kompresori prezentacija
Post on 13-Apr-2016
385 Views
Preview:
DESCRIPTION
TRANSCRIPT
KOMPRESORI
U industriji se najčešće koriste zapreminski kompresori,koji se dele na dve grupe:
klipni i membranski
rotacijski
Klipni kompresori
Klipni se kompresori dele na:
jednostepne
višestepene
Druga je podela na:
jednoradne
dvoradne
JEDNOSTEPENI I VIŠESTEPENI KLIPNI KOMPRESORI
Jednostepeni klipni kompresor
Dvostepeni klipni kompresor
JEDNORADNI I DVORADNI KLIPNI KOMPRESORI
Dvoradni, dvostepeni klipni kompresor
MEMBRANSKI KOMPRESORI
LAMELASTI KOMPRESORI
Rotor
Stator
Lamele (krilca)
VIJČANI KOMPRESORI
REGULACIJA RADOM KOMPRESORA
Kontrola radom kompresora prema potrebama sistema može se obavljati na 4 načina:
1. Kontinuiranom promenom količine ulaznog vazduha u kompresor prekidom ili prigušivanjem ulazne količine vazduha
ULAZ ZRAKA
ULAZNI VENTIL
KONTROLA
KOMPRESOR SPREMNIK ZRAKA
PREMA SUSTAVU
2. PROMENOM BRZINE VRTNJE – uporabom AC ili DC elektromotora. Ovametoda se uglavnom manje primenjuje u praksi i to uglavnom uindustrijskim pogonima ali ne i u mobilnim sistemima
3. RASTEREĆENJEM – uz pomoć otvaranja usisnog ventila u klipnomkompresoru. Mana ove regulacije je povećani nivo buke u radu kompresora
4. PRESTANKOM RADA KOMPRESORA
- uz pomoć startera na EM automatski se prekida rad (najviše 20 puta u satu)
- uz pomoć automatskog uključivanja spojke za spajanje s EM
SUŠENJE VAZDUHA
Vazduh pod pritiskom nakon izlaska iz kompresora sadrživeću količinu vode te ga je potrebno osušiti. Koriste se trinačina sušenja:
1. Hemijski ili apsorpcijski
2. Fizikalni ili adsorpcijski
3. Termički ili postupak podhlađivanja
HEMIJSKI ILI APSORPCIJSKI POSTUPAK SUŠENJA VAZDUHA
Vlaga iz zraka veže se za određenu supstancu (higroskopnu) –magnezijev perklorat, litijev hlorid, kalcijev hlorid itd.
- Jednostavna konstrukcija uređaja
- nema mehaničkog trošenja
- nema utroška energije
- potrošak kemikalija
- kemikalije su jako korozivne
FIZIKALNI ILI ADSORPCIJSKI POSTUPAK SUŠENJA VAZDUHA
Vezuje se vlaga na površini određenih krutih supstanci – SiO2
(silikagel) i Al2O3
- utrošak materijala mali
- prikladno za industrijske svrhe
- visoki postotak sušenja
- utrošak energije za regeneraciju
SUŠENJE PODHLAĐIVANJEM
Vazduh se podhlađuje čime se snižava tačka rošenja (-1,7 oC)
- složen uređaj
- nema utroška materijala
- pogodan za industriju
- utrošak energije
SPREMNICI VAZDUHA
Uloga spremnika vazduha u pneumatskom sistemu:
usklađivanje rada kompresora s potrošnjom vazduha u sistemu
ublažavanje promena protoka kod potrošnje vazduha u sistemu
smirivanje vazdušnih udaraca pri radu klipnog kompresora
izdvajanje ulja i kondenzata iz vazduha pod pritiskom
Horizontalni spremnik vazduha
Vertikalni spremnik vazduha
KOMPRESORSKA STANICA
KOMPRESORSKA STANICA ZA VELIKI INDUSTRIJSKI POGON
KOMPRESORSKA STANICA ZA MALI I SREDNJI INDUSTRIJSKI POGON
PRIPREMNA GRUPA
Pre svakog pneumatskog uređaja ili grupe uređaja postavljaju se elementi, koji pripremaju vazduh u stanje prikladno za rad.
Pripremnu grupu čine:
filter – pročišćivač vazduha
regulator pritiska
nauljivač
FILTER
Čišćenje se obavlja uz pomoć tri efekta:
centrifugalnog – vazduh koji ulazitangencijalno dobiva rotaciju, zbog čega težečestice u struji zraka bivaju potisnute načašicu filtera i padaju na dno
inercijskog – čestice zbog promjene smjerastrujanja, zbog djelovanja sile inercijenastavljaju kretanje prema dolje, gdje se talože
filtrirajućeg – struja zraka mora proći krozuložak filtera (sinter bronca ili poroznakeramika) – otvori 5 do 40 μm
Ispust kondenzata iz čašice filtera
Izdvojeni kondenzat i druge nečistoće ne smiju preći oznaku načašici filtera, jer bi ih struja zraka mogla ponovo povući za sobom.Ispuštanje se obavlja preko vijka za ispust koji se nalazi na dnučašice.
Za udaljena mjesta ili gdje je mali broj ljudi u nadzoru pogona,koriste se automatski ispuštači.
Automatski ispuštač kondenzata
REGULATOR PRITISKA
Regulator pritiska ima trojaku ulogu:
regulacije pritiska
promene protoka
održavanja konstantnog
izlaznog (sekundarnog) pritiska
NAULJIVAČ
Uloga je nauljivača ubaciti u struju vazduhapod pritiskom finu uljnu maglicu koja služi zapodmazivanje precizno obrađenih pokretnihpovršina pneumatskih ventila i aktuatora.
Princip rada nauljivača
Nauljivač radi na principu Venturijeve cijevi.
V1
p1
A1
V2 p2 A2Temeljem Bernoullijeve jednačine:
22
22
2
21
1
vp
vp
Pad pritiska u suženju:
2
)( 2
1
2
2
21
vvppp
Iz jednačinee kontinuitet: 2211 AvAv 2
112
A
Avv
Zbog pada pritiska u suženom delu, siše se ulje iz spremnika i raspršuje u struju zraka.
Obično je to 1 do 10 kapi na 1m3 zraka ili 1 do 2 kapi/min
Mineralno ulje kin. viskoznosti oko 45 cSt na 20oC
CEVOVODI
Za pneumatske instalacije koriste se cevi od:
Čelika, najčešće od nerđajućeg
ABS (Acrylonitrile – Butadiene – Styrene)
Bakrene
Aluminijske
Plastične
Gumene
PRIKLJUČCI
T -PRIKLJUČAK
USJEČNI PRSTEN MATICA
KUTNI PRIKLJUČAK
Materijal – bronza (najčešće)
PNEUMATSKI ELEMENTI
Pneumatski elementi je skupni naziv za funkcionalne celine, koje rade sa vazduhom pod pritiskom.
Dele se na:
izvršne ili radne elemente (aktuatori)
upravljačke elemente
pomoćne elemente
SIMBOLI ZA OZNAČAVANJE PNEUMATSKIH ELEMENATA
Simboli su definisani normom DIN ISO 1219.
Pneumatskim se simbolima grafički, jednoznačno određuje funkcija pneumatskih elemenata.
Simbolima se ne definira konstrukcijsko rješenje i veličina elementa.
Osnovni simboli
IZVRŠNI ELEMENTI(AKTUATORI)
Pneumatski izvršni elementi pretvaraju potencijalnu energijuvazduha pod pritiskom u translacijsko ili rotacijsko kretanje
TRANSLACIJSKI IZVRŠNI ELEMENTI
Standardni cilindri
Osnovni izvršni element u pneumatici – uz jednostavne mehaničke dodatke može ostvariti oscilatorno ili ograničeno rotacijsko kretanje
Prema načinu rada dele se na:
jednoradne
dvoradne
Prema konstrukciji se dela na:
klipne
membranske
Najjednostaviniji uređaj koji potencijalnu energiju vazduha pod pritiskom pretvaraju u rad s pravolinijskim kretanjem.
Delovi pneumatskog klipnog cilindra
Košuljica – čelične cijevi, fino vučene, honiranje i po potrebi tvrdo kromirane; aluminijske ili mesingane cijevi
Klip i klipnjača – uglavnom iz CrNi čelika, tvrdo kromirani
Brtve – Perbunan, Viton, PTFE
Jednoradni klipni cilindri
Pneumatski izvršni element, koji ostvaruje koristan rad samo u jednomsmeru. Pod delovanjem pritiska vazduha klip se s klipnjačom kreće usmeru prema napred (u pravilu).
Povratak se može ostvariti naviše načina:
1. nekom spoljnom silom
(npr. težinom alata)
2. delovanjem sile ugrađene
opruge
3. reduciranim pritiskom, koji
stalno djeluje preko jednog
ventila
4. vazdušnim jastukom – stalni
spremnik vazduha
Povrat klipa cilindra
Simulacija rada jednoradnog klipnog cilindra
Maksimalna dužina hoda je do 100 mm
Ekonomični su u potrošnji vazduha pod pritiskom
Koriste se za:
stezanje predmeta
izbacivanje nakon obrade
utiskivanje
dodavanje
pomicanje itd.
Nisu prikladni na onim mestimagde je bitna određena brzinakretanja klipa u povratnom hodu
Jednoradni membranski cilindri
Membranski se pneumatski cilindri najčešće izvode s:
tanjirastom membranom
“putujućom membranom”
Membranski cilindar s “putujućom membranom”
Membranski cilindar s tanjirastom membranom
Ostvaruju velike sile
maksimalna dužina hoda 80 mm
povratak se ostvaruje pomoću opruge i silom prednapona
membrane
Simulacija rada jednoradnog membranskog cilindra s tanjirastom membranom
Dvoradni klipni cilindri
Dvoradni klipni cilindri obavljaju koristan rad u oba hoda,naprijed i natrag. Pomak klipa i klipnjače se ostvarujedovođenjem vazduha pod pritiskom s jedne i s druge strane klipa.To znači da se delovanjem vazduha pod pritiskom, u bilo kojemsmeru, obavlja rad.
Proračun sila na klipu dvoradnog klipnog cilindra
Budući da su površine na koje djeluje vazduh pod pritiskomrazličite, različite su i sile prema napred i prema nazad.
Sila prema napred je:
Sila prema nazad je:
Gde su:
- zadnja površina klipa
- prednja površina klipa
- promeraj cilindra
- promeraj klipnjače
- zaostali pritisak vazduha u komori koja se odzračuje
Tdo FpApAF 2211
Tdo FpApAF 1122
4
2
1
C
DA
4
22
2KC dD
A
CD
Kd
21 , pp
- sila trenja
Mogu se prihvatiti sledeća pojednostavljenja:
TF
dopApA 4,03,02,12,1
doT pAF 2,01,0
dopAkF
Pri čemu se uvršavanjem gornjih izraza dobije:
Gde je k = 0,4 – 0,6 ( u krajnjem položaju k = 1)
A - korisna površina klipa.
Simulacija rada dvoradnog klipnog cilindra
V = 0
vsr
v
top related