kiŠa, stres i mrak 4.pdfmaratonci trČe poČasni krug duŠan kovaČeviĆ strajo krsmanović je...
Post on 31-Oct-2019
1 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 1
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
KIŠA, STRES I MRAK
Mislio sam da sanjam.
Otvorim oči, stvarno čujem šapat kiše.
Frcim (čuj izraza!) iz kreveta na balkon, stvarno kiša!
Nisam se dugo obradovao kiši kao jučer. Lakše se diše. Ne treba uzimati bronhi.
Zbilja nema loše reklame, mislim bronhi, ovo-ono. Jedni bi rekli : „Ja preferiram mentol.“
Jah, život je pun iskušenja... (?)
Mali Trebinjci dobri. Lijepa predstava. Šteta što je bila u onom terminu od 11 sati, jer, budimo realni, mnogi tad spavaju
čak i u mnogo razvijenijim zemljama od naše, finansijski stabilnijim, politički jasnijim zemljama, jer, ubijeđen sam da je nejasnije nema nadaleko. A, volimo je takvu
kakva jeste. Od sedam (19:00) smo prisustvovali prezentaciji o Banjalučkom studentskom
pozorištu.
Ljiljana Čekić se opravdavala zbog glasa (a dugo nisam čuo nekoga sa tako odlučnim glasom), grlo joj je, navodno, bilo suho od stresa u saobraćaju. Oni naši što rade vani rekli bi – od štresa.
Ljiljana, Radenka, Aco, i Meša ispričaše nam historijat Banjalučkog studentskog
pozorišta od 1977. do danas. Iskrene čestitke.
U večernjem terminu Maratonci.
Baš. Ono, baš.
Jedan iz publike kaže: „ Ja mraka, moglo ga je biti za pešest (tačno je tako rekao) solidnih predstava.“ Bi i Čola. Mislim pjevao.
Publika ih nagradila aplauzom.
Večeras Banjalučko studentsko pozorište.
Tetovirani Isus.
Ubijeđen sam da ćemo uživati, poznavajući Acu Pejakovića.
Idemo dalje.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 2
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
OKRUGLI STO... MARATONCI TRČE POČASNI KRUG DUŠAN KOVAČEVIĆ Strajo Krsmanović je čestitao ansamblu na ambicioznom projektu, prije svega
misleći na činjenicu da u BiH nema mnogo pozorišta koja mogu uvrstiti u repertoar klasičnu komediju Dušana Kovačevića. Ističe da se radi o ravnopravnom ansamblu, gdje svaki glumac nosi svoj zadatak. Zanimalo ga koja je ovo izvedba po redu i
zašto baš Dušan Kovačević. Mirela Trepanić je rekla da im je ovo drugo učešće na Festivalu, što im predstavlja
veliku čast. Priznaje da su bili uzbuđeni kada su dobili vijest da su prošli selekciju. Kada je u pitanju večerašnja predstava, odigrana je četiri puta. Na pitanje zašto se odlučila baš za Kovačevića odgovorila je da je pokušavala naći tekst koji uključuje
veliki broj muškaraca. Pored toga, oni sami su izrazili želju da rade komediju, a i ona je željela pronaći tekst koji će njoj biti zanimljiv, sa dosta političkih konotacija. Nije
sigurna koliko je publika prepoznala taj politički duh, jer je dosta skromno provučen kroz predstavu. Strajo Krsmanović je pohvalio igrivu izvedbu ansambla, uz zamjerku da njemu fali
još malo uigranosti i slobode glumaca. Smatra da su slušali Mirelu i Dušana Kovačevića više nego što je to potrebno.
Miralem Džaferović je pojasnio da su svi na neki način učestvovali u kreiranju likova. Na samom početku ih je bilo strah kako će sve to ispasti, jer se radi o velikom filmu koji svi znaju. Potrudili su se pobjeći isključivo od filma kroz uvođenje
kombinacije filma i dramskog teksta, uz dodatne vlastite intervencije, a sve to kako bi predstavu prenijeli u današnje vrijeme. Radili su zdušno i temeljito, ali je svjestan
da predstavu treba uigravati da sve to „poteče“. Moderator je naglasio da je ova predstava urađena po svim uzusima profesionalizma, a svaki lik je precizno razrađen. „Ovdje je sve urađeno kako uslovi
zanata traže.“, ističe Krsmanović.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 3
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
OKRUGLI STO...
Nedžad Ibrahimović je priznao da se smijao sve vrijeme dok je je gledao
predstavu, što je valjda i bio cilj. Prije je čitalac
Kovačevića, nego gledalac, jer je on prema njegovom mišljenju izvrstan dramski
pisac. Kada čitate njegova djela, morate uživati u
ljepoti teksta. Pohvalio je rad Mirele Trepanić koja gračaničkom amaterskom
pozorištu daje profesionalni ton, birajući samo cjelovite
tekstove. Uspjeli su iz komedije završiti dramom. Ključni završetak predstave dijalogizira sa ludilom bosanskohercegovačke drame.
Antonio Džolan je čestitao glumcima na odličnoj igri, posebno izdvojivši dva najstarija lika. Uputio je zamjerku na račun trajanja predstave, a pohvalio scenu s
grobljem koja je njemu bila vrhunac. Slađana Zrnić je čestitala rediteljki koja je uspjela okupiti veliki ansambl i podijeliti
uloge u skladu sa godinama i likovima, uz iskrene želje da će i u budućnosti nastaviti raditi i za njih, i za sebe. Smatra da u ovom trenutku veće zamjerke ne bi bile primjerene, ali da bi se trebalo voditi računa o izboru muzike. Posebno je pohvalila
lik Lakija koji se u svojim glumačkim rješenjima ne služi banalnim i šmirenskim postupcima, te lik Mirka koji je istrajan u načinu igranja. I njoj je bila najbolja scena
s grobljem, jer su imali odlična i odvažna rješenja, na šta se Džaferović našalio da su imali prirodno okruženje za groblje. Nedžad Fejzić smatra da je hrabar potez uhvatiti se sa složenom dramskom
strukturom. Potrebno je insistirati na pojedinostima da bi se dostigao nivo profesionalizma. Prema definiciji pozorište može biti jedna grupa ljudi u gradu koja
razgovara o onom što tišti grad. Dušan Kovačević u svom tekstu nema tabua, kroz realističnu figuru subverzivno govori o svijetu u kojem živi. U ovom slučaju slika je prebačena na naš prostor, a transformacija je urađena legitimno. Kroz mentalitete
se može govoriti o onome što je danas i ovdje. Iako pojedini momenti mogu biti na granici estradizacije, ovdje je to dopustljivo zbog komunikacijskog efekta. I on
smatra da bi se trebalo povesti računa o broju govornih i pjevnih numera, kojih je bilo balast viška, a ovo nije jedan od onih komada s pucanjem i pjevanjem. Moderator se prisjetio i prošlogodišnje izvedbe koja je njemu lično bila bolja, budući
da je večeras osjetio disbalans između dramske i scenske radnje. Sve je odrađeno tačno i precizno, ali kada se ide iz tačnog u tačno počinje da redundira. „Ansambl sa
lakoćom može nositi tekst i predstavu, to je nešto što se mora iskoristiti.“, naglašava Krsmanović. Jelena Trepetova- Kostić je rekla da je večeras prvi put gledala ovaj tekst kao
predstavu. Posebno joj je bitno što je većina ansambla imala tačnu radnju, znala zašto izlazi na scenu i komunicirala međusobno, što se jasno vidjelo u porodici
Topalović. Savjetovala je da ne idu na šmir. Zamjerku je uputila na račun promjena scena, gdje ima previše tamnog, te na muziku koju je trebalo malo više uskladiti. Edin Korjenić je podržao zamjerke u pogledu izbora muzike, te predložio da
obogate scenografiju.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 4
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
KNJIGA UTISAKA...
“MARATONCI TRČE POČASNI KRUG”
Najs!
Kux
Previše psovki! Jedini komentar koji imam.
Adna
Glumcima svaka čast! Deda Partizan the best!
M.
Zaboravila sam sve svoje probleme.
Dina
12 puta mrak i ko zna koliko songova. Stari hitovi, stara priča, stari fazoni. Želimo
promjene! Gledalac
Može se reći prolaz, zanima me šta bi rekao Dušan Kovačević!
Čupo
Sve pohvale, glumci zaslužuju veću scenu!
F.
Super, bravo Bugojno!
Dunja
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 5
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
GLAS PUBLIKE...
“MARATONCI TRČE POČASNI KRUG”
Meni se jako svidjela. Mnogo sam se zabavila. Ovo je prvi put da sam gledala
Maratonce, tako da nisam imala velika očekivanja. Ljiljana Knežević
Predstava je bila dobra.Imala sam viša očekivanja.Nije bilo ritma zbog kojeg sam bila zbunjena.
Šemsa iz Sarajeva Bilo je zanimljivo i interesantno. Sve je bilo dobro odrađeno. Pokazuje sukob
generacija što postoji i danas. Glumci su bili na nivou. Pregledao sam sve predstave do sada, ali je ova najbolja.Nadam se da ću i ostale predstave pogledati.
Volimir Damianović Predstava je bila odlična. Nemam zamjerki. Glumci su fantastični.
Sabija Lončar
Odlična je predstava. Svidjela mi se pravo. Kao i svake godine, njihove predstave su dobre i kvalitetne. Ajdin Beganović
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 6
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
PREDSTAVLJAMO...
NADINA DŽINIĆ ima 36 godina i dolazi
iz Gračanice. Predstava „Maratonci trče
počasni krug“ je prva predstava u kojoj
igra. Ovo je i prvi put da gostuje na
našem Festivalu, a Nadina nam je s
oduševljenjem priznala da je Festival
fenomenalan i da je ona mnogo
zadovoljna, kako festivalom, tako i
komentarima žirija. Kaže da joj je bilo
zadovoljstvo igrati ulogu Kristine, ali joj
je ponekad bilo teško raditi na probama,
pogotovo pojedine eksplicitne scene.
Međutim, ekipa joj puno pomogla, na
čemu je ona jako zahvalna, jer kako ona
kaže, kada imate uz sebe dobre glumce
onda je sve puno lakše.
MIRZA KRTIČIĆ ima 42 godine i već 30
godina je član KUD „Adem Alić“. Ljubav
prema glumi je počeo razvijati od malih
nogu. Uživa raditi predstave, ali nam je
priznao da mu je ovo najdraža predstava i
da se oduševio kada im je rediteljica
ponudila da rade „Maratonci trče počasni
krug“. Uvijek mu je zdovoljstvo igrati na
festivalu FEDRA i to što su učestvovali
smatra već njihovom nagradom i
pobjedom. Mirza je istaknuo kako mu je
posebno drago što su predstavu i njenu
radnju prebacili u Bosnu i Hercegovinu.
Rekao je kako mu je drago igrati pred
bugojanskom publikom koju on smatra
žirijem, jer kako on kaže najbitnija je
publika i da nije publike ne bi bilo ni
predstave.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 7
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
RAZGOVOR SA...
MIRELA TREPANIĆ Mirela je naš stari poznanik. Na ovom Festivalu si učestvovala
prije dvije godine, kakvi su ut isc i na ovogodišnjem
Festivalu? Kao i prošli put, savršena
organizacija, sjajni domaćini i naravno publika koja voli i poštuje ovaj Festival. Stvarno se super
osjećamo, drago nam je da smo promijenili teren i da smo došli da
opipamo puls vaše publike. Iskreno, najteže je igrati pred domaćom publikom, mada sa druge strane tu
opet imaš i onu svojevrsnu navijačku atmosferu, ali opet
kažem dobro je promjeniti teren, čuti druga mišljenja pogotovo na okruglom stolu i čuti jako bitne
komentare koji su važni za daljnji život predstave. Ovaj put smo došli
možda malo i neuigrani. S igurno tu još fali nekoliko igranja da bi sve stvari legle na svoje mjesto i,
naravno, sve ove neke zamjerke sa okruglog stola u svakom slučaju
pripisujem sebi. Opet kažem, sve te komentare treba saslušati i iskoristiti i zato je ovaj Festival
glumcima amaterima bitan jer mogu čuti zaista vrlo korisne savjete i da vide u kojem pravcu da idu dalje.
I ovaj put si okupila poprilično veliki ansambl, što je, čuli smo to na okruglom stolu, jako bitno za razvoj amaterizma, zašto si izabrala
Kovačevića i njegove Maratonce? Ja stvarno volim Kovačevića i njegove drame koje su nevjerovatno duhovite i
nekako sam osjetila da je stvarno grehota ne igrati ga. Primjetila sam da ga u Bosni ne igraju i onda sam shvatila da ja imam takvu grupu gdje su većina muškarci i rekla sam sebi idem da to iskoristim i da postavim Maratonce. S druge strane
strašno je teško igrati Kovačevića zato što ono što je on napisao je perfektno. To je bio popriličan izazov za nas i ja se nadam da smo tom izazovu poprilično dobro
odgovorili.
Kakvi su planovi za budućnost?
Radit ću najvjerovatnije i dalje sa glumcima amaterima. Imam u planu da radim
priču o Romima. To će biti predstava koja će promovirati romsku kulturu i tradiciju s tim da će to biti i socijalno angažovana predstava, naravno bit će tu i dosta muzike,
pošto ja ne mogu bez muzike i mislim da će to biti vrlo interesantan projekt.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 8
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
TREĆI DAN FESTIVALA...
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 9
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
TREĆI DAN FESTIVALA...
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 10
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
JUČER...
Kako smo i najavili, jučer je u Maloj sali odigrana predstava “Mala princeza”, Kulturne scene “Male stvari” iz Trebinja. Predstava je rađena po tekstu Ksenije Stojanović, a u režiji Željka Miloševića. Donosimo vam dojmove naših gledalaca, koji
su zabilježeni u knjizi utisaka! :) „Predstava je bila odlična. Super!“
Svaka čast glumcima, imali su mnogo težak zadatak koji su dobro odradili! Medi
Najbolja predstava ikad! Ivor
Najviše mi se svidio vatrogasac. Svidjela mi se predstava. Din <3
Djeca su najljepša bića na svijetu – zbog njih je teatar kao i život čudo. Mala princeza
U predstavi mi se posebno svidjela promjena glasa i uloga glumaca. Nepotpisano
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 11
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
JUČER...
Da smo jučer zaista imali dosta dešavanja, u okviru Pratećeg programa, svjedoči i prezentacija “40 godina Studentskog pozorišta u Banja Luci – od dramske sekcije
do profesionalne teatarske produkcije”. Prezentacija je održana u Maloj Sali u 19, 00 sati. Učesnici su bili A. Pejaković, G. Jokić, R. Ševa i D. Medojević.
Moderator prezentacije bila je uvijek rado viđena gošća na našem Festivalu, doc. dr. Ljiljana Čekić. :)
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 12
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
VEČERAS...
Pozorišna dvorana
20, 30 sati
TETOVIRANI ISUS
prema motivima drama Mirka Kovača
Adaptacija i režija: ALEKSANDAR PEJAKOVIĆ
Scenske borbe: BORIS JELIČIĆ
Dizajn scenskog prostora: ALEKSANDAR PEJAKOVIĆ
Konstruktor: SINIŠA ANTIĆ
Izbor kostima i muzike: ALEKSANDAR PEJAKOVIĆ
Dizajn plakata: BURUČAGA
Fotografije: IGOR MOTL
Igraju:
ISUS: Slobodan Bobar
LOPATA: Boris Jeličić (k.g.)
INSPEKTOR: Dragoslav Medojević
PROSTITUTKA PRVA: Jelena Kecman
PROSTITUTKA DRUGA: Jovana Jokić
SUDANKA PRVA: Jovana Tanasić
SUDANKA DRUGA: Branka Mišić
DEBELI: Siniša Javorac (k.g.)
NJUŠKALO: Zoran Stanišić (k.g.)
BRACO; Srećko Marčeta (k.g.)
PADAVIČAR: Mladen Erak
LJUBO MANIJAK: Siniša Antić (k.g.)
MEDICINSKA SESTRA: Branka Mišić
DOKTORICA: Jana Ivanović
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 13
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
Majstor svjetla: SRĐAN MARINKOVIĆ
Majstor tona: DINO MAŽAR
Dekorater: Vid Miletić
Izrada scenografskih elemenata: RADOSLAV POLIĆ
Izrada krupne rekvizite: SINIŠA ANTIĆ
Izrada rekvizite: ZORAN BJELOŠEVIĆ
Izrada kostima: LJILJA ŠINIKOVIĆ
Rekviziter: BRANKA MIŠIĆ
Šminker: JOVANA TANASIĆ
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 14
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
O PREDSTAVI...
Radnja predstave “TETOVIRANI ISUS” je smještena u banjalučki zatvor na Tunjicama pred početak i tokom rata u Jugoslaviji i prati sudbinu bivšeg džeparoša kojem je nadimak Isus, a koji se greškom nađe u pritvoru. Kako to u životu obično i
biva, prošlost je teško izbrisati. Komičan prikaz Isusovog puta završava tragično.
O REDITELJU...
ALEKSANDAR PEJAKOVIĆ rođen je 1981. godine u
Banjoj Luci. Diplomirani je pozorišni reditelj, magistar dramaturgije i doktorant na Univerzitetu u Ljubljani.
Diplomirao je 2009. godine u klasi prof. Svetozara Rapajića na Akademiji umjetnosti u Banjoj Luci. Zaposlen je kao kućni reditelj u Dječijem pozorištu Republike
Srpske. U BSP-u obavlja funkciju predsjednika i umjetničkog direktora. Režirao je mnogobrojne predstave,
samo neke od njih su: “Šta je sobar vidio?”, “LIFE”, “Pacijent doktora Frojda”, “Odumiranje međeda”,
“Dvanaest zvjezdica”, “Potop”, “Prljavi veš” ...
Već dugi niz godina rado je viđen gost na Festivalu FEDRA.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 15
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
O POZORIŠTU...
Studentsko pozorište Banja Luka osnovano je 19. februara 1977. godine, prvom probom i audicijom na "Elektrotehničkom fakultetu" u
Banjoj Luci u učionici broj 14. Prvi režiser i idejni tvorac pozorišta je glumac Živomir
Ličanin Likota. 31. maja 1977. na pozornici današnjeg Banskog dvora u Banjoj Luci svečano je izvedena Akademija u čast Josipa
Broza Tita pod nazivom ''Molim partiju da me primi u svoje redove''. Na pozorišnoj i
kulturnoj sceni grada na Vrbasu to veče rodilo se STUDENTSKO POZORIŠTE – nukleus oko kojeg su se okupljali studenti Univerziteta u
Banjoj Luci, ali i banjalučki srednjoškolci i svi zaljubljenici u pozorišnu umjetnost. Mnogi
studenti Univerziteta pokazivali su interes i za ostale vrste umjetnosti – pjesmu, ples,
muziku, film, fotografiju, tako da se formiraju folklorne sekcije, narodni i
tamburaški orkestri, foto-kino klub. Ubrzo nastaje i Univerzitetsko kulturno-umjetničko društvo ''Ivica Mažar''. Osnivaju se i sportski klubovi i svi
zajedno čine jednu veliku porodicu studentskih organizacija okupljenu pod nazivom ''CENTAR ZA DRUŠTVENU DJELATNOST UNIVERZITETA U BANJOJ LUCI'' - C E D U B A L. Neprocjenjiv je značaj postojanja i rada Studentskog pozorišta i
doprinos kulturnom životu Banje Luke u proteklih 40 godina. U dosadašnjem radu na sceni je izvedeno 88 premijera: ''Molim partiju da me primi
u svoje redove'', „Arif Tamburija“, „Analfabeta“, "Svetski rat", „O štetnosti duhana“, "Prosidba", „Ma dara“, „Ljudi ko vozovi“, „Margareta“, „Crveni kesten“, „Dobro jutro lopovi“, „Zmaj“, „Djeca noći“, „Udadba“, „Lu liga“, „Pod starost“, „Akvarij“, „Šumski
car“, „Na pučini“, „Zajednički stan“, „Fila Argentea“, „Zmaj“, „Hamlet studira glu-mu“,„Ćelava pjevačica“, „Mušica“, „Dogodine u isto vrijeme“, „Lekcija“, „Viktor ili
Dan mladosti '88“, "Sreća na laktu", „Odumiranje međeda“, "Viktor ili Dan mlados-ti", „Magbet“, „Takvo vam je stanje stvari", „Čudo u Šarganu“, „Kinološka farsa“, "Ćelava pjevačica", "Zavera ili dugo praskozorje", "Samoubica“, „Sapunica“, "LIFE",
"Sutra je ispit", "Klasni neprijatelj", "Točak", "Crknuta vinska mušica", "Audijencija", "Govorimo srpski", "The Rocky horror show", "Ja ili neko drugi",
"Mušica", "Puna linija", "Musaka", "Krvavi brak", "One su htele nešto sasvim dru-go", "Čovjek koji se smijao", "Backstage", "Vraćam se za nakaste", "Ja kao gola",
"Duga je noć", "Pošteno ili na prevaru?", "Ispovijest", "Retrospektiva", „Rekvijem za ljubav“, "Jezik je ta voda", "Kad porastem biću lutka", "DublinG", "Datebook", "Ludnica", "Voljeni", "Amy Winehouse", „Margareta“, „Dvanaest zvjezdica“, „Kome
treba zelena beba“, „Sive figure“, „Garavi sokak“, „Portret lirskog ratnika“, „Audicija“, „Nemir“, „Mamma mia“, „Ćeraćemo se još“, „Babe“, „Potop“,
„Stradalnici“, "Brak iz ormara", "Šta je za nas čudo? Čudo u Šarganu!", "Prljavi veš", "Tmina", "Mlijeko", “Tetovirani Isus”. Danas “Banjalučko studentsko pozorište” djeluje kao udruženje građana. Direktor
današnjeg BSP-a je glumac i dramaturg Goran Jokić. Umjetnički direktor i predsjednik je Aleksandar Pejaković, dok funkciju predsjednika Upravnog odbora
obavlja Milan Leper. PR BSP-a je Gorica Rajić. Organizator je Bojana TomaševIć, a
marketing-menadžer Jelena Stojaković.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 16
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
POZORIŠNA KRITIKA...
SCENSKA KARIKATURA FILMSKOG REMEK-DJELA
Komad Duška Kovačevića, Maratonci trče počasni krug, jedna je od onih komedija koje su u regionalnim okvirima prevazišle status običnog pozorišnog ili filmskog
djela te su postale dio svakodnevnice i to tako što su replike iz ovog komada postale neka vrsta poštapalica u svakodnevnom govoru. Dakle, Maratonci su komad je koji je itekako prepoznatljiv i može se reći da je to priča koja je svima
manje više poznata. Sigurno se to steklo i posredstvom pozorišnih interpretacija, ali također izvjesno je da se pri pomenu imena ovog Kovačevićevog djela svi prvo
sjete filma Slobodana Šijana koji već decenijama ima kultni status. Sve to potpuno opravdava izbor rediteljice Mirele Trepanić i KUD „Adem Alić“ iz Gračanice da na scenu postave ovu crnu komediju. Ona im garantuje dobar odaziv
publike i atraktivnost komada u tom smislu bila bi sasvim dovoljan razlog da se on igra. Komad je režiran vrlo svedeno i budući da se radi o komediji koja funkcionira
na prije svega briljantno napisanim likovima, kroz čije se međuodnose rađaju komičke situacije, rediteljica se potrudila da glumcima olakša posao dobrim mizanscenskim rješenjima, dobro režiranim ulazcima i izlascima sa scene, koji su
jako bitni za dinamiku predstave. Ono što je u nekim trenucima djelovalo kao suvišno bile su međuigre koje su izgledale pomalo nezgrapno, dakle, odstupale su
od cjeline priče i opterećivale liniju radnje koja je vrlo konkretna. U tim se elementima uglavnom nalaze oni najveći problemi ove predstave, jer se zbog toga onaj potencijal koji Kovačevićev tekst nudi prije svega u tempu kojim se Maratonci
mogu igrati, u toj eksplozivnosti priče koja od prve do zadnje sižejne stanice samo raste, da bi na kraju završila doslovnom eksplozijom, ostaje negdje ispod prekriven
rediteljskim dosjetkama, koje nisu pretjerano uspješne. Već je spomenuto da se ovaj komad u pravilu povezuje sa Šijanovim filmom, koji svoj status sasvim zasluženo ima zahvaljujući i nezaboravnim glumačkim
ostvarenjima velikih glumaca kao što su Bata Stojković, Zoran Radmilović, Bora Todorović etc. Ono što se nažalost dogodilo ovoj predstavi jeste to da je očigledno
da su odnos prema likovima, svoja sredstva njihovih ostvarivanja na sceni, glumci tražili ne toliko u svojim glumačkim bisagama, koliko u onome što su vidjeli na filmu. A nije isto igrati glumca koji igra neki lik što i igrati taj lik autentično.
Naravno, to ne važi za cijeli ansambl. Tako naprimjer Miralem Džaferović koji igra Aksentija Topalovića, svoj lik gradi potpuno autentično, što naravno izaziva
simpatije prema tom liku, ali s druge strane sredstva koja glumac koristi nisu najsretnije odabrana, jer čangrizavi Aksentije u velikom dijelu predstave bude lik kojeg publika ne može razumjeti šta govori. Šteta je da rediteljica nije ovo
zanimljivo komičko sredstvo kojim se poslužio glumac reducirala do mjere u kojem će ono biti funkcionalno u proizvodnji smijeha, ali ne na uštrb osnovne
razgovijetnosti govorenog. Trud ansambla oko predstave je itekako očigledan, oni jesu napravili predstavu
koja kod publike može uspješno proći, ali je zaista šteta što se cijeli autorski tim u velikoj mjeri oslonio na ono što je filmski uzor, kojim se svakako moglo poslužiti, ali ne na način da se od filmskog uzora pravi pozorišno-scenska karikatura koja ne
donosi ništa posebno novo u odveć prepoznatljive situacije i odnose. Osujetilo je to onda mogućnosti da ovaj komad oživi novim životom, čija bi svježina samo
mogla doprinijeti njegovoj lucidnosti i energiji koju nosi.
Kemal Bašić
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 17
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
KLOŠARENILO...
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 18
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
EDO VON KORJENIĆ, VON OVO VON ONO...
KAKO SE POZDRAVLJA U “TAMNOJ“AFRICI
Kad ti dolaziš Postaje svjetlije;
Adalbert Ludwig Belling
RUŽA I FILOZOF
Gledali dugo u zvjezdano nebo
što vidiš ružo
sebe.
ZALJUBLJENO DRVEĆE
Dva zaljubljena drveta srastu
jedno uz drugo dvoje zaljubljenih ljudi
posijeku cijele šume riječi i opet se ne vide
od sebe.
ONI KOJI GOVORE ISTINU SU SIROMAŠNI
Ne broje novce kao ovce
zato gledaju zvijezde
i za svaku ujutro se ne boje.
KAKO SE DVA OBLAKA VOLE
Sve do smrti dok ih vjetar
ne rastavi.
ČEKAO SAM TE
Čekao sam te i zamišljao kao kraljicu,
a ti si danima i noćima izlazila iz nekog
sivog haustora, kao zatvorenog kruga, popravljajući šminku,
gledajući oko sebe, da te neko ne vidi.
Čekao sam te u sebi,
u svom zatvoru, i još te čekam
i zamišljam
kao kraljicu.
KAKO CRNI ĐAVO MOŽE DA SE PRETVORI U BIJELOG
Što najviše bez ruku u oko
i srce i dušu
može da ubode. Ljubav koja se pretvara
kao crni đavo da je bijela ruža
bez bodlje.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 19
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
BUGOJNO U SRCU...
STOLJEĆE I VIŠE BUGOJANSKOG DRVOREDA
Iako je ove godine proljeće, za mnoge najljepše godišnje doba, stiglo sa zakašnjenjem, njegov dolazak u Bugojno kao i uvijek, još početkom aprila, najavili
su prvi cvjetovi u drvoredu divljeg kestena, jednog od simbola našeg grada. Priča o bugojanskom drvoredu počela je još davne 1903. godine , u vrijeme austrougarske vlasti, kada su u širem gradskom području posađene sadnice divljeg
kestena. Najviše ih je posađeno u današnjoj Bosanskoj ulici, dio u ulici Šehitluci (područje tadašnje željezničke stanice), a dio preko puta Vatrogasnog doma. O
tome mi je često, u mojim srednjoškolskim danima, u kojima sam se već bavio novinarstvom, pričao Tone Čolić, čovjek koji je bio zadužen za uređenje zelenih površina u gradu po čemu ga mnogi Bugojanci i pamte. Posebnu pažnju je
posvećivao upravo na održavanje drvoreda. Za Bugojance je drvored u Bosanskoj ulici bio uvijek nešto posebno, dok bi ga gosti,
koji bi prvi put dolazili u naš grad, odmah zapazili. Svojom ljepotom posebno se isticao osamdesetih godina prošlog stoljeća, kada je Bugojno,u odnosu i na mnogo veće sredine, odskakalo po uređenosti parkova, cvjetnjaka i drugih javnih površina,
kada su se gradske ulice, od ranog proljeća do kasne jeseni, svakodnevno prale u noćnim satima, pa se drvored savršeno uklapao u ambijent. Bilo je to vrijeme kada
se Bugojno i po zvaničnim statistikama nalazilo među tri grada u BiH koji su imali nauređenije zelene površine. Drvored ima i svoje specifičnosti na koje smo mi Bugojanci naučili još od malih
nogu. Ljeti pruža hladovinu i svježinu sa svojih krošnji, ali i zaštitu od iznenadnih ljetnih pljuskova. U jesen, kada počnu padati plodovi divljeg kestena i opadati lišće,
danima su najzaposleniji komunalci. Tada često možemo susresti i neke naše sugrađane, koji sakupljaju plodove divljeg kestena, pa ih kasnije prema utvrđenoj
recepturi narodnog lijeka, stavljaju u rakiju lozu i prave melem za reumu. Na drvoredu često možemo pročitati i plakate koji najavljuju kulturne i sportske događaje u gradu, političke skupove, kupoprodajne i druge oglase. Ipak, na njemu
su najčešće osmrtnice iz kojih saznajemo tužne vijesti o odlasku naših sugrađana, pa je jedan bugojanski šeret, svojevremeno, znao reći: „Ko nije bio na kestenu, taj
nije ni umro.“ Prolazeći ovih dana bugojanskim ulicama, izbrojao sam da su u životu ostala 42 stabla divljeg kestena, a preko 50 ih je bilo posađeno. Vremenom su neka drveća
morala biti uklonjena zbog urbanističkih razloga i potreba gradnje pojedinih objekata, dok je manji broj pokleknuo pred zubom vremena. Većina preostalih
stabala je još u dobrom stanju i punom cvatu, iako su u proteklih 113 godina mnogo toga pretrpjela. Odoljela su brojnim olujama i pregurala tri rata. Za sve ove godine, kako su se prenosile priče s generacije na generaciju, nijednom nije izostao
rod divljeg kestena. Završavajući ovaj tekst nameće se nedvosmislen zaključak da bi Bugojno bez svog
drvoreda, kao jednog od njegovih zaštitnih znakova, bilo nemoguće zamisliti. Zbog toga, Bugojanci su uvijek bili ponosni na njega čuvajući ga, pomalo ljubomorno, na čemu bi im zavidjeli stanovnici mnogih drugih gradova. To obavezuje lokalnu vlast
da osigura sredstva za njegovo redovno održavanje kako bi mogao dočekati i generacije koje dolaze iza nas.
Obrad Kisić
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 20
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
RAZOTKRIVANJE POSLOVICE...
BOJ NE BIJE SVIJETLO ORUŽJE, VEĆ BOJ BIJE SRCE U JUNAKA
Oduvijek su ljudi napadali jedni
druge. Nekad zbog osvajanja teritorije, nekad radi pljačke, nekad radi otmice i ucjene, nekad
što je neko napanjkao ove druge, nekad nako. Doduše, ovo nako je
bilo najgore. Skupi se skupina i kaže ovaj jedan: “Vidi finog sunca, što bi bilo hora nekog
mačem ili kopljem probosti.“ Drugi iz skupine samo skupe usta
i onako blago zakrenu glavu kao da hoće reći: „Svejedno.“. Opet, kad nekog voliš- voliš, kad
nekoga ne voliš ne mora značiti odmah da ga mrziš. Možda ti je
samo svejedno, jer nije sve jedno, to jeste, sve se pretvori u jedno: ljubav, mržnju, pobunu, osvetu... Svejedno šta. Vidi ovaj da im je baš, ali ono baš svejedno ha nekog proboli, ha ne
proboli, i prišuti se i on. Sunce, peče li, peče. „Izgorit ćemo na ovom suncu.“, dobaci ovaj jedan. „Ima li iko ikakve kreme za
zaštitu?“ Svi su se okrenuli prema ovome što je izgovorio to pitanje. Zabezeknuto su ga gledali. Pa, kako neko može tražiti nešto takvo? Poglavica ustade, pogleda
ga, okrenu glavu od njega sa gađenjem i reče: „Znaš li ti, čovječe, da krema još nije izmišljena? Jesi li ti svjestan da mi još uvijek, mislim na čovječanstvo, nemamo čak ni vatreno oružje, jer nije izmišljeno.
Imamo koplja i mačeve, imamo svijetlo oružje.“ „Ne bi ono bilo svijetlo, da ga svakodnevno ne glancamo“, opet ovaj dobaci.
Svi ga zabezeknuto pogledaše još jednom. Poglavica mu priđe: „Zar, čovječe, zbilja ne shvataš smisao moga malopređašnjeg izlaganja vrlo precizno sročenog u nekoliko rečenica?“
Sad je ovaj gledao u starješinu. Zabezeknuto. „Ustani“, naredi starješina, „ustani i odloži svijetlo oružje!“ Ovaj ustade, odloži svijetlo oružje i upitno pogleda u
starješinu. „Sad ćemo se drugačije boriti, ne oružjem. Vidiš li onu tanku jasiku? Haj sad da se uspužeš u vrh.“ Ovaj ga pogleda uplašeno: „Ali, ali, tanka je i suviše, šta ako pukne?“
„Tu sam te čekao“, reče poglavica, „jebem te strahljiva, gledaj sad.“ Pljunu u ruke i hrabro se uspuza u sami vrh tanke jasike koja se lelujala lijevo-
desno toliko da je svaki put mogao dodirnuti tlo. „Aaah, aaah“, čuli su se uzvici sa svih strana, uzvici divljenja pomiješani sa strahom za sudbinu svog poglavice.
Starješina uzviknu: “Boj ne bije svijetlo oružje, već boj bije srce u junaka!“
Ova rečenica postade narodna poslovica i danas se koristi uglavnom ljeti, kad neko traži kremu za sunčanje, a nje nema, pa se glavni iz društva uspuže u vrh
tankog drveta, a ono leluja lijevo- desno.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 21
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
OBAZIRANJA... FEDRO: Kad bih sutra umro, nemoj da me neko spali.
FEDRINICA: Ti samo umri, ostalo je naša briga.
FEDRO: Umri ti, što bih ja umiro, sinoć su sve one dede starije od mene. FEDRINICA: Jesu, bolje i umrijet nego se trest ko onaj predzadnji djed.
FEDRO: Baš se istreso, ko da je u onom starom autobusu što su ga zvali hajvan-vagon.
FEDRINICA: Sjećam se, e baš tako.
FEDRO: Nikad ja do sada u životu nisam vidio nekog dedu da se onoliko trese.
FEDRINICA: Mogo je bar zube napravit, pola ga nisam shvatila.
FEDRO: Možda tako treba, govori da ga niko ne razumije ko političari.
FEDRINICA: Ma, njih razumijem šta kažu, samo ih ne kontam.
FEDRO: Bolje sam razumio onog zadnjeg djeda.
FEDRINICA: Onog što trubi?
FEDRO: Njega, njega, e ono ti je dokaz da je život prolazan.
FEDRINICA: Neprolazan, hoćeš reći, neprolazan, ćaća mu je imao preko 150 godina, ima i on oko 120.
FEDRO: Ako se oženio ko kad si se ti udala, ima 135 godina.
FEDRINICA: Nisam se udala sa petnest.
FEDRO: Nego, koliko si imala godina?
FEDRINICA: Pa, skoro 16.
FEDRO: Razlika je to, ogromna razlika.
FEDRINICA: Ti si gori bio, da sad neko oženi tako mladu, odmah bi mu rekli da je peder.
FEDRO: Nije peder, nego pedofil, pederi vole muškadiju, a pedofili mlađariju. FEDRINICA: Onda su gotovo sve žene po tvome pederi... Ha jedno, ha drugo,
oboje su na P.
Bugojno, 13.07.-20.07.2017. 22
45. Teatarski festival FEDRA BiH BILTEN BR. 4 nedjelja, 16.07.2017.
DIREKTOR FESTIVALA:
Vahid Duraković
KOORDINATOR FESTIVALA:
Sanel Ugarak
PR FESTIVALA:
Edna Supur
REDAKCIJA BILTENA:
Nedžad Milanović, urednik
Vedrana Kisić, tehnički urednik
Suad Velagić
Medina Spahić
Amel Ugarak
Mirzet Ždralović, fotograf
Kemal Bašić, kritika
SARADNICI:
Jasmina Mlaćo Durek
Samir Nuhić
Almir Mujagić
Ermina Musić
Senada Milanović
Hamira Sultanović
Ajla Kurtović
Mirza Idrizović
Anes Telbiz
Edvin Supur
Maida Čehaja
Adisa Sejfić
SELEKTOR:
Prof. dr. Nedžad Ibrahimović
STRUČNI ŽIRI:
Jelena Trepetova-Kostić
Nedžad Fejzić
Dragan Komadina
MODERATOR OKRUGLIH
STOLOVA:
Strajo Krsmanović
ORGANIZACIONI ODBOR:
Hasan Ajkunić-predsjednik
Senada Milanović
Suad Velagić
Edin Ćatić Bato
Ermina Musić
Sanel Ugarak
Nedžad Milanović
Sead Karahodžić
Antonio Džolan
Samir Nuhić
Vahid Duraković
UREDNIK INTERNET STRANICE:
Edin Ćatić Bato
VANJSKI SARADNICI:
Maida May
Edo Korjenić
Obrad Kisić
VAŽNI BROJEVI I SERVISNE INFORMACIJE:
POLICIJA 122– VATROGASCI 123-HITNA POMOĆ-124 PORTIRNICA KSC-a 030/509-722– AUTOBUSNA STANICA 030/251-789-MOTEL GENEX
030/254-023-DIREKTOR FESTIVALA 030/509-720-UREDNIK BILTENA 061/796-877– KOORDINATOR FESTIVALA 061/639-647
Preporučujemo vam da svratite na osvježenje u Caffe HOLLYWOOD i Pizzeria LITTLE BIG (plato KSC-a)
TEHNIČKA EKIPA:
Senad Imamović Struja
Edin Ćatić Bato
Azem Duraković
Jusuf Hozić Caci
ŽIRI PUBLIKE:
Alma Jusufbegović
Sanela Kolovrat
Ratko Kolovrat
Aida Bešlagić
Edin Korjenić
Dubravka Vukadin
Demir Džaferović
Vanda Herceg
Mirsada Hadžiabulić
Elma Bevrnja
UMJETNIČKO VIJEĆE FESTIVALA:
Vahid Duraković
Jesenko Muzaferija
Željko Milošević
Suad Velagić
Senada Milanović
Aleksandar Pejaković
Saša Grabovac
Dragana Đedović
DIZAJN-PLAKAT-NASLOVNICA:
Antonio Džolan
top related