rane skole kelama vjezbe 1 pojam ilm 17 10 11

RANE ŠKOLE KELAMA

Vježbe (1. čas, 17. 10. 2011.):

ZNAČENJE POJMA „‘ILM“

Uvod

• Kao i svaka znanost, i znanost ilmul kelama ima svoju genezu, što podrazumijeva ne samo etimologiju i tehničku upotrebu značenja izraza ‘ilm al-kalām, ved i razloga odnosno uzroke svoga nastanka. Prvo demo se osvrnuti na etimologiju pojma ‘ilm al-kalām.

Uvod

• Riječ ‘ilm al-kalām sastavljena je od dva pojma, pojma „‘ilm“, u značenju „znanost“, „znanje“, čak i „spoznaja“, te riječi „kalām“, u značenju „govor“, „govorenje“, nekada čak i „logos“.

• Obratit demo pažnju na pojam „‘ilm“.

ILM

• –

• (čvrsto ubjeđenje saglasno sa stvarnošdu, realnošdu)

ILM

• –

• (oblik stvari u umu)

ILM

• 1) oblik (grč. morfe) forma, način na koji su dani različiti opažajudi predmeti (na pitanje: Kako?);

• - Platon: „čiste forme“ su ideje kao suštine stvari, postoje izvan promjenljive zbilje;

• - Aristotel: forme tek u stvarima postaju „principi“, suštine stvari; forma kao aktivni princip, materija (hayūlā, , māda, ) kao pasivni princip;

ILM

• 2) stvar (lat. res) realan, prostorno i vremenski ograničen zbiljski, stvaran, predmet; objektivan, „vansubjektivna opstojnost“;

• stvar → stvari → stvarnost; stvarnost ≠ zbilja(stvarnost + mišljevine)

ILM

• 3) Raz/um

• razum (lat. intelllectus) sposobnost logičkog mišljenja i rasuđivanja.

• um (lat. ratio, engl. reason) u širem smislu, skup svih ljudskih spoznajnih modi, uključujudi i duhovne (→ duh); u užem smislu, jedna od čovjekovih spoznajnih modi, obično suprotstavljena razumu (intelektu).

ILM

• - Aristotel: receptivno-sintetička misaona mod x aktivno-oblikovna misaona mod

• - Skolastika: razum (intellectus) kao viša kategorija, um (ratio) niža kategorij

• - Kant: razum (Vernunft)-apriorne funkcije (prostor, vrijeme, kategorije) preko kojih se osjetni utisci pretvaraju u predmete isksutva, pojmove i sudove; um (Verstand)-„direktne ideje“, „vrhovna usmjerenja misaone funkcije“

ILM

• –

• (Spoznaja stvari kakva ona stvarno jeste)

ILM

• –

• (temeljno svojstvo pomodu kojega se spoznaju univerzalije i partikularije)

ILM• 1) kategorije (grč. kategorein, „izredi“)

Aristotel, najopdenitiji predikati, tzv. deset Aristotelovih kategorija:

• 1. podmet, supstancija (čovjek, gawhar) 2. kvantitet (metar dugo kamiyya) 3. kvalitet (crno kayfiyya) 4. odnos, relacija (dvostruko, pola, idaafa ili neseb) 5. mjesto (u Sarajevu makaan) 6. vrijeme (danas) 7. položaj (sjedi, stoji, leži, makana) 8. imanje (naoružan) 9. djelovanje, činjenje (reže, udara) 10. trpljenje (biva voljen, biva udaran);

• ili: supstanca + akcidencije (2.-10.)

ILM

• 2) rod (lat. genus, ar. ǧins, ) jedinstvo grupe različitih vrsta predmeta srodnih s obzirom na porijeklo.

• 3) vrste (lat. species, ar. naw‘, ) pojam koji obuhvata slične individualne pojmove, te je zajedno s drugim srodnim vrsnim pojmovima podrediv rodnom pojmu.

ILM

• 4) univerzalije, opdi pojmovi (rod i vrste) postoje same po sebi, prije stvarnosti, ili su subjektivna tvorevina.

• 5) partikularije, djelimično, posebno, „veza predikata samo sa jednim dijelom subjekta“

ILM

• * Odnos univerzalija naspram partikularija:

• - realisti: univerzlaije postoje prije samih stvari u Božijem Umu (Anselmo Canterburyski)

• - nominalisti: postoji samo pojedinačno (partikularije), a opde je dano u riječi ili u pojmu (Anselmo)

• - umjereniji realisti: univerzalije su dane i prije stvari, i u samim stvarima, i popslije u pojmovima (Akvinski)

ILM

• -

• (specifičan odnos onoga koji promišlja i same mišljevine)

ILM

• –

• (što se dadne nečemu, nekoj stvari, i to je ciljano, smjerano, znanje )

ILM•

• (riječ je o iznenadnom znanju koje postaje znanjem, spoznajom, ne tako što jednostavno bude dobiveno od nekoga, ved nakon mnogostrukog zalaganja ali kroz odnos ili naprosto uslijed toga što pripada samoj stvari, bilo po izvanjskoj definiciji ili logički; do iznenadnog znanja ne dolazi se putem uzročnosti)

ILM

•

• (ono se dijeli na vječno znanje, i na znanje stvoreno u vremenu)

ILM

•

• (vječno znanje, opstoji po Biti uzvišenoga Boga, i ne može se poistovijetiti sa stvorenim znanjima kakva imaju ljudi)

ILM

•

• (znanje stvoreno u vremenu dijeli se na: apriorno, nužno i deduktivno)

ILM•

(aprirono znanje ne potrebuje neko prethodno znanje, poput znanja o Bitku, ili da je cjelina opsežnija od svog pojedinačnog elementa)

•(nužno znanje je ono koje prethodi bilo kojem drugom znanju, poput znanja o opstpjanju Stvoritelja, ili znanja da su akcidenti stvoreni)

•(deduktivno znanje je ono do kojega se dolazi bez spekulacije ili promišljanja)