izlazi svake sobote. - pretplata iznosi godiŠnje din. «0,...

larodna Straža

N A U Č N I O D S J E K

DanaSnJt br#j i l t l l 150 Din

IZLAZI SVAKE SOBOTE. - PRETPLATA IZNOSI GODIŠNJE DIN. «0, POLOGODISNJ3 I TROMJESEČNO RAZ

MJERNO. - ZA INOZEMSTVO DVOSTRUKO. - OGLASI PO CIJENIKU. - PISMA I PRETPLATA SE; ŠALJU

NA UREDNIŠTVO I UPRAVU „NARODNE STRAŽE" ŠIBENIK, POŠT. PRET. 17. - RUKOPISI SE NE VRAĆAJU

BROJ 17. Š I B E N I K , 5. SVIBNJA 1928. OODINA VIII.

Hrvatsko Orlovstvo (Prigodom Dana orlovske omladine)

Orlovstvo j e uvelo u h rva t sku mladež nek i nov i d n b , d u h vjarsko-

a p r e p o r o d a . M n o g o m u se čini lo, it je h rva t sk i n a r o d , r a s t rovan a lko-iolizmom, b l u d o m i v jerskim ind i -Btentizmom, n a r u b u propas t i . N o »roviduost Božja bdi la je n a d „ P r e d -iđem kršćans tva" i poslala n a r o d

noj u z d a n i c i — o m l a d i n i o r l o v -k u m i s a o , koja j u je dois ta t r -

;la iz vjerske letargije. Orlovski p r o b a m i sistem r a d a s v i a i o se n a o j omladini. 1 a k o čes to u poče tku i uzmiče p red nj im, k a d a ga bolje u -pozua, t ako ga uzljubi, a a ga v iše eško ostavlja. T o veli s a m a o m l a

dina, a pokazuje i život , Orao-omladieas Jtlaković p i š e ;

N U oviai nadi je d a n i m a doš la p o - . U i v ć . 13 očaj naš ih sela d o s t a j e n a da i žt ot. Došlo je d r ago nase Orlovstvo. Pog leda j t e d ^ n a s o n a naša »tla, k a m o je d o p r o trag n o v e n a u ke, fcoja nas podiže i oživl java. O,

koliko ut jehe g l e d a m o d a n a s p o bitima uas im, k a m o j e d o p r l o Orlovstvo. T u je d a n a s novi žiuci, tu je uskrsnula naša d i v n a pov jesn ica ideala i oduševl jenja . T u s u n a š a se la p r e p o r o đ e n a . — Zašto j e d o

s a m o Orlovstvo maglu d a d a d e n a š e m u setu ovaj preporoda Jer je doni je lo ideale, doš lo d o s i -

» uzdi^lo I* m m . & M j «. š n i izdaleka n e m o g u d a se uvjere , o d kol ike je važnost i da se u or lovskom d u h u odgaja, naše selo. K a d a z n a d e m o , kako je u ovo posl jera tno d o b a o k r e n u o čovječji život posve kr iv im pu t em, on£a ć e m o procijenit i go lemu važnost Orlovstva. Iz iđoše ljudi p r o svijećeni i pružiše sel jaku, to jes t seoskoj omladin i , svjetiljku, sa k o

j o m m o ž e s r e t a o d a putuje ovaj z e m n i život. T a svjetiljka jest: »Zlat n a knj iga" , koja n e m o ž e biti m i lija niti savršeni ja nego što jest , u r e đ e n a k a k o za g r a đ a n i n a tako i za seljaka. 1 ja, Orao sa sela, držeći u ruci tu svjetiljku, koja je posvema , a h č u d o t v o r n o m m o ć i rasvijetlila pu teve , ko j ima valja d o p r o đ e smr t n o tijelo i v ječna duša , i d e m na prijed n e obaz i ruć i se niti l i jevo niti d e s n o . I d e m o , b r a ć o , napr i jed gledajući m i r n o i r a v n o u oči svak o m e o n o m e , koji i na jman je pr igovara ili se ho t imice n e slaže aa i-dea iom Orlovskim, koji je zacijelo k a d a r obnov i t , r o d ljudski. T u m o ć O r l o v s t v a d o k a z u j u živi s luča j ev i , noj l s e d o g a đ a j u b a S n a se iu . P i -u.m sva&oga, a-jji sumnja o po t r eb i Orlovstva n a seiu, što bi mi z n a o da kaze , k a d a m u*u stavio p i e d oči ž ivotopis nekoj ih č l anova i zmeđu sadanj ih O tk iva , koj i su, prije n e g o su stupmi u Orao , život svoj p r o v o dili n e poštujući zapovi jed) n i Božje ni c r k v e n e , a s ada se p o s v e m a p redaše Zlatnoj Knjizi i P o s l o v n i k u . 1 to n e p a t v o r e n o i p r i k n t o , n e g o sasvim o d važno i s iguruo . 1 k a d a p r o m a t r a m sadašn j i ž ivot svoje b r a će Orlova, bez okol išanja s a m na svoje pi tanje o d g o v o r i o , n e k a m e .*sje •avaitita, tko j e m o t i v O r l o v ^ v a ; Da ovo nije niš ta d r u g o d r u g o n e go milost Božja, j e r s am s igu . an , d a niti j e d a n čovjek govorn i* , d a m e d e n e riječi siplje po seoskoj o-mlad in i , n e bi b io d o b i o ovol iki broji Koji d o b i v a Zla tna knjiga, m a k a r se ćini n e k o m e preoš t ra . L ju to s e v a r a s v a k i , koj i b i h t i o l a k o t -n i j im p u t e m d a p o v e d e s e o s k u o m l a d i n u , j e r j e O r a o b i s t r a o k a i v e d r a ć e l a z a g r l i o Z l a t n u kn j igu i s n j o m ć e p r e d o b i t l i g r a d o v e i s e l a I" {„Ori. S t r aža" g. V. br . ti. atr. ¿03.)

Zanimljivi n a m slučaj p r ipov i jeda p reds jedn ik HOS.-a dr I. Protulipac: „U j e d n o m e r a s p o j a s a n o m e , a l k o h o lom, d e m a g o š t v o m i l ibe ra l i zmom Ot rovanome s l avonskom selu, gdje župn ik n i k a k o nije m o g a o d a d o đ e d o s rca svojih vjernika, to je post i g a o p r e k o or lovskoga druš tva . J e d a n seljak — o m l a d i n a c d a o se n a si tan rad skupljanja malog b ro ja neš to mlađ ih d ječaka , tu k ao u zabi t i okupljali su se, čitali „Zla tnu knj iga"

Pos lovn ik . Trsili se , da to s tave u ž i v o t T a k o or lovski odgojeni , k a d a j e d >šlo d o b a za to, s tav i le a a prsa orlovsku z n a č k u i j a v a o p r e d začuđen im svijetom šziav še se Or lov ima. Prot ivnici su o d m a h razumjel i , a a to znači prakt ični katol ic izam, b o r b u za p r a v o Crkve n a duše i j avn i živ o t D a k a k o b ~ r b e nije falilu, ah j e o v a da la pr igodu, d a su se d u h o v i opredijel i l i . Sve ono, što je u d n u duše bilo vjersko, stalo j e uz naše Orlove, a p r eko njih uz Crkvu, župn i ka . I taj ma len i i nezna tn i b ro j Orlova m o g a o je v e ć j i vno d a proslavi svoj or lovski d a n , bez i k a k o v e pogibli, d a će ostati bez pub l ike" . („Org. Vjesnik" g. IV. br . 1 str. 24.)

J e d a n župnik — franjevac p iše HOS. : „ J a sam s tekao uvjerenje , d a

se or iovsko d ruš tvo m o ž e n e s a m o preporuč i t i , nego d a bi se mora lo najživlje od sviju župn ika zahti jevat i , d a ih svagdje u v o d e . Pogo tovo j e to n u ž n o u interesu svećeničkoga r a d a , jer amo m i u tom pog ledu d o sada stajali na p re loml jenom mos tu . Za pola g o d i n e , k a k o k o d n a s o p stoji Hrv . Kat. Orao , s m a t r a m svoju ž u p u obnovl jenom. 4 * („Org. Vj ." g. IV. br. 1. str. 10.;

Dekana t ska konferenci ja v r h b o sanske nadbiskupi je g. 1925. s lužbeno izjavljuje, d a „se o d katol ičkih d r u š tava širi osob i to ka to l ičko Or lovstvo, koje za bosanske pri l ike \ rastr-kanost , nasel ja , nep i smenos t , konfes iona lna he te rogenos t pučans tva ) u -padi io naglo osvaja t e ren . . . Župn i ci , aoj i se staraju za o v a druš tva , p u n i su hvala za p r e p o r o d n i d u h , koji j e p o nj ima zastrujio kroz omla d inu . Oč i to j e o r l o v s k a o r g a n i z a c i j a p o g o d i l a p r a v i n a č i n d o t e mel j i t e v j e r s k e i d r u š t v e n e o b n o v e , p a i z g l e d a , d a n a m p r e k o O r l o v s t v a d o l a z i s p a s e n j e . " ( B Vrhbosna" , 14. 1925. br . 4 5. str. 7b.)

Nijesu ovo s p o r a d i č n i slučajevi. I m a vec dos ta mjes ta , gdje se k o d miaaos t i za Or lovs tvo agitira i Um, u a se Orlovi i Orliće moraju mjesečno b a r e m j e d n o m prićestit i . Osob n o vjerski m o m e n a t Orlovstva o-sv&ja žensku o m l a d i n u . Maše djevojke, kao d a već ću te g a a n u tiraniju m o d e r n i h d r u š t a v a i zabava , pak j edva čeka ju j e d n a ka to l ičku organizaci ju, koja će udovolj i t i njihov im p r a v e d n i m m l a d e n a č k i m zahtjevima, a i s t o d o o n o ih o t rgnut i o d m o d e r n e pokva renos t i .

ist ina, d a l e k o smo još o d po tpu nog os tvarenja „Zlatne knjige" k o d naš ih Or lova i Orl ića. T o nije ništa čudno . Odgajat i j e t eško , osobi to mladež , pogo tovo n a š u p o r a t n u mladež N o već t im, š to su se kroz ova ko kra tko vr i jeme ui i jade or lovske muške i ženske o m l a d i n e da le u ruke Crkve, d a ih odga ja , Orlovstvo j e ne izmjerno zadu žilo Crkvu i n a š n a r o d . Sada j e n a Crkvi , t. j . njezinim p r e d s t a v n i c i m a u d ruš tv ima , d u h o v n i c i m a , d a p r e m a toj omla dini izvrše svoju pas t i rsku dužnos t , da njezine duše d o v e d u što bliže Hristu i Crkvi .

Crkva je pohva l i l a or lovske m e tode odgoja . S a m V r h o v n i Svećenik je r e k a o ; »Saznal i smo za sredstva, ko j ima se služite. T a Vaša sredstva u j edno su i n a š a / Sa na jmje rodav nijega mjesta o r lovske m e t o d e o d goja dobi le s u po tv rdu , n e s a m o po tv rdu , n e g o i c r k v e n i m s lužbeno proglašene . T o z n a č i m n o g o . Znači , d a će Or lovs tvo s igurno pobijedi t i , jer se uz Crkvu usko povezalo , a Crkva ga proglasuje svo j im. Trga t i o m l a d i n u iz o r lovskog okrilja ili u-ph>a sa mot ivac i jom, d a njegova sredstva nijesu s h o d n a , znači lo b i dalje o d Crkve tražit i spas h rva t ske o m l a d i n e . T o mišljenje bil bi fatalno, te b i u rod i lo fa ta ln im posljed i c a m a i k o d nas , k a o š to j e u r o dilo i k o d d rug ih . . .

Dužnos t j e dak l e ka to l i čk ih r o ditelja, d a svoju d jecu šalju u or lovska i or l ička d ruš tva , a katoi ičkih r a d n i k a i r a d n i c a , d a sv im si lama p o r a d e , d a se d ivni o r lovsk i p r o grami p o t p u n o u život p r o v e d e .

Bog živil D r I . AkviTovskv.

O R I G I N A L „ P O L A R " Ribarska svjetUjkMd 400-2000 svijeći.

Eksplozija isključena! Funkcija za jam -c e n a l Jednos tavno^rukovanjs f Minimalan potrošak p e t r o l e j a !

„ P E T R O P L I N " Z A G K E B O r a š k o v i č e v a . u l . 5 8

Najjeftinije nabavno vrelo u Jugoslaviji 1 Vlastita radiona za svaki popravak l

Izooii u Francuskoj K a k o smo predviđal i , i k o d užih

i zbora prošle nedjelje s t r anke s redi n e i umjerene desn ice su pobi jedi le i z n a t n o uznap redova le , t ako d a je P o i n c a r e - u v l ada os igurana .

P r e m a rezul ta t ima objavl jenim p o minis tars tvu unutrašnj ih djela o d 511 izabran ih pos lanika p r i p a d a k o munis t ima 14, socijalistima 101, k o -muais-.iókiui diàideniuÀa % republ i -kansk im socijalistima (socijalističkim dis ident ima p o d v o d s t v o m min . v a n j . pos lova B r u n d a i m i n . ra ta Pa in le -ve-a) 44, rad ika l ima i r ad ika ln im socijalistima 117, r ad ika l ima un ion i st ima (desničarskim radikalsa im d i s ident ima p o d v o d s t v o m F rank l i n -Boui l iona i L o u c h e u r a ) 6 1 , ljevičar-skim repub l ikanc ima (umjerenoj d e snici) 93, r e p u b l i k a n s k o - d e m o k r a t -skoj uniji (^krajnjoj r e p . desnici) 158, konse i vat ivcima ( ro jahs t imà, legitimistima i bonapar t i s t ima) 18 i alzaškim au tonomis t ima ( reg ioaa Usti-m a ) 3 m a n d a t a .

Iz tih bro jeva vidi se očiti p o r a z ljevice i komunis t a , poš to j e velika i jevičarska radikalsko-soci ja l i s t ička s t ranka izgubila 20 m a n d a t a , a k o munis t i su spali o d 24 n a 14, d o k j e socijalist ička s t r anka t akođer izgubila 4 m a n d a t a . Napro t iv su z n a tno ojačale s t ranke r a d . c e n t r u m a nez. rudikali o d 49 n a 61 i Ij šv icar ski republ ikanc i o d 83 n a 93 . Na j sjajniju j e p o b j e d u ipak iznijela d e sničarska r e p . d e m . unija, u kojoj se nalazi i n o v o o s n o v a n a k a t pučko-demokra t sk ' i unija, jer j e ta g rupa dobi la n o v li 36 m a n d a t a skočivši o d 122 na 158 m a n d a t a . T a k o j e rep . d e m . unija, koja ene rg i čno zas tupa nac iona lne i katol ičke in te rese , postala na j jačom posi, g rupom.

Definit ivna raspodjela m a n d a t a moć i će se vidjeti tek n a k e n fo rmi ranja pa r l amen ta rn ih k lubova , poš to u F rancusko j n e m a osim socijalističke i r ad . socijalističke pravih s t ran a k a sa s t r anačkom organizaci jom, nego s a m o izbornih b lokova i federaci ja , koje n e obvezuju i zabranoga k a n d i d a t a n a strogo s t ranačku d i sciplinu.

P o i n c a r é će obav i t i r ekons t rukciju svoje v lade n a k o n sas tanka p a r l a m e n t a .

file:///rastr-

m . a.

Mediu radikalima Badikalski nezadovol jnic i Innsv-

rali su n a zborov ima i kroz n o v i n e vijesti, da se Velia Vukićev-Ć s po litikom svoje v lade ne ufa doći p red r a d i k a l n i klub, jer da bi tu d o b i o manj inu . B u d u ć i da je to rezono-vanje zauzelo veći m a h i b u d u ć i d a su nekoji počeli i vjerovat; u istinitost te a rgumentac i je , Vukiće-vicu nije preostalo dru£ nego da j a z o v e p lena rnu sjednicu radikal -skoga kluba na raspravljsii ie o r p -ćem pol i t ičkom položaju. Već prvi d a n ra sp rave p o k a z a o je, d a su sve vijesti o teškom položaju Vukiće-vića i o jakost i opozicije t e n d e n ciozne. P r v a n a i m e s jednica p ro t e kla je a p o t p u n o m r e d u i mi ru . Miša Tri funović , koga smatraju j e dn im o d s tupova opozicije prot iv kabine ta , kri t izirao j e r a d v lade s blagim i obz i rn im r i j eč ima. N a njegov repliciral i su mnogi č lanovi k luba , koji su u cijelosti brani l i polit iku Vukićevića. Karak te r i s t ično j e za položaj opozici je u rad ika l -skom klubu, d a na sjednici nije u-opće bilo ni Maks inovića n i Uzu-n o v i ć a ni K. Miletića n i S i š k i ć a , - a pr isutni Ninčić nije govor io . Oni su poslali u p rve bo jne r edove Mišu T r i f u n o n ć a , da vide , kako će djelovat i n jegova nava la . Kad su vidjeli, d a j e ta nava l a bila vrlo slaba, povukl i su se n a či tavoj liniji.

Očito je , d a se i ovaj pu t p o navl ja o n o isto, š to se od igrava lo n a svim dosadašn j im s j edn icama . N e m a n ikakve dvo jbe , d a će rad i -kalski k lub o d o b r i t i dosadašn j i r a d g. Vukićevića . Čak je v jerovatno, d a prot iv rezolucije , k o j o m se izriče pr iznanje dosadašn jem r a d u g. Vukićevića , ne će glasovati n i rad ika l -ski nezadovol jn ic i , b a r e m n e svi. Oni će po svoj prilici otići sa s e -dnice , k a d a se b u d e g lasova lo . T a k o su i da s ada pos tupan . Uostalom ovaj put n i j avnos t ne očekuje , d a bi vijećao.:e radikalskoga k luba m o glo don i j t t i n e k o i znenađen je . Ne p r a v e se ni ob iča jne kombinac i je , koje b i t reba lo uslijediti n a k o n sas tanka k luba , k a o što se do sada to svaki put činilo. Javnos t j e , izgleda, na k o n c a ipak shvatila, d a

O D O L je najjače koncentrirana voda za usta na svijetu, nekoliko kapljica je dosta. ODOL je zato štedljiv. O D O L je

zato jeftin. mrf-flit

Odol se dobije u svim ljekarnama, drogerijama, parfumerijama i brijačnicama.

sva ova tol iko razv ikana akcija «a dikalskih nezadovo l jn ika n e m o ž e ništa pos t ić i , d o k g o d Vukićević drži vlast u svojim r u k a m a . Ako u u n e č e m u m o g u o v i radikalski n e zadovol jnic i uspjet i , to j e j a m a č n o u tome , d a po jed in i o d njih pos tanu minis t r i . Na to se i svod i sva nji n o v a b o r b a , i to su im n a s jednici k luba o t v o r e n o rekli t. zv. mlad i radikal i , koji p o d r ž a v a j u g. Vukićevića .

Papina purani pasiradalima od potresa

Sv. Otac P a p a je p r e k o apost . vizitatora u Bugarskoj Msgra R o n -callo pos lao bugar sk im ka to l ic ima 500.ÜÍ3Ü leva. — P o n o v n o je zat im pos lao p r i p o m o ć o d 10.000 do la ra , o d koj ih 4.000 za Bugarsku 3.0UU za Grčku i 3,000 za Smirnu .

Englesko-egjparsffi spor Egipatska v lada je doni je la p r ed

p a r l a m e n a t važne zakone , koj i En glezima nijesu u volji . T i z a k o n i da ju m e đ u ostal im egipatskoj vladi p r a v o imenovan ja načeln ika , o lakšavaju pr i -dobljenje dozvo la za n o š e n j e oružja i dokida ju stre ga ograničenja j avn ih skupština i zb o ro van ja . P r o t i l i m o d r e d b a m a je engleska v l a d a već prosvjedovala , al i b e z uspjeha . Zadnj i d a n apr i la je engleski p reds tavn ik

ponovno izručio p reds jedn iku egipa t ske v l ade N a h a t paši u l t imat ivnu notu , u kojoj engleska v l ada traži , da egipi tski p a r l a m e n a t ni p o d ko ju ci jenu n e smije da pr ihva t i z a k o n a o j a v n i m z b o r o v a n j i m a i d e m o n s t r a c i jama

Egipa tska je vladu odluči l , da od lož i p r ihva t toga z a k o n do m j e seca n o v e m b r a . I t ako j e n a r e m za sada ods t ran jen jači s u k o b i z m e đ u Engleske i Egip ta .

Uapšenje Bele Mulina Bivši madžarsk i komunis t i čk i dik

ta tor Bela K u h n b io je ov ih d a n a uapšen u Beču, gdje je v e ć duže v r e m e n a i m a o droger i ju . Pol ic i ja je proval i la u droger i ju i ond je naš la m n o g o poli t ičkih d o k u m e n a t a , letaka, b rošu ra i listinu, u ko j ima se g o vor i o skor im teror is t ičkim nas tupi m a . S ta lno je , d a je Bela K u h n b o ) vi u Beču p o n a l o g u m o s k o v s k e in te rnac ionu te. T u j e iTiao da pr i pravi više komums t i ćk ih a k e j a po čitavoj srednjoj Ev rop i . Bela K u h n je i z ručen - u d u Sud će ga stalno

. osudit i , a, iza k a k o izvršio k a z n u , bi t će pot jeran iz Austr i je .

Majem dan 12. i 13. svionja obav l j a se u či

t a v o m svijetu, pa i u našoj d r žav i pros lava majč inoga d a n a . 1 katol ic i o rganizovani i neorgan izovun i p r i

kl jučuju se ovo j proslavi , pak je po želji Preds jedniš tva Bi kupskih Konferencija „Hrv . Kat. Ženska Sveza" o rgan izova la d u h o v n u stranu ove pros lave , d o k se u vanjskim mani-ies tac i jama katol ic i priključuju svjet o v n i m vlas t ima. Za to j e H. K . Ž S. r a z islala c i rku la re svim župnim ured i m a , m u š k i m i ženskim organizacij a m a K. A., vjerskim organizacijama itd., d a ovrše ove po Predsjed. Biste. Konferenci ja o d o b r e n e zakl jučke:

1. N a taj d m , t. j . u nedjel ju 13. s v i b n j a n e k a p r ikažu zajedničku sv. Pr ičes t i sv. Misu svi č lanovi muških i ženskih organizac i ja Kat. Akcije, k->o i vjerskih organizaci ja , a po mogućnos t i i ostali n a r o d za svoju m a j k u — živu ili m r t v u , za majke u o p ć e (napose za one , koje su izgubi le svoju djecu). U kol iko pojed inc ima n e b i bi lo moguće , da to uč ine zajednički , n e k a o b a v e te po -b o i n o s t i po jed ince . N o neka ih nijed a n d o b a r ka to l ik ne propus t i .

2 . Vic. gg. župnic i , v o d e organizacija, ka t ehe te i predsjednici(ce; organizaci ja neka p o t a k n u svoje žu* p i jane i cl novo (posebn im propovi j ed ima i p redavan j ima) , d a svaki po j ed inac pr ikaže n a taj dan j edno d o b r o djelo , djelo l jubavi za svoju majku , a n a s lavu naše zajedničke Nebeske Majke. T k o je sretan, da m u je m a j k a još n a životu, neka b u d e na taj d a n n a r o č i t a pažljiv s p r a m nje i n e k a joj iskaže svoju l j ubav i z ahva lnos t p o s e b n i m kojim

Temeljita promjena Jeste li ikad vidjeli lice Angelike?

Ne? Onda ste dak le sretniji o d m e n e . J a p a k m o r a m živjeti za jedno s t im l icem. N o ne samo meui , ni t i Ange-liki to lice nije bilo po volji . Stoga se n e ćete n ima lo čuditi , a k o v a m k ženi, da je bila sva izvan sebe onoga dana , k a d je čitala u j e d n o m ogl (su novina , d a j e dok to r Cuts-lash počeo s o rd inac i jama za po-ljepšavanje lica p o najnovijoj m e todi .

„Sasma jednos tavno i bez ikakvih bol i nap rav i t ću iz vas najljepšu žensku, što ih je igda živjelo na svijeta. Vaše lice vaše je b l a g o . Dođi te o d m a h , ne odgađaj te 1 £ a dva funta naprav i t ću iz vas A p o -lona l* — ti>ko je glasio oglas.

„Ja i dem, ne m o ž e m e više zaustaviti n i jedna stvar, fdem, i to još danas idem!" — govori la je A n g d i k a sva zanosna . „Da, još danas . I ti ćeš ići sa m n o m . O d m a h p o p o d n e i"

Kod nas je Angelika viša sila i toj višoj sili n e smije se n i t ko suprotstavljat i . Stoga sam se p o k o r i o te s m o otišli o d m a h po r u č k u . An-gelika nije više mogla k o d kuće da se snađe . T a k o j e bi la u z n e m i r e n a .

„Ta više m e ne ćeš m o ć i n i p r e poznat i , k a d se v r a t i m iz o rd inac i j -ske sobe"! — više je p u t a ponavl ja la , d o k smo stupali j e d n o uz drugoga . „Ti niti ne slutiš, k a k o ću ti biti l i jepa i zgodna ženica . N e ćeš m e se moć i n i nagleda t i , i sve to s a m o za dva funta 1 Uist a u je jeftin taj d o k tor Cutslash, pre jef t in l"

Doktor Cutslash nas je pr i jazno pr imio Angelika m u je k a l a l a , što želi. „Uđite s a m o u n u t r a , g o s p o đ o — b izo j e o d g o v o r i o l i ječnik — u p r a v n e m a m n i j ednoga paci jenta , a vi, gospodine , r o č e k a j t e u čekaonic i . Za po sata bit će sve g o t o v o . * Sjeo sam u ku t čekaon ice te č i t ao i p r e g ledavao i lus t r i rane nov ine , što su bile n a stolu.

J e d v a je proš lo dese tak časaka , k a d sam začuo pokra j s e b e glas, koji m i j e b io pozna t B a r e m m i se tako čini lo. Kad sam se o k r e n u o , vidio sam pred s o b o m t a k o mi lo lice, da ga je bi lo veselje g leda l i .

„Je li moguće , da si to t i ? Za ništa n a svijetu, te n e b ih p r e p o z n a o ! Ne, ali što t akova 1"

Nestalo je p r e m a gore zav inn toga nosa, koji j e m o r a l a uvi jek p o kriti, k a d je kišilo; nestulo je o n i h tako silno raSirenih u s t a ; o b r a z i su

bili t ako l i jepo obli; i n a b o r a n a ćelu p o t p u n o m a je nes ta lo . Uistinu č u d n o v a t o 1

Bio s am tako v e s i o i sav izvan sebe, du s am je bez dal jnjega o d v e o u p r v u k a v a n u , d o koje s m o stigli. P o n o s a m sam o io r a d i toga, što se skoro svaki čovjek, koga s m o p u t e m susreli, k a o i u k a v a n i , obz i r ao za n jom. Sve joj se divi lo I Angelika p a k s a m a je bila t ako sre tna , d a se činilo, d a joj je d o k t o r i glas p romi j en io , k a o i cijelo n jez ino kre tan je i d rža nje . N e m a više o n e zagr iženost i i gospodstva k a o prije. O d samoga veselja s am joj k u p i o l i jepu n o v u r u č n u torb icu i vel iku flašu pa r fema . Zat im smo otišli k u ć i .

Emil i ja — to je naša k u h a r i c a — je n a p r o s t o z inu la , k a d ju j e ugledala „Ali pazite, da u b r z o b u d e š togod n a stolu, i to š togod d o b r a danas . D a n a s ?am p o n o v n o veseo poslije tol iko v r e m e n a 1" — T a k o s am zapov i j edao kuhar ic i .

Posli je veče re s am n a v i o g r a m o fon i, što se već d u g o nije dogod i lo , taj da a sam ope t zap lesao . K a d s m o se približili v r a t ima , o v a se n e n a d a n o š i rom o tvor i še , a n a p r a g u se p o k a ž e nek i ženski lik.

„Što t o z n a č i ? l " - k r i č a l a j e . „Ko

ja je to ž e n s k a ? Takva bezobraznost* i to još n mo jo j vlast i toj kuć i? l "

Bila je to Angel ika . Sva zavijena i o m o t a n a o k o l ica. „Niti časa te n e smi jem pust i t i s s m o g a l " - vikala je, d a j e sve od jek iva lo . „Tko je ta n e s r e t n i c a ? "

Moja prat i l ica, ko ju sam zamijen io s Ange l ikom, s a m o se smijala i razjasni la cijelu s t v a r : „Došla u č e k a o n i c u d o k t o r a Cutslash, i tam o m e je vaš m u ž p o m u t n j o m uzeo za svoju ženu . Ništa sh boga n e sluteći, dozvo l i l a s am si tu ša ln i ništa više n e g o šalu, g o s p o đ o . J a k o prij aznoga i l j ubeznoga m u ž a imate uis t inu u

Dalje ni je m o g l a , j e r ju je Angelika k i š o b r a n o m n a g n a l a kroz v ra ta i p r e k o s tepenica .

„Hm, da , ali j a — tako s a m mr ml jao , k a d se Angel ika p o v r a M a — ja s a m cijelo v r i j e m e mis l io , da si to ti. Mislio s a m , d a si l i jepa ."

J a o , da toga ni jes m n i k a d a r e k a o ! Z a d n j i je n a i m e rečen ica m o položa j u t o m n e z g o d n o m m o m e n t i još više pogorša la .

Sut ra mis l im ići k d o k t o r u , da ga p i t a m , i m a li š to za o t ečene oči i nab rek l ine n a čelu.

Alice Wright .

ti.

s

8TB. 3.

činom l jubavi . A Onaj, čija m a j k a više n e b o r a v i n a o v o m svijetu, n e ka taj dan posvet i u s p o m e n i njezino! mo l i tvama , ž r t v a m a i d r u g i m dobr im dje l ima.

3. Mole se vlč . gg. župnic i , da na taj dan svoje p ropov i j ed i posve te ovoj temi . Neka podsje te svoje vjernike na ve l iku ljub? v i ž r tve ma jke spram svoje d jece , n a zahva lnos t , što je duguju n jo j . K a k o je ova j mjesec i o n a k o posvećen nebesko j Majci, l ako će se to m o ć i spoji t i . Ako j e t ema p ropov i j ed i za taj d a n već o d r e đ e n a , te se n e d a n i k a k o mijenjati, m o ž e se pasus o majc i lako d o d a t i ili ume tnu t i . D u h o v n e i svjetovne v o đ e organizaci ja i k o n gregacija m o l i m o , d a o d r ž e svoj im članovima p r e d a v a n j a o majci .

Čitavu akci ju o k o ove p ros lave stavlja H. K. Ž. Sveza p o d zašti tu nebeske naše Majke, k a k o b i akci ja urodila d o b r i m p l o d o m . Ne izmje rna korist, što će j e doni je l i n a š i m m a terama m n o g o b r o j n e sv. Pr ičes t i i sv. Mise, k a o i d r u g e p o b o ž n e žr tve i dob ra djela, d o n jet će p r e o b i l n i blagoslov našem n a r o d u . J e r d o b r e su majke Laj veća s reća n a r o d a , n a j veća g a r a n o j a za p r e p o r o d č i tavih generacija. D o b r e će n a m m a j k e dati i d o b r i h svećen ika , što je naj veća b lagoda t i j a m s t v o za d u h o v n i preporod i spas n a r o d a našega.

Sto da uradimo na orlovski don?

U nedjel ju 6. t. mj . , n a svoj o r lovski dan, h r v . Or lov i i Orliće širom hrva t sk ih k ra jeva istupaju j avno , te raz l ičn im p r i r e d b a m a do laze u doticaj s najš i r im s lo jevima n a r o d a . Ako se jod k t o m e d o d a , d a će sve ove p r i r edbe ima t i i u io rma t ivn i i p ropagandis t ičk i znača j , o n d a n a m se s a m o p o sebi n a m e ć e , da su ovi d:.ni najzgodnij i za p r o p a g a n d a or lovske ideje i organizaci je . 1 m i o ć e -

u j emo , d a će se t o m p r i g o d o m s ir lovima i Or l icama nać i svi k a t o -ici, da za jednički p o r a d e za Or iov-itvo, koje m e đ u n a š o m o m l a d i n o m

ostvaruje ideje Kat . Akcije. Sva tko može i m o r a taj d a n nešto učini t i za Orlovstvo 1

Kako ć e m o sudjelovat i u toj p r o slavi i p r o p a g a n d i ? Pri je s e g a , gdje postoji o r iovsko d ruš tvo , neka svi naši prijatelji o d u na p r i r edbe , koje to druš tvo pr i red i . T i m e će d ruš tvo pomoć i mate r i j a lno i m o r a l n o . Gdje postoji o r iovsko d r u š t v o , neka se još naši prijatelji ogledaju p o svojoj n a j bližoj okol ic i i neka svoj im b l iž ima p reporuče , d a se uč l ane u d ruš tvo u bi lo kojoj formi. Gdje n e m a or lovskoga druš tva , neka naši prijatelj i zainteresuju kojega d o b r o g kat . m l a dića za Orlovstvo.

1 k o n a č n o : n a Orlovski d a n sa bira t će Or lovi i Orliće d o p r i n o s e za svoje Saveze . T o je j ed in i d a n , n a koji se sab i re za p o t r e b e or lovskih centrala , » Orlovski Savez i Sveza moć i će za Sirenje o r g a n zaci je i za izgradnju (prosvjetnu i odgo jnu) p o stojeće organizaci je učinit i uz os ta le uvjete toliko, ko l iko i m ka t . j avnos t n o v č a n o p o m o g n e .

jIZ ttBADA 1 O K O L I C E Z r i n s k o - F r a n k o p a n s k l d a n . 257.

obl je tnica m u č e n i č k e smrti h rva tsk ih ve l ikana Zr inskog i F r a n k o p a n a proslavljena j e ove g o d i n e s m n o g o p r i r edaba . Uoči s amoga d a n a p r i r e d io je Hrvatski Sokol u Gradskom Kazal iš tu svečanu akademi ju sa n e -

* lik••» g'.ui;-;u .•••>..;»h točaka . Pros lov je o d r ž a o d r S ime Vlašić. Na s a m i d a n odslužio j e u ka tedra l i s t s ros lo -v e n s l i s v e č a n e zadušn ice prepozi t kap toh M gr. T r u t a , a mušk i zlior F i lha rmoni j e s m n o g o efekta uspjelo je o tp jevao „Tužal jku 1 4 , d o k je p red c rkvom svirala „Šibensica G l a z b a " . Gimnazi je su p r i red i le a k a d e m i j u u Kinu Tesla n a kojoj j e n a s t u p i o đačk i zbor i orhestar , a d a v a n je i k o m a d „Školski n a d z o r n i k " . Pros la vu j e o tvor io l i jepim g o v o r o m prof. J. Grškovie. U 9 sati n a v e č e o d r ž a lo j c Sokolsko d r u š t v o u Gradskom Kazalištu svoju a k a d e m i j u . Uz n e k o liko g imnas t i čk ih točaka d a v a n je i i pet i cm Kumič i ćeve d r a m e „ P e t a r Zr injski" i t reća slika t ragedi je „Zrinjski" od T . Sirozzi . Pros lov je d r ž a o prof. M. T r i v a .

1. m a j a p ro šao j e o v e godine , , skoro neču jno . Izos tao j e i uob iča j en i o p h o d „Šibenske Glazbe" ranim j u t rom. Heda r s lvo je i to z a b r a n i l o . Vri jeme j e izjutra bi lo l i jepo, d o k je uveče r p a d a l a kiša. Već iua r a d nika je ipak ovaj svoj blagdan r a d a svetkovala b a r e m o d m o r o m i šetn jom.

Č e h o s l o v a č k i že l j ezn iča r i u Š i ben iku . P a r o b r o d o m J a d r a n s k e P l o v idbe „Salona"* stigio j e u če tvr tak 3. t. m j . u n a š g rad 120 čehos lova-čK;h žel jezničara. Izletnike prat i naČ. l jubljanske direkcije željeznica g. Vargđzon, kao delegat nnš iga mi -n .s ta is iva saobraćaja . ( iost .uia je b io p r i r eđen \ r i o lijep doček . U pratnji p reds tavnika o p ć i m , Putn ičkog u reda i šefa žeij. s tanice obašti su grad i Su bi-ćevac , a t e n d e r o m r a t n e m o r n a r i c e pošsi su d o S ipa la , Manda l ne, t v rđave sv.Nikole i J ad r i j e . Lijepo su bil: pr imljeni n a našem krstašu „Da lmac i j a* . Općina je iz le tnic ima priredi la zakusku u Huteiu » K r k a . u T o m p n -g o d o m održao je govor v o đ a esks-kurzije preds jednik ud ružen j a č e h o -slovačkih žel jezničara g. B^dr ich Novak , te nače ln ik g. D. Škarice i dir. M. Jež ina . Gosti ni jesu imali v r e m e n a d a posjete s U p o v e K ike . P r i po lasku parobroda mnoš tvo sakupl jenoga n a r o d a odušev l j eno ih je pozdravl ja lo p jevan jem „Oj Slaven i " .

O p ć i n s k o v i j e ć e . U u torak 8. t. m j . održa t će se n a p o k o n s j edn ica o p ćinskog vijeća u o p ć . zgradi na P o ljani, a k o ope t n e b u d e o d g o đ e n a .

Svila. Ako se sa svilom pravilno postupa, uzdržat

će se dugo i ne će se poderati ni raspasti. Stoga ne smije svila doći u vruću vodu,

nego je treba lagano protiskati u hladnoj rastopim »RADIONA".

Kako je „RADION" izvanredno sredstvo za pranje, to je ovakav način pranja posve dostatan, da svilu potpuno opere.

Poslije ovakovoga pranja ispere se svila hladnom vodom, a prvoj ovakovoj vodi doda se nešto octa, da se boje pokažu u svome pravome sjaju.

Od osobite je važnosti, kako će se svila osušiti. Svilu treba zamotati u platno i željezom gladiti, dok je još nešto vlažna. Tako će svila zadržati svoj sjaj.

P r o t i v n o v e t r o š a r i n e n a v i n o . K a k o se n a m j e r a v a p o d i g n u t i d o sadašnja t rošar ina n a v ino n a 1 d in po litri, inicijativom opć ine održan j e sa s t anak svih polit ičkih s t r anaka i p r iv redn ika . T o m p r igodom zakl jučeno je , d a p o s e b n a depu tac i j a p o d n e s e min i s t ru fiuansija p reds tavku i za s tvar za interesuje osobi to da lmat inske poslanike.

Š i b e n s k o o r i o v s k o i o r l i č k o d r u š t v o odgodi lo j e svoju proslavu Dana orlovske o m l a d i n e d o o tvora „Katoličkoga D o m a u , koj i j e već p o d k r o v o m i počoo se vec u n u t r a d a uređuje .

K o n c e r a t H. M. D. „ K o l a * . Kako smo već javili u proš lom broju , u nedjelju 6. ma ja pr i ređuje „Kolo" svoj voka lno ins t rumenta ln i k o n c e rat u G i a d s k o m Kazalištu. Muški i ženski zborov i nas tupa ju pose-h u o i zajednički . Već o d če tvr tka vrše se u kazalištu s v a k o d n e v n e p robe . P r o g r a m konce r t a j e s l i jedeći: 1 H i m n a SHS (orhes ta r ) . 2 . Ć. J u n e a : H i m n a H. M. D. „Kol a 4 Š ibenik — (muški z b o r s o r h e -strom). 3 . V. Rihovskv: Lept i r i (ženski z b o r sa p ra tn jom glasovira). 4 . 1. Ba j i ć : Mornarska pjesma (muški znor ) . 5. A. Mit rović : Molitva H. M. D. „Kola" — Šibenik (mješoviti zbor) . 6. E . G n e g . Novi D o m (muški zbo r s o r h t s i rom, ba r i ton solo g. K. Živkov.ć) . 7. P . i, Čajkovski j : Siavulj (mješoviti zbor , sopran soio gđica H. Bonačić.) S. B. J e r e m i a š : Hej , Š tovane 1 (muški zbo r sa o rne -strom). Dirigaje M.o A. Sent inel la .

P r i z n a n j e P . Š. Klubu „ K r k a " . Kako je pozna to , rad i u svoje vr i j e m e sa splitskim veslačima v o đ e n e nov inske polemike sa s t rane č l ano-va-pojed inaca „ K r k e " o suđen |e b io k lub n a 4 mjesečnu diskvalifikaciju. Međut im je u p r a v n i o d b o r Jug . V e slačkog S a r e z a na svojoj i z v a n r e d noj godišnjoj skupšt ini taj svoj za ključak poništ io . T i m je našoj „ K r c i " izraženo pr iznanje , što nas j a k o veseli .

P u t n i č k i p a r o b r o d „ P o k r a l a " , koji j e u ponedjeljak i m a o stići u naš grad, nije došao zbog k i šne magle, nego je s red inom J a d r a n a prosli jedio za Mletke, t ako d a u o p će nije t icao n i j ednu j u g o s l a v e n sku luku .

Z a h v a l a b u g a r s k o g a p r e d s j e d n i k a . Na brzojavku opć ine ko jom,

je izrazila saućešće p r igodom • ka tastrofalnih po t resa u Bugarskoj , odgovor io je p reds jednik bugarske v lade g. L japčev g radonače ln ik brz o j a v o m : „ S r d a č n o b lagodar im n a d o b r i m os jeća j ima" .

S k u p š t i n a „ Š i b e n s k e G l a z b e " . S inoć u d ruš tven im pros tor i jama o d r ž a n a ja godišnja skupš t ina „Šibenska Glazbe" . N a a o n iscrpivog izvještaja o d b o r n i k a o r a d u i s tanju d ruš tva d a n j e apsolutor i j staroj u-p rav i te j e i zabrana ova n o v a u-p r a v a : P reds j edn ik D. Vidović , od b o r n i c i : D o n A. Hadić , I. C ič in -ša in , J . Te rzanov ić , M. Jakovijević, M. P a i ć i d r M. Š k a r i c a ; nadzo rn i o d b o r : A. Krečak, D . Miipvić i A. Ci-n o t t i , časni s u d : V. Vučić, F . Su-n ć i V. Čok. N a skupšt ini je bilo i s taknuto , d a g r a đ a n s t v o vr lo s labo p o d u p i r e o v u svoju g radsku ustanovu , pak i o v o m pr igodom stavl jamo n a srce sv ima g r a đ a n i m a , da u b u d u ć e pokažu više interesa i l jubavi za procva t naše „Šibenske Glazbe", koja će ove god ine d a što svečanije proslavi * svoju 40. godi šnjicu.

Ispi t i o s p o s o b l j e n j a . Od 1. t. mj . v o d e se n a učiteljskoj školi ispiti ospovobljenja za učitelje-ice osnovnih šitola. Svega se pr ikazalo oko 30 k&udidata- ica.

Nnvi oratorij od dra 8. Sirote.

Malo d a n a iza velikog uspjeha n a i n t e rnac iona lnom m u z i č k o m festivalu u Frankfur tu , što je post i gnut i zvođen jem orator i ja o sv. Ci-rilu i Metodiju, o d b o r Hrvatskoga Knj iževnoga Društva sv. J e r o n i m a u Zagrebu snujući , k a k o d a što d o lični] e proslavi 60-godišnj icu d r u štva, umol io j e d r a Bož idar Širolu, d a za tu slavu k o m p o n i r a n e k o n o v o djelo većega stila. T o je b io pot icaj , da j e s tvoren nov i oratori j p o d n a s l o v o m „Posl jednja pričest sv. J e r o n i m a " . L ib re to za oratori j nap i sao je ope t d r Velimir Deielić, sin.

Bujni život velikog učitelja i bo rca sv. J e r o n i m a Da lma t inca n a d a h n u o je već b r o j n e umjetn ike , a u p r a v o svečevu posljednju pr ičest obradil i su neki najveći slikari i k ipar i . Taj mist ični događa j i zabran

STB. i „HABODNA BTÄAJA'

je za sadržaj o ra tor i ja , je r je na juz-višeniji doživljaj i z f p d a , d a se n zbijenoj formi d a d u znača jke či tava svečeva života* Prop i s i Rituala u „Ordo c o m m e n d a t i o n i s a n i m a e " dali ?u osnovicu , u koju j e u t k a n o zbivan je : U Be t l ehemu umi re s ta rac J e ron im — isposnik, umnik , b o r a c i svetitelj . Monasi i ko ludr i ce B e t lehemskih s amos t ana , koje je J e r o n i m o s n o v a o , svi su se okupi l i oko svoga d u h o v n o g oca . Oni mole mol i tve , koj ima se d u š a na samrt i p reporuču je Bogu. A J e r o n i m u p o sljednjim časovima svoga zemal j skog ž ivota d u h o v n i m oč ima g leda svoju p r o š l o s t : gleda svoje dječa-štvo i mlados t , k a d a j e želio Boga i ufao se , da će ga Krist svrstati m e đ u svoje o d a b r a n i k e ; g leda svoju muževnos t i s t a račku d o b , k a d a j e vjerujući r a d i o i s tvarao i iz ljubavi k Bogu p r e g a r a o i bo r io se. Motreći svoj život veliki se sve tac kaje za sve ono , što je pocrnio u svojoj l judskoj s laboći . U o v a k v o m raz ma t ran ju sveti se s ta rac n a samr t i savršeno p r ip remio , d a pr imi n a j divni ju posl jednju sv. Pričest , koju m u u vel ičanstvenoj rea lnoj viziji pruža sam Isukrst .

Oratorij se sastoji iz o sam di jelova, a k o m p o n i r a n j e za bas-so lo , mješovit i zbor , o rhes ta r i orgul je . Da se p o d i g n e ugođa j b a r o k n o g oratori ja , o rhes ta r je sastavljen iz k rupn ih gudaljkt i t ime je pos t i gnuta pot reb i ta o s n o v n a t amna bo ja orkes t ra lnoga zvuka , s a m o su n a j e d n o m mjestu upot r i jeb l jeni svije-tliji l imeni ins t rument i . Na zbor je stavljena z a m a š n a zadaća , da b u d e t u m a č e m okol ini , u kojem se od i gravaju posl jednji časovi zemal j skoga života sv. J e r o n i m a , bas-solo , sastoji se o d s e d a m bro jeva . D elo završuje sa s lavopjevom, koji izra-zuje r a d o s t p u k a n a d č u d e s n o m pričešću, a i z r a đ e n je u formi m o d e r n e fuge.

Druš tvo sv. J e r o n i m a moli lo j e auk to ra , d a u uskom k rugu s t ručnjaka održ i audic i ju , o č e m u će za cijelo muzički kri t ičari izvijestit i pobliže. T o m z g o d o m uglavit će se sve n u ž n o o izvedbi ovoga djela p r igodom J e r o n i m i k e jub i l a rne svečanost i , koja se slavi j e senas .

Razne vijesti Članom Jeronitnskoga društva trebao

bi da postane svaki Hrvat, i to bi bila najljepša čestitka k proslavi Šezdesete godine ovoga odličnog društva. Članom godišnjakom može postati svatko bez razlike spola, dobi i staleža, ako uplati jedamput zauvijek 7 (sedam) dinara. Član godišnjak dobiva doživotno sva redovita i izvanredna izdanja uz polovičnu cijenu, a sve edicije van serija uz znatan popust. Tako članovi godišnjaci dobivaju za god. 1927/8. popu-lurni kalendar „Danicu", Vimerovo krasno djelo „Isus Krist" (Muka i slava), Grgčevu pripovijest „Gospodin Rafo* i Sitarićevo „Svilarstvo" — dakle četiri knjige redovitih izdanja — za ciglih 20 dinara (cijena za nečlanove 40 din). Za dalnjih Din 20. dobivaju članovi godišnjaci i izvanredna izdanja, a to su za ovu sezonu Deželićev roman o sv. Ćirilu „Sofiju odabra", Andri-ćevu uacionalno-ekonomsku studiju „Žito", Jakovljevićeve pripovijetke „Hercegovke" i dra Lončara „Lurdska ukazanja". — Doživotnim članom Jeronimskoga Knjiž. Društva postaje, iko plati jedamput zauvijek 300 Din., odnosno 600 Din., pa dobiva čitavi svoj život besplatno sva redovita izdanja, ako je platio 300 Din., a redovita 1 izvanredna, ako je uplatio dvostruku svotu. Juridičke osobe (društva, zadruge, samostani, škole i si.) plaćaju trostruko.

Prohibicija u našem parlamentu? Nar. poslanik dr Milan Kostić, predsjednik Saveza Trezvene Mladeži, tražio je na sjednici Skupštine od 23. marta, da se zatvori skup

štinski bife, jer je konstatirao, da je mnogo puta više poslanika u bffeju nego u Skupštini. Izrazio je svoje veliko nezadovoljstvo, što neki poslanici pijani dođu u parlamenat i u tom stanju izazivaju nepotrebne i nekvalificirane konflikte. Nar. poslanici bi trebali davati dobar primjer u svim smjerovima, pa i u trezvenom načinu života. Dr KostiĆ je valjda prvi nar. poslanik, koji se energično u parlamentu založio za potrebe antialkoholne borbe. Nažalost su naše novine antialkoholni pasus govora dra Koštica većinom prešutjele.

Protivalkoholna propaganda ministarstva narodnoga zdravlja. Organi ministarstva nar. zdravlja održali su od 1. januara do 31. decembra 1926. oko 3.000 antialkoholnih predavanja, od kojih g. Đu-rić sam 2.000. Od ostalih 1.000 predavanja održano je na selu 570, a u gradu 430.

U rudarskom reviru Senjski Rudnik 1 Ravna Reka dolazi 1 gostiona već na 55 radnika. Na zahtjev Saveza Trezvenosti izašla je komisija ministarstva nar. zdravlja, da pregleda gostione. Osim toga uvede ua je na dane isplaćivanja radničkih nadnica zabrana alkohola.

3. jugoslavenski kongres Trezvenosti održat će se 6., 7. i 8. jula t. g. u Sarajevu

Nuve knjige 1 listovi »Misli natražnjaka". Izašla je ova

savremena knjižica, koja ima preko 200 stranica i krasan sadržaj. Djelce je njemački napisao Robert Mader , a preveo ga je B. Strižić D. I. Da spomenemo samo nekoje točke kao: Državnosocijalistička porezna politika. Muškarac i žena. O ženskom pravu glasa. Socijalno pitanje i Besjeda na gori. Međunarodna utakmica za gospodarskim reformama. Rerum novarum. Politička i socijalna glavna zapovijed. O rješavanju modernog obiteljskog pitana. Svjetska demokracija i savez naroda. — Djelce se nabavlja u Zagrebu kod Uprave Glasnika Srca Isusova, Zagreb I, U7. Cijena je 10 dinara. Tko naruči 10 komada, dobit će jedanaesti na dar.

Svenpte osiguravajuće dio-nitaisko društvo „ N a d a "

bO. pr. mj . o d r ž a n a je u Sarajevu V. r e d o v n a g lavna skupš t ina na šeg d o m a ć e g os iguravajućeg d ru š tva »Nade'.

Glavnoj skupšt ini p r eds j edao j e preds jednik „Nade", upravitel j p o d ružnice P r v e Hrva tske š t ed ion ice u Sarajevu, gosp. Ante Kovačević.

Iz izvještaja ravnatel js tva, p r e d l o ženog glavnoj skupštini , koji je p r o či tao poslovni upravi tel j gosp. Kirlić r azab i r emo , d a j e l ikvidaci jom Ujedinjenih cen t ra ln ih b a n a k a posta la vlasnicom oko polovice d ion ica »Nade« — „Prva Hrvatska štedio

nica", dok skoro j e d n a k i broi d io nica drži u svom pos iedu već rn-ni ie os iguravajuća zad ruga »Cro atiac Na ovaj nač in su ova dva naša v o d e ć a zaveda , j e d a n nr včr>ni, a d m g i os iguravajuć i , kno glavni d ion iča r i i utemeljitelji „Nade11 s tvorili z a v o d u j a k o z a l e đ e , t e m u p o svetili osobi tu oažn ju i skrb , p a ie t ako naša „Nada" ostala i dalje isključivo u d o m a ć i m r u k a m a , što joj j e već o d osnutka bilo p r v o m i n a j važnijom z a d a ć o m .

Minula god ina bilježi pe j avu zna t nih poža rn ih šteta, ko je s a uv je to vale p roč i šćavan je pos to jećega po r t felja, a ne m a n j e i p r o v e d b u j ake i opsežne organizaci je o v o g a n a š e g d o m a ć e g d ruš tva i izvan Bosne i i ierce^oviufc, na roč i t o u Hrva t sko j , Slavoniji i Dalmacij i . P l o d o v i ovakv ih ni • to janja i r a p o r a ni jesu izostali već u lanjskoj godin i , a sa z a d o vol js tvom se ističe, d a j e razvoj pos la u tekućoj godin i još veći i snažnij i . Iz p red ložen ih zakl jučnih r a č u n a k o n -statuje se , d a j e p r ihod n a p remi j a ma , d a ž b i n a m a i i n o m e u ž i v o t n o m i e l e m e n t a r n o m postu d o s e g a o skoro d v a mil i juna d ina ra , š to zuač i z n a -

-tan n a p r e d a k u razvo ju o v o g a n a šeg m l a d o g d ruš tva . H a z a b i r e se n a dalje, d a su d ruš tven i utemelji tel j ni t roškovi u cijelosti o tp i san i , a d a j e p r o v e d e n o i d rug ih zna tn ih o tp i sa uz i s t odobno res t r ingi ran je reži ja . Iz r a č u n a r azmje re j e vidlj ivo, d a je premijska p r i čuva p o k r i v e n a u cij -losti s g o t o v i n o m . U*^pn& a k t v a živo tnog i e l e m e n t a r n o g pos la dos iže skoro o s a m mil i juna d i n a r a .

Glavna skupš t ina j e zaključi la , da se zbog dal jega j aćau ja z a v o d a polučeni čisti dob i t ak dodijeli u c i jelosti p r ičuvnoj zak lad i te j e n a . o podijelila odr ješdiču r avna te l j s tva i n a d z o r n o m o d b o r u .

N a k o n toga su i zabran i u r a v n a teljstvo gg. Budimirović J u r e , Džu-lizarević E d h e m a g a , Dr H a l i d b e g Hrasnica i Ante Kovačević, a u n a d z o r n o vijeće gospod in Bičakčić M e -haga .

Iza g lavne skupš t ine o d r ž a n a j e s jednica ravnatel js tva, pa se r a v n a teljstvo n a n o v o konst i tu isa io i z a b r a v ši p r eds j edn ikom min is t ra n . r . i po tp reds j edn ika N a r o d n e S k u p š t i n e gosp. d r a Hal idbega Hrasnicu, a

. po tp r eds j edn ikom ve lepos jedn ika i indust r i ja laca gosp. J u r u Bndimiro-vića.

Vlasnik, izdavatelj i odgovorni urclnU, Ante Hulje?. - Tisak Pučke Tiskare u $|. benlHi (Predstavnici: Jerolim i Vjeko «1av M«ta*?.

SE'' P r a v e f rancuske

E C L A I R V E R M O R E l prska l i ce

D I N A R A 5 2 0 . -d o b i v a j u s e k o d tt .

Pio Terzanović - Šibenik

S A L A M A prve vrsti nova

i "~ S M . uavnlovita

d o b i v a s e s v a g d j e . Prva hrvatsko tvornica solane.

Sinovi 1 d. Petrinja nsiapstvo:

JOSIP JADRONJA ŠIBENIK (Calusljc)

Tvornica utemel jena g o d i n e 1861.

Ovo je p r a v i originalni

VlallCt¥elixir koji okrijepljuje i ozdravljuje

kojeg proizvadja jedino

R. V L A H O V N a g r a d j e n na sv im sv je t sk im i z l o ž b a m a .

Ime VLAHOV i dotična etiketa zakonom su zaštićen* kod sv ih d r ž a v a s v i j e t a

ČUVAJTE SE PATVORINA!