japan - lzmk.hr prirodna obiljezja.pdf · drŽavni simboli zastava je u službenoj uporabi od...
Post on 14-Oct-2019
2 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Japan
SLU!BENI NAZIV: Japan (Nihon, tako"er Nip-
pon)
POVR#INA: 377 812 km2
GRANICA NA KOPNU: –
GLAVNI GRAD: Tokio (T$ky$)
POLITI%KO URE&ENJE: parlamentarna mo-
narhija
%LANSTVO U UN: od 1956.
DR!AVNI SIMBOLI
Zastava je u slu'benoj uporabi od 1870., uporaba je
normirana 1999. Zastava s crvenim krugom na bije-
lom polju (tzv. Hinomaru) koji simbolizira Sunce u
uporabi je od XIII. st.
Kraljevski i dr'avni grb, u uporabi od 1926., stilizi-
rani je cvijet krizanteme sa (esnaest latica.
Himna Kimi-ga yo-wa (Vladavina njegova veli)an-
stva), stihovi koje datiraju iz IX. st., slu'benom je
dr'. himnom prihva*ena 1893.
PRIRODNA OBILJE!JA
Smje!taj. Monarhija u ist. Aziji; obuhva*a oto)ni
prostor (vi(e od 500 otoka) duljine 2500 km koji
se pru'a u smjeru sjeveroistok–jugozapad izme"u
Sahalina i Kurilskoga oto)ja na sjeveru i sjeveroisto-
ku, Korejskoga poluotoka na zapadu i Tajvana na
jugozapadu. Okru'uju ga Ohotsko more na sjeveru,
Japansko more na zapadu, Isto)nokinesko more na
jugozapadu, te Tihi ocean na istoku.
Reljef. Oto)ni prostor Japana smje(ten je u kon-
taktnom prostoru dodira (podvla)enja) Pacifi)ke
i Filipinske tektonske plo)e pod Euroazijsku (dio
pacifi)koga »vatrenog prstena«) (to je uzrok izrazite
tek tonske aktivnosti koja se manifestira aktivnim
vulkanizmom (70-ak aktivnih vulkana) i izra!enim
seizmizmom. "etiri najve#a japanska otoka – Honsh$
(230 455 km2), Hokkaid% (78 460 km2), Ky$sh$
(42 010 km2) i Shikoku (18 755 km2) karakterizira vrlo
sli&na reljefna struktura. U unutra'njosti otoka pru-
!aju se ra'&lanjeni, slabo naseljeni planinski lanci koji
se sastoje od ne previ'e nagla'enih hrptova i duboko
usje&enih planinskih dolina, dok se uz obalu prostiru
relativno uske, gusto naseljene obalne nizine. U unu-
tra'njosti gotovo svih otoka iznad planinskih hrptova
isti&u se vrhovi vulkana (1500–3000 m nadmorske
visine). Na najsjevernijem otoku, Hokkaidu, isti&u se
dva gl. planinska lanca, nepravilna smjera pru!anja
(Kitami, Hidaka). Izme(u njih smje'tena je nizina uz
rijeku Ishikari. Planinski lanac s ju!. dijela Hokkaida
nastavlja se i na sjev. dio Honsh$a (Kitakami) uz pa-
cifi&ku obalu. U sredi'njem dijelu Honsh$a prostire
se lanac Japanskih Alpa s vrhovima iznad 3000 m
nadmorske visine. Jugoisto&no od sredi'njega dijela
Japanskih Alpa nalazi se vulkan Fuji (3776 m), najvi'i
vrh Japana. Isto&no od njega smje'tena je najve#a
japanska nizina, Kanto, jedno od najgu'#e naseljenih
podru&ja Japana (gusto#a stanovni'tva 1200 st./km2).
U zap. i jugozap. dijelu Honsh$a isti&e se planinski
lanac Ch$goku koji se izdi!e iz uskih obalnih nizina
uz Japansko more i Tihi ocean. U unutra'njosti otoka
Ky$sh$ i Shikoku tako(er dominiraju gorja &ija nad-
morska visina ne prelazi 2000 m; obalne su nizine na
oba otoka uske, s iznimkom zap. dijela Ky$sh$a gdje
se obalna nizina 'iri dublje u unutra'njost. Osim &eti-
riju gl. otoka, Japan se prostire i na dva niza manjih
vulkanskih otoka duga&kih oko 1000 km, Ryukyu ju-
gozapadno od Ky$sh$a (najve#i otok Okinawa, 1434
km2), te Izu, ju!no od Tokija, a pripada mu i otok
Tsushima u Korejskom prolazu i nekoliko manjih
otoka u Japanskom moru.
Klima. Zbog velike izdu!enosti u smjeru sjevero-
istok–jugozapad u Japanu prevladavaju razli&iti
oblici monsunske klime s obzirom na temperature i
koli&inu oborina. Na sjeveru (Hokkaid%) prevladava
hladna monsunska klima (sr. mjese&na temperatura
sije&nja )5 °C, srpnja iznad 20 °C) s obiljem snijega
koji donose hladni sjeverozap. monsuni. Sredi'nji
dijelovi Japana (ve#i dio Honsh$a) imaju umjereno
toplu monsunsku klimu s razmjerno svje!im zima-
ma (sr. mjese&na temperatura sije&nja 3–6 °C) kada
oborine donose sjeverozap. monsuni i toplim ljetom
(sr. mjese&na temperatura srpnja 25–28 °C). U ju!.
dijelovima dr!ave (Ky$sh$, Shikoku, Ryukyu)
prevladava topla, vla!na monsunska klima s dvama
ki'nim razdobljima (svibanj–lipanj, rujan–listopad),
toplim ljetima i blagim zimama. Op#enito, godi'nja
se koli&ina oborina smanjuje od jugozapada (oko
2500 mm) prema sjeveroistoku (1000 mm). U kolo-
vozu i rujnu Japan &esto poga(aju tropski cikloni.
Vode. Rije&ni su tokovi ugl. kratki, a odlikuju se
velikim padom i relativno visokim vodostajima
zbog &ega imaju jaku destrukcijsku snagu. "esto
poplavljuju obalne nizine. Ve#e japanske rijeke jesu:
Ishikari na Hokkaidu, te Tone (320 km), Shinano i
Kiso na Honsh$u. U planinskoj unutra'njosti nala-
ze se brojna manja jezera vulkanskoga postanka od
kojih je najve#e jezero Biwa (675 km2) na Honsh$u.
Dokaz izra!ene tektonske aktivnosti predstavljaju i
brojni vru#i termalni izvori.
Vegetacija. Sjev. dijelovi Japana (Hokkaid! i sjev. dio Honsh"a) prekriveni su
crnogori#nim (smreka, jela, bor) i mije$anim $umama, u sredi$njim dijelovima
Honsh"a vegetaciju #ine bjelogori#ne i mije$ane $ume (hrast, bukva, bor), a u
ju%. dijelovima Honsh"a, kao i na Ky"sh"u i Shikokuu, prevladavaju zimzelene
monsunske $ume.
STANOVNI&TVO
Demografska obilje!ja. Prema popisu iz 2000. u
Japanu %ivi 126 925 843 st. Japan je gusto ali vrlo
neravnomjerno naseljen; prosje#na gusto'a nase-
ljenosti iznosi 335,9 st./km2 (2000). Od ve'ih otoka
top related