povijest (prezentacija kurikuluma za osnovne skole)

Popovača19.4.2016.

Sadržaj prezentacije:

Informacije o Cjelovitoj

kurikularnoj reformi

Predstavljanje prijedloga kurikuluma

Povijesti

Informacije o raspravi

Često postavljena

pitanja

Što uključuje kurikularna reforma?• Kurikularna reforma jedna je od prvih mjera kojom

započinje realizacija Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije

• 130 stručnjaka je od 2012. do jeseni 2014. radilo na Strategiji

• omogućiti svakom djetetu razvoj koji je u skladu s njegovim mogućnostima i željama, u okruženju koje je usmjereno prema njegovim potrebama, koje je poticajno i prijateljsko

• omogućiti svakom pojedincu cjeloživotno učenje u svrhu zadovoljavanja vlastitih interesa, lakše zapošljivosti i postizanja više kvalitete života

Cilj kurikularne reforme je uspostavljanje usklađenog i učinkovitog sustava odgoja i obrazovanja kroz cjelovite sadržajne i strukturne promjene, kako bi se:• Učenicima osiguralo korisnije i smislenije obrazovanje,

usklađeno njihovoj razvojnoj dobi i interesima te bliže svakodnevnom životu, obrazovanje koje će ih osposobiti za suvremeni život, svijet rada i nastavak obrazovanja

• Roditeljima omogućilo veću uključenost u obrazovanje djece i život škole, jasno iskazana očekivanja, objektivnije ocjenjivanje i vrednovanje, smislenije i češće povratne informacije o postignućima njihove djece

• Učiteljima, nastavnicima i ostalim djelatnicima odgojno-obrazovnih ustanova osiguralo osnaživanje uloge i jačanje profesionalnosti, veću autonomiju u radu, kreativniji rad, smanjenje administrativnih obveza, motiviranije učenike i smanjivanje vanjskih pritisaka.

Gdje smo trenutno?

Stručna rasprava - ŽSV

• Županijska stručna vijeća sudjeluju u raspravi (34 stručna skupa diljem Hrvatske)

• Kreiraju vlastite zaključke i preporuke koje se objavljuju na web stranici Kurikuluma

www.kurikulum.hr/zakljuci_sa_skupova/

"Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu iz niza stručnih razloga podržava prijedlog novog kurikuluma povijesti. Nastavnici Odsjeka za povijest aktivno će se uključiti u pripremu i izvođenje programa stručnog usavršavanja nastavnika povijesti, te će raditi na pripremi nastavnih materijala, priručnika/udžbenika u skladu s potrebama i prijedlozima/zahtjevima koji im budu ponuđeni.„

18.4.2016.

Stručna rasprava - individualno• Individualni stručnjaci mogu

osobno mišljenje poslati kao doprinos stručnoj raspravi putem web stranice Kurikuluma

www.kurikulum.hr/individualna_strucna_rasprava

www.kurikulum.hr

I. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA

Ukupno 52 dokumenta!

Okvir nacionalnog kurikuluma (ONK)• predstavlja izvorište za

izradu nacionalnih kurikuluma za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja, a njegove postavke utječu i na izradu ostalih kurikularnih dokumenata

• svi kurikularni dokumenti slijede vrijednosti, ciljeve i načela ONK-a

Nacionalni kurikulumiNacionalnim kurikulumima za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja određuju se vrijednosti, ciljevi i načela određenih dijelova sustava. U njima se navode struktura područja i međupredmetnih tema; načela organizacije, učenja i poučavanja te vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja na određenoj razini, odnosno vrsti odgoja i obrazovanja.

Područja kurikuluma

• određuju se svrha, ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja vezana uz učenje i poučavanje u širim područjima učenja

• ovi dokumenti izravno utječu na izradu predmetnih i modularnih kurikuluma

Međupredmetne teme

Ciljevi i odgojno-obrazovna očekivanja međupredmetnih tema različito se ostvaruju, a neki se od njih izravno ugrađuju u predmetne kurikulume.

Okviri

Okviri osiguravaju rješenja koja se sustavno ugrađuju u sve kurikularne dokumente.

Odgojno-obrazovni ciklusi

Povijest

Model kasnije orijentacije – opća gimnazija (šk.god. 2020./2021.)

*Pogledajte prijedlog Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje (link:

http://www.kurikulum.hr/dokumenti-nacionalnih-kurikuluma/)

Eksperimentalno uvođenje

• 60 eksperimentalnih škola (48 OŠ + 12 SŠ)

• Kriterije za prijave škola odrediti će MZOS

• Postoji izniman interes škola za sudjelovanje

• Nastavničko vijeće i roditelji učenika moraju prihvatiti sudjelovanje

Prema planu ministra Predraga Šustara, javni poziv za škole provest će se istodobno s javnom i stručnom

raspravom o reformskim dokumentima

Petogodišnji proces uvođenja

• Postepeni proces uvođenja kurikuluma u sve razrede i sve škole je važan radi:

1. Postepenog usavršavanja učitelja

2. Pripreme nastavnih materijala

3. Pripreme državne mature

Stručno usavršavanje učitelja?

• Plaćeno iz sredstava Europskog socijalnog fonda, bez davanja škola i nastavnika

• Promjena dosadašnjeg načina stručnog osposobljavanja

• Usmjereno na škole • Umrežavanje škola

Udžbenici?

• Kurikulum se uvodi postepeno tijekom 5 godina što svima koji su zainteresirani (učitelji, izdavači, stručnjaci na fakultetima, udrugama, društvima, institutima, itd.) daje vremena za kreaciju novih nastavnih materijala

• Prilika za učitelje da iskažu svoju kreativnost!

Državna matura?

• Zadržava se državna matura kao vanjski ispit kojime završava gimnazijsko obrazovanje

• Ispit državne mature se transformira u skladu s ishodima novih kurikuluma

• Na primjeru nastavnog predmeta Povijest na državnoj maturu provjerava se usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda na unaprijed zadanim tematskim primjerima

Na isti način se može provesti i natjecanje iz

povijesti!

Kako želimo poučavati povijest u školama?Zašto je

povijest u školi?

Najčešće riječi u prijedlogu kurikuluma Povijesti (bez ishoda i njihove razrade)

Prijedlog kurikulumaNastavni predmet PovijestČlanovi stručne radne skupine izabrani po javnom pozivuSonja Bančić, Osnovna škola Stoja, PulaNeven Budak, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijestRona Bušljeta, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Odjel za edukacijske znanosti i izobrazbu nastavnikaMirela Caput, Prva riječka hrvatska gimnazija, RijekaMartina Glučina, Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen, Gimnazija MetkovićMiljenko Hajdarović, Srednja škola ČakovecDaniela Jugo-Superina, Osnovna škola Fran Franković, RijekaSnježana Koren, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest (voditeljica)Valerija Turk-Presečki, Gimnazija Daruvar, Medicinska škola Bjelovar, Turističko-ugostiteljska i prehrambena škola u Bjelovaru

Članovi Stručne radne skupine iz Jedinice za stručnu i administrativnu podrškuIvan Alić, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sportaLoranda Miletić, Agencija za odgoj i obrazovanje

II. SUSTAV KURIKULUMSKIH DOKUMENATA

KURIKULUMPREDMETAPOVIJESTPODRUČJE KURIKULUMA

MEĐUPREDMETNE TEME

OKVIR NACIONALNOG KURIKULUMA

OKVIR ZA VREDNOVANJE

NACIONALNI KURIKULUM

RIPOO, OŠ, GIM, SO, UO OKVIR ZA POUČAVANJE

UČENIKA S TEŠKOĆAMA

OKVIR ZA POUČAVANJE

DAROVITIH UČENIKA

Kako je nastao kurikulum?Lipanj 2015 Natječaj za

članove stručne radne skupine

Rujan 2015

Početak rada stručne radne

skupine

Siječanj 2016

Objava radne verzije

kurikuluma

Veljača 2016

Objava prijedloga

kurikuluma i stručna rasprava

1Povezivanje

hrvatskog iskustva i novih

kurikulumskih trendova u

svijetu

2Definiranje

opisa predmeta, odgojno-

obrazovnih ciljeva i

koncepata predmeta

3Definiranje i

razrada odgojno-

obrazovih ishoda

4Opisivanje

povezanosti s drugim

područjima i temama; kako

učiti i poučavati; vrednovanje

ishoda učenja

5Konzultiranje

kritičkih prijatelja i

dorada dokumenta

Vrste kurikuluma

OTVORENI

fleksibilnost u odabiru sadržaja i načina rada; upute unutar kojih se

stvaralački realizira izvedbeni program podložan promjenama u hodu, inicijativi učenika i nastavnika

ZATVORENI

kronološki tijek povijesti detaljno je razrađen kroz teme i sadržaje nastave;

ne dopušta slobodu i kreativnost učeniku i nastavniku; nema vremena za spontane ili neplanirane situacije;

nastavnik samo prenosi propisani sadržaj

MJEŠOVITI

danas se smatra modernim oblikom; manje je propisan, postoje samo

kurikulumski okviri u koje u ugrađene izvedbene jezgre; aktivacija učenika u

stjecanju znanja, spodobnosti i vještina; ne traži se enciklopedijska

potpunost

Pešorda, S. (2008). Kurikulum i nastava povijesti. Povijest u nastavi, 6, 11(1), 101 – 107

Sadržaj kurikulumaOpis nastavnog predmeta

Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti

Koncepti u organizaciji kurikuluma nastavnog predmeta Povijest

Odgojno-obrazovni ishodi po razredima i konceptima

Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama

Učenje i poučavanje predmeta

Vrednovanje ishoda učenja u predmetu

A.B.C.D.E.

F.G.

Svrha učenja povijesti:

a) poticanje učeničkog interesa za proučavanje prošlosti,

b) razvijanje učeničke radoznalosti, imaginacije i analitičkog mišljenja,

c) razumijevanje sadašnjosti te stjecanje znanja i vještina neophodnih za upućenu i aktivnu participaciju učenika u društvu kao građana Hrvatske, Europe i svijeta.

B. Odgojno-obrazovni ciljevi učenja i poučavanja povijesti

Učenik:

pozna i razumije razdoblja i društva

koja proučava, uključujući važne

događaje, pojedince, procese i

pojave; pritom koristi prikladnu terminologiju te

shvaća sadašnjost kao posljedicu

povijesnog razvoja društva

oblikuje vlastita argumentirana

stajališta i interpretacije, raspravlja na

otvoren i konstruktivan

način te uvažava različite

utemeljene perspektive i percepcije o

prošlosti

sagledava prošlost koristeći se konceptima vremena i

prostora, uzroka i posljedica,

kontinuiteta i promjena, izvora i

istraživanja prošlosti te

interpretacija i perspektiva

koristi vještine koje

podrazumijevaju postavljanje

pitanja o prošlosti, analizu i

interpretaciju povijesnih izvora,

stvaranje povijesne

argumentacije i komunikaciju o

rezultatima spoznaje

koristi znanja i vještine stečene učenjem povijesti kako bi ostvario

osobne potencijale te odgovorno

djelovao u javnom životu lokalne,

nacionalne, europske i

globalne zajednice

razumije profesionalno-etičke norme i

vrijednosne aspekte

povezane s proučavanjem

prošlosti/historije

Koncepti nastavnog predmeta Povijest• Pomažu u razumijevanju načina rada povjesničara i

pridonose formiranju povijesnog mišljenja kao skupu znanja i vještina povezanih s dubinskim razumijevanjem povijesnih sadržaja, razvojem historiografske pismenosti, poznavanjem procesa istraživanja prošlosti te razumijevanjem kompleksne naravi zapisa o prošlosti

Vrijeme i prostor

Uzroci i posljedice

Kontinuite

ti i

promjeneIzvori i

istraživanje

Interpretacije i perspektive

Konceptipredmeta

Učenje i poučavanje predmeta s naglaskom na koncepte

Osjećaj za kronologiju

Razumijevanje utjecaja prostora

Razumijevanje uzroka i posljedica

Razumijevanje kontinuiteta i

promjena

Sagledavanje interpretacija i

perspektiva

Kritičko promišljanje na temelju

izvora

Stvaranje i prezentiranje

vlastitih zaključaka

4. r.U predmetu Priroda i društvo:- naglasak na konceptima vremena i prostora, uzroka i posljedica te kontinuiteta i promjena- učenici razvijaju osnovno razumijevanje uloge izvora u proučavanju prošlosti te provode vlastita mala istraživanja u kontekstu osobnih, obiteljskih i lokalnih historija

5.-8.r.Fokus se širi na objašnjavanje interpretativne prirode različitih prikaza prošlosti, perspektiva i značenja. Učenici provode vlastita istraživanja o sadržajima koje proučavaju te odabiru prikladne načine prezentacije rezultata istraživanja.

1.-4.r.Usredotočeno na istraživanje i izvore, te produbljuje učeničko razumijevanje prirode interpretacija, dokaza i argumenata, kao i vještina povezanih s komunikacijom znanja o prošlosti.

Vrijeme i prostor• bez kronološkog okvira ne

mogu se razumjeti prošlost i sadašnjost niti istražiti odnosi među događajima

• obuhvaća i sposobnost uporabe povijesnih karata karata kao simboličkih reprezentacija nekog područja u određenom vremenu

Uzroci i posljedice• objašnjavaju se čimbenici

koji su pridonijeli pojedinim povijesnim događajima, pojavama i procesima, kao i rezultati tih zbivanja

• zašto su se događaji zbili tako kako jesu, kako jedna pojavnost vodi drugoj te zašto jedan događaj može imati višestruke uzroke i posljedice

Kontinuiteti i promjene • shvaćanje povijesti kao

kompleksne mješavine promjena i kontinuiteta

• Učenik zna objasniti da se u određenom razdoblju neki aspekti života mogu mijenjati, a drugi ostati isti

• Što su određeni povijesni fenomeni značili za tadašnje ljude?

Izvori i istraživanje prošlosti• osnova je za razvoj kritičkog i kreativnog mišljenja• učenici mogu proći kroz cjelokupan proces

istraživanja ili krenuti od pitanja ili izvora koje im zadaju učitelji kako bi prikupili i/ili analizirali informacije

procjena efikasnosti istraživanja

priopćavanje rezultata istraživanja u različitim

oblicima i za različitu publiku

donošenje zaključaka temeljenih

na argumentima i dokazima

odabir, analiza,

evaluacija i interpretacij

a prikupljenih informacija

formuliranje pitanja i

pronalaženje izvora

informacija

Koraci istraživa

nja:

Istraživanje u OŠ?Primjer ishoda D.5.2.

„Na temelju povijesnih izvora u učiteljevoj pripremi počinje postavljati istraživačka pitanja o prošlosti te pronalaziti i objašnjavati moguće odgovore.”„Jednostavno strukturirani rad podrazumijeva da prezentira informacije logičnim i smislenim slijedom...”„Složeniji strukturirani rad podrazumijeva da rad ima uvod, razradu i zaključak na kraćem tekstu...”„Rad oblikuje u sebi prikladnoj formi...”

Interpretacije i perspektive • pomaže učeniku razumjeti da

tumačenja prošlosti nastaju na temelju povijesnih izvora, ali i da ih oblikuju znanja, iskustva i sustavi vrijednosti onih koji interpretiraju

• koncept podrazumijeva razumijevanje i kritičko procjenjivanje različitih perspektiva, kao i shvaćanje da se prošlim događajima naknadno određuje važnost i pripisuju određena značenja

Pogled u budućnost?!?

• Kurikulum je dokument pisan za budućnost i generacije koje dolaze

• Važan preduvjet za kvalitetan rad je napredak čitanja s razumijevanjem u razrednoj nastavi

Odgojno-obrazovni ishodi

Ishodi su razrađeni sa svaki razred osnovne i srednje škole

Ishodi su razrađeni sa svaki koncept

Ishodi su razrađeni po razinama usvojenosti (zadovoljavajuća, dobra, vrlo dobra, iznimna)

Pomažu učitelju u praćenju napretka učenika i u vrednovanju

njihovog znanja Razine usvojenosti NE predstavljaju školske

ocjene!

Ishodi učenja i pripadajuće razine usvojenosti predstavljaju poželjna znanja, vještine i stavove koji se od učenika očekuju u određenoj

godini učenja unutar pojedinoga koncepta

Kronološko- tematski pristup

Povijesni sadržaji nisu sami sebi svrha, već služe savladavanju povijesnih koncepata te ostvarivanju ciljeva i ishoda učenja

Sadržaji su oblikovani tako da potiču razvijanje vještina važnih za kritičko i

povijesno mišljenja i te želju za produbljivanjem znanja

Srednja škola• Tematski pristup!• sadržajna cjelina na kojoj učenik treba ostvariti

glavne ciljeve učenja – savladavanje koncepata i ishoda u odgovarajućem ciklusu učenja

Dijakronijske teme• teme u kojima se određena pojava ili proces promatra

kroz više povijesnih razdoblja• primjeri:

• Povijest utopija• Ropstvo i trgovina ljudima• Povijest žena/djece• Slike vladara i vlasti• Povijest mode/stanovanja/prehrane• Bolest i zdravlje kroz povijest• Razvoj kapitalizma• Povijest okoliša• Rasizam i antisemitizam• Živjeti zajedno - ljudska i manjinska prava

Povezanost s odgojno-obrazovnim područjima i međupredmetnim temama• Kurikulum nastavnog predmeta Povijest povezan je

s međupredmetnim temama i drugim nastavnim predmetima u ostvarivanju ciljeva i povezanih ishoda te u specifičnim srodnim sadržajima

Matematičko

područje

Geografija

Jezično-

komunikacijsko

područje

IKT

GOOAktivno učenje

Kritičko mišljenje

Suradnja

Analiza

Uloga učitelja Osmišljavaju i organiziraju načine rada

Potiču kreativno i efikasno

stjecanje znanja

Potiču kritičko mišljenje

Razvijaju metakognitivne

sposobnosti učenika

Aktivno učenje kroz osmišljene aktivnosti za učenika te

uzajamna komunikacija svih sudionika

Vrednovanje

PutokazPomoćVrednovanje ishoda

učenja

Elementi vrednovanja u učenju i poučavanju Povijesti povezani su s

konceptima te sadržajima i aktivnostima iz ishoda učenja.

Elementi vrednovanja su:

• Temeljna povijesna znanja: vrednovanje činjeničnog znanja, odnosno poznavanje i razumijevanje događaja, procesa i pojava, temeljnih kronoloških odrednica, osnova korištenja zemljovida te korištenje odgovarajuće povijesne terminologije. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti.

• Razumijevanje povijesnih koncepata: vrednovanje konceptualnog znanja, odnosno poznavanje, korištenje i razumijevanje temeljnih povijesnih koncepata (str. 6-9) kao okvira za tumačenje i razumijevanje prošlih događaja, procesa i pojava. Uključuje i poznavanje temeljnih načela, klasifikacija, teorija i modela koji se odnose na te koncepte. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se udio pojedinih koncepata razlikuje od ciklusa do ciklusa (objašnjenje na str. 4).

• Istraživanje prošlosti: vrednovanje poznavanja i primjene odgovarajućih metoda, postupaka i procedura u radu s povijesnim izvorima te u istraživanju prošlosti. Uključuje i vrednovanje učeničkih radova proizašlih iz samostalnih istraživanja. Ovaj se element vrednuje u svim ciklusima učenja i poučavanja povijesti, s tim da se njegov udio u vrednovanju povećava u četvrtom i petom ciklusu.

Vrste vrednovanja• vrednovanje za učenje (formativno) - poticanje i

usmjeravanje učenja pravovremenim povratnim informacijama (usmenima ili pisanima)

• vrednovanje kao učenje - provodi se postupcima koji obuhvaćaju samovrednovanje i samoprocjenu učenika, kao i učeničko vrednovanje i procjenu radova drugih učenika

• vrednovanje naučenog (sumativno) - provodi se u svrhu mjerenja i ocjenjivanja (odnosno, iskazivanja rezultata mjerenja ocjenom)

• Opširnije u „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)

Hibridno vrednovanje?• HIBRIDNO VREDNOVANJE jest oblik vrednovanja

naučenoga koje osmišljava i planira ispitni centar, a provodi učitelj. Ispitni centar sastavlja sadržajno i metodološki provjerene ispite, a učitelj te ispite provodi i dobiva konkretne povratne informacije o rezultatu svojih učenika. Radi se o pisanim provjerama znanja i vještina učenika koje se provode putem mrežnih aplikacija (internetsko testiranje). Pragove postignuća na ispitima hibridnoga vrednovanja određuje ispitni centar.

*Detaljnije „Okvir za vrednovanje procesa i ishoda učenja u osnovnoškolskome i srednjoškolskome odgoju i obrazovanju” (link: http://www.kurikulum.hr/okviri/)

Zahvaljujem na pažnji!

Miljenko Hajdarovićmiljenko@hajdarovic.com