multietničnost kao pozitivni socijalni kapital

Multietničnost kao pozitivni Multietničnost kao pozitivni socijalni kapitalsocijalni kapital

Fakultet političkih znanosti

Berto Šalaj

GOSPIĆ, 09. ožujak 2012.

Uvjeti koji omogućavaju stabilno i Uvjeti koji omogućavaju stabilno i učinkovito funkcioniranje demokracije?učinkovito funkcioniranje demokracije?

INSTITUCIJE SOCIOEKONOMSKI ČINITELJI

SOCIOKULTURNI ČINITELJI

SOCIOKULTURNI ČINITELJISOCIOKULTURNI ČINITELJI

Stavovi, vrijednosti, mišljenja i uvjerenja pripadnika određene političke zajednice

“Države se razlikuju koliko se razlikuju i ljudi koji žive u njima, jer nisu države

načinjene od drveta i kamena, već od ljudi i njihovih karaktera.”

PlatonPlaton

Robert D. Putnam, Making Democracy Work, 1993.

- Italija, 1970., decentralizacija- 20 regija- jednake političke institucije

- jednake zakonodavne ovlasti- različiti društveni, ekonomski, politički i

kulturni konteksti u koje su nove regionalne institucije ‘usađene’

INSTITUCIONALNA INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST? DJELOTVORNOST?

mjerenje institucionalne djelotvornosti? mjerenje institucionalne djelotvornosti?

1) RESPONZIVNOST 2) UČINKOVITOST

indikatori institucionalne djelotvornosti

OBJEKTIVNIOBJEKTIVNI SUBJEKTIVNI =

postoje značajne trajne razlike u institucionalnoj djelotvornosti pojedinih

regija

JEDNAKE INSTITUCIJE, RAZLIČITE RAZINE DJELOTVORNOSTI;

npr.Sjever - Jug

SOCIJALNI SOCIJALNI

KAPITALKAPITAL

INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST?

EKONOMSKA RAZVIJENOST

INSTITUCIONALNA INSTITUCIONALNA DJELOTVORNOST DJELOTVORNOST

SOCIJALNI SOCIJALNI KAPITALKAPITAL

«Socijalni kapital odnosi se na karakteristike društvene organizacije – norme uzajamnosti, povjerenje i mreže povezanosti - koje mogu poboljšati efikasnost društva

jer omogućavaju koordinirano djelovanje»

Ekonomski kapital počiva na našim bankovnim računima, ljudski kapital u našim glavama, a socijalni kapital u strukturama odnosa među ljudima – da bi

čovjek posjedovao socijalni kapital on mora biti povezan s drugim ljudima.

odnosi s drugim ljudimaresurs ++

A) NORME UZAJAMNOSTIA) NORME UZAJAMNOSTI

1) specifična, uravnotežena uzajamnost

2) uopćena, difuzna uzajamnost

Učiniti ću ti uslugu ako ti meni istodobno učiniš drugu uslugu.

Učiniti ću ti uslugu, znajući da ćeš jednom ti ili netko drugi nešto učiniti za mene.

“Ako ne idete na sprovode drugih ljudi, ni oni neće doći na vaš.”

B) MREŽE POVEZANOSTIB) MREŽE POVEZANOSTI

članstvo u formalnim i neformalnim grupama

horizontalne vertikalne

C) POVJERENJEC) POVJERENJE

socijalno političko

građani institucije

generalizirano

specifično

SURADNJASURADNJA

SOCIJALNO POVJERENJE

NORME UZAJAMNOSTI

MREŽE POVEZANOSTI

ostvarenje ciljeva koje u njegovoj odsutnosti ne bi bilo moguće postići

SOSOCCIIJJAALLNNI I

KAKAPPIITTAALL

TIPOVI SOCIJALNOGA KAPITALATIPOVI SOCIJALNOGA KAPITALA

socijalni kapital se, poput drugih oblika kapitala, može iskoristiti za ostvarenje različitih,

dobrih i loših, ciljeva.

‘bridging’ vs. ‘bonding’

premošćujući povezujući

negativni socijalni kapital?

ljudi koji su nam slični

ljudi koji su različiti

manjine?

1) manjine kao prijetnja koheziji, stabilnosti i razvoju političke zajednice

manjine?

2) manjine kao resurs koji pomaže u socijalnom i ekonomskom razvoju političke zajednice

unutarnji resurs

veza prema drugim državama

Scott Page, The Difference: How the Power of Diversity Creates Better Groups, Firms, Schools and Societies,

2007.

Albanci

4851

63 65

12 14

22

31

0

10

20

30

40

50

60

70

1995 2000 2003 2007

Bošnjaci

48

56

74 76

1418

3844

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1995 2000 2003 2007

Srbi

45

57

6568

1621

3440

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1995 2000 2003 2007

Kako povećati zalihe socijalnog kapitala?Kako povećati zalihe socijalnog kapitala?

(sudstvo)

ODREDNICEODREDNICE

tradicija

civilno društvo

institucije

razine nejednakostiobrazovanje

POLITIČKA VOLJA?POLITIČKA VOLJA?

masovni mediji

bsalaj@fpzg.hrbsalaj@fpzg.hr

označava postojanje kulturne raznolikosti u

nekom društvu

multikulturalnost multikulturalizam

model rješavanja pitanja kulturne raznolikosti

1) kulturna homogenizacija

(prilagođavanje – asimilacija)

2) građanska asimilacija

3) MODUS VIVENDI

4) integracija, uključivanje

5) kulturna separacija6) teritorijalna separacija

politika borbe protiv isključenosti kulturnih

manjina

multikulturalizam

pripadnici neke kulturne grupe bez problema surađuju s dominantnom kulturnom grupom i istodobno u

okviru svoje kulturne grupe žive u skladu sa svojim kulturnim tradicijama

dominantan model rješavanja pitanja kulturne raznolikosti u

liberalno-demokratskim društvima1970.-ih

kriza multikulturalizma?

premošćujući premošćujući s.k.s.k.

povezujući s.k.povezujući s.k.

anarhija

(rat svih protiv sviju)

sektaške zajednice

individualizam

multikulturalizam+

građanska zajednica

Srbi

45

57

6568

1621

3440

0

10

20

30

40

50

60

70

80

1995 2000 2003 2007