 označava najproblematičniju korovnu vrstu)
Vrsta / Rang 1 2 3 4 5 Ukupno
Mračnjak 64 18 18 8 7 115
Šćir 25 24 26 20 19 114
Slak* 26 10 19 12 31 98
Dvornici 19 2 1 4 26
Sirak* 14 4 15 18 50 101
Ambrozija 12 14 24 39 26 115
Pirika* 12 4 11 16 46 89
Loboda 10 20 41 24 18 113
Koštan 9 4 5 19 55 92
Troskot* 6 11 10 19 43 89
Osjak* 4 15 21 24 38 102
Vilina kosa 6 2 8
Čičak 2 2
Dobiveni odgovori ukazuju da mračnjak, relativno nova vrsta u korovnoj flori Hrvatske predstavlja
najveći problem. Sličnu važnost ima i ambrozija, također invazivna pridošlica. Važno je i pitanje: Koje
su kulture prethodile uzgoju šećerne repe? Neovisno o veličini parcele, proizvođači su dali odgovore
za 291 parcelu. Tako su na 198 parcela (68%) pretkulture su bile strne žitarice; kukuruz na 28 parcela
(9,6%); soja na 20 parcela (6,9%) i suncokret na 5 parcela (1,7%). Međutim, analizom ankete je
utvrđeno da je na 40 parcela ili 13,8% ukupnog broja parcela, bio ponovljen uzgoj šećerne repe.
Suzbijate li korove na strništu ili obavljate mehaničku obradu tla do oranja zimske brazde? Samo 39
proizvođača je navelo da to radi često, dok je 46 navelo da to radi ponekad, odnosno 26 proizvođača
do zimskog oranja nikad ne provodi navedene mjere.
Na temelju odgovora na pitanje Kakvom prskalicom obavljate prskanje?, odnosno Kojim
sapnicama? i Kojom količinom vode po ha?, možemo zaključiti da većina proizvođača (64) koristi
sapnice 11001 i 11002 koje omogućuju manji utrošak vode po ha (samo 4 proizvođača primjenjuju
više od 200 l vode/ha). To omogućuje dobar učinak herbicida i kod dozacija herbicida manjih od
propisanih, uz uvjet da se primijenjuju u ranim fazama razvoja korova. Uz područje aplikacije
herbicida, može se povezati i važno stručno pitanje: Pridajete li pažnju klimatskim prilikama u
vrijeme prskanja? Većina proizvođača je navela da vodi brigu o rosi, temperaturi zraka (prskanje
ujutro i navečer) te kiši prije i poslije prskanja. S obzirom na izmjene ekstremnih klimatskih uvjeta
tijekom vegetacije repe, navedeno je vrlo važno za djelovanje herbicida jer klimatski uvjeti utječu na
količinu apsorbiranog (usvojenog) herbicida od strane korovne biljke, na brzinu translokacije
(premještanje od mjesta usvajanja do molekularnog mjesta djelovanja) i brzinu djelovanja herbicida,
osobito sistemičnih (klopiralida npr.).
Zaključak: 109 proizvođača program zaštite i rokove primjene sastavljaju uz pomoć stručnjaka
organizatora proizvodnje. Ovaj dugogodišnji model organiziranja proizvodnje, osobito u uvjetima
velikog broja malih proizvođača (što je slučaj većine poljoprivredne proizvodnje u Hrvatskoj), model
je koji donosi rezultate i trebao bi biti model i u proizvodnji drugih kultura u RH.
10.2. Inventarizacija korovne flore
Godina provedbe: 2013, 2014., 2015
Cilj rada: - Utvrditi sastav korovne flore
- rangirati korovne vrste po učestalosti
- rangirati korovne vrste po značaju
Materijali i metode rada: Sustavno praćenje korovne flore za vrijeme trajanja suzbijanja korova u
vegetaciji (od početka nicanja do kritičnog razdoblja zakorovljenosti). Praćenje je obavljeno na devet
pokusnih lokacija (Bošnjaci, Gradina, Ivankovo, Jarmina, Lukač, Soljani, Vrbanja, Županja, Tovarnik) u
2013. godini, na četiri pokusne lokacije (Budrovac, Ivankovo, Vrbanja, Sotin) te na tri lokacije u 2015.
godini (Županja, Ivankovo, Lukač)
Rezultati rada:
Inventarizacijom korovne flore utvrđene su najvažnije korovne vrste koje se javljaju u usjevu šećerne
repe na pojedinoj parceli, na temelju kojih treba graditi strategiju suzbijanja korova. Rezultati
inventarizacije korovne flore za tri istraživane godine prikazani su u tablicama 4., 5 i 6.
Tablica 4 . Rezultati inventarizacije korovne flore na istraživanim lokacijama, 2013. godina
Korovne vrste**
Lokacije
F* Lukač Gradina Jarmina Županja Bošnjaci Ivankovo Tovarnik Soljani Vrbanja
CHEAL 9 3 4 6 6 1 2 5 5 5
AMARE 7 4 2 7 6 1 3 6
POLPE 7 2 5 3 3 6 2 3
ECHCG 7 1 8 2 4 3 2 1
ABUTH 5 + 5 + + 4
AMBEL 5 1 3 4 1 2
CHEPO 3 5 7 2
SETSP 3 5 4 6
XANST 3 1 4 3
CONAR 2 2 4
DATST 2 1 4
SOLNI 2 3 5
HELAN 1 1
Broj/lok 5 4 9 7 6 7 5 7 6
F* = frekvencija, učestalost pojavljivanja korovne vrste
** = latinski naziv korovnih vrsta prikazan je prema Bayer kodu:
CHEAL – Chenopodium album; AMARE-Amaranthus retroflexus, POLPE – Polygonum persicaria,
ECHCG – Echinochloa crus-galli, ABUTH – Abutilon theophrasti, AMBEL – Ambrosia elatior, CHEPO –
Chenopodium polyspermum, SETSP – Setaria spp., XANST – Xanthium strumarium, CONAR –
Convolvulus arvenis, DATST – Datura stramonium, SOLNI – Solanum nigrum, HELAN – Helianthus
annus
Ovisno o lokaciji broj dominantnih vrsta kretao se od šest do devet vrsta. Najveći broj vrsta (9)
utvrđene su na lokaciji Jarmini dok je najmanji broj vrsta (4) utvrđeno na lokaciji Gradina.
Najjučestalija korovna vrsta na istraživanim lokacijama je Chenodium album koja je bila prisutna na
svih devet istraživanih lokacija. Korovne vrste Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria i
Echonochloa crus-galli bile su prisutne na sedam lokacija, na pet lokacija su bile prisutne invazivne
vrste Abutilon theophrasti i Ambrosia artemisiifolia. Uz ove vrste, na pojedinim lokacijama
pojavljivale su se i vrste Chenopodium polyspermum L. Xanthium strumarium ., Convolvulus arvenis
L., Datura stramonium i Solanum nigrum L.. Iako ove potonje vrste frekvencijom (učestalošću) ne
dominiraju, na pojedinim su lokacijama ipak prevladavale. Tako je primjerice korovna vrsta Datura
stramonium bila dominantan korov na lokaciji Jarmina dok je vrsta Helianthus anuus dominirala na
lokaciji Tovarnik.
I poljoprivredni proizvođači s tih područja misle da je većina spomenutih korovnih vrsta glavni
problem na njihovim parcelama. Analizom provedene ankete utvrđeno je da proizvođačima šećerne
repe najveće poteškoće u suzbijanju zadaju Abutilon theophrasti (72 % anketiranih proizvođača),
Amaranthus retroflexus (71 %) te Convolvulus arvensis (61 %) što pokazuju i rezultati provedene
inventarizacije korova na istraživanim lokacijama. Stoga im u pristupu suzbijanja treba pridati
posebnu pažnju.
Tablica 5. Rezultati inventarizacije korovne flore na istraživanim lokacijama, 2014. godina
Korovne vrste Lokacija
Frekvencija Sotin Ivankovo Lukač Soljani
Chenopodium album 1 2
Amaranthus retroflexus 2 1 4
Polygonum persicaria 3 1 2 3
Echinochloa crus-galli 2 3 2
Abutilon theophrasti 2 3 7
Ambrosia artemisiifolia 3 3 1 1
Chenopodium polyspermum 2 2 4
Setaria sp. 1 5
Polygonum aviculare 1 6
Sorghum halapense 1 4
Broj/lokaciji 3 4 7 4
U 2014. godini inventarizacijom korovne flore na 4 pokusne lokacije utvrđen je broj dominantnih
vrsta koji se, ovisno o lokaciji, kretao od 3 do 7 korovnih vrsta. Najveći broj vrsta utvrđen je na
lokaciji Lukač. Frekvencijom su dominirale vrste Polygonum persicaria i Ambrosia artemisiifolia
koja su ukupno utvrđena na tri istraživane lokacije. Dvije korovne trave Setaria sp. i Sorghum
halapense te vrsta Polygonum aviculare utvrđene su samo na jednoj istraživanoj lokaciji.
Tablica 6 . Rezultati inventarizacije korovne flore na istraživanim lokacijama, 2015. godina
Korovne vrste Lokacija
Frekvencija Lukač Ivankovo Županja
Chenopodium album 2 3 1
Amaranthus retroflexus 1 2
Polygonum persicaria 2 1 2
Abutilon theophrasti 1 2
Ambrosia artemisiifolia 1 1
Chenopodium polyspermum 1 5
Solanum nigrum 2 4 3
Broj/lokaciji 5 2 3
U 2015. godini inventarizacija korovne flore obavljena je na tri lokacije (Lukač, Ivankovo i Županja). Ukupno je utvrđeno 7 korovnih vrsta. Na lokaciji Lukač utvrđeno je pet vrsta na lokaciji Ivankovo dvije, a na lokaciji Županja tri korovne vrste. Razlog relativno malom broju vrsta na lokacijama u Ivankovu i Županji leži u činjenici što je broj jedinki ovih vrsta bio jako velik čime su one zauzele prostor ne omogućivši ostalim korovnim vrstama da se razviju. Zaključak: Kroz tri godine poljskih istraživanja na 19 lokacija je sustavno obavljeno praćenje korovne
flore i inventarizacija korova. Usporedi li se sadašnje stanje zakorovlenosti (učestalost i brojnost
korovnih vrsta) s podatcima od prije nekoliko desetaka godina (Ostojić, 1992), može se uočiti da su
tih prethodnih godina na parcelama šećerne repe u istočnoj i zapadnoj Hrvatskoj nisu bile prisutne
korovne vrste A. theophrasti, D. stramonium, X. strumarium i A. artemisiifolia, koje su se danas kao
invazivne biljne vrste potpuno udomaćile nakon uspješne introdukcije i kolonizacije. U nekim
područjima su čak potisnule ostale korovne vrste. Upravo je zbog toga osobito važno sustavno pratiti
i kontinuirano kartirati korovne vrste da bi se na vrijeme mogla uočiti pojava neke nove korovne vrste
i spriječiti njezino širenje na nova područja (Barić i sur., 2014).
10.3. Analiza herbicidnog učinka primjenjenih tretmana
Proizvođači šećerne repe često ne poznaju u dovoljnoj mjeri sastav korovne flore na njivi. Također ne
znaju determinirati korovne vrste u ranom razvojnom stadiju razvoja korova (od kotiledona do 2-4
lista). Poznavanje navedenog potrebno je za razvoj strategije suzbijanja, nužne za integrirani pristup
suzbijanja korova. Bez poznavanja navedenog nije moguće obaviti pravilan odabir herbicida.
Prepoznavanje krova i primjena herbicida u ranoj fazi razvoja, omogućuje dobar učinak smanjenih
doza (u odnosu na registrirane) herbicida što se uklapa u integrirani pristup proizvodnje.
Godina provedbe: 2013, 2014., 2015
Cilj rada: Utvrditi učinak primjenjenih herbicidnih tretmana
Materijal i metode rada: Na ukupno 19 lokacija kroz tri godine istraživanja postavljeni su demo
pokusi kod proizvođača šećerne repe. Pokusi su izvedeni na način da su proizvođači primjenjivali svoj
uobičajeni program suzbijanja (ovisno o lokaciji obavljali su 2-6 višekratnih tretmana). Prije svakog
tretiranja proizvođač je pokrivao određenu površinu (3 m x 3 m, 9 m2) folijom koju je nakon tretiranja
skinuo. Pri svakom prekrivanju, pokrivao je i prethodno pokrivanu površinu. To je rezultiralo
dobivanjem nekoliko kontrolnih parcela (od 3 do 6), ovisno o broju tretiranja (crtež 1). Pet do sedam
dana nakon svakog tretiranja obavljan je herbicidni i fitotoksični učinak pojedinog tretmana u odnosu
na kontrolnu parcelu. Tijekom ljeta (u srpnju) na svakoj lokaciji obavljena je botanička analiza – vrsta i
broj jedinki korova po m2 , i utvrđena nadzemna masa korova i zasebno masa korijena i lista šećerne
repe. Istovremeno su se pratili i bilježili svi relevantni podaci (tablica 7. i 8.)
Crtež 1. Shema poljskog pokusa
H0
H1
H1 + H2
H1 + H2 + H3
Rezultati rada: Na svakoj istraživanoj lokaciji utvrđen je broj jedinki prisutnih korovnih vrsta po
svakom istraživanom tretmanu. U tablici 8. prikazani su podaci za tri istraživane lokacije u tri godine
istraživanja. Broj jedinki utvrđenih korovnih vrsta kretao se od 1 pa čak do 95 jedinki po jedinici
površine (m2). Najveći broj jedinki korova po jedinici površine utvrđen je na lokaciji Ivankovo u 2013.-
godini gdje je ukupno utvrđeno 178 jedinki, a brojem jedinki (95) je dominirala korovna trava
Echinochloa crus-galli. Preko 100 jedinki po četvornom metru utvrđeno je i na lokaciji Lukač u 2014.
godini gdje su brojem jedinki dominirale vrste Ambrosia artemisiifolia s 53 jedinke te Polygonum
persicaria s 43 jedinke. Inventarizacijom korovne flore (tablice 4, 5 i 6) utvrđeno je da su
najučestalije vrste u šećernoj repi Chenodium album, Amaranthus retroflexus, Polygonum persicaria i
Echonochloa crus-gall, Abutilon theophrasti i Ambrosia artemisiifolia. Većina ovih korovnih vrsta
dominirala je i s brojem jedinki po metru četvornom. Tako se broj jedinki Echinochloa crus galli
kretao od 5 pa čak do 93 jedinke, Ambrosia artemisiifolia od 1 do 56 jedinke te vrsta Amaranthus
retroflexus od 1 do 95 jedinki.
Proizvođač
Lokacija
Površina parcele
Predkultura
Datum pripreme tla*
Datum sjetve
Datum nicanja repe
Datum nicanja korova
(samo prvi nakon sjetve)
Tablica 7. Osnovni podaci o proizvođaču i proizvodnoj parceli
Tablica 8. Broj jedinki korovnih vrsta po jedinici površine na netretiranim parcelama, 2013.-2015.
Godina Lokacije i broj jedinki korovnih vrsta m-2 na kontrolnim parcelama
2013. Jarmina Gradina Ivankovo
Abutilon theoprasti 1 Abutilon theoprasti Ambrosia artemisiifolia 1
Amaranthus retroflexus 1 Ambrosia artemisiifolia 2 Amaranthus retroflexus 95
Ambrosia artemisiifolia 4 Chenopodium album Chenopodium album 36
Chenopodium album 4 Cirsium arvense Datura stramonium 9
Ch. polyspermum 1 Convolvulus arvensis 2 Echinochloa crus-galli 23
Datura stramonium 20 Echinochloa crus-galli 93 Lactuca seriola 1
Polygonum persicaria 6 Polygonum persicaria Polygonum persicaria 4
Solanum nigrum 14 Setaria spp. 9
Ukupno 51 97 178
2014. Soljani Lukač Ivankovo
Ambrosia artemisiifolia 38 Ambrosia artemisiifolia 53 Polygonum persicaria 28
Echinochloa crus-galli 5 Polygonum persicaria 43 Chenopodium album 17
Polygonum persicaria 3 Echinochloa crus-galli 5 Ambrosia artemisiifolia 7
Sorghum halepense Ch. polyspermum 2 Amaranthus retroflexus 4
Ukupno 46 103 56
2015. Lukač Ivankovo Županja
Amaranthus retroflexus 11 Chenopodium album 55 Ambrosia artemisiifolia 56
Polygonum persicaria 13 Abutilon theoprasti 1 Polygonum persicaria 5
Chenopodium album 8 Amaranthus retroflexus Solanum nigrum 3
Solanum nigrum 4
Ch. polyspermum 3
Ukupno 39 56 64
Pokusi na istraživanim lokacijama izvedeni su na način da su proizvođači primjenjivali svoj uobičajeni
program suzbijanja. Analiza provedenih tretiranja (broj aplikacija, herbicidne kombinacije i dozacije)
za 2013. godinu prikazana je u tablici 9. Analizom provođenih tretiranja vidljivo je da proizvođači na
svim istraživanim lokacijama korove suzbijaju višekratnom primjenom herbicida. Jedino je na lokaciji
Gradina, uz višekratnu primjenu herbicida, obavljena i primjena pre-emergence herbicida (Dual
Gold). nakon sjetve, a prije nicanja korova i šećerne repe. Višekratna primjena smanjenih količina
herbicida se dobro uklapa u integrirani pristup suzbijanja korova. Temelji se na odabiru herbicida
prema iznikloj korovnoj flori. Time je omogućena primjena smanjenih dozacija jer se korovi tretiraju u
ranoj razvojnoj fazi. Zbog činjenice da svaki herbicid ima definiran (širi ili uži) spektar djelovanja,
primjena bilo kojeg herbicida pojedinačno ne može uspješno suzbiti sve zatečene korove u usjevu
šećerne repe (Eshel i sur., 1970; Ostojić, 1983). Tako je iz rezultata istraživanja vidljivo da su
proizvođači primjenjivali između 3 i 6 herbicida, ovisno o lokaciji, odnosno ovisno o korovnoj flori na
lokaciji. Isto tako je utvrđeno da su proizvođači na osam od devet istraživanih lokacija uz herbicide
primjenjivali pomoćna sredstva (adjuvante). Pomoćna sredstva višestruko poboljšavaju učinak (bolje
vlaženje, usporeno hlapljenje kapljice škropiva, manja površinska napetost kapljice) herbicida što ima
za cilj brže i bolje usvajanje škropiva u korovnu biljku. Višekratna primjena smanjenih količina
kombinacije herbicida u mlađem stadiju razvoja kulture i korova puno zahtjevnija Pri takvu načinu
zaštite treba odgovorno i često pregledavati stanje usjeva i korova. Budući da se tretiranje obavlja
dok su korovi vrlo mali, mora ih se znati prepoznati u fazi kličnih listića.
Tablica 9. Pregled herbicidnih tretmana i broj tretiranja na istraživanim lokacijama, 2013
Herbicidni pripravci
Lokacija
Bošnjaci Gradina Ivankovo Jarmina Lukač Soljani Vrbanja Tovarnik Županja
Dual Gold 0,9
Betanal exp 1,3 2 1,1 2 2,4 0,6 1,2
Beta OF 3,9
Inter Of 1,6
Fedeto D 1,8
Betanal trio 2,5
Oblix 500 0,1
Eto 20 0,6
Gladiator, Goltix
2 2 2 3 2,4 2,5
Pyramin 3 4,5
Safari Savana 0,03 0,05 0,09 0,075 0,07 0,06
Cliophar,Lontrel
0,4 0,4 0,65 0,5 0,6 0,5 0,66 0,55
Select super
1 1,2 1,7 1
Focus ultra 1,5 1,1
Fusilade forte
0,7
Agil 100 1
Trend 0,2 0,6 0,45 0,2
Bijelo ulje 1,3 0,8 0,6
UAN
Broj tretiranja
3 6 2 3 4 3 2 4 3
Broj herb + adjuvant
3+1 5 6+1 5+1 5 6+1 5+1 3 6+2
Herbicidi kg ha-1
3,53 6,3 7,85 8,74 6,4 8,8 6,2 5,3 9,3
Determinaciju korova u ranoj razvojnoj fazi, kao i učinke svakog herbicidnog tretmana detaljno je
raspravljano s grupama proizvođača prilikom organiziranih radionica, ali i prilikom svakog
ocjenjivanja pokusa. U tablici 10 prikazani su rezultati učinka herbicidnih tretmana na lokaciji
Ivankovo, 2013. godine.
Tjedan dana nakon svakog tretiranja obavljan je subjektini herbicidni (0-100%) i fitotoksični učinak
pojedinog tretmana u odnosu na kontrolnu parcelu.
Tablica 10. Rezultati učinka herbicidnih tretmana, Ivankovo, 2013.
H1-1.
prskanje
H2- 2.
prskanje
H3- 3. prskanje Ukupno
Datum ocjenjivanja 8.05.2013. 15.05.2013. 26.05.2013.
Faza razvoja korova prvi par list. drugi par list. tri para listova
Korovne vrste %
Abutilon theophrasti 70 90 100
Polygonum lapathyfolium 90 90 100
Amaranthus retroflexus 40 80 100
Xanthium strumarium 80 90 100
Chenopodium album 70 90 100
Ambrosia artemisiifolia 80 90 100
Setaria sp. 80 100 100
Savana – 0,025
Savana – 0,030
Savana – 0,030 0,075
Herbicidni tretman (pripravak i kg, l/ha)
Inter Of – 0,6 Inter Of – 1,0 Lontrel – 0,2 1,6
Lontrel – 0,2 Lontrel – 0,2 Pyramin – 1,0 0,6
Pyramin – 1,0 Pyramin – 1,0 Trend – 0,15 3
Focus – 0,5 Focus – 1,0 Betanal expert- 0,6 1,5
Trend – 0,15 Trend – 0,15 0,45
0,6
Datum prskanja 1.05.2013. 9.05.2013. 17.05.2013. 8 - 8
Količina vode/ha 120 200 200
Tip dizne 11002 11003 11003
Fitotoksični učinak slab jači od prethodnog
umjeren
Procjena učinka herbicidnih tretmana obavljana je i objektivnom ocjenom odnosno utvrđivanjem
broja jedinki i vaganjem nadzemne mase korova na svim istraživanim tretmanima. U grafikonima (1-
19) obrađeni su rezultati učinka herbicidnih tretmana kroz parametre nadzemne mase korova (kg m-
2) i mase korijena šećerne repe (kg/10 biljaka).
Grafikoni 1-6. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu za 2013. godinu
Grafikon 1. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Jarmina, 2013.
Grafikon 2. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Gradina, 2013.
Grafikon 3. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Ivankovo, 2013.
Jarmina 2013.
11,64
1,90,15 0
6,58
9,4
23,9
31,2
H-0 H-1 H-2 H-3
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Gradina 2013.
5,18
2,84
2,26
0,72
0
0,66
3,91
4,94
3,9
5,8
H-0 H-1 H-2 H-3 H-4
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Ivankovo 2013.
7,92
0,11 00,42
13,02
9
H-0 H-1 H-2
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Grafikon 4. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Sotin, 2013.
Grafikon 5. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Lukač, 2013.
Grafikon 6. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Vrbanja, 2013.
Iz grafikona je vidljivo kako masa korijena repe raste sukladno broju tretiranja. Na svim lokacijama
(osim lokacije Ivankovo) najveća masa repe utvrđena je na zadnjem herbicidnom tretmanu (H) što
opravdava višekratnu aplikaciju herbicida.
Grafikoni 7-10. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu za 2014. godinu
Sotin 2013.
1,5 1,210
12,11
17,3
32,44
H-0 H-1 H-2
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Lukač 2013.
5,7
2,87
5,85
1,5
00,28
2,34
4,84
7,1
2,58
H-0 H-1 H-2 H-3 H-4
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Vrbanja 2013.
12,02
4,72
0
1,92
11,2
21,88
H-0 H-1 H-2
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Grafikon 7. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Lukač, 2014.
Grafikon 8.. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Ivankovo, 2014.
Grafikon 9. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Sotin, 2014.
Lukač 2014.
5,7
2,87
5,85
1,5
00,28
2,34
4,84
7,1
2,58
H-0 H-1 H-2 H-3 H-4
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Ivankovo 2014.
0,34 0
8,82
17,2
22,04
7,09
H-0 H-1 H-2
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Sotin 2014.
1,5 1,210
12,11
17,3
32,44
H-0 H-1 H-2
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Grafikon 10. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Soljani, 2014.
Kao i u 2013. godini i u 2014. godini je utvrđen porast mase repe s porastom broja tretiranja.
Grafikoni 11-13. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu za 2015. godinu
Grafikon 11. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Lukač,
2015.
Grafikon 11. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Ivankovo, 2015,
Soljani 2014.
12,02
4,72
0
1,92
11,2
21,88
H-0 H-1 H-2
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Lukač 2015.
3,08
1,26
0,2 0
4,86
12,64
9,58,78
H-0 H-1 H-2 H-3
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Ivankovo 2015.
2,93 2,84
1,87
0,18
0,88
5,18
H-0 H-1 H-2
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
Grafikon 12. Nadzemna masa korova i masa repe na svakom tretmanu, Županja, 2015,
U 2015. godini dobiveni su slični rezultati kao i u prve dvije istraživane godine. Na lokaciji Ivankovo
utvrđen je pad mase nadzemne mase korova na drugom tretmanu, međutim utvrđena masa šećerne
repe je bila veća nakon drugog tretiranja, unatoč manjom nadzemnoj masi korova. I u slučaju manje
nadzemne mase korova koja može biti uvjetovana raznim čimbenicima, poput okolišnih uvjeta i sl.,
opravdano je obavljanje herbicidnih tretiranja kako bi se spriječilo osjemenjivanje korovnih vrsta. S
obzirom na veliku sjemensku produkciju kao i karakteristici stvaranja dormantnosti sjemena, uputno
je svim raspoloživim mjerama sprječavati osjemenjivanje korovnih vrsta, čak i u slučaju kad one
ekonomski više ne štete šećernoj repi.
Zaključak: Utvrđena je visoka zakorovljenost svih pokusnih lokacija (brojem vrsti i brojem jedinki).
Analizirani je učinak primjenjenih herbicidnih tretmana, determinirana ponikla korovna flora te date
preporuke grupama proizvođača o važnosti čestog pregledavanja usjeva i korova kako bi se na
vrijeme donijela odluka o tretiranju.
10.4. Banka sjemena korova
Godina provedbe: 2013, 2014., 2015
Cilj rada: - utvrditi brojnost korova te sastav korovne flore iz banke sjemena oraničnog sloja tla
- utvrditi učinak tretiranja analizirajući sjemenke korova iz oraničnog sloja tla
Materijali i metode rada: Neposredno pred sjetvu šećerne rep utvrditi brojnost korova te sastav
korovne flore – prognoza) i pred samo vađenje šećerne repe (utvrditi učinak tretiranja)
pedološkom sondom promjera 2,5 cm obavljeno je uzorkovanje tla. Uzorkovanje je
obavljeno prema „W“ modelu, odnosno u 5 točaka na parceli. Na svakom uzorkovanom
mjestu (točci) pedološkom sondom uzeto je tlo s dvije dubine 0 – 10 cm i 10 – 20 cm. Uzorci
tla su označeni i stavljeni u plastične vrećice, te dopremljeni u rashladnu komoru na 4ºC do
Županja 2015.
4,44
3,24
0 0
1,27
0,78
6,34 6,42
1,671,9
H-0 H-1 H-2 H-3 H-4
Masa korova (kg/m2)
Masa repe (kg/10 biljaka)
upotrebe, kako bi se spriječilo klijanje korova. Plan analiza banke sjemena je obavljanje u
laboratoriju Sveučilišta Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Uzorkovano tlo iz plastičnih
vrećica planira se prebaciti u plastične kante u koje se doda natrijev heksametafosfat
(Na(POз)ɕ kako bi se razbila čvrsta struktura tla i olakšalo ispiranje uzoraka. Nakon što se
potpuno otope strukturni agregati dobije se vodena otopina tla koja se potom ispire kroz
sistem sita različitih promjera okaca od najvećeg prema najmanjem (5 mm, 2 mm, 1,25 mm,
0,8 mm i 0,6 mm). Nakon što se uzorci potpuno osuše, istresa ih se na filter papir kako bi se
uklonile nečistoće koje nije moguće u potpunosti odstraniti ispiranjem. Determinacija se
planira obaviti na Agronomskom fakultetu na Zavodu za herbologiju koristeći knjige za
determinaciju sjemenki (Skender i Kalazić, Z., 1998) i Viaggini, P. (1990), te zbirku sjemenki
Zavoda za herbologiju. Nakon utvrđivanja broja i vrsta korova u uzorcima tla, sjemenke
korova stavljaju se na klijanje da se utvrdi postotak klijavih sjemenki. Sjemenke se
postavljene na filter papir zaliven s 10 ml destilirane vode u petrijevu posudicu promjera 20
cm. Utvrđivanje klijavosti provodi se u klima komori pri konstantnoj temperaturi od 24ºC.
Klijavost se utvrđivana jednom dnevno, a proklijale sjemenke su se smatrale one koje su
imale razvijenu radikulu od minimalno 1 mm. Neproklijalim sjemenkama potrebno je
dodatno provjeriti vijabilnost da se razdvoje dormantne (mirujuće) sjemenke od mrtvih
sjemenki. Vijabilnost neproklijalih sjemenki provodi se jednom od destruktivnih metoda
(tetrazolium test ili test pritiska (crus test).
Rezultati rada: S obzirom da je oprema potrebna za analizu sjemenki korova iz banke sjemena tla
(Analitička sito treskalica) dobivena pred sam završetak Projekta rezultati analize sjemenki korova iz
uzetih uzoraka tla biti će dostavljen kasnije.
2. Popis objavljenih publikacija
1. Ostojić, Z., Barić, K. (2015). Vilina kosa (Cuscuta sp.). Repa. hr. Časopis za proizvođače šećerne
repe. Vol. II, 4:20-23
2. Barić, K., Ostojić, Z. , Šćepanović, M. (2016). Anketa analize stanja suzbijanja korova u šećernoj
repi. Repa. hr. Časopis za proizvođače šećerne repe. br. 5:35
3. Popis održanih prezentacija proisteklih iz aktivnosti
1. Naziv skupa: Dan polja IPA projekta
Datum i mjesto održavanja: 2.10.2013.
Autori: Barić, K., Ostojić, Z., Šćepanović, M., Galzina, N.
Naslov izlaganja: Integrirano suzbijanje korova u šećernoj repi
Vrsta prezentacije: priopćenje
2. Naziv skupa: Radionica IPA projekta
Datum i mjesto održavanja: 15.-17.01.2015., Sveti Martin na Muri
Autori: Barić, K., Ostojić, Z., Šćepanović, M.
Naslov izlaganja: Suzbijanje korova u integriranoj proizvodnji šećerne repe
Vrsta prezentacije: priopćenje
3. Naziv skupa: 58. Seminar biljne zaštite
Datum i mjesto održavanja: 11.-14.02.2014., Opatija
Autori: Šćepanović, M., Barić, K., Galzina, N., Ostojić, Z.
Naslov izlaganja: Važnost banke sjemena korova u tlu integriranoj zaštiti šećerne repe
Vrsta prezentacije: priopćenje
4. Naziv skupa: 58. Seminar biljne zaštite
Datum i mjesto održavanja: 11.-14.02.2014., Opatija
Autori: Barić, K., Ostojić, Z., Šćepanović, M., Galzina, N.
Naslov izlaganja: Analiza stanja primjene herbicida u šećernoj repi
Vrsta prezentacije: priopćenje
5. Naziv skupa: 58. Seminar biljne zaštite
Datum i mjesto održavanja: 11.-14.02.2014., Opatija
Autori: Galzina, N., Barić, K., Šćepanović, M., Ostojić, Z.
Naslov izlaganja: Važnost inventarizacije korova za integriranu zaštitu šećerne repe
Vrsta prezentacije: priopćenje
6. Naziv skupa: 59. Seminar biljne zaštite
Datum i mjesto održavanja: 10.-13.02.2015., Opatija
Autori: Šćepanović, M., Masin, R., Šoštarčić, V., Barić, K., Ostojić, Z
Naslov izlaganja: Prognoza dinamike nicanja korova u integriranoj zaštiti ratarskih kultura
Vrsta prezentacije: priopćenje
6. Naziv skupa: Dan polja IPA projekta
Datum i mjesto održavanja: 27.08.2015. Županja
Autori: Šćepanović, M., Ostojić, Z., Barić, K., Pintar, A.
Naslov izlaganja: Inventarizacija korovne flore 2013-2015
Analiza učink herbicidnih tretmana 2013-2015
Vrsta prezentacije: poster
7. Naziv skupa: Dan polja IPA projekta
Datum i mjesto održavanja: 15.09.2015. Suhopolje
Autori: Šćepanović, M., Ostojić, Z., Pintar, A.
Naslov izlaganja: Inventarizacija korovne flore 2013-2015
Analiza učink herbicidnih tretmana 2013-2015
Vrsta prezentacije: poster
4. Kratki opis suradnje ostvarene s grupama proizvođača
Godina provedbe: 2013., 2014., 2015.
4.1. Ocjena herbicidnog i fitotoksičnog učinka obavljenih prskanja na parcelama proizvođača
U Županji je 12.04.2013. organiziran sastanak radne grupe za korove s terenskim stručnjacima obje
šećerane gdje smo detaljno prezentirali aktivnosti koje planiramo provesti tijekom projekta. Nakon
toga su izrađene radne tablice (1 i 2) za prikupljanje i vođenje podataka o provođenju aktivnosti (za
proizvođače i terenske stručnjake šećerana).
Tablica 1. Osnovni podaci o proizvođaču i proizvodnoj parceli
Proizvođač
Lokacija
Površina parcele
Predkultura
Datum pripreme tla*
Datum sjetve
Datum nicanja repe
Datum nicanja korova
(samo prvi nakon sjetve)
Tablica 2. Radna tablica vođenja podataka za analizu herbicidnog i fitotoksičnog učinka
1. prskanje 2. prskanje 3. prskanje 4. prskanje 5. itd.
Datum ocjenjivanja
Faza razvoja korova
*vrsta 1
*vrsta 2
*vrsta x
Herbicidni tretman
(pripravak i doza)
Datum prskanja*
Količina vode/ha
Tip dizne
Fitotoksični učinak
* - navesti korovne vrste, uz svaku korovnu vrsti ispod prskanja navesti ocjenu učinka na pojedinu vrstu (po skali od 0 do 100% učinka)
Proizvođači su upoznati s načinom provođenja ove aktivnosti, odnosno upućeni su u način
prekrivanja određene površine (3 x 3 m) najlonom prije svakog prskanja (ostavljanje kontrolnih
parcela). U prvoj godini (2013.) suradnje s proizvođačima, radna grupa za korove je 7-10 dana nakon
svakog provedenog prskanja s proizvođačima i terenskim stručnjacima pregledavala i ocjenjivala
herbicidni i fitotoksični učinak te uspoređivala s netretiranom površinom (prethodno prekrivenu
najlonom).
Ocjena herbicidnog i fitotoksičnog učinka pojedinog prskanja tijekom projekta obavljena je na 16
proizvodnih parcela:
2013: - Gradina, Bošnjaci, Ivankovo, Jarmina, Lukač, Soljani, Tovarnik, i Vrbanja,
2014: Soljani, Lukač, Ivankovo i Sotin,
2015: Lukač, Ivankovo i Županja.
4.2. Anketiranje proizvođača
Cilj anketiranja je bio utvrditi postojeće stanje o suzbijanju korova i osposobljenosti proizvođača za
integrirani pristup suzbijanja korova u pogledu poznavanja: plodoreda, način suzbijanja i kvaliteta
aplikacije, prepoznavanja najvažnijih korova i sl. Proizvođačima je uz osobne podatke (ime i prezime,
adresa) postavljeno 29 pitanja:
1. Jeste li se službeno registrirani kao: a) obiteljsko gospodarstvo, b) poslovni subjekt,
c) c ostalo______________________
2. Poljoprivredna proizvodnja je Vaša: a) osnovna djelatnost b) sporedna djelatnost
3. Jeste li u sustavu integrirane proizvodnje ratarskih kultura DA NE
4. Upišite sljedeće podatke o površinama:
-Vaša ukupna poljoprivredna površina (vlastita+zakup)_________ha
-prosječna površina na kojoj u jednoj sezoni uzgajate šećernu repu________ha
-na kojem broju odvojenih parcela se odvija proizvodnja šećerne repe__________
-Vaši prosječni prinosi korijena ________ i digestije __________posljednjih godina
5. Upišite kulture koje su na parceli prethodile uzgoju šećerne repe u ovoj godini (upišite podatke za
svaku parcelu):
Br. parcele 2012. 2011. 2010. 2009. 2008.
1.
6. Što Vam kod uzgoja šećerne repe predstavlja najveću nepoznanicu
(rangirati od 1 do 5, ocjena 1 označava područje s najvećom nepoznanicom- područja mogu biti
jednako rangirana ako imaju za Vas isti značaj)
a) zaštita bilja _____, b) hibridi i sorte ______, c) obrada tla _____, d) gnojidba ____, e) ostalo____
7. Koja Vam skupina štetočinja kod uzgoja šećerne repe predstavlja najveći problem:
a) korovi; b) bolesti; c) štetnici
8. Koje Vam korovne vrste kod uzgoja repe predstavljaju najveći problem:
(rangirajte u svakoj skupini od 1 do 5, ocjena 1 označava najproblematičniju vrstu)
___ambrozija ___šćir ___loboda ___koštan ___mračnjak
___sirak ____osjak ____slak ____troskot ____pirika
9. Koje vam korovne vrste najčešće preostanu nakon uobičajenog prskanja:
10. Prskate li strnište herbicidima ili obavljate mehaničku obradu do zimskog oranja
a) često b) ponekad c) nikad
11. Zaokružite načine kojima suzbijate korove u šećernoj repi:
a) isključivo herbicidima b) mehanički c) kultivacija + okopavanje d) kombinacijom više
mjera
12. Označite Vaše najčešće rokove primjene herbicida u šećernoj repi.
Prije sjetve Nakon sjetve Koliko puta nakon
nicanja korova
U kojoj fazi razvoja korova
najčešće nalaze prskate
do 2 lista 2-4 lista više od 4 lista
DA NE DA NE 0 1 2 3 4 5
13. Poznajete li vrste korova i gustoću zakorovljenosti Vaših proizvodnih parcela?
a) odlično poznajem b) dobro poznajem c) slabo poznajem
14. Na koji način određujete program zaštite repe od korova:
a) na početku sezone program za cijelu sezonu b) za svako prskanje određujem program
15. Sastavljate li program
a) sami b) uz pomoć drugih stručnjaka c) uz pomoć stručnjaka šećerane
16. Ako koristite pomoć stručnjaka
a) zaposlen kod Vas b) Savjetodavna služba c) terenski stručnjak šećerane d) predstavnik tvrtke
proizvođača herbicida d) ostalo _____________________________
17. Vršite li pregled polja prije svakog prskanja: a) uvijek b) ponekad
18. Utvrđujete li učinak herbicida nakon svakog prskanja: a) uvijek b) ponekad
19. Na koji način obavljate prskanje a) vlastita prskalica b) koristite uslugu drugih
20. Kakvom prskalicom obavljate prskanje a) oko 600 l b) oko 1200 l c) veća od navedenih
d) zahvat prskalice______m e) tip dizne_________ f) količina vode_______po ha
21. Pridajete li pažnju klimatskim uvjetima u vrijeme prskanja (zaokružite ono čemu pridajete)
a) rosa b) temperatura zraka c) kiša prije i poslije prskanja d) jutro e) večer
22. Koristite li uz herbicide pomoćna sredstva (ulja, okvašivače): DA NE
23. Znate li cijene pojedinih herbicidnih sredstava: DA NE
24. Koliko iznosi ukupni trošak suzbijanja korova u šećernoj repi _______________kn / ha
25. Vaša stručna sprema a) NKV b) SSS c) VŠS d) VSS
26. Područje obrazovanja a) područje poljoprivrede b) ostalo
27. Na koji način i koliko često pribavljate potrebne informacije (naznačiti : rijetko, često, nikad):
u poljoprivrednim ljekarnama_______; savjetodavna služba______; stručna literatura _______; od
predstavnika tvrtki ______; internet______; priloženo uputstvo_____; ostalo ___________
28. Kako se snabdijevate herbicidima (moguće zaokružiti više odgovora)
a) organizator proizvodnje (šećerana, zadruga ili sl.) b) poljoprivredna ljekarna; c) drugi način___
29. Imate li prijedlog, poruku, pitanje, savjet ili sl. _____________________________
Neposredno je anketirano 117 proizvođača (područje Županje 60, Virovitice 36 i Tovarnika 21).
4.3. Edukacija u polju
Tijekom vegetacijske sezone 2014. obavljene su dvije edukacije u polju. Na području Virovitice
(Budrovac) na parceli proizvođača Katančić Zlatka 11.06.2014. održana je radionica u polju na
pokusnoj lokaciji (slika 1). Na parceli proizvođača Zubčić Daria 18.06.2014. je održana druga radionica
u polju, također na pokusnoj lokaciji (slika 2).
Slika 1. Radionica u Budrovcu Slika 2. Radionica u Ivankovu
4.4. Ostale aktivnosti s proizvođačima
Ostale aktivnost s proizvođačima su se odvijale kroz dane polja šećerne repe. Na „Danima polja
šećerne repe“ u Vinkovcima 10.09.2013. (u organizaciji Sladorane Županja) prezentiran je projekt. Na
„Danima polja šećerne repe“ u Donjem Miholjcu 17.09.2013. (u organizaciji šećerane iz Virovitice)
prezentiran projekt. Obje prezentacije održao prof. Z. Ostojić.
Na „Danima polja IPA projekta u Županji (27.08.2015.) na pokusnoj parceli proizvođačima je
demonstriran pokus u polju i aktivnosti na projektu putem postera. Također na „Danima polja IPA
projekta u Suhopolju (15.09.2015.) proizvođačima su demonstrirane aktivnosti radne grupe za korove
putem postera.
top related