panevropski univerzitet apeiron banja luka specijalisti...
Post on 01-Feb-2018
232 Views
Preview:
TRANSCRIPT
Banja Luka, decembar 2008.
Panevropski univerzitet APEIRON Banja Luka
Specijalistički studij
Nedim Delić, prof.
''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 3
SADRŽAJ
UVOD ........................................................................................................................................... 4 1. Pojam informaciono-komunikacionih tehnologija .................................................................... 6 2. Primjena informaciono-komunikacionih tehnologija................................................................ 9
2.1. Informaciono-komunikacione tehnologije u učenju i podučavanju ................................. 10 2.2. Nastavni proces i učenje, ICT .......................................................................................... 12
3. Razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija................................................................. 17 3.1. Dobra obrazovna praksa i politika u EU .......................................................................... 20 3.2. Stanje i trendovi primjene ICT u obrazovanju u svijetu .................................................. 23
4. ICT u obrazovanju Bosne i Hercegovine ................................................................................ 32 4.1. Razvojni koncept informacionog društva.................................................................... 32
5. Stanje ICT u školama na području opštine Srebrenik ............................................................. 40 5.1. Predmet istraživanja ......................................................................................................... 40 5.2. Cilj istraživanja................................................................................................................. 40 5.3. Hipoteze istraživanja ........................................................................................................ 40 5.4. Područje istraživanja ........................................................................................................ 41 5.4.1. Stručna sprema nastavnika ............................................................................................ 42 5.4.2. Opremljenost škola ICT opremom ................................................................................ 43
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................. 52 LITERATURA ............................................................................................................................ 53 PRILOZI...................................................................................................................................... 55
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 4
UVOD
U doba kad računari zauzimaju sve više mjesta u čovjekovoj svakodnevnici, gdje
dostižu takav segment primjene, da je to prije nekoliko desetljeća bilo gotovo nemoguće
predvidjeti. Malo je bilo onih koji su bili smjeliji vizionari i ''usudili se'' predviđati
primjenu računara u raznim disciplinama i naučnim oblastima poput astronomije, fizike,
matematičkih analiza, medicine i medicinske dijagnostike, praćenja stanja ekonomskog
tržišta, korištenja računara kroz posebne programske pakete (BI software – programi
poslovne inteligencije) koji iz raznih baza podataka, takoreći ''nebitnih'' podataka izvlače
ono najbitnije, što je presudno za donošenje odluka.
Poslovi koji se obavljaju uz pomoć znanja koje je nekad davno prikupljeno, sve
su rjeđi. Svaka individua, mora samostalno raditi na sebi, i kroz razne kurseve se
edukovati. Najčešće su to kursevi iz informatike, stranih jezika, crash kurseva (koji daju
informacije, šta to poslodavac traži prilikom prijema zaposlenika u firmu), i
mnogobrojnih drugih. Dosta česta pojava jeste, da poduzetnici koji znaju šta žele ili su
prepoznali sferu tehnoloških djelovanja, i u kom pravcu sve to vodi, dali vremenski rok
da njihovi uposleni savladaju upotrebu novih tehnologija. Vrijeme kako odmiče, čovjek
se sve više i više oslanja na nju. Internet je nekako postao nezaobilazan segment.
Uzmimo za primjer mobilnu telefoniju. Bilo je dosta onih koji su se opirali istoj.
Pogotovu starije osobe, koje su nijekale i prezirale upotrebu istih. Odlazak na put, more,
liječenje, istim je dao dokaz o nužnosti i prednosti istih. Mnogi se sada ne mogu ni za
trenutak rastati od svojih mobilnih aparata. Naravno, sve ima svoje prednosti i
nedostatke. O njima ovdje nećemo govoriti.
U nekim zemljama, kao što su skandinavske zemlje (Norveška, Švedska, Finska)
već je uvedena praktična primjena savremenih tehnologija. Klasične šaltere, kupovinu,
stajanje u redovima, zamjenjuju korištenjem novih tehnologija.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 5
Kod nas mlađe generacije su sklone primjenjivanju istih. Starije generacije se
nekako opiru, ali prvi dodir sa istim, lakoća kojom se koriste, ne ostavlja ih
ravnodušnim. Uvidom u brzinu, pouzdanost, postaju česti korisnici. Generacije koje
dolaze, sve više koriste tehnologiju. Granice upotrebe iste, sigurno će se pomaknuti.
Potrebno je napraviti poseban plan, kako bi pedagoški, metodički oblikovali nastavne
materijale, koji će učenike, studente i starije generacije osposobiti za sadašnjost ali i za
budućnost zasnovanu na informaciono komunikacionoj tehnologiji.
Potrebno je pripremiti sadašnje, a i buduće generacije za informaciono
komunikacionu tehnologiju. Nije dovoljno dovoljno samo stihijski krenuti u projekte
pripreme za korištenje informaciono komunikacionih tehnologija (ICT), već je potrebno
donijeti niz zaključaka i smjernica za kvalitetnu primjenu ICT u društvu, čije su potrebe
daleko veće nego što je to danas slučaj. Informaciono komunikacione tehnologije su već
obilježile i sasvim je sigurno još će snažnije obilježiti razdoblje u narednih nekoliko
desetljeća.
Danas se uveliko koriste razne mašine koje su računarski navođenjene, ili su u
sklopu raznih postrojenja za proizvodnju dijelova, uređaja i opreme. Različ ita su
područja privrednih grana gdje se ICT primjenjuju ili mogu povećati mogućnosti, kao
što su: turizam, poljoprivreda i šumarstvo, građevinarstvo, transportni sistemi za
prijevoz roba i putnika, u metaloprerađivačkoj industriji, u poslovanju (korištenje ICT u
uredskom poslovanju). U svijetu vlada deficit u ljuskim resursima koji su spremni za
korištenje ICT i samim tim potrebno je od rane mladosti pripremati kadrove za
ostvarivanje svih potencijalnih primjena informaciono komunikacionih tehnologija.
U sprezi informacione i telekomunikacione tehnologije u raznim područjima
primjene, moguće je pronaći nova inovativna rješenja. Dovoljno je samo osmisliti
kombinaciju već postojećih znanja i rješenja.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 6
1. Pojam informaciono-komunikacionih tehnologija
Za spregu mikroelektronike, računarske tehnologije i komunikacija u posljednih
nekoliko godina upotrebljavaju se dva zajednička naziva. Jedan od njih je informaciona
tehnologija koji se obilježava skraćenicom IT (engl. Information Technology), dok drugi
je informaciona i komunikaciona tehnologija, skraćenica ICT (engl. Information and
Communication Technology) koji se često upotrebljava u evropskom okruženju.
''Informacione tehnologije je zajednički izraz za izučavanje sredstava, postupaka i
metoda za upravljanje, čuvanje, obradu, prenos i prezentaciju podataka i
informacija''[1]. Informacione tehnologije su nastale iz elektronike, primjenom
dostignuća iz matematike i fizike. Upotrebom dostignuća iz elektrotehnike IT se
odvajaju u posebno područje.
Odnos informacionih i komunikacionih tehnologija, možemo vidjeti na Slici 1.
Slika 1. Odnos informacionih i komunikacionih tehnologija
ELEKTRONIKA RAČUNARSKI
HARDVER
TELEKOMUNIKACIJE
ELEKTROTEH NIKA FIZIKA
ICT
POSTUPCI
Software Podaci
POSTUPCI
Primjena sredstava i postupaka
MATEMATIKA
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 7
Informaciona tehnologija (IT) je pojam kojim opisujemo dijelove (hardversku
opremu) i programe (softver) koji nam omogućavaju pristupanju, preuzimanju,
organizovanju, manipuliranju i predstavljanju informacija elektronskim putem.
Naprimjer: računari, skeneri, baze podataka, ekspertni sistemi...
Komunikaciona tehnologija (CT) je pojam kojim opisujemo telekomunikacionu
opremu pomoću koje možemo informacije slati, primati, tražiti i pristupati im.
Naprimjer: telefon, fax, modemi i dr.
Digitalni sadržaji, obrazovni portali, online usluge, računarske mreže, digitalna
televizija, hipermedijalni programi, programske podrške i usluge, mobilna telefonija i
drugi sadržaji pripadaju današnjici i dio su informacionog društva. Sve gore nabrojano
zajedno se naziva informacionim i komunikacionim tehnologijama. Globalno
informaciono društvo ne bi bilo kompletno bez ICT, jer one su direktno vezane za sve
aspekte društvenog razvoja.
Već i dio informacija i istraživačkih radova je dostupan na stranim jezicima.
Često su ti radovi objavljeni na provjerenim zvaničnim stranicama. Njihovo korištenje
je svedeno na takav procenat koji odgovara samo onima koji su informatički pismeni i
kojima nije problem doći do novih spoznaja, na osnovu tek objavljenih radova. Stoga
treba iskoristiti priliku i u drugim jezičnim i kulturnim sredinama. Kako? Školovanje bi
se trebalo po mogućnosti provoditi upotrebom savremene infomaciono komunikacione
tehnologije, kako bi učenici izlaskom iz škole bili kadri za samostalno usavršavanje.
Još dok su u osnovnoj školi, učenici bi trebali savladati osnovna znanja i
upoznati tehnološke mogućnosti i steći vještinu učenja ali i samostalnog istraživanja.
Znanja iz svijeta gotovo trenutno su dostupna preko elektronskih medija, gdje je njihov
sadržaj i količina stalno u procesu promjena i novih spoznaja. Školski sistem
obrazovanja nažalost, ne može pratiti te promjene, a da ne govorimo o obrazovnom
sistemu u Bosni i Hercegovini. Sticanje znanja reprodukcije treba zamijeniti
podučavanjem vještina pronalaženja podataka uz korištenje dostupnih tehnologija i
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 8
njihovo pretvaranje u informacije tj. ono što će učenici konkretno razumjeti i biti u
mogućnosti da primijene. Te vještine treba primijeniti u nastavi svih predmeta. Da bi to
uspjeli već se nazire potreba za predmetom koji bi imao zadatak, da izučava tehnike
prikupljanja podataka i njihove obrade, da bi se te vještine mogle kasnije iskoristi i
primijeniti u nastavi ostalih predmeta.
Poznavanje i korištenje informaciono-komunikacionih tehnologija u savremenom
svijetu predstavlja jedan od osnovnih elemenata pismenosti i kulture čovjeka. Nema
sumnje da upotreba kompjutera u znatnoj mjeri olakšava učenje i rad. Razvoj ICT
proteklih desetak godina donio je značajne promjene i u obrazovanju. Opremanje škola
savremenom računarskom opremom i informatičko opismenjavanje predstavlja jedan od
prioriteta reforme obrazovnog sistema.
Cilj primjene informaciono-komunikacionih tehnologija nije samo da se one
primijene u usko specijalizovanim ICT predmetima, već i u nastavi ostalih predmeta.
Prednosti nove tehnologije su u tome što će ubrzo omogućiti prezentaciju nastavnog sata
koja se dešava na drugom mjestu, gradu ili državi. Novi programi će olakšati rad
administraciji, profesorima u vođenju pedagoške evidencije, otvaraju se mogućnosti za
štampanje svjedočanstava, matične knjige, a postojaće i baza podataka o učenicima, ne
samo na nivou škole, već i resornog ministarstva. U srednjim školama se može
planirati, da se nova tehnologija iskoristi za svakodnevno upisivanje izostajanja učenika
sa nastave. To znači da se u trenutku unošenja podatka da je đak izostao sa časa,
roditelju šalje SMS. Iskustva su pokazala da je, zahvaljujući ovom projektu, u Engleskoj
duplo umanjen broj izostanaka sa nastave, a u Francuskoj smanjen za čak 70-80 odsto.
Pored ovoga, roditelj će preko interneta u svakom trenutku moći da sazna ocjene djeteta.
Da bi se računarska oprema maksimalno koristila, bilo bi potrebno u svakoj školi
da se osposobi jedna učionica u kojoj bi učenici u vrijeme slobodnih aktivnosti mogli da
koriste računare. Naravno, tu bi kroz 40 satne radne sedmice, mogli dati pojedinim
nastavnicima zaduženja, gdje bi nadzirali rad i usmjeravali učenike naspram potreba
koje oni imaju.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 9
2. Primjena informaciono-komunikacionih tehnologija
Prepoznavanje potreba za ICT u raznim područjima, jeste izazov za ljude koji
imaju dovoljno obrazovanja za primjenu, osmišljavanje novih tehnologija kao i
održavanju postojećih sistema. Nedostatak leži u tome, što zamisli i inovacije čekaju i
po nekoliko godina za njihovu realizaciju. Tom problemu treba sistemski prići i dati
novi pristup, kako ideje i realizacije ne bi kasnile. To jedino se može postići ako se
izvrši reforma u obrazovnom sistemu, koje bi u svom školovanju mladih kadrova u
osnovnim i srednjim školama kroz sistem redovnog školovanja dali osnovne elemente
upotrebe, kroz aktivan kontakt sa informacionom i komunikacionom tehnologijom.
Potrebe za kadrovima koji umiju koristiti ICT, ne mogu čekati dok mladi izađu iz
sistema redovnog školovanja. Trenutni doprinos mogu dati visokoškolske ustanove koje
će omogućiti obrazovanje studenata o ICT-u, kao i organizovanje specijalističkih
kurseva za nekadašnje studente koji su davno završili studije i koji imaju iskustva u radu
na raznim poljima, spram struke koju su završili. Takve stručnjake treba obučiti
informaciono komunikacionim tehnologijama, dati im osnovne smjernice i potaknuti da
inoviraju ICT.
Za prihvaćanje i razumijevanje ICT-a potrebno je više godina, što može biti
isuviše dugotrajan proces. Istraživanja i rezultati istraživanja u svijetu su takoreći
svakodnevno dostupni, radovi su najčešće publikovani i gotovo dostupni svim
zainteresiranim. Ne treba izmišljati ''toplu vodu'', nego iskoristiti iskustva drugih
zemalja, platiti stručnjake koji se tom tematikom bave duži niz godina, da obuče naše
kadrove koji će znati u kojem smjeru da organizuju napredak ICT u Bosni i
Hercegovini. Iskustva i planovi drugih se ne mogu metodom Copy => Paste preslikati
doslovno u naš sistem, već da osposobimo naš kadar koji će kroz sagledavanja našeg
sistema, kreirati najbolji koncept primjene informaciono komunikacionih tehnologija i
obrazovanje stručnjaka za primjenu istih.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 10
2.1. Informaciono-komunikacione tehnologije u učenju i podučavanju
Informaciona i komunikaciona tehnologija daju dobru osnovu za djelotvornu i
kreativnu upotrebu znanja. Znanje i inteligentno korištenje informacija su ključni faktori
razvijanja privrede. Samim tim, umjesto pojma informacijsko društvo, danas u medijima
možemo često čuti i pojam društvo znanja. ICT tehnologije su postale nezaobilazan
segment u razvoju društva, i samim tim ''utiru'' nove pravce u budućnosti kojim će se
društvo kretati. Mladi naraštaji, koji trebaju da se kreću tim pravcima, trebali bi u
sistemu obrazovanja kako u osnovnoj i srednjoj školi, tako i na fakultetima, imati
aktivniji kontakt sa informaciono komunikacionom tehnologijom. Jednostavno rečeno,
moraju biti pripremljeni za to.
Osposobljavanje i školovanje mladih ljudi danas, ne smiju izostaviti ICT iz
procesa obrazovanja. Primjena tehnologija dovela je društvo u takav stadij, da se ICT
vještine uz znanje čitanja, pisanja i računanja počinju smatrati elementarnom
pismenošću [2].
Škole su bile izuzete od ove informacijsko tehnološke revolucije. One su većim
dijelom ostale nepromijenjene, unatoč brojnim reformama i povećanju broja računara,
umrežavanja istih. Sagledavajući stanje kakvo je bilo prije nekoliko desetljeća i sada,
gotovo da ništa nije promijenjeno (vidi sliku 2). A. W. Bates iznosi tvrdnju: ''kada bi
student iz trinaestog stoljeća, iznenada se zatekao u današnjoj predavaonici, vjerovatno
bi odmah znao gdje je''. Prema njemu i u savremenim nastavnim disciplinama, kao što
su prirodne nauke ili mašinstvo, danas se primjenjuje ista metodologija nastave.
Problem se ne nalazi u velikom očekivanju od ICT u obrazovanju, već leži u
činjenici, da potpuna i kvalitetna primjena ICT u organizaciji nastave, zahtijeva temeljne
promjene, počevši od okruženja u kome se odvija nastava i učenje, bilo kojeg predmeta.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 11
Slika 2. Izgled učionice 200 godina stare škole iz Danske
U procesu nastave, potrebno je izvršiti radikalne promjene u metodologiji i
organizaciji nastave. U većini škola se primjenjuje tradicionalni način rada, uz manje
pomake u korištenju IC tehnologija. Posljedica toga jeste spori napredak, koji je često
vezan za ekonomski razvoj pojedinih država. Primjena ICT u nastavi nije samo tehničko
pitanje. Ona traži odgovore na osnovna pitanja o nastavnim metodama, prioritetima u
finansiranju, misiji i viziji škole. Pri definiranju obrazovnih ciljeva, uzeti u obzir nove
mogućnosti koje pruža tehnologija, internet, multimedija. To nije samo unapređenje
okruženja u kojem se koristi, već ga u osnovi mijenja.
Integracija informaciono komunikacionih tehnologija u nastavni proces, povlači
za sobom pitanje stručnosti profesora. Informaciono komunikacione vještine predavača,
koji bira sadržaje i određuje nastavni proces, od bitnog su značaja i utiču na kvalitet
obrazovanja. Osposobiti i stručno usavršiti nastavnike, pripremiti ih za proces
cjeloživotnog učenja (engl. Long Life Learning), praćenja trendova i čestih promjena u
informacionim i komunikacionim tehnologijama je neizostavan proces koji se ne može
zaobići.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 12
U procesu obrazovnog sistema nužno je uspostaviti dio osnovnog obrazovanja
koji se odnosi na znanja i vještine informatičke pismenosti, te na primjenu informacione
i komunikacione tehnologije u učenju i podučavanju. Budući nastavnici bili bi sposobni:
a) za provođenje obrazovnih projekata iz područja primjene ICT u učenju i podučavanju
b) za dijagnostiku i vrednovanje znanja pomoću ICT
c) za oblikovanje okoline za učenje primjerene razvojnoj dobi učenika (kompetentnim
korištenjem ICT u nastavi)
d) za poticanje samostalnog učenja
e) za vrijednovanje i odabir obrazovne programske podrške za različ ita područna znanja
f) za nastavak samostalnog usavršavanja
2.2. Nastavni proces i učenje, ICT
Sa pedagoško metodičkog aspekta, u središtu procesa učenja i podučavanja je
učenik. Na Slici 3 prikazan je didaktički truogao, koji pojašnjava odnose učenika,
nastavnika i nastavne sadržaje.
Slika 3. Didaktički trougao: Učenik, nastavnik, nastavni sadržaj
Kako se ovaj pristup posmatra sa posebnog stajališta, gdje će sredstvo učenja i
podučavanja između ostalog zauzeti tehnologija, dobijamo dopunjeni didaktički trougao
(Slika 4). Pojam učenik ovdje možemo zamijeniti pojmom čovjek, obrazovati se mogu
U- Učenik N- Nastavnik S- Nastavni sadržaj U
N S
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 13
ljudi različitih starosnih uzrasta, ICT nisu ograničene na upotrebu samo jednoj
generaciji, već u cjelosti ih mogu koristiti svi ljudi.
Slika 4. Dopunjeni didaktički trougao: Učenik, nastavnik, nastavni sadržaj i tehnologije
Kada se rade pripreme za nastavni proces, u kome će aktivnu ulogu imati
savremene tehnologije, često se zaborave ili samo djelimično zadovolje metodičke i
pedagoške strane. Osobe (predavači) koji planiraju te sadržaje i koriste savremene
tehnologije za realizaciju istih, često stave u drugi plan učenike kojima su ti sadržaji
namijenjeni.
Informaciona i komunikaciona tehnologija, je postala sastavni dio sistema
obrazovanja i to kao podrška nastavnicima u realizaciji tradicionalne nastave ili pak kao
zamjena takvoj nastavi s jednom od novih metoda i načina realizacije nastavnog procesa
kao i procesa učenja i podučavanja. S tim u vezi je multimedija, računarsko
umrežavanje i programsko inženjerstvo, što je dovelo do pojave generacije računarskih
sistema za učenje i podučavanje.
Nova nastavna paradigma je orijentirana prema učeniku (engl. Learner-center
paradigm). Učenik je smješten u centar, dok su u okruženju resursi za učenje i to kako u
pogledu vremena tako i mjesta i načina učenja (Slika 5). Prema učeniku je sve
orijentirano i obuhvaćeno jednim izrazom-resursi za učenje (ljudi, znanje, tehnologija,
medij, organizacija...).
U
N S
T
U- Učenik N- Nastavnik S- Nastavni sadržaj T- Tehnologija
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 14
Slika 5. Prijelaz tradicionalne nastavne paradigme, novoj naprednoj
Tradicionalno obrazovanje zasniva se na obrazovnoj paradigmi, koja se naziva
model reprodukcije znanja. Svrha takvog učenja jeste prenijeti statičko znanje od izvora
znanja (nastavnik) do učenika, koji je pasivni primalac takvog znanja. Model
reprodukcije znanja treba zamijeniti modelom izgradnje znanja. To se može postići
samo ako nastavnici i učenici budu partneri u zajedničkom sudjelovanju na izgradnji
baze znanja koju treba usvojiti.
Informaciona usluga WWW je omogućila zasnivanje više hiljada sistema koji se
mogu smatrati direktnom primjenom savremene informacione i komunikacione
tehnologije. Već ina tih sistema ima ograničene mogućnosti učenja i podučavanja, jer
svoj rad zasnivaju na statičkom prikazu nastavnih sadržaja.
Osnovna informatička znanja i vještine treba posjedovati svaka informatički
pismena osoba. Ta znanja je potrebno svakodnevno nadopunjavati i usavršavati, jer brz
je razvoj informacione i komunikacione tehnologije.
Uvođenjem tehnologija u nastavni proces, došlo je do promjena postojećih
metoda podučavanja i obrazovanja. Postojeći model dolazi u novo okruženje, koje
zahtijeva nove metode rada. Postoje različit i tipovi učenja, zavisno od toga šta se uči, u
kojem se okruženju uči, karakteristikama osobe koja uči (učenika), ali i osobe koja
podučava (nastavnika). Znanje je vrijednost koju pojedinac stiče procesom učenja i
STRUČNJAK
UČENIK
UČENIK
UČENIK
UČENIK
Izvor učenja
Izvor učenja
Izvor učenja
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 15
varira od osobe do osobe. Svaka individua različ ito apsorbuje u datom momentu. U
osnovi znanja uvijek su informacije koje pojedinac prima direktno ili indirektno i na taj
način postiže lični razvoj.
Jelavić definira učenje kao ''aktivnost (iskustvo) kojom pojedinac postiže
relativno trajnu promjenu svog ponašanja''. Te promjene, dakle, nastaju pod uticajem
primljenih i prerađenih informacija. Bit je u tome da osoba koja uči, opšte i gotove
spoznaje dovede na nivo ličnog iskustva, te na temelju toga doživljava promjenu
ponašanja. Kako bi ovladala tim opštim i gotovim spoznajama (znanjima) osoba koja
uči (učenik) mora ih uočiti, osvijestiti, povezati sa ličnim iskustvom, otkriti što one
znače na nivou konkretnog. Tek se takvim učenjem osoba razvija, jer ono što prije nije
mogla sada može. Učenje uvijek predstavlja integraciju osjetilno-praktičnog i misaono-
teorijskog.
Učenje je mnogo širi pojam od obrazovanja odnosno odgoja. Obrazovanje
možemo definirati kao namjerno, intencionalno, pedagoški (didaktički) osmišljeno i
sistemski organizirano učenje odnosno iskustvo pojedinca koje se očituje u porastu
(količinom i kvalitetom) znanja i vještina te razvoju sposobnosti [3]. Nesumnjivo je da
će se nekakvo učenje u nastavnom procesu i odviti. No, pitanje je da li je to ono učenje
koje je nastavnik htio?
U današnjem obrazovanju, nažalost, još uvijek je prisutan sistem, u kojem je
gradivo podijeljeno u čvrsto definisane cjeline, profesor podučava, a učenik sluša ili
čita. To ne pruža dobar način funkcionisanja, pogotovo sada kada su informaciono
komunikacione tehnologije dostupne. Tendencija obrazovnog sistema a samim tim i
nastavnog procesa jeste da bude fleksibilniji. To znači, da umjesto nastavnika
(profesora) u centru bude učenik, čija bi se efikasnost poboljšala (Slika 6). Nastavnici
danas moraju znati koristiti savremene metode i tehnologije u obrazovanju. Važno je da
nastavnici budu ne samo informatički nego i informacijski pismeni, te da posjeduju
znanje o tome šta je informacijska pismenost i koliko je njeno značenje za današnje
obrazovanje.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 16
Slika 6. Poređenje dva modela obrazovnog sistema
Danas obrazovanje i podučavanje treba smjestiti u nove okvire u skladu s
mogućnostima i potrebama savremenog pojedinca i okolnostima u kojima uči.
Odgovarajućim programiranjem, računari imaju sposobnost donositi
individualizirane naredbe. Ono što pri izradi nastavnih materijala podržanih
informaciono komunikacionom tehnologijom treba uzeti u obzir, su važne različ itosti
među osobama koje podučavamo.
Poput učenja, i podučavanje je kompleksan poduhvat. Dobar nastavnik u tom
procesu mora uravnoteženo i optimalno rasporediti sve elemente bitne za određeni
zadatak učenja. Naravno da osim odluka nastavnika, važni faktori za uspješno
podučavanje često su izvan njegova dohvata (iskustvo učenika s proučavanom temom,
njegovo opšte znanje, kognitivne sposobnosti, učenikova reakcija na tehnologiju,
emocionalno stanje, dob, spol, spremnost ili nespremnost na saradnju sa drugim
učenicima, okruženje u kojem se podučavanje odvija, prisutnost drugih pojedinaca u
tom okruženju).
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 17
3. Razvoj informaciono-komunikacionih tehnologija
Znanje je uvijek igralo važnu ulogu u razvoju ljudskog društva. Napredak u
informaciono-komunikacionim tehnologijama je još više ojačao vezu između znanja i
sveukupnog razvoja, pa tako one danas predstavljaju osnovu za stvaranje i
primjenjivanje znanja u javnom i privatnom sektoru.
Informaciono-komunikacione tehnologije predstavljaju spektar međusobno
povezanih tehnologija. Prema definiciji Svjetske banke, ICT se sastoje od hardvera,
softvera, mreža i medija za sakupljanje, smještanje, procesuiranje, proslijeđivanje i
prezentaciju informacija (glasovnih, tekstualnih, slikovnih, brojevnih).
S obzirom da ICT postoje više od šest decenija, tj. od pojave prvog tranzistora,
ona se dijeli na stare i nove ICT. U stare se ubrajaju telegraf, fiksna telefonija, radio i
televizija, a u nove mobilna telefonija, internet, i računari. Razvijene zemlje naglasak
stavljaju upravo na nove tehnologije. I nove i stare informaciono komunikacione
tehnologije obuhvataju djelatnosti proizvodnje i usluga.
Informaciono komunikacione tehnologije nude širok spektar specifičnih
prednosti: povećanje efikasnosti i produktivnosti, dijeljenje i skladištenje informacija,
komunikaciju, bržu akumulaciju, širenje i primjenu znanja.
Informaciono komunikacione tehnologije predstavljaju jedan od najvažnijih
faktora koji mogu ubrzati tranziciju u regionu. One su glavni put razvoja mrežne
ekonomije i informatičkog društva kojim možemo dostići razvijenost zapadno evropskih
standarda. Najrazvijenije zemlje u ovoj oblasti su Skandinavske zemlje, SAD, i Velika
Britanija.
Činjenica je da te tehnologije još nisu na pravi način iskorištene. Nije dovoljno
samo uvesti nove tehnologije u obrazovanje kao sredstvo za organiziranje i distribuciju
informacija, nego je potrebno izmijeniti i sam način učenja.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 18
Informaciono komunikaciona tehnološka potrošnja je važan indikator ulaganja u
ICT tržište. Dva najznačajnija pokazatelja kojima se indeksira razvijenost informaciono
komunikacione tehnologije u zemljama su Networked Readiness Index (NRI) i
Information Society Index (IDC). Zemlje kandidati za EU moraju značajno proširiti
korištenje i primjenu interneta ako žele ispuniti ciljeve eEurope 2005 programa.
Informaciono komunikacione tehnologije su imale snažan uticaj na razvijanje
tranzicijskih zemalja. Većina ovih zemalja ostvarila je napredak u primjeni i širenju
osnovnih ICT pokazatelja. Međutim, oni predstavljaju samo preduslov daljeg razvoja
vođenog informaciono komunikacionom tehnologijom.
Prema različitim istraživanjima u svijetu postoji velika razlika u području ICT
između pojedinih država ali i regiona svijeta. Digitalna podjela je jedan od fenomena.
Ona se zasniva na digitalnoj pismenosti. Ograničenje pristupa digitalnim materijalima je
sve više povezano sa mogućnostima jednakog pristupa informacijama u obrazovnom,
ekonomskom, socijalnom, političkom i kulturnom području. Zemlje koje nisu ICT
razvijene, u narednom periodu neće puno uznapredovati, što znači da će razvoj Interneta
ostati privilegija razvijenih zemalja i velikih sila. Bitan faktor u svemu tome zauzima
poznavanje stranih jezika, tj. engleskog jezika ko ji je najrasprostranjeniji na Internetu
(Slika 7). Slijedeći podaci su rezultat istraživanja agencije Global Reach [13].
Slika 7. Zastupljenost korisnika Interneta prema jezičnim područjima
Zastupljenost korisnika Interneta prema jezičnim područjima
39%
15%10%
9%
8%
5%
4%4%
6%
Engleski jezik
Kineski jezik
Španski jezikJapanski jezik
Njemački jezik
Francuski jezik
Koreanski jezikItalijanski jezik
ostali jezici
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 19
Osnovna karakteristika zastupljenosti savremenih informaciono-komunikacionih
tehnologija i elektronskih komunikacija jeste neravnomjernost. Skoro tri četvrtine
informacionih potencijala i elektronske trgovine ostvaruju američke kompanije, ali se na
mrežu brzo uključuju i kompanije iz Evrope, Japana i azijskog regiona. Širenje mreže je
takvo da nijedan dio svijeta nije izostavljen od Kine, preko Južne Amerike do Afrike.
Da su razlike ipak znatne potvrđuju i podaci iz 2004. godine prema kojima samo 3,1%
Afrikanaca ima pristup Internetu u poređenu sa 62,6% žitelja Sjeverne Amerike
(UNCTAD, 2005, strana 3).
Ostvarivanje ciljeva za smanjenje razlika između razvijenih i nerazvijenih
zemalja u stvaranju pravednog informacionog društva zasniva se na slijedećim
predpostavkama1:
ICT je sredstvo za postizanje ciljeva koje su UN postavile u Milenijumskoj
deklaraciji2 kako bi smanjile siromaštvo, glad i bolesti pod uslovom da je:
• pristup komunikacijama univerzalan i dostupan
• pristup komunikacijama zaštićen kao osnovno pravo,
• način vođenja politike transparentan, predvidljiv i podstiče takmičenje
• ljudski resurs obučen i dostupan.
Zemlje u razvoju mogu imati koristi od ubrzanog pregrupisanja ICT
infrastrukture pod uslovima:
• da infrastrukturni razvoj prepoznaju kao prioritet i dio nacionalnih e-
strategija,
• da pregrupišu najprikladnije tehnologije, oslanjajući se na dosadašnje uspjehe
• da osiguraju finansiranje kako bi pomogli zemljama kojima je to potrebno da
razviju svoju nacionalnu infrastrukturu
• da dogovore potrebe za čuvanje i promovisanje sigurnosti mreža,
• da uzmu u obzir brigu građana o privatnosti, vjerodostojnosti i jezičkoj
različitosti u on-line svijetu,
1 Zaključci sa Svjetskog kongresa o informacijskom društvu WSIS održanog u Ženevi od 10. do 12. 12. 2003. 2 Milenijumska deklaracija je donešena u sjedištu UN u New Yorku od 6 do 8 septembra 2000. godine, gdje su se na Samitu okupile sve članice, njih 188.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 20
• da kontrolišu korištenje mreža u svrhu spriječavanja kriminala i prevara
U Lisabonu, marta 2002 godine, Vijeće za obrazovanje na zahtijev Vijeća Evrope
definiše stvarne i buduće ciljeve obrazovnih sistema:
• unapređivanje standarda učenja u Evropi,
• povećana i proširena dostupnost cjeloživotnom učenju (Long Life Learning),
• obnavljanje definicije osnovnih vještina u okviru obrazovanog društva,
• otvaranje obrazovnih sistema i sistema obuke u lokalnom okruženju, Evropi i
svijetu
• korištenje resursa na najbolji mogući način i
• razvijanje novog partnerstva sa školama
3.1. Dobra obrazovna praksa i politika u EU
Radna skupina za ICT (Informaciono komunikacionu tehnologiju) u svom
izvještaju dala rezultate s ciljem poboljšanja evropske saradnje na utvrđivanje
''konkretnih ciljeva za buduće obrazovanje i sisteme stručnog usavršavanja, te
implementaciju povezanih radnih programa'' koji su prihvaćeni od Vijeća 12 februara
20013, koji se odnose na dugoročne ciljeve (od 2001 do 2010 god.).
Sakupljeni podaci pokazuju da je u EU postignut važan napredak u razvoju
infrastrukture ICT-a u obrazovanju. Različ itost obrazovnih sistema koji su prisutni u
zemljama članicama EU formira problem koji proizilazi iz toga, činjenica da praksa
dobro djeluje u jednom okruženju, ne znači da će ista dobro funkcionisati u drugom.
Kriterij dobre obrazovne prakse se može vezati kroz riječ ''inovativno'', koja je postala
sinonim za dobru obrazovnu praksu.
Obrazovna politika se provodi duži niz godina. Vrijeme je ključni element kako
bi obrazovna politika dala mjerljiv rezultat. Što duže posmatramo neki događaj imamo
veći broj elemenata za analizu. Ovo je posebno važno za obrazovanje, koji je spor i 3 http://europa.ed.int/comm/education/plicies/pol/policy_en.html#programme
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 21
dubinski proces. Uključivanje ICT-a ne mijenja glavne karakteristike promjena u
obrazovanju. Obrazovne politike se najčešće odnose na: podržavanjem inovacije u
nastavi, digitalna i medijska pismenost, digitalne sadržaje, razvoj obrazovnih portala i
uspostavljanje online usluga, razvijanje platformi i obrazovnih materijala vezanih za
kuriku lum, određivanje virtuelnog okruženja za učenje i razvijanje stručnih
kompetencija nastavnika u školama, integrisanje ICT-a u visokoškolskim ustanovama
kroz projekte, korištenje takmičarskog pristupa u razvoju obrazovnih ICT materijala i
mnogobrojne druge.
Ključna pitanja koja se nameću su:
1) određivanje integracije ICT u obrazovanje sa dugoročnim ciljevima
2) položaj ICT u obrazovanju nastavnika i učenika
3) pristupačnost ICT usluga u školama
Informaciono komunikaciona oprema je najčešće istaknuta kao problem.
Međutim, u nekoliko zemalja je, isključivo investiranje u opremu čak i na samom
početku bio loš pristup. Kako njihova iskustva govore to je bilo gotovo kao ''bacanje
novca''. Obrazovna politika treba doprinijeti stvaranju dugoročne vizije, č iji bi ciljevi
bili ''povećanje pristupa obrazovanju za sve, povećanje kvaliteta obrazovanja, promjene
u organizaciji i upravljanju obrazovnim procesima, omogućavanje cjeloživotnog učenja
(LLL), poboljšanje ICT kompetencija učenika, studenata, nastavnika i administrativnog
osoblja, povećanje efikasnosti školske administracije'' [24].
Potrebno je se usmjeriti na korištenje ICT-a u obrazovanju. Sve je češći pristup
po kojem glavni problem integracije ICT-a u obrazovanje nije oprema, već razvijanje
obrazovnih pristupa koji će djelotvornije doprinijeti održanju osnovnih obrazovnih
ciljeva i povećanim potrebama učenika. Obrazovna politika mora omogućiti dugoročnu
viziju obrazovanja, te jasan prikaz različ itih oblika korištenja tehnologije u obrazovanju.
Ključno pitanje se svodi na usmjerenost korištenja ICT-a u obrazovne svrhe. Ovo
se odnosi više na to koliko će učenici i nastavnici koristiti ICT u obrazovanju nego samo
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 22
korištenje računara i osnovnih programa na računaru. Zato je potrebno korigovati
nastavni plan. Za primjenu ICT potrebne su netehničke (80%) i tehničke (20%) v ještine.
Dobro izražene osnovne vještine kao što su čitanje, pisanje, crtanje i druge kognitivne
vještine su preduslov za uspješnije korištenje informaciono komunikacionih tehnologija.
Omogućavanje odgovarajućeg obrazovanja i stručnog usavršavanja nastavnika je
važan cilj ICT u velikom broju obrazovnih politika. U Evropi je akcijski plan e-Evropa,
i e-učenje. Isprobane su različ ite opcije kada je riječ o različit im šemama obrazovanja
nastavnika, ali još ne postoji dogovor koji su zajednički nastavni planovi i programi.
Nekoliko evropskih istraživačkih projekata bave se ovom problematikom kao što je
ULEARN koji razvija evropski pedagogijski plan i program za stručno usavršavanje
nastavnika za korištenje ICT u nastavi. Na primjer ECDL fondacija vodi Evropski
računarski vozački ispit i osnovala je vrstu franšize mreža koje se zasnivaju na
nacionalnim računarskim udruženjima.
Uočeno je, da su se u posljednjih petnaestak godina, održavali seminari gdje su
nastavnici slušali predavanja i koristili računare, pisali tekst, pravili tablične proračune i
slično. Ovakva usavršavanja su malo doprinijela promjenama u razredima, zato što
nastavnici nisu primili pedagoška znanja ili primjere konkretizovane na kurikulumu.
Povratak u nastavu sa tih seminara, bio je sa komentarima da su računari presloženi za
njih, da je to pretežak zadatak.
Već ina nastavnika je obrazovana s tradicionalnim oblikom ''od nastavnika prema
učeniku'' prenošenja nastavnih sadržaja, te su usvojili standarde vrijednovanja znanja i
vještina, kroz pamćenje i reprodukciju sadržaja. ICT oprema i praksa su zasnovani na
aktivnom sudjelovanju učenika u nastavi. One uključuju pristup obrazovnim
materijalima, korištenje naprednije tehnologijske opreme i kreiranje materijala koji
preko mreže mogu postati javno dostupni [Irska obrazovna politika].
Pomijeranje procesa podučavanja prema procesu učenja postavlja nove zahtijeve
pred obrazovni sistem. Usluge su veoma bitne. Otvorenije obrazovno okruženje
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 23
zahtijeva prilagođene rasporede sati, arhitekturu škole, smještaj, te nove kompetencije
nastavnika. Većina promjena zahtijeva usklađenost sa tehnologijom, kao pokretnim
ciljem.
3.2. Stanje i trendovi primjene ICT u obrazovanju u svijetu
Korištenje ICT tehnologija u osnovnom obrazovanju sve je izraženije, što izaziva
potrebu obuke za sve učesnike u obrazovnom procesu. Školski sistemi u Evropskim
zemljama su prihvatili različite organizacijske pristupe za uključivanje ICT-a u
obrazovanje. Škole kao i druge obrazovne institucije su organizacije čije je korištenje
ICT-a osporavano na različitim nivoima. Na primjer, zaposlenici, učenici, kurikulum,
metode, zgrade, finansije, saradnja i organizacijski procesi. ICT mijenja sliku
organizacije tradicionalne škole.
Osnovni ciljevi informatizacije škola su:
• obezbijediti osnove informatičke pis menosti
• pružiti osnovnu stručnu i tehnološku obuku
• obezbijediti IT opremljenost škola
Prva dva cilja se odnose na škole kao javni servis, a treći se fokusira na korištenje
ICT-a u samom procesu učenja. U reformskim procesima u Evropi i svijetu uvođenje i
korištenje ICT-a bitno utiče na duboke strukturne promjene u sistemu obrazovanja, na
organizaciju, funkcionisanje, korištenje vrijemena i prostora, nastavničke obaveze,
metode rada i dr.
U nekim zemljama, škole određuju svoje vlastite ICT planove i definiraju
strategije u vezi sa infrastrukturom, uslugama, sadržajima, obrazovanjem nastavnika
instruktora. Neke škole imaju lošiju računarsku opremu, ali imaju dosta dobre rezultate
u drugim poljima kao što je nauka, sport...
Najrazvijenije zemlje u oblasti ICT tehnologija su Švedska i Finska u kojima oko
80% stanovništva ima pristup Internetu, nakon njih slijede Danska i Norveška. U
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 24
domenu komunikacionih tehnologija, kada se izuzmu računari i Internet ovaj raskorak je
znatan [17].
Prema [21] u Mađarskoj predmet informatika obuhvata područije računarskih
znanja i b ibliotekarstva. U Engleskoj se ICT proučava kao samostalan predmet ali
također i kroz druge predmete. U Nizozemskoj je data sloboda tako da svaka škola
razvija svoje projekte koje finansira država sa oko 75% od ukupnog fonda za obrazovni
ICT. U Francuskoj i Irskoj namjera je da se putem ICT-a uče svi predmeti, a ne ICT kao
zaseban predmet. Bugarska je organizirala ''ICT olimpijadu'' posebno dizajniranu u
Ministarstvu obrazovanja i nauke kako bi se motivirali učenici i nastavnici kako bi
razvijali vrijedne računarske obrazovne materijale, kojih nema dovoljno na bugarskom
jeziku. U Australiji, Kanadi i Novom Zelandu ICT nije uveden kao zaseban predmet već
se obučava kao dio šire tehnologije, koja može biti povezana sa matematikom,
prirodom, fizikom, te sa praktičnim predmetima. ICT-u se najviše pristupa u
vannastavnim aktivnostima.
Sedmi nacionalni plan i program u Koreji uvodi korištenje i upotrebu ICT-a u
prvom razredu osnovne škole. Ministarstvo obrazovanja i razvoja ljudskih potencijala
podstiče nastavnike i d jecu da koriste i integrišu ICT u nastavu i preporučuju da u barem
10% nastavnih aktivnosti budu uključeni računari. Međutim, nisu svi nastavnici obučeni
za takav rad, tako da se druga faza sadrži iz velikih ulaganja u postavljanje ICT strukture
kao podrške na primjenu ovog cilja.
Tehnologije nam ne pružaju samo nove načine postupanja, nego također i mnogo
novih poslova. Mi najprije oblikujemo tehnologije, a zatim tehnologije oblikuju nas.
Kada se primjenjuju u obrazovnom području, IC tehnologije se mogu koristiti kao
podrška tradicionalnim postupcima ili za preobrazovanje naših postupaka, čime se
pružaju nove i poticajne prilike za istraživačko i iskustveno učenje.
U zemljama EU početkom osamdesetih godina pokreću se nacionalni projekti za
uvođenje ICT u sistem obrazovanja. Devedesetih godina podstiče se uvođenje ICT-a
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 25
kroz službena dokumenta kao što su zakon o obrazovanju, preporuke, akcijski plan i
drugo.
Sve zemlje članice u EU imaju službena dokumenta o korištenju ICT u
osnovnom obrazovanju (ISCED 1). U zemljama poput Španije, Francuske, Švedske,
Slovenije, Luksemburga i Portugala dokumenti obuhvaćaju i područja predškolskog
obrazovanja (ISCED 0).
Zavisno od države do države, razliku ju se pristupi uvođenja ICT u obrazovanje.
Razlikujemo dva osnovna pristupa uvođenja i primjene ICT u školskim nastavnim
sadržajima evropskih zemalja. To su: uvođenje samostalnog predmeta iz područija
informaciono komunikacionih tehnologija i korištenje ICT kao alata u okviru ostalih
predmeta ili projekata.
Iako su vidne neravnopravnosti pristupa IC tehnologijama između zemalja,
postoje razlike i unutar svake države. Unutrašnji tehnološki raskorak4 se pojavljuje i u
mnogim razvijenim državama poput Novog Zelanda, kada je riječ o građanima različit ih
rasnih pripadnosti, primanja i mjesta stanovanja.
Brz razvoj IC tehnologije traži formiranje stručnih tijela na nivou država koja bi
imala zadatak za praćenje i podršku u ovoj oblasti. Također, zadatak bi im bio da se
uspostavi dijalog i saradnja između različitih centara na različ itim nivoima. To bi
pomoglo da se shvati nužnost obuke i uoči značaj strateškog planiranja na lokalnim,
regionalnim i centralnim nivoima.
''Digital divide'' između zemalja koje su davno uvele ICT i onih koje to još nisu,
uvećava se. Neke države koje su napravile konkretne projekte i pomake prema [25] su:
4 “ Bridging the digital divide“ - ''digital divide'' (tehnološki raskorak).
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 26
Škotska
U Škotskoj kao podrška integracijama ICT-a u školama, razvijeni su Masterclass
programi 2002, č iji je program obuke imao za -cilj da:
• stvori viziju o potencijalima i izazovima ICT na proces učenja na svim
nivoima,
• utiče i podržava pedagoške promjene nastale korištenjem ICT,
• pružaju poticaje menadžmentu, nadogradnju ICT u učenju, nastavi,
• stvaraju zajednicu koja će biti ustanju da primijeni i održi viziju,
• da preko primjera dobre prakse šire ideju IC tehnologija.
Portugal
U Portugalu, zahvaljujući projektu MINERVA (1985-1994) škole opremljene
računarima i programima (hardware and software). Uporedo je organizovana obuka za
nastavnike u toku pripravničkog staža. Svaka škola je određivala grupu od 3-4
nastavnika kao jezgro promjena. Tako obučeni nastavnici postajali su treneri i predavači
u svojim školama.
Na nacionalnom i internacionalnom nivou razvijeni su brojni ICT projekti kroz
koji su sticana i razmjenjivana znanja i iskustva. Poseban akcenat dat je na pedagoškom
iskustvu.
Švedska
Švedska je među vodećim zemljama u oblasti IC tehnologija. Njen uspjeh i
stručnost pružaju pogodne prilike za društveno-ekonomski razvoj.
Švedska Vlada je formirala devetočlanu ICT komisiju, kao savjetodavno tijelo u
oblasti informacionih tehnologija. Njen cilj je bio da analizira uticaj IT-a na švedsko
društvo kao i promovisanje informacija o novim mogućnostima i problemima u
informacionom društvu. Komisija aktivno prati, inicira i podržava razvoj te korištenje
informacionih tehnologija.
Rad i akt ivnost komisije usmjerene su na:
• izgradnju računarskih mreža
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 27
• aktivniju saradnju sa različit im partnerima
• promociju IC tehnologija, prikupljanje informacija kroz istraživanja,
izvještaje, medije, seminare, websajt aplikacije itd,
• aktivnije praćenje drugih zemalja u regionu.
Irska
Irska je jedna od zemalja koja je imala nagli ekonomski razvoj. Pokazatelji su
slijedeći: u protekle dvije decenije bruto društveni proizvod je utrostučen, izvoz povećan
osam puta, potrošnja za 140, a broj zaposlenih za 70 odsto. Irska ekonomija prije 1980.
godine bila je tradicionalno ustrojena i ne naročito uspješna.
Irska je danas vodeća zemlja u svijetu po stopi razvoja i primjene ICT
tehnologija. Nekada je 80 odsto irskog BNP-a činila poljoprivreda, dok danas 60 posto
njihovog BNP-a čine proizvodi i usluge iz oblasti ICT koji se mahom izvoze.
Odlučujući element irskog modela razvoja je ulaganje u obrazovanje, odnosno
budući visoki kvalitet radne snage, što uključuje naučne istraživače, inženjere,
programere, dizajnere, ekonomiste i administratore, dakle sve one stručnjake koje traži
napredni strani kapital kada odlučuje gde da započne novi posao.
Hrvatska
Hrvatska je jedna od balkanskih zemalja, koja investira u ICT sektor onoliko
koliko joj ekonomski uslovi dozvoljavaju. Na IT hrvatskom tržištu ima veliki broj
kompanija koje upošljavaju isključivo informatičke profesionalace. E-business u
Hrvatskoj je u neprekidnom usponu.
Neke od aktivnosti usmjerene na ostvarivanje strateških ciljeva, pokrenute su za
vrijeme rada na strategiji. U novembru 2003 godine podnešen izvještaj pod nazivom:
Nacinalno izvješće o provedbi strategije Informacijska i komunikacijska tehnologija,
Hrvatska u 21. stoljeću.
Strategija informaciono komunikacione tehnologije u Hrvatskoj sadrži slijedeće
preporuke i smjernice aktivnosti:
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 28
1. Nacionalni savjet i saborski odbor za tehnologije informacijskog društva
2. Jeftina, brza i sigurna informacijska i komunikacijska infrastruktura
3. Liberalizacija telekomunikacijskog tržišta
4. Pristup i sudjelovanje građana u informacijskom društvu
5. Elektroničko poslovanje
6. Elektronička uprava
7. Rad na daljinu
8. Razvoj informacijsko-komunikacijskog sektora kao proizvodne grane
9. Usmjerenost na softver i inovativnost
10. Otvorene mogućnosti ubrzanog rasta
11. Unapređenje poslovnih i proizvodnih procesa
12. Škola za informacijsko doba
13. Informacijska i komunikacijska tehnologija u visokom školstvu
14. Interdisciplinarno prihvaćanje informacijske i komunikacijske tehnologije
15. Informacijska i komunikacijska podrška nauci
16. Nauka na području informacijske i komunikacije tehnologije
17. Mjere za poticanje i praćenje razvitka informacijske i komunikacijske tehnologije U dijelu strategije, Škola za informacijsko doba posebna pažnja se posvećuje
obrazovnim programima koji razvijaju i stimuliraju inventivnost od najmlađe dobi te
uključuje zapažene aktivnosti informacionog društva u programe osnovne i srednje
škole. Stručni tim pripremio je osnovu za izradu novih planova i programa te utvrdio
vještine i temeljna znanja koja je potrebno steći tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja.
Projekt je završen u oktobru 2003. godine oblikovanjem novih nastavnih programa.
Ministarstvo znanosti i tehnologije u okviru projekta primjene ICT finansira i
projekat ''ICT kurikulum''. Cilj projekta je stvoriti katalog obrazovnih sadržaja iz
područja informacione i komunikacione tehnologije za osnovnu i srednju školu.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 29
Crna Gora
Republički sekretarijat za razvoj Crne Gore, maja 2004. godine donio je
Strategiju razvoja informacionog društva-put u društvo znanja. Projekat ''Obrazovanje i
ICT'' je dio dokumenta u kojem se ukazuje značaj obrazovanja, znanja i ljudskih resursa.
Analizira se stanje ICT u Crnoj Gori, definišu koncepti unapređenja kao i izrade
arhitekture MEIS-a (Montenegrin Educational Information System).
Razvoj ICT u obrazovanju Crne Gore omogućit će:
1. pripremu učenika da sudjeluju u svijetu koji se mijenja zajedno sa novim
tehnologijama,
2. da učenici koriste ICT alate da pronađu, istraže, analiziraju, razmjenjuju i
prezentuju informacije odgovorno, kreativno uz pravilnu selekciju,
3. svima koji uče, da saznanja kako da iskoriste ICT, dobiju brz pristup idejama i
iskustvima širokog kruga ljudi, zajednica i kultura,
4. povećanje mogućnosti upotrebe ICT i promovisanje inicijative za nezavisno
učenje, uz mogućnost da mladi i odrasli kompetentno prosuđuju kako i kada da
koriste ICT da bi postigli najbolje rezultate.
U Crnoj Gori, danas sve škole imaju pristup internetu. U svim obrazovnim
programima uvedeno je informatičko obrazovanje. Na mladim ljudima leži budućnost i
razvoj. Vlada Crne Gore preduzela je sve potrebne aktivnosti na potpunom
elektronskom vođenju državnih evidencija i uspostavljanju elektronske uprave. Uticaj
informaciono komunikacionih tehnologija nema odjeka samo na oblast obrazovanja, već
i na ekonomski rast i razvoj jedne zemlje.
Srbija
U dogovoru sa pojedinim firmama, Ministarstvo obrazovanja Srbije, počevši od
2004.god. doniralo je informatičku obuku za preko 2.000 nastavnika osnovnih i
srednjih škola. Firme u ICT sektoru u Srbiji imaju komparativnu prednost u regionu u
pogledu cijena i fleksibilnosti stručnjaka da se prilagode različ itim tipovima projekata.
Strateški fokus usmjeren je na jačanje kapaciteta srpskih firmi za nadmetanje na
međunarodnom tržištu, kroz:
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 30
• Unapređenje konkurentnosti domaćih IT firmi izgradnjom njihovih kapaciteta u
tehničkim oblastima poput Upravljanja projektima, ali i tzv. soft vještinama
poputomarketinga.
• Podrška firmama za dobijanje međunarodno priznatih sertifikata.
• Promocija prodaje i marketing strategija kojima se povećava izvoz IT usluga i
rješenja, naročito putem outsourcing-a.
• Identifikovanje B2B mogućnosti unutar Srbije i regiona koje omogućavaju rast
kroz lokalnu potražnju za IT rješenjima i uslugama u privatnom i javnom sektoru.
• Fasilitacija povećanja greenfield investicija i zajedničkih ulaganja u ICT oblasti.
Raspoložive tehničke sposobnosti, poput programiranja, su na visokom nivou uz
prisutan stabilni porast radne snage, uzevši u obzir ukupan broj od 26.963 dip lomaca u
2005. godini iz tehničkih nauka relevantnih za ICT poslove.
Društvo zasnovano na znanju grade obrazovani ljudi i razvijena ICT
infrastruktura koja podržava sve njegove aktivnosti. Obogaćivanjem obrazovnog
procesa ICT-ma i eObrazovanje se smatraju preduslovima za kreiranje obrazovanog
kadra koji će doprineti razvoju informacionog društva (Tabela 1).
Tabela 1 ICT-a za obrazovanje i eObrazovanje
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 31
(ICTs for Learning & eLearning)
Istraživački ciljevi Relevantna istraživačka polja (za cilj)
1. Dostupnost pedagoških
obrazovnih materijala on-line
• Obrazovni objekti i skladište obrazovnih objekata • Integracija sistema za učenje na daljinu sa digitalnim bibliotekama
2.Personalizacija obrazovnog
procesa preko Interneta
• Adaptivni sistemi za učenje • Modeliranje studenta, razvoj modela učenika • Personalizacija procesa učenja
3.Softverski sistem za upravljanje i
podršku procesima učenja
• Sistemi za elektronsko testiranje znanja • Sistemi za upravljanje obrazovnim procesima, LMS (Learning Management System) modeli • Integracija distribuiranih izvora informacija u sistem eObrazovanja • Standardi u eObrazovanju, implementacija evropskih standarda za obrazovanje u oblasti ICT na svim nivoima • Specijalizovani mentorski sistemi, razvoj softvera za specifične potrebe domaćeg obrazovnog sistema (ćirilično pismo, besplatno dostupni rječnici i spell checker-i za Srpski jezik
4. Bolje računarsko obrazovanje za
sve grupe građana
• Razvoj metoda i softverskih alata za unapređenje kompjuterske pismenosti na svim nivoima obrazovanja • Istraživanje o ICT potrebama u obrazovnim procesima • Razvoj nastavnog plana za eObrazovanje i web sajta za besplatnu osnovnu ICT obuku za sve građane • Primena eObrazovanja kao tehnologije u školama i kod korporativnih korisnika • Razvoj modela i podrške za dugoročno obrazovanje, Izgradnja obrazovnih kapaciteta
5. Bolje obrazovanje za ljude sa posebnim potrebama
• Web portal, sadržaj i servisi prilagođeni grupama sa posebnim potrebama i marginalizovanim grupama • Specijalizovani softver za ljude sa posebnim potrebama
6. Razvoj sadržaja postdiplomskih i doktorskih studija iz oblasti ICT
• Razvoj nastavnog plana (kurikuluma) i obrazovnih materijala za postdiplomske i doktorske studije iz oblasti ICT • Razvoj middleware-a za servise zasnovane na web tehnologijama za razmenu sadržaja na postdiplomskim i doktorskim studijama iz oblasti ICT
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 32
4. ICT u obrazovanju Bosne i Hercegovine
Razvojni koncept informacionog društva
Značajan element svake strategije bio bi uspostavljanje informacionog društva i
usvajanje održivih ciljeva kojima se usklađuje korak sa tehnološki razvijenim svijetom
putem istraživanja, kreativnosti, saradnje, razmjene znanja i informacija.
ICT je uključena u sve sfere ljuskih djelovanja i u mnogome je uticala na
komunikaciju sa ljudima. Svjedok tome je upotreba Interneta, Weba koje su potaknule
ogromne promjene.
Obrazovanje i podučavanje predstavlja najbolju investiciju za maksimalno
iskorištavanje ljudskih potencijala. Čovjek je najznačajniji i nezamjenljiv resurs. U
svijetu danas vlada shvatanje da su obrazovanje, znanje i ljudski resursi sami vrh
prioriteta nacionalne strategije i politike, socijalnog, ekonomskog, tehnološkog i
kulturnog razvoja. Isto tako se smatra da obrazovanje, znanje i ljudski resursi ne mogu
biti zamijenjeni drugim razvojnim faktorima.
Promjene u obrazovanju predstavljaju aktivnost na povećanju broja
kvalifikovanih stručnjaka u državi, povećanju mobilnosti učenika, studenata i radnika.
Razvitak pojedinca i njegovo uspješno integrisanje u društvo kroz dijeljenje zajedničkih
vrijednosti, prenošenje kulturnog nasljeđa, sticanje samopouzdanja, te oslanjanje na
vlastite sposobnosti.
Informaciono komunikacione tehnologije mogu pomoći poboljšanju kvaliteta
života i standarda svih, uključujući i najsiromašnije slojeve društva kroz smanjenje
troškova administrativnih servisa. Rad na usvajanju i promovisanju korištenja ICT-a,
veoma je bitan faktor a osiguravanje pristupa ICT je prvi korak.
U cilju da se svim učenicima omogući ovladavanje informacionim i
komunikacionim tehnologijama, Vlada FBiH je u martu 2004. godine zadužila telekom
operatere da se aktivno uključe u operativnu primjenu projekta. Projekat je predviđao da
se u narednih nekoliko godina sve škole snabdiju multimedijalnim računarima sa
pristupom na internet, te da se obezbijedi struktura uspostavljanja, podrške i
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 33
implementacije informacionih i komunikacionih tehnologija (ICT) u obrazovni sistem
FBiH. Realizacijom projekta doprinijelo bi se promjenama obrazovnog sistema u FBiH.
Međutim, ovaj projekat odvija se sporo. Do decembra 2008 godine, još uvijek sve škole
nisu dobile računare, od telekom operatera, tako da će se ovaj projekat odvijati i u 2009
godini a možda i duže.
U Sarajevu je održan Simpozij, 29.-30. septembra 2004. na temu: “Informaciono
komunikacione tehnologije u funkciji poticaja ekonomskoga razvoja i uključenja u
globalizacijske tokove”. U sklopu planiranih aktivnosti da se prati i potiče razvoj
informacijsko-komunikacijskih tehnologija i da se sagleda uloga i značaj regulatera u
tome procesu [18].
Simpoziju je prisustvovalo oko 50 sudionika iz raznih međunarodnih i domaćih
institucija i organizacija, kao što su Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU),
Svjetska banka (WB), Europska banka za istraživanje i razvoj (EBRD), Europsko
povjerenstvo (EC), UNDP-BiH, OHR, te predstavnici dominantnih telekom operatera,
pružatelja internetskih usluga, mrežnih i CATV operatera, resornih entitetskih
ministarstava za telekomunikacije, fakulteta, proizvođača telekom opreme, te drugih
organizacija koje se bave telekomunikacijama.
Na simpoziju su izložene 23 prezentacije, prilikom kojih su predstavljena
stajališta telekom operatera (tržište), proizvođača opreme (tehnologije) i regulatera
(regulativa), u četiri tematska područja:
• okruženje,
• liberalizacija tržišta,
• mogućnosti investiranja u sektor ICT u BiH i
• tehnološki neutralna regulativa.
Aktivnosti ITU-a glede dosizanja ciljeva «Milenijske deklaracije» te izvršavanja
zadataka iz Plana aktivnosti WSIS-a (Svjetskog summita za informacijsko društvo) i
svladavanja problema «digitalne podjele» (digital divide) rezultirale su suradnjom s
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 34
RAK-om i izradom projekta o e-regulateru. Potreba izgradnje ili formiranja
širokopojasne (broadband) mreže u BiH je preduvjet i neminovnost za ozbiljnjiji razvoj i
primjenu ICT usluga. A to znači da treba sačiniti ili poseban projekat ili usuglasiti
planove izgradnje dijelova te mreže po operaterima i povezati ih u jednu razuđenu IP
mrežu (backbone).
Uloga ICT usluga u rješavanju zahtjeva za pružanje univerzalnih usluga ima
posebno mjesto glede osiguravanja internetskog pristupa, što opet ukazuje na potrebu
razvoja određene infrastrukture. Modeli financiranja univerzalnih usluga trebaju
obuhvatiti i dio koji se odnosi na razvoj ICT usluga.
Posebno je istaknuta potreba definiranja ICT indikatora pomoću kojih bi se pratio
dosegnuti stepen i dinamika razvoja u ovome području. Tu bi se koristila međunarodna
praksa kao i vlastite procjene potrebnih indikatora. S tim ciljem je naznačena i potreba
definiranja posebnoga pojmovnika koji prati širokopojasne komunikacije, tako da bi se
točno znalo što se pod kojim pojmom podrazumijeva.
Na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, od 131 zemlje u 2007 godini BiH
po Globalnom indexu kompetitivnosti (Global Competitveness Index –GCI) zauzela je
106 mjesto, od 125 zemalja u 2006 godini, zauzela 89 mjesto, a u 2005 godini od 117
zemalja, zauzela 88 mjesto. Gdje je primijetan znatan pad [12].
Grafikon br. 1
Svjetski ekonomski forum DavosGlobalni izvještaj o kompetitivnosti i položaju BiH
88 89106
117125 131
0
20
40
60
80
100
120
140
2005 god. 2006 god. 2007 god.
Godina izvje štavanja
Mje
sto BIH
Broj zemalja
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 35
Kada je riječ o zemljama u okruženju, najbolju poziciju zauzima Hrvatska, koja
je u 2006 godini zauzimala 51 mjesto, zatim Makedonija 80 mjesto, nakon čega slijede
Srbija na 87, BiH na 89 i Albanija na 98 mjestu.
Grafikon br. 2
Kvalitetni kadrovi u području ICT-a su značajan faktor za daljnji razvoj, te glede
toga treba osmisliti potpuni odnos prema tome stručnom profilu, kako na fakultetima
tako i u poslovnim organizacijama.
Potrebno formirati Agenciju za informaciono društvo na državnom nivou. Zakon
kojim je bilo predvođeno formiranje ove agencije je pao u državnom parlamentu.
Kao ogroman nedostak u razvoju ICT-a u BiH navedeno je nepostojanje Akedemske
mreže ICT-a. Ranije je postojao BiHARNet, međutim zbog nedostatka finansijskih
sredstava, odnosno podrške od strane državnih institucija on je ugašen. BiH i Bjelorusija
su jedine zemlje u Evropi koje nemaju formiranu akademsku mrežu.
U BiH je sprovedena prva faza konsultacija za razvoj inicijalne Strateške
Istraživačke Agende. Rezultat inicijalnih konsultacija sa grupom od 13 eksperata iz BiH,
koja je napravljena u kontekstu SCORE projekta finansiranog od strane EU5. Glavni cilj
projekta SCORE “Jačanje strateške suradnje između Evropske Komisije i regiona
5 Više informacija o SCORE projektu možete naći na web stranici projekta www.score-project.eu
Svjetski ekonomski forum DavosGCI rang u okruženju
6475
85 88100
51
8087 89
98
0
20
40
60
80
100
120
Hrvatska Makedonija Srbija BiH Albanija
Države iz okruže nja
Mje
sto 2005 god.
2006 god.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 36
Zapadnog Balkana u oblasti ICT istraživanja” (www.score-project.eu) je definisanje
plana programa ICT Strateškog Istraživanja za Bosnu i Hercegovinu (između
ostalih zemalja u regionu) koji će odrediti buduće prioritete ICT istraživanja te zemlje.
Plan programa ICT strateškog istraživanja je namijenjen doprinošenju
oblikovanja buduće istraživačke saradnje između EU i Zapadnog Balkana, kroz
relevantne istraživačke politike Evropske zajednice i programe finansiranja (npr. FP7
ICT radni programi). Trenutno nije formulisana ni jedna EU ICT istraživačka politika za
region Zapadnog Balkana u periodu od 2007. do 2013. godine. Cilj SCORE-a je da
doprinese oblikovanju EU ICT istraživačke politike u regionu, na način na koji bi se ta
istraživačka politika podudarala sa interesima i stvarnim potrebama regionalnih ICT
stakeholdera.
U okviru deset prioriteta, jedan se odnosi na ICT za učenje i e-učenje (ICTS FOR
LEARNING & ELEARNING). Informaciono komunikacione tehnologije za učenje će
doprinijeti razvoju edukacionog sistema u BiH. Glavni cilj će biti povećanje nivoa
obrazovanja (Tabela 2) kroz mogućnost pružanja obrazovanja za sve (npr. osnovno,
srednje i visoko obrazovanje, cjeloživotno učenje i učenje na daljinu).
Tabela 2 ICT-a za učenje i e-učenje ICTs for Learning & eLearning
Istraživački ciljevi Relevantna istraživačka polja (za cilj)
1. Razvoj novih servisa za učenje i
interaktivnih edukacijskih programa.
• Sistemi koji će omogućit i uključivanje u procese učenja i
samoučenja,
• Sistemi za upotrebu edukacijskih servisa preko kompjutera,
• Softverski alati za prezentaciju edukacijskih sadržaja
2. Univerziteti i kompjutersko
istraživanje kooperativnih sistema
• Mrežne i Grid tehnologije
3. Virtuelne škole i kampusi
• Baze podataka i sadržaji
• Servisi eLerning
• Upravljanje identitetima
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 37
Primjena informaciono komunikacionih tehnologija u Republici Srpskoj znatno
je poboljšana. Stručnjaci smatraju da su potrebna mnogo veća ulaganja u ovu oblast
kako bi se RS približila razvijenom digitalnom svijetu. Vidljiv i su značajniji pomaci u
primjeni ICT u republičkoj upravi, lokalnoj samoupravi, zdravstvu, školstvu,
obrazovanju... građani sve više i više koriste računare. Ogroman napredak u oblasti ICT-
a je u naučno-istraživačkom radu i na univerzitetima.
Primijeti se napredak institucionalnih kapaciteta. U narednoj godini planirana je
statistička analiza o primjeni ICT u RS koja bi doprinijela značajnijem razvoju ICT
oblasti. Prema određenim pokazateljima najviše se ICT primjenjuju u malim i srednjim
preduzećima.
Uloga IT značajna je u obrazovnom sistemu. Ministarstvo prosvjete i kulture RS-
a je u saradnji sa kompanijom ''Lanako'' pokrenuo program informatizacije osnovnih i
srednjih škola. Cilj je da svaki učenik ima pristup internetu.
U zavisnosti od broja učenika, svaka škola će dobiti određeni broj informatičkih
kabineta. Na 300 učenika planiran je informatički kabinet sa 16 računara, štampačem,
Internet konekcijom. Održavanje nastave odvijalo bi se sa multimdijalnim sadržajima.
U škole će biti uvedeni elektronski dnevnici.
Vlada Brčko distrikta BiH, januara 2008. godine, je donijela Internu politiku
razvoja informacionog društva Brčko distrikta BiH. To je bazni i okvirni dokument za
razvoj informacionog društva Brčko distrikta BiH, na osnovu kojeg će se u daljnem
razvoju i izgradnji informacionog društva moći donositi zakoni, propisi i drugi
podzakonski akti, kao i planirati strategija i akt ivnosti daljneg razvoja.
Brčko distrikt BiH će ubrzanom primjenom savremenih informacionih i komunikacionih
tehnologija izgraditi modernu ekonomiju i društvo u kojem su informacije, znanje i
ljudski resursi od vitalnog značaja.
Ciljevi razvoja informacionog društva, kroz široku primjenu informacionih i
komunikacionih tehnologija kao i interneta u svim segmentima društva, utvrđeni ovom
politikom su slijedeći:
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 38
• reinženjering procesa rada javne uprave u cilju povećanja efektivnosti rada i
smanjenja troškova;
• stvaranje novog tržišnog ambijenta, novih poslovnih procesa, znanja i
adekvatnih načina organizovanja;
• povećanje rentabilnosti, konkurentnosti, kvantiteta rada organa javne uprave i
kvalitteta usluga građanima;
• razvoj servisa C2G, G2C, B2G, G2B i G2G i ''jedinstvenog šaltera'';
• povećanje investicija i zaposlenosti;
• pravni osnov e-uprave;
• razvoj e-poslovanje i nove ekonomije;
• unaprijeđenje informatičke pismenosti zaposlenih u javnoj upravi.
Vijeće Ministara BiH 2005. godine donijelo je Strategiju integriranja Bosne i
Hercegovine u evropsku uniju. U dijelu koji se odnosi na Informaciono društvo, donosi
zaključke koje je mjere neophodno preduzeti:
• Osigurati potpunu legislativu koja će regulirati mehanizme borbe protiv
softverskog piratstva (Zakon o autorskim pravima, Krivični zakon).
• Izvršiti usklađivanje prethodno navedenih propisa s relevantnom legislativom
EU, odnosno donošenje novih propisa i dosljedno ih implementirati.
• Osnovati Agenciju za razvoj informacionog društva i uvesti standarde u upotrebi
ICT u organima uprave. • Izgraditi e-upravu.
• Izgraditi jedinstven sistem državnih registara – moguće proširenje CIPS projekta
registrima poslovnih subjekata, poreskim registrima, katastru, itd.
• Kreirati državni portal koji će građanima omogućiti jednostavan pristup
informacijama i uslugama organa uprave.
• Izgraditi državnu ICT magistralu – backbone i osigurati ujednačenu pokrivenost
BiH infrastrukturom.
• Provesti reformu sektora telekomunikacija radi liberalizacije.
• Stimulirati upotrebu ICT u poslovanju u BiH.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 39
• Poticati učešće domaćih preduzeća u postupcima javnih nabavki, te razvijati
stalne oblike saradnje s domaćom ICT industrijom.
• Stimulirati izvoz ICT proizvoda i udruživanje domaće industrije u profesionalna
udruženja za promociju izvoza.
• Formirati državnu naučnoistraživačku mrežu koja će osigurati pristup Internetu
svim obrazovnim institucijama u zemlji na nekomercijalnoj osnovi.
• Ustanoviti sistem certificiranja digitalne pismenosti kod učenika i studenata,
najbolje kroz usvajanje ECDL (European Computer Driving Licence) programa u
nastavni plan i program, te osigurati kvalitetno nastavno osoblje za informatiku
kroz redovno recertificiranje nastavnika.
• Omogućiti pristupačno „obrazovanje za ICT“ i za starije generacije i učenje na
daljinu na svim univerzitetima.
• Stimulirati upotrebu opensource (besplatnog) softvera kod svih budžetskih
korisnika, te se oslanjati na rješenja domaće ICT industrije.
• Stimulirati kreiranje domaćeg sadržaja na Internetu, korištenje Interneta i voditi
organizirane informativne podobnosti koje Internet omogućava.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 40
5. Stanje ICT u školama na području opštine Srebrenik
5.1. Predmet istraživanja
Predmet istraživanja je primjena ICT kod učenika, nastavnika kao i nivo ulaganja u
razvoj ICT u školama.
Vremensko određenje istraživanja:
• U toku prvog polugodišta školske 2008/09 godine.
Prostorno određenje istraživanja:
• Osnovne škole na području opštine Srebrenik.
5.2. Cilj istraživanja
Cilj istraživanja je ideja vodilja na putu realizacije istraživanja. Ako je cilj
pravilno definisan, prepoznatljive su i hipoteze koje će biti verifikovane.
Cilj istraživanja je da se utvrdi nivo prisutnosti ICT u obrazovanju, odnos prema
uvođenju ICT od nastavnika kao i materijalnih ulaganja od menadžmenta škola.
5.3. Hipoteze istraživanja
Hipoteza je naučna pretpostavka koja se naučnim istraživanjem mora potvrditi ili
nepotvrditi.
U konkretnom slučaju postavljena je osnovna hipoteza:
U osnovnim školama, u nastavi informatike ali i u nastavi drugih predmeta, ne prati
se u dovoljnoj mjeri primjena naučno-tehnološkog razvoja, tj. primjena informaciono
komunikacionih tehnologija, kao konkretne društvene potrebe, te nastava u
osnovnim školama nema tendenciju da u skorije vrijeme postane efikasnija i
cjelishodnija te da prati tokove naučno-tehnološke revolucije.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 41
U okviru glavne hipoteze postoje i pomoćne podhipoteze:
1. Sadržaji nastave u obrazovanju u dovoljnoj mjeri ne prate aktualne tehnike i
tehnologije.
2. Nastava se zasniva na teorijskim znanjima a manje na praktičnim znanjima
3. Već ina učenika ima slabiji kontakt informaciono komunikacionim tehnologijama
5.4. Područje istraživanja
Područje istraživanja je opština Srebrenik. Uzorak istraživanja je reprezentativan i u
njemu su učestvovali učenici sedmih i osmih razreda, menadžment škole kao i
nastavnici/profesori informatike. U uzorku istraživanja je osam osnovnih škola sa
područja opštine Srebrenik (Tabela 3). Tabela 3 RB Naziv škole Mjesto Opština Područje 1. Prva osnovna škola Srebrenik Srebrenik Gradsko p. 2. Druga osnovna škola Srebrenik Srebrenik Gradsko p. 3. OŠ ''Špionica'' Špionica Srebrenik Seosko p. 4. OŠ ''Sladna'' Sladna Srebrenik Seosko p. 5. OŠ ''Rapatnica'' Rapatnica Srebrenik Seosko p. 6. OŠ ''Duboki Potok'' D. Potok Srebrenik Seosko p. 7. OŠ ''Tinja'' Tinja Srebrenik Seosko p. 8. OŠ ''Podorašje'' Podorašje Srebrenik Seosko p. Na grafikonu br. 3 se može vidjeti odnos anketiranih gradskih i seoskih škola.
Grafikon br. 3
Odnos broja anketiranih gradskih i seosk ih škola
75%
25%
seoske škole
gradske škole
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 42
5.4.1. Stručna sprema nastavnika Jedan od glavnih nosilaca primjene informaciono-komunikacionih tehnologija u osnovnim školama su nastavnici informatike i tehničkog obrazovanja. Oni su ti, od kojih se očekuje da budu prvi i nosioci ICT aktivnosti. Oni su najčešće zaduženi za obuku ostalih kolehga za primjenu računara ali i ostalih tehničkih uređaja. Od njihove stručnosti i entuzijazma dosta ovisi o ubrzanijem korištenju i i primjeni IC tehnolgija. Zato ćemo sagledati (grafikon br.4) strukturu nastavnika koji izvode nastavu informatike.
Grafikon br. 4
Nastavnici koji su anketirani su bili prvo nastavnici tehničkog odgoja i informatike, ali
su se doškolovali u zvanja profesor informatike ili profesor tehničkog odgoja i
informatike.
Nastavnici tehničkog odgoja i informatike 25% -v iša školska sprema
Profesori tehničkog odgoja i informatike 25% -v isoka školska sprema
Profesori informatike 50% -v isoka školska sprema
Također se postavlja pitanje stručnog usavršavanja. Stručno usavršavanje treba da se
oslanja na potrebe i interesovanja nastavnika. Veoma je bitno motivisati nastavnika na
stručno usavršavanje, a i specifičnost poziva i oblasti kojom se bave, mora biti stalno i
kontinuirano stručno usavršavanje. Ako bi prvenstveno nastavnici informatike prestali
da se usavršavaju, jednostavno rečeno ''vrijeme bi ih pojelo'' za kratak period.
Tehnologije izrade novih hardwera i softwera su tako daleko otišle da je to gotovo
nemoguće pratiti. Anketirani nastavnici su se izjasnili (grafikon br.5) da pohađaju
Stručna sprema nastavnika
25%
25%
50%
0%
0% nastavnik tehničkog odgoja iinformatikeprofesor tehničkog odgoja iinformatikeprofesor informatike
nastavnik informatike i nekog drugogpredmetaostalo
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 43
seminare, ali kad se izjašnjavaju o istim, većina ih daje komentare da isti ne prate
sadašnjicu i trenutno stanje u zemlji ali i u svijetu pogotovo.
Grafikon br. 5
Korisnost i aktuelnost tema sa seminara prema mišljenju nastavnika informatike su
slijedeća:
Korisnost 50% -3 nastavnika, (37%)
Korisnost 60% -2 nastavnika, (25%)
Korisnost 70% -1 nastavnika, (13%)
Korisnost 80% -2 nastavnika, (25%)
Iz gore navedenih podataka možemo primijetiti da su nastavnici spremni na stalna
stručna usavršavanja ali da je potrebno pripremiti aktuelna predavanja.
5.4.2. Opremljenost škola ICT opremom Kada je riječ o opremljenosti škola sa ICT opremom, onda možemo konstatovati da je
opremljenost prosječna, sa zastarjelim računarima ali i programima.
Kada se uzme u obzir da u osam osnovnih škola pahađa 4647 učenika, to dođe da za
jednim računarom sjedi 55,57 učenika. Grafički prikazano to bi izgledalo ovako (vidi
grafikon br.6).
Aktuelnost tema na seminarima prema mišljenju nastavnika
37%
25%
13%
25%
korisnos t seminara 50%
korisnos t seminara 60%
korisnos t seminara 70%
korisnos t seminara 80%
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 44
Grafikon br. 6
Broj učenika po jednom računaru u svakoj školi prelazi broj 30 a u nekim
školama i preko 100 učenika po računaru (grafikon br. 7). Što situaciju sa ICT opremom
čini mnogo kompleksnijom.
Grafikon br. 7
Prikaz broja učenika u odnosu na broj računara
860
632
555
391 428
734
537510
42,5041,31104,8635,6739,1046,2563,2071,67
0100
200300400500600
700800900
1000
Prva OŠSrebrenik
Druga OŠSrebrenik
OŠ "Rapatnica" OŠ "Špionica" OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"
OŠ "Tinja" OŠ "Podorašje"
Broj učenika po jednom računaru
71,6763,20
46,25
32,58 35,67
104,86
41,31 42,50
0,00
20,00
40,00
60,00
80,00
100,00
120,00
Prva OŠSrebrenik
Druga OŠSrebrenik
OŠ"Rapatnica"
OŠ "Špionica" OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"
OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 45
Procentualno se može izraziti pomoću grafikona br. 8.
Grafikon br. 8
Kada je riječ o ostaloj opremi kao što su štampači, skeneri, projektori, multimedijalne
ploče, situacija je slijedeća.
Grafikon br. 9
Istraživanje pokazuje da samo šest škola ima štampače u kabinetu informatike, kao i
skenere. Dok samo dvije škole imaju projektore u kabinetu infomatike ali i u cijeloj
Broj računara u kabinetu
14%11%
13%
13%13%8%
15%
13%
Prva OŠ Srebrenik
Druga OŠ Srebrenik
OŠ "Rapatnica"
OŠ "Špionica"
OŠ "Sladna"
OŠ "Duboki Potok"
OŠ "Tinja"
OŠ "Podorašje"
Broj štampača, skenera i projektora po kabinetima informatike
0
1
2
3
4
5
Prva OŠSrebrenik
D ruga OŠSrebrenik
OŠ"R apatnica"
OŠ"Špionica"
OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"
OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"
štampač i
skeneri
projektori
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 46
školi. U kabinetu informatike jedna škola nema nijednog štampača, skenera niti
projektora. To je pokazaelj da su škole slabo hardwerski opremljene.
Kada je u pitanju korištenje ICT kod učenika, glavni faktor je područje u kojem
se škola nalazi. Veći dio područja opštine Srebrenik još uvijek ima stare telefonske linije
(telefonske parice) i zastarjele centrale. Situacija se u posljednje vrijeme mijenja,
postavljaju se nove optičke linije koje će podržavati ADSL prenos podataka. Iako je taj
proces zamjene linija spor, očekuje se da do kraja 2009 godine kompletno područje ima
novi i brži način prenosa podataka a samim tim i internet. Na osnovu prikupljenih
podataka od anketiranih učenika osnovnih škola opštine Srebrenik, u kojoj su anketirani
učenici sedmih i osmih razreda, došli smo do slijedećih podataka.
Kada je u pitanju posjedovanje računara, učenici su se izjasnili sa:
Grafikon br. 10
Od ukupno anketiranih 400 učenika, njih 301 se izjasnilo da kući imaju računar a 99
učenika nemaju kući računar.
Grafički prikaz učenika koji imaju/nemaju računare
45 44
36 35 35 3639
31
4
1012
1613 15
10
19
05
101520253035404550
Prva OŠSr ebrenik
Dr ug a OŠSrebrenik
OŠ"Rapatnica"
OŠ "Špionica" OŠ " Sladna" OŠ "DubokiPotok"
OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"
DANE
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 47
Grafikon br. 11
Poražavajuća je činjenica da od anketiranih 400 učenika njih 133 koristi Internet
(33%) a 267 učenika ne koristi Internet (67%). Ako se uzmu u obzir samo učenici koji
imaju kući računare onda je situacija malo bolja, ali još uvijek nedovoljna.
Grafikon br. 12
Od ukupno 301 anketiranjih učenika koji kući posjeduju računar njih 133 koristi
Internet (44%), dok 168 učenika ne koristi Internet (56%).
Da li koristiš Internet?
33%
67%
DA NE
Da li koristiš Internet?
44%
56%
DA NE
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 48
Kada je u pitanju korištenje elektronske pošte, odnosno E-maila, anketa je
pokazala slijedeće:
Grafikon br. 13
Od ukupno 133 anketiranih učenika koji kući posjeduju računar njih 106 koristi Internet
(80%), dok 27 učenika ne koristi Internet (20%).
Kada se uzme u obzir spremnost učenika na korištenje ICT-a, na pitanje: Da li bi volio
da preko Interneta i školske Web adrese ponovo pogledaš gradivo kada si kući? Anketa
je pokazala slijedeće:
Grafikon br. 14
Od ukupno 133 anketiranih učenika koji koriste Internet, njih 124 se izjasnilo da bi
voljeli preko Interneta i školske Web adrese ponovo pogledati gradivo kada su kući
(93%), dok 9 učenika ne bi voljeli (7%).
Da li koristiš E-mail?
80%
20%
DA NE
Da li bi volio da preko Interneta i školske Web adrese ponovo pogledaš gradivo kada si kući?
93%
7%
DA NE
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 49
Na anketno pitanje: Da li nastavnici drugih predmeta koriste računare ili projektor u
nastavi za realizaciju nastavnih sadržaja? Dobili s mo slijedeće rezultate.
Grafikon br. 15
Od anketiranih osam škola, u njih pet, nastavnici drugih predmeta koriste računare ili
projektore za realizaciju nastavnih sadržaja (62%), dok u 3 škole nastavnici drugih
predmeta ne koriste računare ili projektor u nastavi (38%). Kada uzmemo u obzir broj
nastavnika u svim školama a ukupno ih je 307, i ukupan broj nastavnika koji koriste
računare a njih je, nažalost samo 22 nastavnika. Tako da gornji grafikon nije najbolji
pokazatelj. Stvarna situacija na osnovu ankete se može vidjeti iz slijedećeg grafikona.
Grafikon br. 16
Da li nastavnici drugih predmeta koriste računare ili projektor u nastavi za realizaciju nastavnih sadržaja?
62%
38%
DA NE
Nastavnici drugih predmeta u svim školama koji koriste računare ili projektor u nastavi za realizaciju
nastavnih sadržaja?
7%
93%
DA NE
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 50
Iz ovog proizlazi da je potrebno izvršiti obuku svih nastavnika, i upoznati ih sa
mogućnostima ICT –a. Naravno, veći bi procenat bio ako bi škole obezbijedile
materijalno-tehničke uslove primjene istih. Kako da nastavnici koriste nove tehnologije
ako im nisu obezbijeđeni uslovi, kao što su multimedijalne učionice, sa računarima i
projektorom, multimedijalnim pločama, cd/dvd-playerima, i drugim nastavnim
sredstvima i pomagalima. Nije dovoljno nabaviti opremu, i reći ''koristite, na
raspolaganju su Vam''. Potrebno je obučiti nastavnike, pravilnom korištenju ICT
uređaja, tako što bi na najjednostavniji način pojasnili rukovanje istim, i pokazali da to
nije komplikovano. Zatim zainteresirati nastavnike, kroz jednostavnije primjere
pravljenja prezentacija, upoznavanja sa već gotovim prezentacijama i multimedijalnim
softwer-ima. Na taj način kroz pedagoško metodički pristup od lakšeg ka težem,
odnosno od jednostavnijeg ka složenijem doći ćemo do pravog cilja, a to je da
nastavnici vide mogućnost primene istih kroz predmete i nastavne sadržaje koje predaju.
Kada su u pitanju planirana ulaganja u škole od strane menadžmenta, možemo zaključiti
da ulaganja mala, skoro nikakva.
Ulaganja u 2007 godini su slijedeća:
Grafikon br. 17
Od tih dosta skromnih ulaganja, iz budžeta je 32% (1650 KM) a iz donacija 68% (3500
KM). Što znači da su ulaganja izrazito mala i da je potrebno planski pristupiti toj
tematici.
Ulaganja menadžmenta u ICT opremu u 2007 godini.
0 0 0
3500
0 0
1500
0 0 0 0 0 00 0 0 0 0100
00 0050
0
1000
2000
3000
4000
Prv a OŠSrebrenik
Druga OŠSrebren ik
OŠ"Rapatnica"
OŠ "Šp ion ica" OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"
OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"
Škole
Vri
jedn
ost
novča
nih
ulag
anja
hardwersoftwer usluge
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 51
Kada je riječ o 2008 godini podaci su slijedeći:
Grafikon br. 18
Porazna je činjenica da menadžment 4 osnovne škole u 2008 godini nije planirao
sredstva za ICT opremu. Kada je riječ o softweru, nijedna škola nije ulagala u kupovinu
programa, kako operativnih sistema, aplikativnih programa kao i gotovih
multimedijaln ih programa za različ ite predmete.
Planirana ulaganja menadžmenta u ICT opremu u 2008 godini.
0
6000
0 0
2000
00 0 0 0 0 00 0 0 0
1000
0 00
500
00 00
1000
2000
3000
4000
5000
6000
7000
Prv a OŠSrebrenik
Druga OŠSrebren ik
OŠ"Rapatnica"
OŠ "Šp ion ica" OŠ "Sladna" OŠ "DubokiPotok"
OŠ "Tinja" OŠ"Podorašje"
Škole
Vri
jedn
ost
novča
nih
ulag
anja
hardwersoftwer usluge
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 52
ZAKLJUČAK
Informaciono komunikacione tehnologije postale su sastavni dio svih aspekata
života. U posljednjih dvadesetak godina korištenje i primjena nformaciono
komunikacionih tehnologija je u osnovi promijenilo praksu i načine poslovanja u svim
oblastima ljudskog djelovanja. Unutar obrazovanja, ICT je počeo imati značaj ali i uticaj
koji još uvijek nije tako snažan i intezivan kao u drugim oblastima. U svijetu koji se
tako brzo razvija u digitalnom mediju i informaciji, uloga ICT-a u obrazovanju postaje
sve važnija. Obrazovanje je takva aktivnost u kojoj se traži kvaliteta koja je
tradicionalno bila povezana sa kvalitetnim nastavnicima. Nastavnik je u centru i
ostvaruje kontakt sa učenicima. Primjena ICT u nastavi dovela je do oblika nastave
poznate kao E-Learning ili E-Nastava. U školama su svi učenici jednaki, no sposobnosti
učenika da uče, pišu i rješavaju zadatke se razlikuju. Zato je potrebno tražiti različ ite
zadatke. Škole bi trebale s obzirom na promjene u tehnologiji, društvu i kulturi, biti
sposobne za svakodnevno mijenjanje i prilagođavanje.
Informaciona i komunikaciona tehnologija se danas u svijetu često koristi kako bi
svakom učeniku pojedinačno omogućila odgovarajući način učenja. U središte pažnje
dolazi inicijativa ICT-a za učenje te sveobuhvatno mijenjanje podučavanja i učenja.
Potrebno je se orjentisati prema potrebi nastavnika za inspiracijom i osavremenenjim
znanjem iz pojedinih područja. Preporuka je primjena različitih načina pogodnih za
razmjenu znanja u praksi kako bi svi učenici pouzdano i kreativno koristili ICT kao
pomoć za razvijanje vještina i sticanje znanja potrebnih za ostvarenje zadanih ciljeva.
U osnovnim školama, u nastavi informatike ali i u nastavi drugih predmeta, ne
prati se u dovoljnoj mjeri primjena naučno-tehnološkog razvoja, tj. primjena
informaciono komunikacionih tehnologija, kao konkretne društvene potrebe, te nastava
u osnovnim školama nema tendenciju da u skorije vrijeme postane efikasnija i
cjelishodnija te da prati tokove naučno-tehnološke revolucije.
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 53
LITERATURA
[1] V. Sotirović, Informatičke tehnologije, Tehnički fakultet ''Mihajlo Pupin'', Zrenjanin, 2004.
[2] A. W. Bates, Upravljanje tehnološkim promjenama: strategije za voditelje visokih učilišta, CARNet, Zagreb, 2004.
[3] F. Jelavić, Didaktika, Slap-Jastrebarsko, 1998. [4] D. Mandić, Didaktičko-informatičke inovacije u obrazovanju, Mediagraf, Beograd,
2003. [5] D. Mandić, M. Ristić, Web portali i obrazovanje na daljinu u funkciji podizanja
kvaliteta nastave, Mediagraf, Beograd, 2006. [6] D. Mandić, M. Ristić, Informacione tehnologije, Mediagraf, Beograd, 2005. [7] D. Branković, D. Mandić, M. Ristić, Metodika informatičkog obrazovanja sa
osnovima informatike, Mediagraf, Beograd, 2003. [8] V. Banđur, N. Potkonjak, Pedagoška istraživanja u školi, Učiteljski fakultet,
Beograd, 1997. [9] B. Miller, Komunikacija sa djecom, ABC Fabulas, Sarajevo, 2000.
[10] K. Bošnjak, B. Latinović, Informatika, Narodna i univerzitetska biblioteka RS, Banja Luka, 2004.
[11] D. Radosav, E-learning & ODL tehnologije, PEU ''Apeiron'', Banja Luka, 2008. [12] T. Mateljan, Prioriteti ICT razvoja u BiH, 2008. [13] http://www.global-reach.biz 05.05.2008 [14] http://cuc.carnet.hr 10.10.2008 [15] http://www.zamirnet.hr/icnl/pdf/izvjesce.pdf 9.09.2008 [16] http://www.phy.hr/ 05.09.2008 [17] http://www.ns.ac.yu/stara/doktorske/ivanTasic/disertacija.pdf 08.09.2008 [18] http://www.rak.ba/hr/telecom/forum-conc/?cid=3367 11.10.2008 [19] http://www.nobium.hr 08.09.2008 [20] http://www.undp.ba 11.10.2008 [21] http://www.mzos.hr 11.10.2008 [22] http://www.eqibelt.srce.hr 11.10.2008 [23] http://public.mzos.hr 11.10.2008 [24] http://www.see-educoop.net/ 08.09.2008 [25] http://www.arhivinfo.org.yu/Crna%20Gora/Strategija.pdf 08.09.2008 [26] http://www.vlada.cg.yu 08.09.2008 [27] http://www.fmon.gov.ba 08.09.2008 [28] http://unesdoc.unesco.org/images/0012/001295/129538e.pdf 08.09.2008
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 54
Ostale posjećene WEB adrese [29] http://www.openlivinglabs.eu/ict-technology-network.html [30] http://www.gov.me/files/1194515947.pdf [31] http://www.oei.es/tic/competencias_tic_docentes_marcos_politicas.pdf [32] http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/eu-okvir-za-ucenje-oth-srb-t07.pdf [33] http://www.vladars.net/ [34] http://www.vjesnik.hr/html/2008/04/16/Clanak.asp?r=gos&c=2 [35] http://gradac.tfc.kg.ac.yu/tio08/PDF/RADOVI [36] http://consultations.score-project.eu/attach/sra_rs_sr.pdf [37]http://www.glassrpske.com/vijest/7/plus/11959/lat/Srpska-hvata-prikljucak-sa-razvijenim-digitalnim-svijetom.html [38] http://www.srpskatelevizija.com [39] http://www.racunarstvo.hr/studij.aspx?id=1265&idc=99466 [40] http://www.see-educoop.net/education_in/pdf/it-technologies_hrv.pdf [41] http://public.mzos.hr/fgs.axd?id=11187 [42] http://www.trend.hr/clanak [43] http://edupoint.carnet.hr/casopis/broj-02/clanak-03/moguci_model.pdf [44] http://hr.wikipedia.org/wiki/Informacijsko_doba [45] http://www.poslovniforum.hr/about02/ob_934.asp [46] http://cordis.europa.eu/fp7/ict/home_en.html [47]http://www.vesti.rs/Ekonomija/Ekonomska-kriza-ce-usporiti-razvoj-novih-generacija-cipova.html [48] http://web.worldbank.org [49] http://www.apdip.net/publications/iespprimers/eprimer-edu.pdf [50] http://www.globalizacija.com/doc_sr/s0051ict.htm [51] http://www.amfiteatar.org/index2.php?option=com_content&do_pdf=1&id=140 [52] http://www.veza.biz/mkostic/116.html [53] http://www.prosvjetnirad.cg.yu/broj7-8_06g/08.htm [54] http://one.ekof.bg.ac.yu/~sasa/casovi/is_4_cas_informaciona_tehnologija.pdf
SPECIJALISTIČKI RAD TEMA: ''Informaciono-komunikacione tehnologije u obrazovanju''
Kandidat: Nedim Delić, prof. Mentor: prof. dr Zoran Ž. Avramović, dipl. inž. elek. 55
PRILOZI
top related