schubert edita
Post on 23-Feb-2018
256 Views
Preview:
TRANSCRIPT
-
7/24/2019 Schubert edita
1/22
SVEUILITE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Ana elan
Edita SchubertSeminarski rad
Spit! "#$%& '(d&
1
-
7/24/2019 Schubert edita
2/22
SVEUILITE U SPLITU
FILOZOFSKI FAKULTET
ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI
Ana elan
Edita SchubertSeminarski rad
K(e'i)*Suvremena umjetnost
N(+ite) ,(e'i)a*dr. sc. Dalibor Pranevi
Spit! "#$%& '(d&
2
-
7/24/2019 Schubert edita
3/22
-
7/24/2019 Schubert edita
4/22
1. UVOD
ivot i djelo Edite Schubert u znaajnoj mjeri obiljeili su razdoblje od osamdesetih, pa sve
do smrti darovite umjetnice 2001. godine. je!u odre"enih struja umjetni!og svijeta !oje su
vladale tim godinama na podruju #rvats!e, Europe i $ire, Edita se u odre"enoj s%eri uspjela
oduprijeti &trendovima' vremena, te pratiti ne!i svoj vlastiti stil. Sve !ara!teristi!e tog
neobinog, ali izrazito znaajnog sli!arstva, upoznat (emo pre!o izlobi umjetnice, njenih
instalacija i svojevrsnih per%ormansa !oje izvodi na jedan sasvim sebi svojstven nain.
4
-
7/24/2019 Schubert edita
5/22
2. IVOT I DJELO
&Edita Schubert osebujna je umjetnika pojava na hrvatskoj sceni. Neprestano istraujui
razliite umjetnike medije redovito je dolazila do novih originalnih tehnologija izvedbe
svojih radova.)
*itat iz !ataloga +S
Sli!a 1. Edita Schubert
5
-
7/24/2019 Schubert edita
6/22
Edita Schubert ro"ena je 1-/. godine u irovitici. 1-2. godine poha"ala je !olu
primijenjenih umjetnosti u 3agrebu, a zatim 4!ademiju li!ovnih umjetnosti. Studirala je
sli!arstvo, a ve( 1-5. godine postala je vanjs!a suradnica 6estaurators!og zavoda #rvats!e.
3agrebu je ivjela i radila sve do preuranjene smrti 2001. godine. 1
6ad Edite Schubert u odre"enoj s%eri obiljeio je cijelo osmo desetlje(e dvadesetog stolje(a.
7jelovanje u podrujima antropolo$!e umjetnosti, neoe!spersionizma i postavangarde
predoila je svojim radovima u razliitim materijalima, intervencijama na predmetima i
obje!tima te, naravno, vrlo senzibilnim i ezoterinim, hiperrealisti!im li!ovnim izriajima
!oje pronalazimo u sli!arstvu. mjetnica postaje poznata po svojim prostornim instalacijama,
ambijentima. 2
8a njen vrlo speci%ian rad upozoravale su nas brojne izlobe u #rvats!oj i inozemstvu 90:ih
godina, gdje je sva!om novom izlobom sve oitije bilo da je rje o vrlo darovitoj umjetnici.
je!u izlaganja radova i nastupa na ;ijenalu u Smpresivni su radovi geometrijs!e %aze u !ojoj nastaju radovi pod
nazivom !atedrale, trapezi, tip!e. 8a prvi pogled apstra!tni izriaj, no autorica je eljela
pri!azati stilizirane ljuds!e %igure.B
?odine 2000. Edita Schubert dobiva jednu od najznaajnijih nagrada za li!ovnu umjetnost
& &Cosip 6ai() za radove : instalacije pod nazivom &+oj stan).
Dd 1-/1. godine Edita Schubert bila je stalno zaposlena na +edicins!om %a!ultetu u 3agrebu
na 3avodu za anatomiju. +nogobrojni lijenici uili su iz anatoms!og atlasa @rmpoti(A za
!oje je crtee izradila Edita Schubert. 8edavno je u 8jema!oj izi$ao iz tis!a anatoms!i
1tt!"##akademija$art.r#umjetnost#i%lobe#23245$osijek$edita$scubert$ori%onti2tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,3tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,
-
http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf -
7/24/2019 Schubert edita
7/22
atlas, udbeni! za studente medicins!ih %a!ulteta sa vi$e od 500 crtea Edite Schubert. ?odine
2000. predstavljena je &+onogra%ija Edita Schubert) autorice Feonide ova.
3. TEHNIKE
Edita Schubert zapoinje proces sli!anja nano$enjem crne boje osnovnog crtea i svojevrsnog
&!ostura' !ompozicije !oji se naposlijet!u, na!on popunjavanja praznih djelova drugim
bojama : utim, zelenim, plavim i crvenim pastelom, pojavljuje !ao podloga sli!e.
8ajvaniji !ohezioni element sli!e ini upravo ta podloga, !oja nerijet!o odre"uje osnovni
dojam i doivljaj gledatelja, te je !ao ta!va postala !ara!teristi!a njenog opusa. Gu osobinu
nalazimo u brojnim %azama djelovanja umjetnice !upole, per%orirana platna, na!upine i
instalacije gdje se %re!ventno izmjenjuje ili !ombinira zemljana ili sme"a boj. *rna boja
dobiva se uporabom bitumena !ao impregnacijs!og i vezivnog sredstva, a proizlazi iz potrebe
umjetnice da u sve sli!e unese sirovu i otealu atmos%eru. 8a ta!vim crninama Edita gradi
sli!u obojenim pastelima ija se zrnatost, zbog grube povr$ine posebno istie stvaraju(i ta!o
rastresite linije pastela, !oje paralelno te!u pojaavaju(i se simultano ili se suprostavljaju u
stru!turi i boji, pone!ad slojevite i precizno slagane, a pone!ad o$tro su!obljene. Sli!e odi$u
e!spresionisti!om estinom, izmjenjuju se prepoznatljivi, samo nagovije$teni, %igurativni ili
potpuno apstra!tni oblici !oje uoavamo !ao udne !rajnosti izme"u arhai!e i %antasti!e,
izme"u asocijacija na totemisti!e simbole primitivnih $ara i atmos%ere znanstvene %antasti!e.
> jedna i druga !rajnost donose isti nagovje$taj straha i tajanstvene prisutnosti ne!e neis!azane
opasnosti. Sli!e provociraju istu tenziju !ao i %antastini gradovi stripova, mas!e ili lovaca na
ljuds!e glave $to dovodi do traginog osje(anja vremena, od one &eshatolo$!e ljepote' !oju
osje(amo gledaju(i radove iz vremena secesije. 5
ompozicija sli!e esto je odre"ena obli!om !oji moe biti !ompliciraniji, poput tijela
plivaice, ribe, amca, ili jednostavan !ao polu!rug ili elipsa. pri!azima li!ova i naina
gra"e obli!a nalazimo sugestivne elemente art:decoa, %uturizma, e!spersionizma i crna!e
plasti!e. Sli!e Edite Schubert pripadaju istom sli!ars!om !rugu !oji je osamdesetih godina
zao!upio umjetni!e, !rug u !ojemu %igurativni motivi postaju nositelji traume vremenaH
nervoze, osje(aja za!oenog straha i zamagljene atmos%ere, gdje izbijaju slojevi podsvijesti,
osje(aja !atastro%inosti, neumitnosti, emocionalne optere(enosti !ao sveop(oj ispovijedi iz
4ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)55tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,
)
http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf -
7/24/2019 Schubert edita
8/22
!ojeg je jednostavno i$itati psiholo$!u !ara!terizaciju umjetni!a. +e"utim, Edita Schubert
nastoji se distancirati od prostog psihologiziranja, !riti!e sada$njosti i politi!e putem naracije,
is!azuju(i duh vremena gra"om obli!a !oji e!splicitno nisu u %un!ciji prie.
Iribliavaju(i se posljednjem periodu primje(uje se promjena !oja sve vi$e vodi redu!cijiboje i elemenata. mjetnica izraava tenju uspostavljanju jasnih odnosa %ormi, sre"ivanju
dosad vrlo asocijativnih elemenata u iste, gotovo geometrijs!e odnose, s os!udnim !oloritom
svedenim na crninu pozadine i jo$ jednu boju. pravilnom rasteru stiliziranih geometrijs!ih
%ormi, !oristipattern!ojeg smje$ta gusto i ravnomjerno po zami$ljenom predlo$!u. 3amisao
odgovara !asnom modernisti!om shva(anju sli!e !ojem je suru!tura, a ne !ompozicija,
osnovni poreda! sli!e. a!o sama autorica !ae, prvlai je misticizam i tehnicizam, dosad
jedva nagovje$ten, $to izraava tenju vlastitoj interpretaciji apstra!cije !ao aspe!t bijega oddopadljivosti svojstvene transavangardi, postiu(i da ta!av rad !ondenzacijom obli!a i
saimanjem, transmigracijom od !aotinog stanja prelazi u apstra!tan, ali vrst obli! !oji se
jo$ nalazi u Schubertinom crnom prostoru, %antastinom, meta%izinom, !ao da je ne!om
magnetnom snagom uvuen u &crnu rupu'. Ge sli!e pri!azuju potrebu za &zgu$njavanjem
energije', ili, !a!o to sama autorica tvrdi &tenju slici !oja je li$ena simbola apsolutnoj
apstra!tnoj slici u !ojoj sva!a mrlja ipa! ima svoju snagu'./9
mjetnica se is!azala i u predoavanju sva!odnevnih predmeta trae(i njihovu alternativnu
%un!ciju. +oda se moe izdvojiti djelo &Finija duga 100 metara' gdje je sli!ars!o platno
namjenjeno dvozimenzionalno umjetnosti, is!oristila !ao materijal pri izradi
trodimenzionalnog obje!ta. ;ilo je potrebno vi$e od 100 metara duine sli!ars!og platna
umoenog u cigleno crvenu boju da bi njegovim mi!anjem, istis!ivanjem te!u(ine iz platna
prije su$enja te zavrtanjem istodobno u dva suprotna smjera, nastala te$!a, materina linija
duga!a sto metara. Ga!o je dobila volumen, a ne plohu. Smotana u !lup!o, crvena je )nit),
poput s!ulpture odloena @izloenaA na postament.-
-tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,)tt!"##&&&.msu.r#'les#1()*)#1*(4$scubert+n.!d,(7uvakovi" Pojmovnik suvremene umjetnosti8 25. str. 42. 435. 523..$53-.*ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)5
(
http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdf -
7/24/2019 Schubert edita
9/22
Sli!a 2. : Finija duga 100
Edita Schubert is!azala se !ao poborni! ambijentalne antropolo$!e umjetnosti u svojim
radovima gdje re!onstruira i simulira primitivne egzotine civilizacijs!e uzor!e, a sve touvo"enjem me!og subje!ta, !ao varijante i posljedice pluralnog subje!ta i apsolutne
suprotnosti ja!og subje!ta viso!og modernizma. oristi vanjs!e prozirne intuicije pri!azane i
stvorene drugim umjetni!im djelima !a!o bi dojam i znaenje bili neizreeni i proizvoljni.
Iroblematizacija me!og subje!ta nalazi se u injenici da je on nestabilan i istovremeno
travestira razliite obli!e samopri!azivanja i negira bilo !oji obli! umjetni!e istine. +e!i
subje!t uzima obli! &ens!og pisma' ili pri!azivanja !ara!teristinog za %eministi!u
umjetnost', po!azuju(i da je model ja!og modernisti!og svijeta %eti$izacija mu$!arca iprosvjetiteljs!og racionalizma, !oji se zasniva na pri!azivanju pri!azanog, umnaanju
gledi$ta te u!azuje na injenicu da upotrijebljena gledi$ta nisu prirodna, ve( su !onstru!cije ili
odraz ambijenta i !ulture. Gaj subje!t pri!azivanja racionalnim mehanizmima potis!ivanja i
predoavanja realnosti ne s!riva svoju se!sualnost, elju i nestabilnost. +e!i subjet name(e i
pitanje uporabe me!og izraza, ta!o"er s!rivene u e!presiji Edite Schubert. +e!i subje!t i
izraz analogni su pojmovi !oji se simultano pojavljuju. +e!i izraz zasniva se na do!idanju
logocentrinih odnosa umjetni!og djela sa subje!tom ili duhom, time misle(i na mimezise
povijesnih subje!tivnosti. Dita je ta!o"er relativizacija rodnog identiteta, odnosno
preuzimanje me!og izraza !ao ens!og intospe!tivnog, subje!tinog izriaja !oji je
decentriran u odnosu na mu$!e metajezi!e 3apada. 10
mjetnica svoje sli!e !ara!terizira e!le!tinim !retanjem !roz me"usobno ne!onzistentne
%orme u izraze i uporabom organs!ih me!ih, neo$trih i subje!tivnih e!spresivnih %ormi
asocijativnog potencijala !oji naposlijet!u dobiju smisao unato nespojivosti elemenata. Dna
1Dene0eri" Prilo%i %a dru0u liniju " kronika jedno0 kritiarsko0 %ala0anja8 23. str.43.$4(.
*
-
7/24/2019 Schubert edita
10/22
odbija e!splicitan autopoetini stav u ime introspe!tivne paraautobiogra%s!e naracije !oja
uvije! ostaje vanjs!a i asimetrina djelu. +e!i, intele!tualni i !onceptualni e!spresionizam s
e!le!tinim tematizacijama sli!e povezuje %iguralna i apstra!tna !ompozicijs!a rje$enja u
umjetni!o djelo preoptere(eno naracijom, %i!cionalizacijom i smislom, tonije apstra!cija se
!oristi protiv same sebe da bi proizvela upeatljive i dire!tne li!ovne predodbe !oje gledatelj
doivljava !ao stvarni izljev emocija ljuds!e drame. 11
119akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str. 4-*.$4).
1
-
7/24/2019 Schubert edita
11/22
4. NEOGEO SLIKARSTVO I KIPARSTVO
z 7ubrav!u 6a!oci, 8inu >vani(, 7amira So!i(a, i brojne druge, Edita Schubert razvija i
neogeo sli!arstvo i !iparstvo !oriste(i geometriju !ao povod za problematiziranja pri!aza
geometrijs!og u umjetnosti, !re(u(i se od de!orativnog izraza, pre!o !onstru!tivnog i
!onceptualnog rje$avanja plohe ili prostornog tijela, do mimeti!og pri!azivanja geometrijs!e
umjetnosti i svijeta geometrije. 4utors!i program Verbumprogramu jugoslavens!oj
umjetnosti prvi predvi"a neogeo umjetnost. roz raster sheme i mono!romije preispituju se
opti!e, pi!turalne i !onceptualne dimenzije te preobazba modernisti!e apstra!cije. 12
6ad Edite Schubert !ara!terizira i teorijs!o istraivanje %enomenologije sli!e. vodi i
%i!cionalno pri!azivanje geometrije, odnosno, pri!azuje svoju ne:!on!retnu prisutnost !ao
svojstveni %i!cijs!i element pri!azane prie u geometriji. %ormalnom !ompozicijs!om
smislu neogeo sli!arstvo !ara!terizira postojanje principa serijalnosti, verti!alne i
horizontalne simetrije te uporaba patterna i ornamenti!e. 8eogeo ta!o"er !ara!teriziramo !ao
!riti!u subje!tivnih, e!spresionisti!ih postmodernistinih trendova na prijelazu /0:ih u 90:te
godine, tj. rea!cija na new image @ premda je i sama djelovala u tom !onte!stuA lo$esli!arstvo, transavangardu i neoe!spresionizam. 1B
Stoga, negogeo umjetnost nazivamo post postmodernizam. 6edu!cionisti!im se naelima
polje sli!e osloba"alo sva!e prie, sva!e e!spresije, i jasno po!azivalo odma! od
transavangardne eu%orije i njoj blis!ih tendencija.1
127uvakovi" Pojmovnik suvremene umjetnosti8 25. str. 3--.137uvakovi" Pojmovnik suvremene umjetnosti8 25. str. 3--.$3-).147uvakovi" Pojmovnik suvremene umjetnosti8 25. str. 3--.$3-).
11
-
7/24/2019 Schubert edita
12/22
5. IZLOBE
5.1.IZLOBA HORIZONTI 1!!0. "#$.
8a tan!im prozirnim, gotovo nevidljivim nitima, u prostoru galerije, u razini oiju publi!e,
visi sedam !rugova obrua obloenih s vanjs!e i unutarnje strane crno:bijelim,
plasti%iciranim presli!ama %otogra%ija. 3bog prozirnosti niti !oje ih nose, doimaju se !ao da
lebde. ontinuirani niz %otogra%ija !oji !rui unutra$njo$(u i vanj$tinom !rugova, uJna
sva!ome od njih predstavlja horizont jednoga mjesta. #orizont !ao vido!rug je doslovce
pogled u !rug. +ogli bismo za!ljuiti da je na!ana autorice bila o!ruiti mjesto pogledom.Cednim je !rugom predoen horizont oto!a ira, uJna drugom je grad Fucca, tre(em 3agreb,
etvrtom Iariz, petom enecija, $estom +ainz, sedmom etru$ans!a, pa potom romani!a
Guscania. Ddabir lo!acija ne navodi se !ao vi$eznaan, pa stoga pretpostavljamo !a!o se radi
o nasuminom odabiru !oji bi pa! samo autorica mogla objasniti. +ogu(e je !a!o je
horizontima reprezentirano mjesto, sje(anje, vrtnja, a moda i vrijeme, pojam podjedna!o
apstra!tan, a ujedno !on!retan, !ao i vido!rug. a!o bi se sagledao )unutarnji) horizont,
potrebno je stupiti pod obru. 7a bi horizont u radu Edite Schubert doista postao vido!rug, dabi pogled mogao !ruiti u potrazi za )panoramom) potrebna je vrtnja tijela o!o vlastite osi.
a!o bi se vidio )vanjs!i) horizont, potrebno je !ruiti o!o obrua. ?ledati predmet znai u
njega utonuti, a predmeti tvore sustav gdje se ne moe po!azati jedan, a da se pri tome ne
sa!rije druge. Gonije, unutarnji horizont ne!og obje!ta @!oji osigurava identitet tije!om
ispitivanja i !oji je !orelativ mo(i !oju pogled zadrava nad predmetimaA ne moe postati
obje!t, a da pritom o!olni obje!ti ne postanu horizont, pa je vizija a!t s dva lica.15
15tt!"##akademija$art.r#umjetnost#i%lobe#23245$osijek$edita$scubert$ori%onti
12
http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizonti -
7/24/2019 Schubert edita
13/22
Sli!a B : >zloba #orizonti u zagreba!oj ?aleriji rii(:6oban
5.2 IZLOBA %OJ STAN * 1!!!. "#$.
ouj!u 1---. g., na devastiranom zagreba!om *vijetnom trgu izloila je svoj stan. >zloba
&+oj stan' najavljena je pozivnicom @odaslanom na adrese potencijalne publi!eA, a sadravala
je popis od jedanaest pun!tova na !ojima (e ne$to biti izloeno. S unutarnje strane sta!la
sva!og od jedanaest izloga prodavaonica, smje$tenih u prizemljima zgrada !oje de%iniraju
granice grads!og trga. 8a zidove je privr$(en po jedan mali stiroporni !vadar u !ojemu su
izdubljene dvije $upline !oje se povr$ins!i mani%estiraju !ao !rugovi. 6azma! izme"u
$upljina odgovara razma!u oiju potencijalnih promatraa te !ao ta!av potie na in virenja!roz $upljine. Iogledom izbliza postaje jasno !a!o su u stiropornom blo!u smje$tena dva
dijavizora od !ojih sva!i sadri po jedan dijapozitivK %otogra%s!u sli!u unutra$njosti stana
Edite Schubert i otogra%s!u sli!u pogleda !roz prozor tog stana. Gemeljni !onstru!tivni
element ovog rada je postupa! regulacije sli!e, pri emu se regulacija provodi na ne!oli!o
razina. Sinta!sa !ojom su spomenute razine povezane temelji se na sueljavanju razliitih
!odova. zadnjoj godini dvadesetog stolje(a Edita Schubert !onstruira simula!rum
stereos!opa, prisjetimo se naime da je $ezdesetih godina devetnaestog stolje(a pronalaza!stereos!ops!e ortogra%ije %ascinirao tada$nje gra"anstvo. Iar %otogra%ija promatran !roz dvije
le(e ura"aja za glednje stereos!opa rezultirao je stapanjem dvaju sli!a u prividno
trodimenzionalnu %otogra%iju. 1
7imenzije radova suK 11 L 2B L 5 cm.
renimo od sta!la.
Dno $to Edita Schubert eli da vidimo postavljeno je iza sta!la. svom jednostavnom, istom
obli!u, u dvostru!oj %un!ciji odraza i transparentnosti, sta!lo pre!riva )obje!t), pravo!utni
volumen od stiropora, izbu$enih oiju, u !oje, upravo na mjesta izdubljenih rupa, upravo tamo
gdje bi se od anatomije lica oe!ivalo da odgovara prorezima mas!e, na mjestu !oje bi
odgovaralo ne!oj srednjoj vrijednosti visine potencijalnog znatieljni!a, gura dva dia:vizora,
s dia:pozitivima !ojima opisuje svoj stanK pogledom unutra i pogledom van. Cedanaest puta
ponovljena situacija, u dvostru!om pogledu nude(i re!onstru!ciju dvosobnoga prostora stana,
u prizemlju stambenog blo!a 8aselja inovni!a na ?ogoljinu brijegu iz 20:tih godina u1-tt!"##&&&.0$mk.r#!ro0ram#:dita$Scubert"$9oj$stan#13-#
13
http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/ -
7/24/2019 Schubert edita
14/22
Ietrovoj ulici, prilijepljena je za sta!lo izloga jedanaest trgovina naJuz homogeni prostor
jednog zagreba!og trga, za !oji postoji pretpostav!a !a!o je relativno nezaobilazan u
sva!odnevnom is!ustvu !retanja i zaustavljanja dijela populacije pri svladavanju sredi$ta
grada. Iremda nastavlja pripovijedati o ambivalenciji svoje sva!odnevice, na!on $to
popartisti!i uzora! sli!anog autoportret @na %otogra%s!om stal!uA iz ambijentalne !rat!e prie
ponavlja u dugoj naraciji o dvostru!om ivotu zaposlene ene i umjetnice u 3avodu za
anatomiju, najnovijim is!ora!om u privatno, dosad najprivatnije, i ujedno najjavnije,
preuzima posljedice autore%erencijalnosti u samom postup!u pripovijedanja. an galerijs!og
prostora, izloena u izlogu, )ponu"ena) uz predmete !oji su na prodaju, autobiogra%s!a
situacija ipa! ostaje te$!o vidljiva.1/
Sli!a : >zloba moj stan
5.3. IZLOBA ISPRI&ATI PRI&U * 2001. "#$.
>zloba je !oncipirana na nain da je nastojala !onte!stualizirati ot!lonom od modernisti!e
paradigme utemeljene na tezama o teleolo$!om razvoju umjetnosti i njenoj autonomiji. Go je
bio po!u$aj predoavanja is!ora!a modernisti!og %ormalizma, !oji se tije!om devedesetih
poeo doga"ati u #rvats!oj, i tendencija da se dijagnosticira ta!vo postmodernisti!o stanje.
radovima umjetnice bila je oita promjena dis!urzivne paradigme u smislu ot!lona od
modernisti!e esteti!e. njenim radovima nastalima tije!om zadnjeg desetlje(a 20. stolje(a,
!oje je ujedno bilo i zadnje desetlje(e njezina ivota, prepoznaje se jasno arti!ulirano, premda1)ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)5
14
-
7/24/2019 Schubert edita
15/22
potpuno li$eno a!tivisti!og prizvu!a, problematiziranje !omple!snog pojma medija i
biopoliti!e proizvodnje. Serijom sli!a nastalih izme"u 1--0. i 1--1., !oje u osvit rata izlae
u zagreba!oj ?aleriji pro$irenih medija na Starevi(evu trgu, Edita Schubert %o!usira
%ormativnu mo( medija upravo u odnosu sli!e i podloge, pri emu podloga biva pri!azivana u
smislu onoga $to &podupire sustav' i !ao &cijeli niz pra!si !oje omogu(uju da se sli!e
utjelove u svijetu !ao sli!e'. Sli!ars!o platno napeto na slijepi o!vir sli!arica uredno
presvlai novins!im stranicama hrvats!og i inozemnog tis!a. Stranice !oje obiluju
bombastinim naslovima i %otogra%ijama, sa pri!aza vojni!ih trupa, sporta$a pa a! i samih
umjetni!ih djela !oja se smatraju !ulturnom ba$tinom, sluile su !ao podloga za in sli!anja,
gdje nastalo djelo inter%erira sa svim upodloenim rijeima i sli!ama. 19
Edita Schubert pre!o tih &masovnih medija' ponovno uvodi svoj geometrijs!i motiv generiran1-90:ih. Gaj apstra!tni motiv mani%estira se !ao spoj ueg i $ireg pravo!utni!a, nastalog u
postup!u stilizacije motiva ljuds!og pro%ila, $to je meta%ora ovje!ove borbe sa silnim
in%ormacijama dana$njice !oje se !re(u u ne!om !onanom i ogranienom prostoru sa vrlo
malo prostora za osobnu interpretaciju.1-
6ad Edite Schubert, od poeta!a ranih 1-/0:ih do odlas!a sa umjetni!e scene, obiljeen je
neprestanim invencijama tehnologija sli!anja. Ga!o 1--2. zapoinje seriju sli!a na !ojima na
platno nanosi dva sloja razliite boje. 7onji mo!ri sloj presli!ava gornjim, a potom boju
automatiziranim po!retima bri$e grudicama papira. procesu brisanja nastaje speci%ini obli!
prozirnosti u !ojemu se doga"a disolucija sli!e. 20
+etodu brisanja upotrijebila je i 1--5. godine u parado!salno monumentalnom radu
naslovljenom ;es!onana tra!a, ili 6ad na traci. Iosrijedi je papirnata tra!a, nali! %rizu, $irine
50 cm, !oja !ontinuirano tee obodnim zidom izlobenog prostora opseu(i ga. ;es!onana
tra!a u %un!ciji je prostorne granice, a rad je prvi put izloen u ?aleriji pro$irnenih medijau
3agrebu, godinu dana !asnije izlazi u e!sterijer, tonije, na zidine 7ubrovni!a. erti!ale
nastale metodom brisanja, doimale su se poput re$et!i, aludiraju(i i na bar !od, ija (e se
uve(ana verzija pojaviti u instalaciji 4mbijent 1--. godine u zagreba!oj ?aleriji 3vonimir.
;ar !od, preuzet s osnovnih prehrambenih arti!ala, pozicioniran, poput bes!onane tra!e, u
1(9akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4(31*ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)529akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4-(.$4).
15
-
7/24/2019 Schubert edita
16/22
visini oiju promatraa, du zidova galerije, %un!cionira poput ograde !oja de%inira rub
egzistencijalne granice.2122
Sli!a 5. : 4mbijent
&4mbijent' problematizira pitanje osobnog identiteat !onte!stualiziraju(i ga injenicom
proizvedenosti unutar razliitih !lasi%i!acija sustava. Edita Schubert u sredi$te izlobenog
prostora na %otogra%s!e stative postavlja $est nasli!anih autoprtreta. mnogostrueni list, ali
ne i identini autoportret !onotira pitanje reproducibilnosti, a %otogra%s!i stativ medij
%otogra%ije !ojemu je naelo bes!onane reproducibilnosti imanentno. +edij %otogra%ije,
nadalje, upu(uje na vlastitu biopoliti!u misiju @me"u ostalim, !lasi%i!acije i !ategorizacijeosobeA !oju je u svojoj povijesti, od sredine 1-. stolje(a do danas, obavio. 2B
5.4. RADOVI UKLAPANJE I BIOGRA'IJA
1--/ nastaje rad !oji Edita Schubert naziva &!lapanje'. 8a drvenu podlogu, nali! !utiji sa
po!lopcem, postavlja laboratorijs!e posudice za isparavanje na ijem se dnu smjestio
sumarno nacrtan portret:lice, zaliven prozirnim poliesterom ija razina u sta!lenoj posudici
simulira te!u(inu !oja hlapi. 2
1--9. izlae rad pod nazivom ;iogra%ija !oji se sastoji od pet grupa sta!lenih epruveta, pri
emu sva!u grupu %izi!i objedinjuje gipsani stala!. Irva grupa !onotira na razdoblje od
1-/. @godine njena ro"enjaA do 1-0. nutar sta!la, u gustoj prozirnoj poliesternoj masi
21ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)522tt!"##&&&.i!u.r#u!loads#documents#155.!d,23ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)5249akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4(4.
1-
http://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdfhttp://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdf -
7/24/2019 Schubert edita
17/22
reproducirane su sli!e iz djetinjstva umjetniceK proelje rodne !u(e, oltar upne cr!ve u
irovitici gdje je odrasla, stranice molitveni!a te portreti umjetniine obitelji. Sljede(a grupa
epruveta !oja se odnosi na razdoblje od 1-0. : 1-90., sadri %otogra%s!e sli!e razliitih
mjesta !oje je snimila na putovanjima. 252
prozirnosti sta!la tre(e grupe laboratorijs!ih posuda prepoznajemo reprodu!cije radova
nastalih tije!om 90:ih, do! etvrta, nedatirana, grupa !oju autorica naziva &4natomija', sadri
reprodu!cije crtea ljuds!e utrobe !oji potjeu iz anatoms!og priruni!a !oje je sama radila
!ao crtaica na >nstitutu za anatomiju. Iosljednja i naje!spresivnija grupa, Fani osmijeh,
svedena je pod zajedni!i nazivni! 1--/. godine i sadri reprodu!ciju autoportreta sa !ojim je
umjetnica pri!azala vlastito lice. 2/
Svi radovi !oje je Edita Schubert realizirala tije!om 20 stolje(a inzistirali su na
perceptibilnosti tehnologije vlastite izvedbe, a ta je tehnologija %o!usirala upravo tehnologiju
stvaranja tada !od nas novih, dru$tvenih vijednosti !oje smo te! danas sposobni shvatiti u
!ristalnoj jasno(i.
5.5. INSTALA(IJE I PRI%ITIVNI %OTIVI
Ioet!om 1-92. godine Edita Schubert samostalno je izlagala u zagreba!oj ?aleriji 8ova i
tom izlobom jasno naznaila stanoviti preo!ret u radu. Gu su se, naime, po prvi put mogli
uoiti problemi !oje (e autorica de%inirati djelima !asnije te godine. D!vir unutar !ojeg je
mogu(e promatrati ta djela upu(ivao je na &poeti!u osamdesetih', sli!e i instalacije
!ara!terizirale su manualnost rada te poseban repertoar %igura. Dito je !a!o se u odnosima sa
umjetnicom, suoavamo se s izrazito re%erencijalnom umjetno$(u, nabijenom metonimijama i
meta%orama, ije de$i%riranje izis!uje sloen i!onolo$!i proces. 29
25ova" / staklu ne!ro%irno0 medija" 212 str. --6$)52-9akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4(42)9akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str 4(3$4(42(Dene0eri" Prilo%i %a dru0u liniju " kronika jedno0 kritiarsko0 %ala0anja8 23.
1)
-
7/24/2019 Schubert edita
18/22
Sli!a . : 8a zalazu 1-9B.
Iejsa 1-91.
S druge strane isti radovi su nas vra(ali na raniju 1-/-., !ada su u njenom repertoaru
prevladala djela romantiars!og senzibiliteta, gdje je umjetnica !oristila siroma$ni materijal,
odstupaju(i od tautolo$!e umjetnosti i po!reta arte povrea. Gada$nje !ompozicije !ara!terizirasnana emocionalna i dubo!o individualna prisutnost, gdje obje!te moemo nazvati a! i
ritualnim, mits!im, bogate evo!ativnim i re%erencijalnim impulsima. Gi materijali osnaili su
osje(aj privremenosti, nestalnosti, !rh!e i tragine egzistencije $to je gledatelju uvr$(ivalo
stav o Editinoj romantino:nostalginoj auri. 2-
Iojedini radovi sa spomenute izlobe u ?aleriji 8ova ta!o"er u izvedeni od !olaca, savijenog
$iblja, da!le onog materijala !oji je umjetnica !oristila i na !ompozicijama i 1--/. ia!o su
razli!e jasno uoljive. iblje i !olci su pesvueni bojom i time postaju !onstitutivni elementi
sli!e, savijeno $iblje postaje dijelom i!oni!og sustava s jasnim meta%orinim osobinama,
poput zvijezde repatice, ptice... 8avedene re%erencije znatno se razli!uju od onih djela iz
1-/-., $to je najuoljivije na sli!ama nepravilnih %ormata gdje je %igura esto izjednaena sa
sli!ars!im poljem. s!lop ta!vih %igura u!ljuen je ta!o"er i prostor, odnosno zid galerije, pa
se iluzionisti!o i realno podruje sli!e me"usobno upotpunjuju, pretapaju i us!la"uju. S
vremenom autorica napu$ta instalacije, da!le i realan prostor, zadravaju(i se is!ljuivo na
povr$ini. Migure se prestaju pre!lapati s %ormatima, $to doprinosi simboli!om shva(anju2*Dene0eri" Prilo%i %a dru0u liniju " kronika jedno0 kritiarsko0 %ala0anja8 23. str.4-*.
1(
-
7/24/2019 Schubert edita
19/22
sli!e. D!viri su sve samo ne pravo!utni, $to ima dublje razloge, naime, Edita Schubert eli
izrazitistanje u zgusnutim !ompozicijama, umjesto da pria priu. 6iblje !osti, polu!runi,
lunetama nali! %ormati vu!u %ormu iz ranijih radova umjetnice, iz &upola' !oje su
predstavljale jedan za sebe zatvoreni mitolo$!i svijet pun s!rivenih i esto nedo!uivih
znaenja. B0
Sli!a /. : >nstalacije 1-90.
7jela nastala 1-9., i poet!om 1-95. godine, a pri!azana na samostalnoj izlobi u
zagreba!om Irostoru pro$irenih medija, vana su iz dva razloga. 8a njima se, naime, dovodi
do !rajnje napetosti problem plo$nosti sli!e, problem !ojemu je autorica pri$la onda !ada je iz
punog prostora pre$la u plohu. Sada su sva zbivanja usredotoena na jednostavno slojevanje
povr$ina gdje ploha pre!riva plohu, ime zid galerije postaje a!tivni element sli!e, gdje su
mono!romni !omadi !artoni pribijeni dire!tno na zid. 7rugi bitan razlog ove izlobe tie se
%ormalne redu!cije, svojevrsnog minimalizma, $to (e dovesti do jednog obli!a trapezastog
%ormata !ojima ispunu ine raznobojni %ragmenti pravo!utnih polja. Ilohe utog, crvenog,
plavog i crnog paralelne su s planom sli!e, s horizontalom !ra(eg donjeg i dueg gornjegruba. Ga !ompozicija glat!ih povr$ina tvori ritmi!e odnoseK od rubova prema unuta$njosti
ritam se ubrzava. Dve sli!e predstavljaju vaan impuls sve prisutnijeg trenda jedne nove
geometrije u umjetnosti, trenda !oji predstavlja i ne!u vrstu rea!cije na dominantne
e!spresionisti!e i 'divlje' to!ove u umjenosti s poet!a osamdesetih.B1
39akovi" Dimen%ije slike " tekstovi i% suvremene umjetnosti8 25. str. 4-*.$4).31Dene0eri" Prilo%i %a dru0u liniju " kronika jedno0 kritiarsko0 %ala0anja8 23. str.335.
1*
-
7/24/2019 Schubert edita
20/22
). 34FCN4
7jela Edite Scubert ni!ad nisu bila jednoznana i u njima je uvije! bila jasna distanca prema
sva!om glasnom izazovu. ;ilo da je blis!a &novoj slici' ili &novoj geometriji', ova je
umjetnica prije svega bila ja!a i prepoznatljiva osobnost. 6jeju, Edita Schubert. Stanovita
mjera !ontemplativnosti izdvajala je moda vi$e nego i$ta ovu autoricu iz op(ih to!ova i
inila ju a!tualnom, !oli!o i posebnom. Dtprili!e sva!e dvije godine Edita Schubert javljala
se izlobama na !ojima je pri!azivala brojne mogu(nosti jedne strogo zadane teme.
?eometrija je uvije! bila te! sredstvo, a ne !rajnji cilj. Cednostavnost i minimalisti!a naela
umjetnica je preobraavala u sveanost. Dna u oblicima geometrije pronalazi simboli!i jezi!
!oji upu(uje na eti!o i meta%izi!i, !a!o se to moe na(i u naslje"u pionira povijesne
apstra!cije, !od +ondriana prije svih. ?eometrija u ru!ama pravog umjetni!a ni!ada nije
govor hladnog rauna, ve( govor !oji proizlazi iz posebne vrste plasti!e imaginacije gdje
geometrijs!i poreda! ima ulogu sadraja, znaenja, vrijednostiK moralni poreda! nametnut
ivotu.
2
-
7/24/2019 Schubert edita
21/22
F>GE64G64
7enegeri, Cer!oK Irilozi za drugu liniju K !roni!a jednog !ritiars!og zalaganjaH
@3agrebK #oretz!K eernji list, @2010A, )Gransavangarda) !ao sje(anje na Editu R>nternet, Oraspoloivo
naKhttpKJJ===.vecernji.hrJvizualna:umjetnostJtransavangarda:!ao:sjecanje:na:editu:
schubert:1/9B95 P, Rpristupljeno 15.11.201. atalog +uzeja Suvremene umjetnosti, @1-9A,autorK +arijan Susovs!i, Edita
Schubert R>nternet, O pd% raspoloivo naK httpKJJ===.msu.hrJ%ilesJ19/-/J1-9:
schubertUn.pd% P, Rpristupljeno 15.11.201. atalog +uzeja irovitica, @2001A,Edita Schubert R>nternet, O raspoloivo naK
httpKJJmuzejvirovitica.hrJvijestiJ50-J P, Rpristupljeno 15.11.201. ?alerija +iroslav raljevi(, @1---A, Edita SchubertK +oj stan R>nternet, O raspoloivo
naK httpKJJ===.g:m!.hrJprogramJEdita:SchubertK:+oj:stanJ1BJP, Rpristupljeno
1.11.201. 4!ademija 4rt, @2000A, Edita SchubertK #orizontiR>nternet, O raspoloivo naK
httpKJJa!ademija:art.hrJumjetnostJizlobeJ2B25:osije!:edita:schubert:horizonti P,
Rpristupljeno 21.11.201. #rvats!a umjetnostK povijest i spomenici, @2009A, Edita Schubert R>nternet, O pd%
raspoloivo naK O httpKJJ===.ipu.hrJuploadsJdocumentsJ1550.pd%P, Rpristupljeno
25.11.201.
21
http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://muzejvirovitica.hr/vijesti/509/http://muzejvirovitica.hr/vijesti/509/http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdfhttp://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.vecernji.hr/vizualna-umjetnost/transavangarda-kao-sjecanje-na-editu-schubert-178385http://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://www.msu.hr/files/18797/1984-schubert_n.pdfhttp://muzejvirovitica.hr/vijesti/509/http://www.g-mk.hr/program/Edita-Schubert:-Moj-stan/136/http://akademija-art.hr/umjetnost/izlobe/23245-osijek-edita-schubert-horizontihttp://www.ipu.hr/uploads/documents/1550.pdf -
7/24/2019 Schubert edita
22/22
SF>D8> >3D6>K httpsKJJ===.google.hrJsearchV
WQg!mmXespvQ2Xbi=Q1BXbihQ/XsourceQlnmsXtbmQischXsaQYXeiQmzDF=aFrbgag#XvedQ0*4Z[U4o4[\tbmQischXWQE7>G4]S*#;E6G httpKJJ===.muzejvirovitica.hrJvijestiJ12
22
https://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttps://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttps://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttp://www.muzejvirovitica.hr/vijesti/12https://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttps://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttps://www.google.hr/search?q=gkmm&espv=2&biw=1366&bih=667&source=lnms&tbm=isch&sa=X&ei=ypV3VImzO4LwaLrbgagH&ved=0CAYQ_AUoAQ#tbm=isch&q=EDITA+SCHUBERThttp://www.muzejvirovitica.hr/vijesti/12
top related