kuburović: tužbe protiv izvršitelja hitno ćemo rešavati...
Post on 30-May-2020
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
14. novembar 2017. godine
Kuburović: Tužbe protiv izvršitelja hitno ćemo
rešavati, protiv nekih smo podneli i krivične
prijave
Sva potraživanja koja izvršitelji naplaćuju moraju da budu potvrđena pravosnažnom sudskom presudom i tu
nema izuzetaka, a svaka tužba podneta na rad izvršitelja razmatra se po hitnom postupku, kaže ministarka
pravde Nela Kuburović.
- Poslednjim izmenama zakona određeno je da je taj
postupak hitan i da ima prioritet u odnosu na ostale parnične
postupke. O žalbi dužnika odlučuje sud i on može da poništi
sve odluke izvršitelja ili da ih preinači, što se i dešavalo, i to
ne u malom broju slučajeva - rekla je ona za današnji "Srpski
telegraf".
Kako je precizirala, u 2015. godini izrečene su 23 kazne,
sledeće godine 10, a ove je primljeno 20 zahteva za
utvrđivanje disciplinske odgovornosti.
- Opomene, novčano kažnjavanje, privremena zabrana rada i potpuno razrešenje izvršitelja su kazne koje im
se izriču, a bilo je i situacija u kojima smo protiv njih podnosnili i krivične prijave - objašnjava ona.
Ministarka navodi i da se često dešava da dužnik pokuša da sakrije stvari od izvršitelja, a retko dolazi i do
popisivanja imovine trećih lica.
- Stanodavcima predlažemo da prilikom potpisivanja ugovora o zakupu popišu sve stvari u stanu, a
građanima da posle svake kupoprodaje izvrše promene u katastru - rekla je Kuburović.
Prema njenim rečima, treće lice može da istakne da popisana stvar nije dužnikova i da uloži prigovor
izvršitelju, ako ga on odbije, upućuje prigovor sudu, dok je treća opcija tužba.
- Važno je napomenuti da izvršitelji naplaćuju samo potraživanja koja su potvrđena pravosnažnom sudskom
presudom, a imaju veliku ulogu i kod naplate alimentacije, kao i prilikom ostvarivanja prava na neisplaćene
zarade - ističe Kuburović, zaključivši da se brojevi rešenih predmeta mere - stotinama hiljada.
"Niko neće plaćati veći porez dogodine"
Gradski menadžer Goran Vesić izjavio je da Grad Beograd u 2018. neće povećati porez na imovovinu, iako
mu tu mogućnost daje skupštinska odluka, odnosno zakon.
On je na TV Pink 3 ponovio da građani na ime poreza neće plaćati više nego ove godine.
"To vam kažem odgovorno i u ime Skupštine grada. U Beogradu 2018. godine niko neće platiti veći porez
nego što je platio 2017. godine”, rekao je Vesić.
Kako podseća Beoinfo, na poslednjoj sednici gradskog parlamenta usvojene su tri odluke koje su uslovljene
donošenjem Odluke o visini stope poreza na imovinu.
Usklađivanje sa donetim planom generalne regulacije uticalo je na izvesne izmene granice zona, ali važno je
naglasiti da nije došlo do bitnijih pomeranja, već da se izmene tiču tehničkog usaglašavanja.
Grad Beograd ima četrnaest zona, od kojih su dve najopremljenije. U skladu sa predloženim prosečnim
cenama, porez na imovinu za 2018. uglavnom ostaje isti kao i ove godine.
"Previše, samo Srbija ima 30 različitih banaka"
Nedostatak novca, visok nivo loših kredita i slabe regulative u stečajnim postupcima, usporili su rast
kreditiranja u bankama koje posluju na Zapadnom Balkanu.
To se navodi u izveštaju Međunarodnog monetarnog fonda
(MMF).
Da bi se izborile sa slabim rastom kreditiranja i podigle
ekonomske perspektive, šest ekonomija - Srbija, Bosna i
Hercegovina, Crna Gora, Makedonija, Albanija i Kosovo -
moraju da osiguraju pravni okvir za rešavanje problema
loših kredita (NPL), da ubrzaju reforme pravosuđa i
poboljšaju zakone o stečaju i nesolventnosti, poručuje
MMF.
"Slab pravosudni sistem utiče na banke da postanu opreznije
kod kreditiranja iz straha da dugovanja neće biti naplaćena", navodi se u izveštaju međunarodnog kreditora,
koji prenosi agencija Rojters.
Pored tih ograničenja, u većini ekonomija u regionu Zapadnog Balkana postoji preveliki broj banaka, pri
čemu, na primer, samo Srbija, najveća zemlja u regionu, ima 30 različitih bankarskih lanaca, napominje se u
izveštaju.
Prema podacima Fonda, u Albaniji je prošle godine nivo NPL-ova iznosio 18,3 odsto od ukupnih plasmana,
u BiH 11,8 odsto, na teritoriji Kosova 4,9 odsto, u Makedoniji 6,3, u Crnoj Gori 11,1, a u Srbiji 17
procenata.
Visok nivo loših kredita u većini ekonomija Zapadnog Balkana nastavlja da ugrožava profitabilnost banaka,
piše u izveštaju.
Da bi oborila udeo loših kredita na nivo iz 2007. godine, kada je on iznosio 8,4 procenta, Srbiji je, prema
proceni MMF-a, potrebno da tokom tri uzastopne godine ostvaruje rast bruto domaćeg proizvoda od 4,1
odsto.
U cilju proširenja baze finansiranja i podrške razvoju poslovanja banaka, ekonomije regiona bi mogle,
prema savetu MMF-a, da razviju lokalna tržišta kapitala gde bi banke emitovale korporativne obveznice,
dok bi uspostavljanje privatnih penzionih fondova i osiguravajućih kompanija pomoglo kreiranju tražnje za
bankarskim obveznicama i podsticanju domaće štednje.
Pre 2008. godine, eksterno finansiranje banaka je povećano za više od 500 procenta, što je poguralo
privredni rast u regionu Zapadnog Balkana, navodi se u izveštaju.
U tom periodu, između 70 do 95 odsto bankarskih aktiva u 6ZB bilo je pod kontrolom stranih banaka,
uglavnom iz Evropske unije.
Međutim, osam godina posle izbijanja svetske finansijske krize, lokalne banke su smanjile uzimanje
sredstava iz inostranstva i oslonile su se na finansiranje iz vlastitih izvora, navodi MMF.
Povraćaj na kapital je pao za 10 do 35 procentnih poena u periodu tokom krize i još uvek se nije vratio na
pretkrizni nivo, zaključuje MMF.
Koliko je Agrokor potresao region?
Vodeći ljudi iz prehrambenog sektora regiona razmeniće mišljenja i ocene o stanju i perspektivama tržišta
prehrambene industrije na ovim prostorima.
Oni će ocenjivati stanje na 7. FMCG konferenciji Fra
Arena u Beogradu, nakon potresa koji je izazvao slučaj
Agrokor.
Kako je saopštio organizator kojnferencije, kompanija
Infoarena, na okruglom stolu na temu "Stanje i
perspektive prehrambenog sektora regije", između
ostalog, biće reči o uticaju procesa restrukturiranja
Agrokora na strategije kompanija i prilikama koje taj
proces otvara u regionu, i šansama za uspeh nagodbe
koncerna sa poveriocima.
Takođe će biti reči o tome kakav će uticaj imati "novi",
restrukturirani Agrokor i "novi igrači" na tržištu na lanac vrednosti po zemljama regiona, šta se može raditi
drugačije da bi se ubrzao rast prehrambeno-maloprodajnog sektora, o planovima daljeg širenja, efektima
onlajn kanala prodaje na poslovanje...
Konferencija FMCG "Retail and Agribusineš Arena" se tradicionalno organzuje svake godine u četiri
regionalna centra - u Zagrebu, Beogradu, Sarajevu i Ljubljani. U Zagrebu je održana prošle nedelje, a nakon
sutrašnjeg skupa u Beogradu, biće organizovana u Sarajevu 30. novembra i u Ljubljani 7. decembra.
Na konferenciji u Beogradu će, među brojnim predstavnicima vodećih preduzeća iz ovog sektora, kako je
najavljeno, učestvovati Ivan Šašić, konsultant za prodajnu efikasnost iz kompanije Nielsen Srbija, Drago
Munjiza, vlasnik i direktor firme "Jakov Viktor" iz Hrvatske, i drugi.
Minimalac nije samo naša boljka, i u EU se muče
Radnicima u Srbiji koji svakog meseca zarađuju minimalac do kraja ove godine zarada će biti obračunata po
ceni radnog sata od 130 dinara.
Od početka naredne minimalna zarada biće viša za 10 odsto jer će se obračunavati po ceni minimalne
satnice od 143 dinara.
Zbog toga će minimalne zarade biti više za oko 2.000 dinara nego sada, ali će i dalje biti niska, a iznos neće
dostići 60 odsto prosečne plate, za šta se zalaže Evropska konfederacija sindikata. Naime, i u mnogim
zemaljama Evropske unije minimalne zarade su takođe niske, a očekuje se da će uskoro biti određen
datum do kada će nacionalne minimalne zarade dostići barem 60 odsto prosečnih zarada, kako bi od
nje moglo pristojno da se živi.
Taj procenat učešća minimalne zarade u prosečnoj zaradi, po svemu sudeći će za radnike u Srbiji koji
zarađuju minimalac, biti još dugo nedostižan. Naime, prosečna avgustovska plata u Srbiji bila je 47.720
dinara, odonosno oko 385 evra, a minimalna zarada od oko 22.500 dinara ili oko 185 evra, pokazuje da je
procenat učešća minimalca u prosečnoj zaradi ispod 50 odsto, odnosno oko 48 odsto. Čak i uz povećanje
minimalca za 10 odsto i iznos od oko 24.000 dinara,od početka sledeće godine, neće se ništa značajno
promeniti, jer će i prosečne plate, pre svega zaposlenih u javnom sektoru, biti za toliko više, piše Dnevnik.
Tako će se cilj ponovo udaljiti od željenih 60 odsto prosečne plate jer da bi se to desilo minimalac bi trebalo
da bude oko 28.000 dinara ili oko 230 evra. Taj iznos ostaće nedostižan, a bio bi čak i da se ne promeni
visina prosečne plate jeć će od početka sledeće godine maksimalan iznos minimalca, u mesecima u kojima
ima 184 radna sata biti 26.312 dinara, odnosno oko 2.000 dinara manji od iznosa koji bi u ovom trenutku
predstavljao procenat od oko 60 odsto prosečne plate u Srbiji. Što se tiče najnižeg iznosa minimalne zarade
on će iznositi 22.880 dinara, u mesecima u kojima ima 168 radnih sati minimalna zarada biće 24.024 dinara,
dok će u koverte zaposlenih koji rade za minimlac u mesecima u kojima ima 176 radnih sati biti 25.168
dinara.
Praktično je prosečna minimalna zarada ove godine pokrivala nesto više od 65 odsto troškova minimalne
potrošačke korpe, odnosno bilo je potrebno oko 1,60 minimalnih zarada za to. Takođe, jednako će daleko
kao i sada onima koji zarađuju minimalac biti prosečna potrošačka korpa za koju je u avgustu bilo potrebno
gotovo 70.000 dinara. Da bi se ona napunila, pod uslovom da se cene ne promene naviše, biće potrebno
nešto manje od tri minimalne zarade, dok će oni koji prosečno zarađuju morati da odvoje 1,47 prosečnih
zarada. Ipak, oni koji prosečno zarađuju mogu da pokriju troškove minimalne potrošačke korpe jer je za to
dovoljno 0,77 prosečne zarade.
Da će minimalna zarada i uz povećanje od 10 odsto u odnosu na sada važeću biti nedovoljno za pristojan
život više puta su isticali u Savezu samostalnih sindikata Srbije, ukazujući da minimalna zarada pokriva tek
oko 65 odsto minimalne potrošačke korpe što je pokazatelj životnog standarda velikog broja zaposlenih koji
je primaju.
Iako su minimalne zarade u zemljama EU daleko više nego u Srbiji, izvesno je da i u ovim zemaljama
radnici koji rade za minimalac teško sasastavljaju kraj s krajem. Tako se u dokumentu EKS ukazuje da je u
10 zemalja EU iznos minimalne zarade 50 odsto nacionalne prosečne zarade ili je ispod tog procenta.
Социјалне карте биће уведене и у Србији
Изгледа да ће после више година најављивања у Србији ускоро бити урађене социјалне карте, на
основу којих ће до најсиромашнијих грађана стизати помоћ државе.
Наиме, министар за рад, запошљавање, борачка и
социјална питања Зоран Ђорђевић истакао је да би
увођење социјалних карата био велики и
квалитативни искорак напред и да би то допринело
праведнијој расподели помоћи и спречавању било
каквог вида злоупотреба. По његовим речима,
направљен је план за израду социјалних карата, а у
тај пројекат ће, заједно с министарством бити
укључена и владина кацеларија.
- То ће бити велики и квалитативни искорак напред
јер ће обезбедити да грађани и грађанке добију праведнију расподелу онога што држава њима жели
да да и што сада може да им да - рекао је Ђорђевић. - Највећа предност израде социјалних карата је
то што ће убудуће грађани по аутоматизму добијати социјалну помоћ. Држава жели да буде
друштвено одговорна, да препозна оне којима је помоћ потреба и да они и добију социјалну помоћ,
без потребе за администрацијом и чекањем у редовима.
На граници да постану сиромашни 25,5 одсто грађана
Да подсетимо, о неопходности увођења социјалних карта говори се већ неколико година. Ипак, треба
рећи и да је то обиман и скуп посао за који треба пуно времена. Како би помоћ државе стигла на
праву адресу потребно је направити неколико корака, а један од важнијих је обједињавање података
о грађанима у централни регистар, како би се имао увид у имовину и приходе грађана, а то би била и
полазна тачка да се утврди коме је социјална помоћ заиста потребна. На тај начни би се, између
осталог, допринело праведнијој расподели новца намењеног за најсиромашније грађане и,
истовремено, избегла могућност да се у реду за социјалну помоћ нађу и они којима ни по чему не
припада. А то се догађало. Управо о томе је недавно министар Ђорђевић рекао да ће најављена
дигитализација помоћи да се заокружи систем социјалних карата, да је за то обезбеђен новац у
буyету, а да постоји и подршка из иностранства, односно средства из претприступних фондова. Он је
тада најавио да ће од 1. јануара наредне године министарство радити заједнички са Владом, која
прави аналитичку базу у сврху израде социјалних карата, а која ће омогућити да на једном месту
буду сви потребни подаци, који ће се у реалном времену мењати. По његовим речима, први
резултати очекују се већ у првој половини следеће године, а неке укрштене анализе крајем године, па
би требало очекивати да од 2019. године систем социјалних карата почне да функционише.
Министар је истакао да постоји јасна воља да се то уради и да је на овом послу ангажован тим
стручњака, која гледа које би податке требало да садржи та аналитичка база, а паралелно се покрећу
преговори с осталим државим органима о томе како ће у будућности постојати даља размена
података.
Део енергената троши се бесплатно
Већ неколико година држава најсиромашнијим грађанима Србије омогућава да део енергената троши
без плаћања јер је на снази Уредба о енергетски заштићеном купцу. Захваљујући овој уредби,
најсиромашнији грађани имају право да без плаћања потроше одговрајући број киловата елеткричне
енергије и та привилегија се може користити целе године, као и природног гаса, а та повластица
одобрава се током грејне сезоне.
Према последње доступним подацима Републички завод за статистику (РЗС) стопа сиромаштва у
Србији 25,5 одсто, односно да је четвртина грађана у ризику да постане сиромашна.
Према подацима РЗС, стопа ризика од сиромаштва или социјалне искључености у 2016. години
износила је 38,7 одсто.
Ризицима од сиромаштва најизложенији су млади од 18 до 24 године (32,7 одсто), затим млађи од 18
година (30,2 одсто), док најнижу стопу ризика од сиромашва има популација старија од 65 година
(19,1 одсто).
Највећу стопу ризика од сиромаштва имају особе које живе у домаћинствима која чине двоје
одраслих с троје или више издржаване деце (49,8 одсто) и особе млађе од 65 година које чине
једночлана домаћинства (40,1 одсто).
Анкета о приходима и условима живота спроведена је четврти пут на територији Србије од маја до
јула 2016. године. У анкети директним интервјуима учествовало је 5.554 домаћинства, односно
15.057 особа старијих од 16 година.
Rihter: Želimo da radnici iz Srbije imaju iste
uslove kao Slovaci
Slovački ministar rada i socijalnih pitanja Jan Rihter izjavio je da je interes Slovačke da se radnicima iz
Srbije obezbede adekvatni radne uslove, socijalno osiguranje i odgovarajući smeštaj.
"S obzirom na sadašnju potražnju i stanje na slovačkom tržištu rada biće nam potrebna kvalifikovana radna
snaga", kazao je Rihter na konferenciji za novinare sa ministrom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna
pitanja Srbije Zoranom Đorđevićem u Bratislavi.
Rihter je ranije danas potpisao sa ministrom rada Srbije Đorđevićem protokol o saradnji ministarstava u
oblasti rada i zapošljavanja, kako bi radnici iz Srbije koji su potrebni Slovačkoj dobili iste uslove rada kao
Slovaci i kako se ne bi širio socijalni damping na tržištu rada preko često sumnjivih posredničkih agencija.
Povodom problema nastalog jer neobaveštenost radnika iz Srbije zloupotrebljavaju posredničke agencije,
ministar Rihter je da će saradnja u suzbijanju nelegalnog zapošljavanja između slovačkog i srpskog
ministarstva, kao i saradnja inspekcija rada dve zemlje pomoći da Srbi u Slovačkoj imaju ravnopravne
uslove prema slovačkom Zakonu o radu.
"Srbija i Slovačka imaju sporazum o socijalnom osiguranju. Ako dođe zaposleni iz Srbije ima sve zakonske
garancije koje postoje za građane Slovačke. To je naš cilj. Da stvaramo uslove da bilo koji državljanin treće
zemlje, uključujući tu i Srbiju ima uslove jednake kao slovački zaposleni prema Zakonu o radu i da se ne
dešava socijalni damping, da mi ne uvozimo jeftinu radnu snagu", kazao je Rihter.
Slovački ministar upozorio je da su uglavnom za iskorišćavanje radnika iz Srbije krive posredničke agencije,
često iz Češke, Poljske i Mađarske, dodajući da je nelegalno zapošljavanje inspekcija otkrila u 24 preduzeća
i da je u toku provera još 12.
"Otkako smo u Slovačkoj pooštrili zakon o agencijama za privremeno zapošljavanje mnoge koriste priliku
da otvore podružnicu u susednim zemljama gde propisi nisu tako strogi i da tako šalju zaposlene. Zato je
važno da imamo blagovremeno informaciju o ljudima koji dolaze iz Srbije", kazao je Rihter i dodao da
radnici iz Srbije rade najčešće u fabrikama automobilske industrije i elektro industrije.
Prema najnovijim podacima, u Slovačkoj radi 10.811 državljana Srbije, od toga 8.516 bez potrebe da imaju
radnu dozvolu a 2.295 uz radnu dozvolu koju su izdali slovački biroi rada. Većina zaposlena je na zapadu
Slovačke u bratislavskom regionu, a najmanje dve trećine su prema rečima Rihtera Slovaci iz slovačke
manjine u Srbiji kojima i nije potrebna dozvola za rad, javlja slovačka agencija TASR.
Ministar rada, zapošljavanja, boračkih i socijalnih pitanja Zoran Đorđević je rekao da saradnja zemalja u
regionu u oblasti sprečavanja rada na crno od velikog značaja, jer za cilj ima obezbeđivanje pune zaštite
građana na radu u inostranstvu, uz istovremeno poštovanje važećih propisa obe države.
"U zajedničkom je interesu da se dodatno ojača saradnja dveju Vlada, kao i ministarstava u ovoj oblasti,
posebno u borbi protiv nelegalnog rada, kao i u boljem protoku informacija u cilju sprečavanja rada na crno
i rada nelegalnih agencija", kazao je Đorđević i dodao da su nadležne službe ministarstva pojačale kontrolu
licenciranih agencija i da intenzivno sarađuju sa ostalim institucijama nadležnim za kontrolu subjekata koji
obavljaju poslove zapošljavanja bez dozvole za rad.
Kako je prenelo Ministarstvo za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Srbije, Đorđević je kazao da
se nastavlja sa svim neophodnim merama iz svoje nadležnosti u cilju sprečavanja nelegalnog zapošljavanja
srpskih građana u inostranstvu zbog čega su od početka ove godine oduzete dve dozvole za rad agencijama
koje su zapošljavale u Slovačkoj i pet privrednih subjekata nije dobilo dozvolu, jer su obavljali poslove
zapošljavanja bez dozvole.
"Ove nedelje sa ministrima, da ne bude
kašnjenja"
Premijerka Srbije Ana Brnabić najavila je da će Nacrt budžeta za 2018. godinu biti predstavljen do kraja
novembra.
"Postoji Nacrt budžeta, ali moramo da ga prođemo još jednom da bi videli sve potrebe", rekla je Brnabić
novinarima.
Istakla je da će se tokom ove nedelje naći sa svim ministrima kako bi razgovarali o prioritetnim projektima
za 2018. godinu i kapitalnim investicijama za 2019. i 2020. godinu, kako ponovo ne bi bilo kašnjenja u
korišćenju budžetskih sredstava i kako bi svi znali šta su prioritetni projekti u naredne tri godine.
Brnabić je objasnila da iako se neki projekti ne započinju naredne godine mora da se dogovori koliko je
novca potrebno za njih, odnosno za eksproprijaciju, tehničku dokumentaciju, idejne i građevinske projekte.
Premijerka je istakla da uputstvo za budžet na sajtu Ministarstva finasija, o kome su pisali pojedini mediji,
ne odražava kako će budžet stvarno izgledati, već je to samo smernica za njegovo konačno definisanje,
prema prioritetima određenih oblasti.
Na pitanje zbog čega su na čelu velikog broja javnih preduzeća vršioci dužnosti direktora, Brnabić je rekla
da Vlada Srbije radi na tome da bude što manje takvih preduzeća,
"To je bila sugestija i u okviru sektorske budžetske podrške za reformu javne uprave", rekla je ona.
Dodala je da je u najvećim javnim preduzećima, poput Pošte Srbije i EPS-a, u toku konkurs za izbor
profesionalnog menadžmenta.
Na pitanje da li država ima spisak preduzeća u kojima je v.d. stanje premijerka je rekla da se to zna, ali da
ona trenutno ne može da kaže precizan broj.
GdeInvestirati/Dnevnik
Slovenci traže bravare iz Srbije, potrebno iskustvo,
početna plata 750 evra
Nacionalna služba za zapošljavanje objavila je oglas da Steklarna Hrasnik doo, Slovenija traži 10
mašinskih tehničara-bravara iz Srbije.
Traže se radnici na poslovima proizvodnje staklenih proizvoda, a kandidati moraju imati najmanje tri godine
radnog iskustva u struci.
Od posebnih znanja i veština traži se poznavanje i upravljanje na mašinama IS Emhart – proizvodnja mašina
u staklari, a poželjno je i osnovno poznavanje rada na računaru. Radni odnos zasniva se na godinu dana uz
probni rad od tri meseca, sa mogućnošću zaposlenja na neodređeno vreme.
Visina neto zarade za bravare je 750 evra, uz napomenu da je reč o početnoj plati, zatim isplata regresa
jednom godišnje u visini od oko 600 evra, plus Božićna finansijska nagrada, poslodavac pruža pomoć u
nalaženju smeštaja ali troškove plaćaju sami radnici. Reč je o radu u smenama, kao i noćni rad.
Konkurs je otvoren do 20.novembra.
eKapija
Bez dostavljanja podataka o zaradama RZS-u od
2018. - Uspostavljanjem nacionalnog statističkog
sistema do budžetskih ušteda
Uspostavljanje efikasnog i konzistentnog nacionalnog statističkog sistema i veće korišćenje administrativnih
izvora podataka, osim budžetskih ušteda donosi i rasterećenje privrede i vodi prevazilaženju izazova sa
kojima se godinama suočavamo u praksi, rekao je Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije, na
prvom sastanku odgovornih proizvođača zvanične statistike.
- Bez pouzdanih, kvalitetnih i objedinjenih - povezanih baza podataka, uporedivih sa onima koje se koriste u
svetu, ni država, ni poslovne asocijacije, ni privreda, ni investitori, ne mogu ozbiljno da prate kretanja, vode
i planiraju poslovanje, donose kvalitetne odluke - rekao je Čadež, navodi se u saopštenju PKS-a.
Kako je istakao, u proteklih godinu dana, usvajanjem
Zakona o opštem upravnom postupku koji uvodi
obavezu institucija da međusobno razmenjuju podatke,
kao i digitalizacijom administrativnih procedura i
komunikacije države i privrede - uvođenjem
elektronskih servisa, napravljen je pomak koji privreda
prepoznaje kao olakšanje u poslovanju.
Čadež podseća da je PKS značajno ojačala svoj
informatičko-analitički kapacitet u funkciji podrške
rešavanju problema privrednika i razvoju poslovanja.
Dalju digitalizaciju, ističe Čadež, za koju se PKS zalaže
i podržava razvojem novih elektronskih servisa,
olakšaće i novi zakon i drugi propisi iz oblasti
elektronskog poslovanja.
- Još jednu dobru vest za privredu dobili smo od statistike: poslodavci od 2018. više neće morati da statistici
dostavljaju podatke o zaradama koje već daju Poreskoj upravi. Biće dovoljno da Poreskoj upravi dostave
poreski obrazac o obračunatim i plaćenim doprinosima na zarade i druga primanja, a Zavod za statistiku
preuzimaće od Poreske uprave podatke potrebne za praćenje prosečnih zarada - objasnio je Čadež.
Efikasna saradnja i koordinacija svih aktera u lancu zvanične statistike doprineće povezivanju i
objedinjavanju postojećih baza, standardizaciji metodologija u proizvodnji i obradi podataka i njihovom
usaglašavanju sa međunarodno prihvaćenim standardima, dodao je.
Miladin Kovačević, direktor Republičkog zavoda za statistiku, istakao je da je dobra saradnja preduslov za
uspešno funkcionisanje sistema statistike. Ukazao je na značaj, odgovornost i izazove zvanične statistike u
procesu EU integracija. Cilj je, kako je rekao, dalje unapređenje, kako zvanične statistike, tako i položaja
Zavoda kroz izmene postojećeg zakona koje je Zavod inicirao.
O značaju statističkih podataka u kreiranju javnih politika, ciljeva i prioriteta vlade, na sastanku u PKS,
govorio je Siniša Barjaktarević iz Republičkog sekretarijata za javne politike.
Mihajlo Jovanović iz Kancelarije za IT i eUpravu predstavio je dva projekta - Informacioni sistem eZUP,
alat za elektronsku razmenu podataka svih organa javne uprave i Portal otvorenih podataka.
eZUP je veliki korak na uvođenju moderne elektronske uprave u Srbiji koja je osnov efikasne i
transparentne javne uprave. Portal otvorenih podataka predstavlja mesto na kome se objavljuju informacije o
skupovima otvorenih podataka, koje objavljuju državni organi, navedeno je u saopštenju PKS-a.
Gubitaši čekaju privatizaciju
Iako je rok za okončanje privatizacije davno istekao, na sajtu Ministarstva privrede još uvek se nalaze 142
preduzeća koja očekuju novog vlasnika.
Od momenta kada je ovaj resor preuzeo aktuelni ministar Goran Knežević, rešen je status tek 47 firmi, od
čega ih je svega sedam prodato dok je 26 završilo u stečaju. Za 14 društava postupak je obustavljen, ali
nema naznaka kakva će biti njihova dalja sudbina. Pri tom, spisak Ministarstva nije konačan, jer je 2014.
kada je donet novi Zakon o privatizaciji, bilo ukupno 556 neprodatih preduzeća. U kom su ona sada statusu,
nema preciznih podataka.
U međuvremenu, preduzeća sa spiska o kome brine Ministarstvo, gomilaju gubitke a samo prvih 20 najvećih
iz tog portfolija, koja zapošljavaju 35.117 radnika, u minusu je prema završnom računu iz prošle godine,
ukupno 24,38 milijardi dinara. To je tek za oko 180 miliona manje nego 2015. kada je gubitak iznosio nešto
preko 24,56 milijardi. U to nisu uračunata otpisana dugovanja, „zaboravljene“ rate kredita, posebno onih
preko Fonda za razvoj, oproštene poreske obaveze, niti šteta koju ostala privreda trpi zbog njihovog
povlašćenog položaja, a konačan ceh na kraju će opet platiti građani.
Ipak, poneka od tih firmi imala je i dobit u prethodna dva obračunska perioda, ali je ona gotovo simbolična –
iznosi 1,1 milijardu 2015. i oko 500 miliona dinara prošle godine. Pri tom, u računicu nije ušlo 15 milijardi
plusa u Telekomu, koji se takođe nalazi na spisku za privatizaciju, ali o njegovom statusu odlučuje Vlada.
Najveći gubitaš svakako je RTB Bor, koji je sa tri zavisna preduzeća ušao u „crveno“ za ukupno 5,9
milijardi. To bi bio napredak u odnosu na 13,7 milijardi gubitka iz 2015. kada bi se zaboravila činjenica da
je sredinom 2016. ta grupa ušla u unapred pripremljen plan reorganizacije, usled čega joj je otpisano više od
milijardu evra duga prema državnim poveriocima. I pored tog otpisa, ali i veće cene bakra na svetskom
tržištu, Borski basen nije u stanju da napravi dobar rezultat.
Tik uz RTB Bor je i grupa preduzeća svojinski vezana za Srbijagas. U vrhu je pančevačka Azotara sa
negativnim bilansom od šest milijardi, što je „napredak“ u odnosu na godinu ranije, kada je gubitak bio 2,6
milijardi dinara. Nije mnogo bolje poslovala ni Petrohemija, jer je minus veći od pet milijardi, što je
drastičan skok u odnosu na 1,4 milijarde minusa iz godine pre. I MSK Kikinda je prošle godine uvećala
gubitak sa 2,2 milijarde iz 2015. na 3,5 milijardi lane. Problem srpske privrede su i rudnici Resavice, koji su
upisali gubitak od milijardu dinara uprkos subvencijama koje je to preduzeće dobija od države.
Za šest preduzeća sa spiska kojim upravlja Ministarstvo privrede raspisani su tenderi, dok se za preostalih
136 još uvek analizira mogućnost privatizacije. A nije da ništa nije urađeno. Od tog broja, utvrđeno je da iz
raznih razloga nije moguće objavljivanje tendera za 111 firmi, dok za 25 može, ali tek kada se prikupe
pisma zainteresovanih kupaca, ili se utvrdi model privatizacije, ili se reguliše status imovine…
Istraživanje pokazalo veliku apatiju mladih, barem u institucionalnim okvirima
Četvrtina mladih u Srbiji nema ni posao ni školu
Omladina se ipak sve više okreće preduzetništvu.
Čak četrvtina mladih između 15 i 30 godina nije zaposlena, ali se ni ne školuje, niti se na drugi način
usavršava. Ovo je pokazalo istraživanje u okviru projekta „Mreže omladinskih fondova Zapadnog Balkana i
Turske”.
Projekat će se tokom naredne četiri godine,
organizovati u Srbiji, Crnoj Gori, Albaniji, Makedoniji
i u Turskoj, a u našoj zemlji ga sprovodi Fondacija
„Ana i Vlade Divac“.
“U Srbiji NEET stopa (svi građani koji nisu
zaposleni, ne školuju se, niti se na drugi način
usavršavaju) za mlade između 15 i 30 godina iznosi
25,2 odsto, dok u Evropskoj uniji iznosi 14,8 odsto”, navodi se u istraživanju. “Kada su u pitanju mladi od
15 do 24 godine, taj odnos je 19,7 odsto u Srbiji naspram 12 odsto u EU.”
Prema istraživanju, najveće šanse da se nađu u ovoj grupi imaju mladi sa niskim stepenom obrazovanja,
imigranti, zatim deca iz razvedenih brakova, deca čiji su roditelji duže vremena nezaposleni i mladi iz
siromašnih porodica.
Među njima su i mladi koji rano napuštaju školu, odnosno i građani od 18 do 24 godine sa samo završenom
osnovnom školom. U 2014. godini registrovano je 47.375 takvih slučajeva, a godinu dana kasnije 42.906.
“U školskoj 2014/15 bilo je 67.757 mladih sa završenom srednjom školom, u odnosu na 2008. godinu kada
ih je bilo 4.451 manje”, navodi se u istraživanju. “Broj upisanih na fakultet 2014/15 je 218.738 odnosno 17
odsto ukupnog broja mladih.”.
Ipak, istraživanje je pokazalo da postoji rekordan broj samozaposlenih među mladima, a iz Fondacije “Ana i
Vlade Divac” kažu da misle da je to signal da su mladi okrenuli ka preduzetništvu.
“U 2015. godini Nacionalna služba za zapošljavanje je od mladih odobrila 811 zahteva što čini 43,7 od
ukupnog broja prijavljenih za finansijsku podršku za preduzetništvo”, dodaju iz Fondacije. “U nastavku piše
da je prema podacima Republičkog zavoda za statistiku broj samozaposlenih mladih (15-29) u 2015. godini
39.664 – odnosno deset odsto ukupno zaposlenih mladih. To znači da nisu svi mladi tražili finansijska
sredstva za zapošljavanje, neki su to uradili bez finansijske pomoći države.”
Podaci iz istraživanja govore da je u novembru 2016. godine pokrenuto 7.726 novih biznisa I registrovano
90 hiljada novozaposlenih u 53.555 novonastalih firmi.
PRILIKA ZA OTVARANJE HILJADA RADNIH
MESTA: Do 2020. biće otvoreno 7 novih rudnika
Rudarstvo danas učestvuje sa 1,5 odsto u BDP, kada se otvore novi rudnici, dohodak od rudarstva biće
povećan na 3,5, pa čak i pet odsto BDP
Do 2020. godine u Srbiji će biti otvoreno čak
sedam rudnika! Samim tim prihod od rudarstva
biće povećan na čak pet odsto BDP, a biće
otvoreno nekoliko hiljada novih radnih mesta,
otkriva za Kurir ministar rudarstva i energetike
Aleksandar Antić.
Prema njegovim rečima, u rudarskom i geološkom
sektoru u Srbiji radi oko 22.000 radnika, a u ovom
trenutku rudarstvo učestvuje sa 1,5 odsto u BDP.
- U nekoj od faza otvaranja nalazi se sedam
rudnika, pored ona dva o kojima se u javnosti najviše priča, a to je rudnik bakra i zlata u okolini Bora i
projekat sa litijumom kod Loznice. Očekuje se da će oba rudnika biti otvorena do 2020. godine. To su dva
najveća projekta te vrste i reč je o depozitima svetske klase - kaže ministar Antić.
Prema njegovim rečima, priliku za zaposlenje dobiće više hiljada ljudi.
- Za 2018. godinu planirano je i otvaranje rudnika „Majdani“ kod Krupnja i Ljubovije, zatim rudnik
kamenog uglja Jerma kod Pirota, kao i rudnik olova i cinka kod Bosilegrada, do 2020. godine i rudnik
bornih minerala u Boljevcu kod Raške. Moram da pomenem još jedan značajan projekat, a to je otvaranje
površinskog kopa u rudarskom basenu Kolubara, koji predstavlja zamenski projekat za „Tamnavu - Zapadno
polje“ - navodi Antić i dodaje:
- Sve to, s velikim brojem istraživanja koja se realizuju, govori da će u budućnosti značaj rudarstva, bez
ikakve sumnje, biti sve veći. Ovih nekoliko projekata koje sam naveo garantuju da će učešće rudarstva u
našem BDP da se poveća sa sadašnjih 1,5 na tri, pa čak i do pet odsto.
Ministar Antić objašnjava da još uvek nema preciznih podataka o broju radnih mesta, ali naglašava da će ih
biti više hiljada.
- Recimo, Ljubovija će dobiti oko 100 radnih mesta, u Pirotu će biti 110, u Bosilegradu 100, kod Bora 670
novih radnih mesta... Kada je u pitanju rudnik litijuma, taj broj neće biti manji od 670, možda čak i oko
1.000 radnih mesta. U projekat u okviru Kolubare bez dileme između 1.500 i 2.000 novih radnih mesta. Svi
ovi projekti znatno će uticati na rast naše ekonomije - zaključuje Antić.
Nalazište litijuma
NAJVREDNIJI RUDARSKI RESURS KOD LOZNICE
Pomoćnik ministra za rudarstvo i energetiku Siniša Tanacković najavio je otvaranje novih rudnika na
nezvaničnom skupu na Borskom jezeru, u organizaciji Tehničkog fakulteta u Boru.
- Najvredniji rudarski resurs Srbije je nalazište litijuma u Jadarskom basenu, kod Loznice. Kada počne
eksploatacija tog rudnika, odatle će moći da se dobiju količine litijuma koje bi zadovoljile 10 odsto svetskih,
odnosno 90 odsto evropskih potreba za ovim metalom - rekao je Tanacković.
EKSKLUZIVNO U KURIRU! DRŽAVA SPREMA
ŽESTOK UDAR NA FARMACEUTSKE LOBIJE:
Znamo ko sve plaća kampanju protiv vakcina!
Radili smo analize, koje ukazuju da pojedinci iz farmaceutske industrije mogu da imaju takav interes i
finansiraju kampanje protiv vakcinacije, saznaje Kurir u Ministarstvu zdravlja. Iskoristićemo sve svoje
resurse u skladu sa zakonom da se tačno utvrdi ko i kako podržava laike da se suprotstavljaju struci
Država zna koje farmaceutske kuće stoje iza kampanje protiv vakcinacije MMR vakcinom u Srbiji, koja je
dovela do epidemije morbila, saznaje Kurir od izvora u Ministarstvu zdravlja.
- Situacija u kojoj smo se našli u poslednjih nekoliko godina, a koja, i pored brojnih preduzetih mera i
edukacija, ukazuje da se smanjuje obuhvat vakcinisane dece i da protivnici vakcinacije imaju podršku da
organizuju skupove, izlaze na ulice, ulažu žalbe sudovima... jasno ukazuje da u svemu postoji i neki treći
interes. Nekome očigledno nije problem da ulaže pare u razne kampanje i podršku neformalnim lobijima.
Radili smo analize, koje ukazuju da pojedinci iz farmaceutske industrije mogu da imaju takav interes -
objašnjava naš sagovornik.
Kako naglašava, krivci za ovu pošast su pojedinci iz farmaceutske industrije, u koje ne spadaju i oni koji
donacijama i drugim vrstama pomoći zaista podržavaju vakcinaciju i druge aktivnosti.
Isterati na čistac
- I za njih je bolje da se sve ovo istera do kraja, da vidimo ko stoji iza višegodišnje kampanje
antivakcinacijskog lobija, da ni oni ne nose anatemu nekih koji svoje interese ostvaruju preko leđa građana.
Kako drugačije objasniti da ljudi koji su kao mali vakcinisani sada imaju potrebu da se tako energično i
agresivno bore protiv vakcinacije - kaže izvor Kurira.
Prema njegovim rečima, Ministarstvo zdravlja namerava da se odlučno suprotstavi ovoj opasnoj kampanji.
- Ovo je ozbiljna država i iskoristiće sve svoje resurse u dozvoljenim zakonskim okvirima da tačno utvrdi ko
i kako podržava laike da se suprotstavljaju struci i na taj način izazivaju situacije s kakvima se trenutno
suočavamo. Interes zdravstvenog sistema Srbije je da učini sve da građani budu na vreme i kvalitetno
zaštićeni od poznatih zaraznih bolesti za koje postoje proverene i sigurne vakcine, odnosno druge mere
zaštite - naglašava naš izvor.
Ako se stvarno utvrdi da su pojedine farmaceutske kuće plaćale kampanje protiv vakcinacije, sve može vrlo
lako da završi u policiji i tužilaštvu.
O farmaceutskom lobiju koji zarađuje od trenutne epidemije malih boginja u Srbiji progovorio je ministar
zdravlja Zlatibor Lončar, koji je rekao da farmaceutske kuće jedine imaju korist od razbolevanja ljudi. On je
juče na RTS naglasio da su preduzete sve utvrđene mere u slučaju epidemije malih boginja, da se sve više
ljudi vakciniše i da vakcina ima dovoljno. Država je, kako napominje, spremna da odreaguje na svaku
situaciju.
- Još kad se pojavila u Rumuniji, krenuli smo s preventivnim merama, hitna prijava sumnje, epidemiološka
ispitivanja, uzorkovanja svih sumnjivih, revizija vakcinalnih kartona... Gde god se pojavi sumnja,
alarmiramo, registrujemo i sprovodimo neophodne mere - objasnio je Lončar.
On smatra da smo u ovu situaciju došli zbog naše neodgovornosti, pa će situacija, kako napominje, zavisiti
od toga kako ćemo se mi ponašati, dok će država učiniti sve što je na njoj, u skladu s propisima.
Neodgovornost
- Dete može da se upiše u vrtić ako nije moglo da bude vakcinisano iz određenih zdravstvenih razloga.
Takođe, u bolnicama su već pooštrene mere i one će trajati minimum dvostruko duže nego period inkubacije
od poslednjeg obolelog. Zasad nema zabrane posete bolnicama, što ne znači da ih neće biti ako nastavimo da
budemo neodgovorni kao do sada - izjavio je Lončar.
Od početka oktobra do danas registrovano je 98 slučajeva malih boginja u Srbiji. Većina obolelih nije
vakcinisana ili je nepotpuno vakcinisana. U bolnici je 47 odsto obolelih, a sedmoro ima i upalu pluća.
Ministar je rekao da su ti pacijenti sada stabilno i da se njihovo stanje poboljšava.
Vlast i opozicija se ujedinili
Dušan Milisavljević, DS
PORAŽAVAJUĆE ZA NACIJU
Kao država moramo jasno i brzo da odgovorimo na pojavu sve većeg broja roditelja koji ne vakcinišu svoju
decu. Ali ne na silu, nego mora struka da im objasni. Pričati u 21. veku o štetnosti imunizacije je
poražavajuće za jednu naciju.
Muamer Bačevac, SDPS
OPASAN LOBI
Ne čudi me poruka ministra Lončara o farmaceutskom lobiju, jer smo dospeli u situaciju kad je šteta već
napravljena. Ministarstvo zdravlja i Odbor za zdravlje i porodicu bili su protiv akcije u kojoj se poziva na
nevakcinisanje. U Skupštini smo doneli zakon koji je sprečavao i išao u pravcu da zaustavi loše tendencije i
antivakcinacijski lobi.
Sanda Rašković Ivić, Narodna stranka
O VAKCINACIJI NEMA RASPRAVE
kao lekar kažem da sam apsolutno za vakcinaciju. Ono što nije smelo da se dozvoli u našem društvu je to da
neki ljudi koji nemaju nikakve veze s medicinom i farmacijom budu glavni promoteri antivakcinacije. Oko
ovih vakcina koje moraju da se prime nema rasprave.
Konstantin Samofalov, SDS
MORAMO VEROVATI LEKARIMA
Verujem lekarima, koji su ipak profesionalci, a koji se većinom i dalje zalažu za vakcinisanje dece, čime se
sprečava epidemija. Naravno da postoje lobiji kao i u svim sferama društva, a slabe države tome podležu.
Boško Obradović, Dveri
REČ STRUČNJACIMA
Iza nevakcinacije dece stoji strah roditelja od neispravnosti stranih vakcina. Dok su vakcine bile domaće,
toga nije bilo. Ovo je tema o kojoj treba da govore stručnjaci, a ne političari.
KALENDAR OBAVEZNOG VAKCINISANJA U SRBIJI
1. Na rođenju: protiv turberkuloze i hepatitisa B (prva doza)
2. Drugi mesec: protiv hepatitisa B (druga doza)
3. Treći mesec: protiv difterije, tetanusa, velikog kašlja (prva doza), protiv dečje paralize (prva doza), protiv
oboljenja koja izaziva hemofilus influence tip B (prva doza)
4. Sa navršenih 3,5 meseci: protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (druga doza), protiv dečje paralize
(druga doza), protiv oboljenja koja izaziva hemofilus influence tip B (druga doza)
5. Peti mesec: protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (treća doza), protiv dečje paralize (treća doza), protiv
oboljenja koja izaziva hemofilus influence tip B (treća doza)
6. Druga godina: protiv malih boginja, zauški i rubeole
7. Druga godina: protiv difterije, tetanusa i velikog kašlja (prva revakcinacija), protiv dečje paralize (prva
revakcinacija)
8. Sedma godina: protiv difterije i tetanusa (druga revakcinacija), protiv dečje paralize (druga revakcinacija),
revakcinacija protiv malih boginja, zauški i rubeole
9. Dvanaesta godina: protiv hepatitisa B (deca koja do tada nisu, sa tri doze vakcine po šemi 0, 1, 6 meseci)
10. Četrnaesta godina: protiv difterije i tetanusa (treća vakcinacija), protiv dečje paralize (treća vakcinacija)
Upozorenje
MORBILE GODIŠNJE UBIJU MILION LJUDI U SVETU
Smatralo se da je ova bolest na evropskom kontinentu suzbijena, ali su se male boginje kod dece i odraslih
nedavno ponovo pojavile zbog sve većih otpora vakcinaciji. Uprkos tome što naziv ovog oboljenja ne
asocira na neku opasnu i strašnu bolest, morbile svake godine odnose blizu milion života u svetu i izazivaju i
do 60.000 slučajeva slepila. lako se ove statistike prvenstveno odnose na zemlje u razvoju (pacifička regija i
Afrika), gde nije bilo većih kampanja vakcinacije, svedoci smo povratka ovog oboljenja i na naše prostore, i
to u godini u kojoj je EU nameravala da proglasi zvaničnu pobedu nad morbilama.
Medicina bez inženjera nije moguća
Umesto da budu inovatori koji će održavati i unapređivati medicinske aparate, inženjeri biomedicine u Srbiji
nisu uvršteni ni u klasifikaciju zanimanja
I dok njihove kolege širom sveta razvijaju robote hirurge i
veštačka srca, biomedicinski i klinički inženjeri u Srbiji
nisu uvršteni ni u spisak zanimanja. Umesto da budu ino-
vatori koji će održavati, projektovati i unapređivati medi-
cinske aparate – što je samo deo njihovog opisa posla –
predstavnici ovog esnafa u našoj zemlji najčešće se svode
na tehničko osoblje koje priključuje kablove i popravlja
kvarove.
To je utoliko čudnije ako se zna da Srbija ima dugu tradi-
ciju biomedicinskog inženjerstva za koje se i danas školu-
ju kadrovi na nekoliko ovdašnjih fakulteta. Među njima je i Mašinski fakultet u Beogradu, na kojem je ne-
davno održan panel o svim ovim problemima.
Jedna od ključnih poruka sa stručnog skupa pod nazivom „Biomedicinsko inženjerstvo u nacionalnom okvi-
ru kvalifikacija i klasifikacija zanimanja u Srbiji” bila je da bi ovu profesiju što pre trebalo prepoznati kao
relevantnu kako bi oni koji se za nju školuju znali da ih čeka posao. To konkretno znači, kako je pojasnio
dekan Mašinskog fakulteta prof. dr Radivoje Mitrović, otvarajući panel, da bi u Nacionalnu klasifikaciju za-
nimanja trebalo uvrstiti dva nova zanimanja: biomedicinski inženjer i klinički inženjer. Ovo je utoliko važni-
je ako se zna da Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da na 50 bolničkih kreveta u zdravstvenim
ustanovama treba angažovati po jednog predstavnika te struke.
Ukazujući da su sve tehnološke inovacije u medicini, „od običnog stetoskopa do sajber-noža” osmislili ljudi
s inženjerskim, ali i određenim medicinskim znanjem, državni sekretar u Ministarstvu zdravlja dr Meho
Mahmutović je ocenio da je u ovoj oblasti potrebno da „inženjere učimo medicini a doktore tehnici”.
„Trebalo bi da edukujemo tehnički pismene doktore i medicinski pismene inženjere koji ne bi samo održa-
vali medicinsku opremu već bi, na primer, imali i važnu ulogu u razvoju softvera, budući da su podaci o pa-
cijentima u Srbiji sada integrisani u jedinstveni informacioni sistem”, rekao je dr Mahmutović.
To što biomedicinski i klinički inženjeri održavaju aparate u bolnicama samo je deo njihovog posla jer su
oni, prema mišljenju akademika Ljubiše Rakića, redovnog člana SANU, ravnopravni saradnici lekara i spe-
cijalista.
„Biomedicinski inženjeri treba da rešavaju probleme od dijagnostike do terapije i zbog toga je važno da po-
stanu deo zdravstvenog sistema. Oni bi mogli da pomognu i da se s kvalifikovanim naučnim projektima
konkuriše kod velikih međunarodnih fondacija. Njihovo školovanje bi trebalo da ostane na mašinskim i
elektrotehničkim fakultetima, jer ukoliko ih budemo školovali na medicinskim fakultetima, stvaraćemo od
njih laborante kojih već imamo”, naglasio je akademik Rakić.
Na bogatu tradiciju biomedicinskog inženjerstva u Srbiji, čiji koreni sežu od sredine prošlog veka, podsetio
je akademik Dejan Popović, takođe redovni član SANU. On je ukazao da su sedamdesetih godina 20. veka
jugoslovenske strukovne organizacije za biološku i medicinsku tehniku bile u članstvu relevantnih međuna-
rodnih tela iz ove oblasti dok se danas, kako je naglasio, u novinama ne može naći ni oglas da su nekom po-
trebni biomedicinski i klinički inženjeri.
Nasuprot tome, u svetu je prilično drugačije jer, prema rečima Pavla Kovačevića, profesora novosadskog
Medicinskog fakulteta, ova zanimanja spadaju u najprimamljivija unutar čitave inženjerske struke.
„Biomedicinski inženjeri povećavaju efikasnost i smanjuju troškove zdravstvenog sistema”, rekao je Kova-
čević, navodeći kao primer operacionu salu bez ljudi – projekat koji se već primenjuje u SAD, a zasniva se
na tome da roboti umesto lekara obavljaju hirurške intervencije.
Naposletku, značaj ove struke sažeto je iskazao Zoran Bjelica, predsednik Upravnog odbora Asocijacije kli-
ničkih inženjera Srbije, rečima: „Tehnika bez medicine je nemoćna, medicina bez tehnike je nemoguća.”
RTB Bor: Gubici i „ućutkana“ privatizacija
RTB Bor je u 2016. godini zabeležio gubitke u poslovanju, pokazuje finansijski izveštaj. Prošlogodišnji
gubitak je, istina, manji nego pre, ali i dalje impozantan. Manjak je iznosio 5,25 milijardi dinara, dok je
godinu dana pre toga bio 13,7 milijardi dinara, prenosi
Politika.
Gubici su napravljeni uprkos boljoj ceni bakra na
svetskom tržištu, ali i tome što je grupa preduzeća Rudnik
bakra Bor, Rudnik bakra Majdanpek i Topionica i
rafinacija ušla u unapred pripremljen plan reorganizacije
(UPPR). Podsećanja radi, tada im je otpisano više od
milijardu evra duga prema državnim poveriocima. Osim
toga, RTB Bor je u 2016. godini imao budžetsku pomoć
od dve milijarde dinara za tekuću likvidnost kako bi postigao bolje rezultate pred privatizaciju, a
interesantno je da na takvu pomoć u ovoj godini ne može da računa. Po medijskoj tišini koja vlada kada je
reč o privatizaciji ovog borskog preduzeća, čini se da od toga nema ništa.
Pominjalo se da su zainteresovane kineske firme, ali se sve na tome i završilo. U Fiskalnom savetu, koji je
mnogo puta upozoravao na fiskalni rizik RTB-a Bor, kažu da ovo državno preduzeće u 2017. ima bolje
rezultate poslovanja zahvaljujući povećanju cene bakra i njegovoj većoj proizvodnji. Cena bakra
kontinuirano raste od okgobra 2016. godine, kada je iznosila oko 4.700 dolara i sredinom septembra 2017.
dostigla je 6.800 dolara po toni. Na uspešnije poslovanje utiče ito što će količine proizvedenog bakra u 2017.
biti veće nego prethodnih godina, pošto će ove godine nova topionica praktično prvi put raditi punim
kapacitetom.
Ministar najavljuje: Nove kazne, novi psiholozi i
pedagozi
Protekle nedelje javnost je uzdrmalo nekoliko slučajeva nasilja u srpskim školma. Ministar prosvete Mladen
Šarčević tvrdi da je prethodni saziv ministarstva neopravdano štedeo na angažovanju pedagoga i psihologa,
pa će se u borbi protiv nasilja u prestati sa tom praksom.
Zato ćemo naći način da uštedimo na drugim stvarima, a da
primimo nove ljude i pojačamo psihološko-pedagoške službe u
školama – rekao je on za Večernje novosti.
Ovo su neke od mera za smanjenje nasilja u školama. Ministar
Šarčević kaže da će narednih dana biti formiran ministarski tim
koji će se baviti problemom nasilja u školama i u kome će, osim
Ministarstva prosvete, učestvovati i predstavnici ministarstava
pravde, unutrašnjih poslova i rada, zapošljavanja i socijalne
politike.
Ovaj problem je ogroman i ne može prosveta sama da ga reši. Potrebna nam je pomoć drugih resora i zbog
preventivnog delovanja. Mnogo ćemo raditi na prevenciji, da se slučajevi poput ovog iz Aranđelovca ne
ponove. Za to je važno da se, osim institucija, uključe i roditelji. Novi krovni prosvetni zakon predviđa
mnogo strože kazne za roditelje, koje dostižu i 100.000 dinara. Promenili smo šest prosvetnih zakona i
menjamo još četiri da bismo imali efikasniji sistem, da imamo veću kontrolu nad onim što se dešava u
školama, da možemo da smenimo direktore koji ne rade svoj posao kako treba – kaže on.
Ministar navodi da je u toku izrada 59 pravilnika koji treba da omoguće primenu novih prosvetnih zakona, a
da je jedan od tih pravilnika i o društveno-korisnom i humanitarnom radu učenika. To će biti jedna od
kaznenih mera za đake koji naprave disciplinske prekršaje, koji budu uništavali školsku imovinu,
diskriminisali i zlostavljali druge učenike ili nastavnike…
To će više biti vaspitna mera nego kazna. Ništa loše nema u tome ako učenik, kroz Pokret gorana, koji
takođe hoćemo da vratimo u škole, dođe vikendom i zasadi drvo – objašnjava Šarčević.
Ministar navodi i da će, kao i učenici i njihovi roditelji, strože biti kažnjavani i direktori škola koji
zataškavaju slučajeve nasilja, kao i oni koji ne preduzimaju potrebne mere kada se nasilje u školi već
dogodi.
– Nema više guranja stvari pod tepih i prećutkivanja događaja. Svaki vid nasilja direktor je dužan da istog
dana prijavi školskoj upravi i inspekciji, koja odmah izlazi na teren. O tome se obaveštavaju i policija i
tužilaštvo, ako je reč o ozbiljnijem prekršaju – naglašava ministar prosvete.
Poverenik: Obrada podataka zdravstva traži
rešenja, a ne imprivizacije
Obrada podataka o ličnosti u oblasti zdravstva je problem koji traži ozbiljna rešenja a ne imprivizacije,
objavljeno je na sajtu Poverenika za zaštitu podataka o ličnosti povodom oglušivanja vlade o njegove
primedbe na izmene Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama.
Poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka o ličnosti je još u toku pripreme Nacrta
zakona u nekoliko navrata davao mišljenje Ministarstvu zdravlja koje ga je pripremalo.
Vlada Srbije, utvrđujući predlog zakona, oglušila se o glavnu i suštinsku primedbu Poverenika.
Naime, Predlogom zakona se i dalje ne rešava suštinski problem obrade podataka o ličnosti u IZIS-u
(Integrisani zdravstveni informacioni sistem), odnosno nije rešeno pitanje pravnog osnova za uspostavljanje
IZIS-a.
A IZIS je i pored više upozorenja Poverenika faktički uspostavljen, iako važeći Zakon o zdravstvenoj
dokumentaciji i evidencijama u oblasti zdravstva nijednom svojom odredbom ne ovlašćuje rukovaoca
podataka da ga uspostavi na način da u okviru njega vrši obradu podataka o ličnosti.
Naprotiv, odredbom člana 44. stav 2. Zakona o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti
zdravstva, propisano je da IZIS čine zdravstveno-statistički sistem, informacioni sistem organizacija
zdravstvenog osiguranja i informacioni sistemi zdravstvenih ustanova, privatne prakse i drugih pravnih lica.
Zakon ni na jednom mestu ne predviđa uspostavljanje jedne jedinstvene i centralizovane zbirke podataka o
ličnosti koja bi bila pod kontrolom jednog rukovaoca.
Osim što još jednom skreće pažnju na nepostojanje valjanog pravnog osnova, Poverenik ukazuje i na pitanja
bezbednosti koja traže odgovore.
S aspekta opšteprihvaćenih evropskih standarda u oblasti zaštite podataka o ličnosti, ukrupnjavanje velikog
broja manjih baza podataka u jednu ogromnu, centralizovanu bazu podataka predstavlja ozbiljan rizik po
prava lica u vezi sa obradom podataka o ličnosti i takvu obradu uvek treba izbegavati, osim kad je
neophodno i izuzetno opravdano.
U konkretnom slučaju čini se očiglednim da tako nešto nije neophodno. A u svakom slučaju, ukoliko se
svrha obrade ne bi mogla postići drugačije tj. bez stvaranja ogromne centralizovane baze podataka, onda kao
minimum zakonom treba urediti koji podaci će se unositi i obrađivati u IZIS-u, koje zdravstvene ustanove će
to činiti, pod kojim uslovima, način korišćenja podataka i sl.
S aspekta minimuma bezbednosti, takođe je neophodno zakonom propisati tehničke i organizacione mere
koje se moraju preduzeti u IZIS-u, uzimajući u obzir vrstu podataka, obim i svrhu obrade, tehnološki nivo,
verovatnoću pojavljivanja i ozbiljnost opasnosti po prava lica, kao i ko i kako može imati pristup podacima
o ličnosti i odgovornost za obradu tih podataka, stoji na sajtu Poverenika za zaštitu podatak o ličnosti.
top related