ssmmmeerrnnniiiccceee z zzaa j ... · 2.2 osnovni nivo ... 2-4.6 plan informatičke prostorije...
Post on 17-Jul-2020
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON REF 1
ODELJENJE ZA INFRASTRUKTURU
SSSMMMEEERRRNNNIIICCCEEE ZZZAAA PPPRRROOOJJJEEEKKKTTTOOOVVVAAANNNJJJEEE
ŠŠŠKKKOOOLLLSSSKKKIIIHHH OOOBBBJJJEEEKKKAAATTTAAA
NORME I STANDARDI
TOM 2
KONKRETNE SMERNICE
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON REF 2
SADRŽAJ
Predgovor za tom 2 ............................................................................................................................. 7
1. KONKRETNI PARAMETRI ZA LOKACIJU ......................................................................... 7 1.1 Lokacija škole ..................................................................................................................................... 7
1.1.1 Topografski parametri ........................................................................................................ 8 1.1.2 Komponente i karakteristike zemljišta ................................................................................ 8
1.2 Životna sredina ................................................................................................................................... 8 1.2.1 Uticaj na životnu sredinu .................................................................................................... 8 1.2.2 Mere za ublažavanje .......................................................................................................... 9
1.3 Klima .................................................................................................................................................... 11 2.3.4 Opšti klimatski uslovi ........................................................................................................ 11 2.3.4 Klimatske zone ................................................................................................................. 11
2. UNUTRAŠNJI PROSTORI ZA OSNOVNE ŠKOLE .......................................................... 12 2.1 Predosnovni nivo .............................................................................................................................. 12
2.1.1 Učionica, veranda ............................................................................................................ 12 2.1.2 Mirna prostorija................................................................................................................. 15 2.1.3 Sanitarni objekti ................................................................................................................ 15
2.2 Osnovni nivo ....................................................................................................................................... 16 2.2.1 Učionica ............................................................................................................................ 16 2.2.2 Laboratorije za prirodne nauke ........................................................................................ 21 2.2.3 Kancelarije direktora i sekretara....................................................................................... 25 2.2.4 Zbornica ........................................................................................................................... 25 2.2.5 Biblioteka .......................................................................................................................... 26 2.2.6 Višenamenska sala .......................................................................................................... 28 2.2.7 Sanitarni objekti ................................................................................................................ 31 2.2.8 Oblasti za cirkulaciju ........................................................................................................ 33
3. UNUTRAŠNJI PROSTORI ZA OSNOVNE ŠKOLE .......................................................... 34
4. UNUTRAŠNJI PROSTORI ZA NIŽE I VIŠE SREDNJE ŠKOLE ................................... 36 4.1 Nastavni prostori .............................................................................................................................. 36
4.1.1 Obična učionica ................................................................................................................ 36 4.1.2 Specijalizovane prostorije ................................................................................................ 39 4.1.3 Jezička laboratorija .......................................................................................................... 41 4.1.4 Naučna laboratorija .......................................................................................................... 44 4.1.5 Prostorija za pripremu i skladištenje ................................................................................ 48 4.1.6 Prostorija za umetnost i dizajn ......................................................................................... 49 4.1.7 Muzička soba ................................................................................................................... 50 4.1.8 Računarska (IT) prostorija ................................................................................................ 52 4.1.9 Biblioteka i medijski centar ............................................................................................... 55 4.1.10 Višenamenska sala .......................................................................................................... 58 4.1.11 Sportska sala.................................................................................................................... 58
4.2 Administrativne prostorije ............................................................................................................. 60 4.2.1 Opšti plan ......................................................................................................................... 60 4.2.2 Kancelarije ........................................................................................................................ 60 4.2.3 Zbornica ........................................................................................................................... 61 4.2.4 Prostorija za prvu pomoć (ili medicinska soba) ................................................................ 61 4.2.5 Skladište za kancelarijsku opremu, arhiv ......................................................................... 62
4.3 Zajedničke i pomoćne prostorije ................................................................................................. 62 4.2.6 Sanitarni objekti ................................................................................................................ 63 4.2.7 Oblasti za cirkulaciju ........................................................................................................ 63 4.2.8 Radionica za održavanje .................................................................................................. 63 4.2.9 Školska kantina ................................................................................................................ 63
5. PROJEKTOVANJE SPOLJAŠNJIH PROSTORA ............................................................ 67 5.1 Igrališta i skloništa .......................................................................................................................... 67
5.1.1 Igralište i dvorište ............................................................................................................. 67 5.1.2 Pokriveno dvorište ............................................................................................................ 68
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON REF 3
5.2 Sportske površine ............................................................................................................................ 68 5.3 Bašte i ozelenjavanje ...................................................................................................................... 69
5.3.1 Mikro-urbani elementi.............................................................................................................. 69
5.4 Prostori za spoljnu cirkulaciju i parking ................................................................................... 69 5.4.1 Putevi ............................................................................................................................... 69 5.4.2 Staze ................................................................................................................................ 70
5.5 Ograde .................................................................................................................................................. 70 5.5.1 Ograda oko školskog kompleksa ..................................................................................... 70 5.5.2 Kapija za školski kompleks .............................................................................................. 70
6. PRILOZI ..................................................................................................................................... 71
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON REF 4
Aneksi, tabele i ilustracije
Spisak aneksa
V2-01 Stranice za tehničkim rezimeom – osnovne škole (8 strana)
V2-02 Stranice za tehničkim rezimeom – niže i više srednje škole (22 strane)
Spisak tabela
2.1 Minimalni prostor za cirkulaciju
3.1 Standardne škole za osnovno obrazovanje. Razredi i učenici
6.1 Raspodela spoljnih prostora u školama
Spisak ilustracija
2-2.1 Predosnovne učionice
2-2.2 Obične učionice
2-2.3 Laboratorija za osnovnu školu
2-2.4 Priprema prostorije za laboratoriju za osnovnu školu
2.2.5 Funkcionalni dijagram višenamenske sale
2-3.1 Funkcionalni dijagram škole za osnovno obrazovanje. Horizontalni plan
2-3.2 Funkcionalni dijagram škole za osnovno obrazovanje. Vertikalni plan (1)
2-3.3 Funkcionalni dijagram škole za osnovno obrazovanje. Vertikalni plan (2)
2-4.1 Plan specijalizovanih učionica
2-4.2 Jezička laboratorija
2-4.3 Plan naučne laboratorije
2-4.4 Pripremna prostorija za naučne laboratorije
2-4.5 Muzička prostorija
2-4.6 Plan informatičke prostorije
2-4.7 Funkcionalni dijagram biblioteke i medijskog centra
2-4.8 Funkcionalni dijagram sportske sale
2-4.9 Funkcionalni dijagram administracije
2-4.10 Funkcionalni dijagrami kantine
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON REF 5
SKRAĆENICE
ACS Prosečna veličina učionice
CCTA Savet za nastavni plan i program, udžbenike i procenu
DQE Evaluacija kvaliteta dizajna
EMIS Informacioni sistem o upravljanju u obrazovanju
EMP Plan za upravljanje životnom sredinom
EU Evropska unija
FFL Nivo završenog sprata
GIS Geografski informacioni sistem
P Prizemlje
P+1 Prizemlje plus jedan sprat
GPS Sistem za globalno pozicioniranje
OI Odeljenje za infrastrukturu
IDEP Projekat institucionalnog razvoja za obrazovanje
IDA Međunarodna agencija za razvoj
ODRO Opštinska dotacija za razvoj obrazovanja
OOO Opštinsko odeljenje za obrazovanje
MŽSPP Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja
MONT Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije
NVO Nevladina organizacija
OECD Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
PTR Odnos učenik-nastavnik
SBD Standardna tenderska dokumentacija
SDG Dotacija za razvoj škole
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON REF 6
Indeksni kodovi
Obrazovni nivoi:
PO Predosnovno obrazovanje
OO Osnovno obrazovanje
BO Bazično obrazovanje
PO/OO Predosnovno i osnovno obrazovanje
NSO Niže srednje obrazovanje
VSO Više srednje obrazovanje
N/VSO Niže i više srednje obrazovanje
ON Opšte (svi nivoi)
Vrsta specifikacije Kod Norma ili specifikacija
0 Reference REF Spisak aneksa, tabela, slika, skraćenica
1 Uvod INT
2 Koncepti dizajna KD Programiranje prostora
Dizajn prostora
Pristupačnost
3 Opšti principi (Tom 1) OP Tehničke norme
Bezbednost i sigurnost
Parametri udobnosti
Nameštaj i oprema
4 Konkretni parametri (Tom 2) KP Povezani sa karakteristikama i ograničenjima lokacije
Povezani sa životnom sredinom
Povezani sa klimom
5 Smernice za unutrašnje
prostore UP Nastavni prostori
Administrativni objekti
Pomoćni objekti
6 Smernice za spoljašnje
prostore (Tom 1) UP Igrališta i smeštaj na otvorenom
Sportske površine
Spoljašnje staze, putevi, parking, drvoredi
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON KP 7
Predgovor za tom 2
Kao što je već pomenuto u uvodu prvog toma (poglavlje 1, paragraf 1.3.2), ove smernice su
podeljene u dva toma i svaki odgovara različitom nivou obrazovanja: (i) Opšti podaci i smernice podeljeni u poglavljima 2, 3 i 3 prvog toma:
- Koncepti projektovanja; i - Opšte norme.
(ii) Konkretne karakteristike lokacije, detaljni podaci i smernice u poglavljima 1 i 5 drugog
toma: - Konkretni parametri za lokaciju; - Smernice za unutrašnje prostore; i - Smernice za spoljašnje prostore.
U ovom drugom izdanju projektanti će naći:
(i) glavni tekst za specifikacijama, zahtevima, funkcionalnim dijagramima i skicama; (ii) odgovarajuće rasporede smeštaja sa količinama i površinama koje odgovaraju svakoj
standardnoj školi u aneksima prvog toma; i (iii) srodne stranice sa tehničkim rezimeom date u aneksima ovog toma. Reference za ove
anekse su date u tekstu na kraju svakog paragrafa.
1 Konkretni parametri za lokaciju
Iako smernice date u ranijem poglavlju generalno važe za sve škole, potrebno je da se uma na umu da ne postoji samo jedno rešenje projekta. U stvari, svaki projekat zavisi od konkretnih lokalnih uslova, uključujući uslove koji se tiču (i) školske lokacije, uključujući geografske karakteristike, lokaciju i pristup školskoj lokaciji, veličinu i oblik lokacije; (ii) vremenskih uslova kao što su temperatura, relativna vlažnost vazduha, padavine i smer vetrova koji preovladava; (iii) ekoloških uslova kao što su aktivnosti u blizini, blizina susednih zgrada, postojeće komunalne usluge, ograde i drveće kao i niz drugih konkretnih faktora.
1.1 Lokacija škole
Izbor lokacije za novu školu treba da se zasniva na nekoliko različitih kriterijuma, zavisno od dotične geografske zone (urbana ili ruralna), projektovanih nastavnih nivoa, procenjenog početnog kapaciteta za učenike i buduća proširenja škole.
Pored toga, svojstveni kvaliteti lokacije i njenog okruženja bi trebalo da se uzmu u obzir, evidentiraju i procene kao što su pogled, blizina postojećih ili potencijalnih susednih građevina, kvalitet gornjeg sloja zemlje, formirana vegetacija koja bi mogla da se korisno očuva i dokaz o putevima drenaže površinskih voda pored topografije, koja će biti evidentirana u ispitivanju. Lokacija i njeno okruženje bi trebalo da se u potpunosti fotografski evidentiraju.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON KP 8
1.1.1 Topografski parametri Tim projektanata mora da napravi ujednačeno ispitivanje lokacije i, čak i ako informacije sa ispitivanje već postoje, ovo mora da se potvrdi. Glavni topografski parametri i kriterijumi koji treba da se ocene su: (i) granice koje jasno treba da se obeleže; (ii) visine i konture lokacije sa svim prirodnim karakteristikama koje bi trebalo da budu kompatibilne sa školskim aktivnostima; (iii) ukupna površina lokacije uzimajući u obzir oblasti nepovoljne za gradnju ili vanjske aktivnosti zbog nagiba ili drugih razloga; i (iv) postojećih zgrada na lokaciji koje bi trebalo da se ugrade u plan lokacije.
1.1.2 Komponente i karakteristike zemljišta
Glavni kriterijumi izbora u vezi sa komponentama zemljišta se odnose na otpornost zemljišta i vrstu zemljišta. Ovi elementi mogu da se dobiju sa geološkim kartama dotičnog regiona, ali detaljne karakteristike lokacije mogu da se dobiju samo kroz testiranje i analizu zemljišta. Nakon odabira lokacije, planeri i klijent bi trebalo da izbegavaju sva mesta sa velikim količinama popuna, močvarne oblasti, seizmička područja, velike erozije i klizišta. The Dotični inženjer će zahtevati probne rupe ili bušotine kako bi utvrdio kapacitete izdržljivosti tereta i podzemne uslove lokacije, a naročito u oblastima na kojima će se nalaziti zgrade. On treba da osigura da stabilnost strukture i kapacitet izdržljivosti tereta za temelje mogu da se dobiju bez velikih dodatnih izdataka. Za postojeće zgrade, građevinski inženjer mora da sprovede analizu da utvrdi snagu zgrada i da odluči kakva dodatna opterećenja mogu da se izvedu za vertikalno proširenje.
1.2 Životna sredina
1.2.1 Uticaj na životnu sredinu
Kriterijum izbora lokacije za školu se obično usmerava prema dostupnosti zemljišta i gradskim
planskim propisima. Međutim, kriterijumi koji se tiču pitanja životne sredine i okruženja lokacije su sledeći:
(a) Urbane sredine
U gradskim i prigradskim sredinama izbor lokacije treba da uzme u obzir sledeće kriterijume: (i) susedne aktivnosti ne treba da proizvode buku, smog ili mirise koji bi mogli da ugroze zdravlje korisnika; (ii) glavne saobraćajne ose (drumski, železnički, vazdušni saobraćaj…) treba da bude dovoljno daleko od lokacije škole; i (iii) poželjno je da u blizini postoji javna infrastruktura.
(b) Ruralne sredine
Lokacije škole će se birati na osnovu sledećih ekoloških kriterijuma: (i) lokalna topologija omogućava lak i prihvatljiv pristup lokaciji; (ii) postoji put u oblati koji omogućava pristup vozilima; (iii) postoji mogućnost vodosnabdevanja u blizini (mreža, bunar, bušotina, izvor); i (iv) postoji druga javna oprema i/ili naseljena oblast u okruženju.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON KP 9
1.2.2 Mere za ublažavanje
(a) Pre gradnje
Projektant i korisnik bi trebalo da tokom pripreme projekta:
Osigurati da se postavi fizičko obaveštenje (tabla) kako bi javnost i vlasnici susednih imanja jasno videli namere opštine ili MONT-a da gradi i ukoliko postoji neki spor onda može da se iskaže što je ranije moguće i da se reši.
Obaviti brzu preliminarnu procenu pogodnosti lokacije za nameravanu gradnju, imajući u vidu kriterijume za pogodnost lokacije dogovorene sa odgovarajućim odeljenjem MONT-a. Ovi kriterijumi su jedine dogovorene osnove za projektantski tim da odbije lokaciju kao „nepogodnu“.
Treba da se ustanovi dostupnost, pozicija i pouzdanost komunalnih usluga, uključujući struju, vodu i položaj glavne kanalizacije za potencijalno povezivanje. Potrebno je da se ima na umu da se navodi minimalna udaljenost od 50 metara horizontalno između dalekovoda i školskog objekta, i minimalna horizontalna udaljenost od 100 metara od objekata koji zrače i školskog objekta. .
(b) Tokom gradnje škole
Uključivanje mera za ublažavanje u obaveze izvođača i precizan plan za ublažavanje pomoći će da se smanji većina ekoloških pitanja koja bi mogla nastati tokom gradnje (prašina, otpad, hemikalije, buka, itd…). Međutim, pošto ovi uticaji i mere nisu direktno povezani sa projektovanjem zgrade, ova faza nije obuhvaćena u ovim smernicama.
(c) Tokom rada škole
Tokom faze rada škole potrebno je da se preduzmu mere za očuvanje prirodnog okruženja škole uglavnom u vezi sa očuvanjem resursa i upravljanja otpadom.
Ove smernice se bave samo pitanjima koja su vezana sa programiranjem i projektovanjem školskih objekata. Druga pitanja u vezi sa životnom sredinom su pomenuta samo kao reference.
(i) Štednja energije.
Projektanti i direktori škola treba da preduzmu određene mere za uštedu električne energije. Te mere su:
maksimalno korišćenje prirodnog svetla u učionicama projektovanjem visokih plafona i prozora;
kancelarijska oprema treba da bude što energetski efikasnija i da budu dostupne opcije za uštedu energije u vezi sa kupovinom novih fotokopir aparata, peći, bezbednosnih sijalica, grejalica i hladnjaka;
ušteda energije, fokus na obnovljive izvore, i smanjenje emisije gasova sa efektom staklene bašte;
nivoi osvetljenja moraju biti odgovarajući zadacima koji se obavljaju. Škole treba da maksimalno iskoriste prirodno svetlo, ugrade senzore za dnevno svetlo i kretanje, koriste štedljive sijalice i da isključuju svetla koja se ne koriste.
(ii) Ušteda vode:
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON KP 10
Vodeni resursi su oskudni i skupi. Stoga je neophodno da projektanti:
ispitaju i predvide opcije za konzumiranje vode;
predlože korišćenje kišnice za vodokotliće, navodnjavanje zelenih površina i pranje prostorija. Ovaj sistem bi obuhvatio duplo vodosnabdevanje i dovoljno skladištenje u podzemnim cisternama ili cisternama sa pumpama;
insistiraju na utvrđivanju sistema za održavanje (uključujući povećanje svesti kod učenika i nastavnika) koji će drastično smanjiti potrošnju vode usled curenja, naročito kod vodokotlića.
(iii) Upravljanje čvrstim otpadom i recikliranje
Čvrsti otpad u školama treba da se uklanja, tretira i po mogućnosti reciklira pažljivim poštovanjem životne sredine. Recikliranje papira i kartona, najvažnije školskog otpada, najvažniji je prioritet škole. Projektanti će morati da:
organizuju i obezbede objekte za prikupljanje, skladištenje, odlaganje i recikliranje kako bi se smanjilo zagađenje u školi;
obezbediti dovoljno skladište za čvrst otpad (možda izgradnjom betonske ploče okružene zaštitnim zidovima i žičanom mrežom), sa zatvorenom kantama za đubre kako bi se izbegao loš miris i da vetar i životinje raznose otpad;
predvideti ugradnju/instalaciju krematorijum u onim mestima gde usluge skupljanja otpada ne funkcionišu;
Kada se prikupi i skladišti, smeće može da sledi jednu ili više od tri sledeće opcije: da bude reciklirano (sortiranje) ili spaljeno ili odneto do ovlašćenog đubrišta.
(iv) Upravljanje specijalnim otpadom Nastava hemije i biologije proizvodi otpade koji predstavljaju rizik po nastajanje nezgoda (videti tom 1, paragraf 3.3.2) koje treba da se proceni i tretira kako bi se obezbedile mere ublažavanje uticaja na bezbednost učenika i kako bi se zaštitila sredina u školi. U školskim laboratorijama sa odgovarajućim tretmanom, većina hemijskog otpada može da se otpusti u umivaonike ukoliko dotični proizvodi nisu toksični:
Razblažene kiseline ili osnovni rastvori mogu da se odlože u umivaonicima nakon razblaživanja;
Koncentrisana kiselina ili osnovni rastvori moraju biti bezbedno skladišteni, tretirani i neutralisani pre odlaganja u umivaonik.
(v) Upravljanje tečnim otpadom
(videti tom 1 paragraf 3.3.3. o kanalizacionim mrežama, septičkim jamama i jamama za
potapanje)
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON KP 11
1.3 Klima
2.3.4 Opšti klimatski uslovi
(videti tom 1 paragraf 3.2.1)
Ideja termalnog komfora (ili klimatskog komfora) je veoma subjektivna i uveliko varira od jednog
do drugog pojedinca, a čak i ode jedne do druge zemlje. Stoga je projektantima i onima koji zahtevaju teško da kvantifikuju ovu ideju u funkciji kriterijuma komfora. Međutim, različita istraživanja za nalaženje rešenja za kvantifikaciju ovih krih kriterijuma zasnivaju se na osećanju komfora koji se oseća kada postoji ravnoteža između toplote sačuvane u telu i gubitka toplote.
Testovi i studije za istraživanje, pomenuti iznad, pokazali su da su gubitak i čuvanje toplote
rezultat promena karakteristika vazduha, uključujući i isparavanje, strujanje, sprovođenje i sagorevanje. Štaviše, oni pokazuju da se isparavanje i strujanje menjaju preko vlažnosti vazduha i kretanja vazduha u zgradi što je teško kontrolisati bez mehaničke ventilacije ili klima uređaja.
Poboljšanje termalnog komfora u školskim objektima stoga može da se dobije (i) povećanjem ili
smanjenjem protoka vazduha (osim ventilatorima); i (ii) kontrolom sunčeve toplote koja se lakše dobija odgovarajućom orijentacijom zgrade, i/ili dodavanjem nadstrešnica, spustova ili zaklona od sunca.
2.3.4 Klimatske zone
Kao što je već pomenuto u paragrafu 3.2.1(b), Kosovo je podeljeno u tri odvojene klimatske zone.
(i) Klimatska zona Kosovo na koju utiče kontinentalne vazdušne mase i ima hladne zime.
(ii) Klimatska zona Metohija na koju veoma utiču tople vazdušne mase i ima osrednje temperature i velike snežne padavine tokom zime.
(iii) Planinsku i šumsku klimu karakteriše tipična šumska klima koja je povezana sa
velikim snežnim padavinama, letima koji su veoma kratka i zimama koje su hladne i
sa puno snega.
Usled velikih kiša i snegova tokom zime, tradicionalna gradnja na Kosovu podrazumeva gradnju sa krovovima sa dva ili četiri nagiba. Međutim, velike zgrade u gradovima i prigradskim naseljima imaju ravne krovove i krovove sa jednim nagibom.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 12
2 Unutrašnji prostori za osnovne škole
2.1 Predosnovni nivo
Deca u predosnovnom obrazovanju se uče da razviju osnovne veštine i znanja kroz kreativnu
igru i socijalnu interakciju, kao i kroz formalne lekcije u pojedinim slučajevima. Ona pohađaju ovaj nivo kako bi naučila da komuniciraju, da se igraju i druže sa drugom decom. Za decu koja su provela većinu svog vremena u kući, predosnovni razred može služiti da im pomogne da budu odvojena od svojih roditelja bez bojazni. To može biti njihova prva prilika da se igraju i druže sa drugom decom na redovnoj osnovi.
.
2.1.1 Učionica, veranda
(Videti V2 aneks 01 strana U01 i R01)
(a) Aktivnosti
U oblastima za igru, nastavnici pružaju različite materijale i aktivnosti kako bi motivisali decu da nauče jezik i čitanje, matematiku i nauku, kao i muziku, umetnost i socijalno ponašanje. Dečiji rad i igra imaju širok spektar kognitivno stimulativnih aktivnosti koje vode do pripreme za osnovnu školu. Ove aktivnosti mogu biti spontane, istraživačke, pronalazačke ili strukturirane. One uključuju fizički razvoj kroz manipulaciju predmetima, materijalima i opremom, muzikom, slikanjem i drugim intelektualnim i socijalnim stimulacijama kao što su kolektivne ili individualne igre i učenje čitanja i računanja.
(b) Plan i kapacitet
Kapacitet unutrašnje igraonice je 24 deteta za slabo naseljene ili ruralne sredine i 30 do 36 za gusto naseljene ili urbane površine, a predložena površina ovih prostora je 2,5 odnosno 2,3m2 po đaku. Deo prostora za igru može biti 3 ili 4 metara širok sa pokrivenom verandom direktno povezanom sa unutrašnjim i spoljašnjim prostorima za igru. Kako unutrašnje tako i spoljašnje površine treba da se sastoje od velikog prostora kojem direktno može da se pristupi iz jedne ili više manjih prostorija kako bi se omogućilo deci da biraju svoje aktivnosti ili okruženja. Međutim, ovi prostori moraju biti projektovani da dozvole lak nadzor učionice i prostora za igru. Ovakve objekte karakterišu prostori za pokazivanje, uključujući: (i) prostore da crtanje i umetnost, koji se nalaze u visini očiju dece zajedno sa dobro osmišljenim i bezbednim načinom za kačenje crteža i prikazivanje trodimenzionalnih projekata; i (ii) prostore za predmete koje deca donose da podele ili koji imaju specijalno značenje.
(c) Završetak
Otporan pod koji se lako čisti;
Obojeni malter sa tablama na nabadanje;
Plafon treba da bude napravljen od akustičnih ploča kako bi dao kratko vreme odjeka;
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 13
Boje i nameštaj sa neutralnim tonovima za pozadinu i plafone kako bi se smanjilo
smanjenje kontrasta i svetlosti sa dovoljnim faktorom refleksije, sa određenim toplim bojama radi akcenta.
(d) Bezbednosni zahtevi
Spoljašnja zaštita dece predosnovnog uzrasta će se uglavnom sastojati od ograde (minimum 1,5m visine) kako bi se sprečili učenici osnovne škole da uđu na igrališta. Zaštita od unutrašnjih opasnosti se tiče:
nameštaja i uređaja koji imaju okrugle umesto oštrih uglova, naročito u visini glave deteta; i
stepenice koje odgovaraju visini dece
električni uređaji treba da ostanu van domašaja dece.
(e) Oprema i nameštaj
Nameštaj i oprema treba da budu prilagođeni veličini tela deteta. Treba da se lako prenose od strane dece tako da ih pomeraju u spoljašnjim i unutrašnjim prostorima. Unutrašnji nameštaj i oprema treba da imaju sledeće artikle: puno stolica, stolove različitih veličina, pokretna klica, fiksne i pokretne table, ormariće i klupe za sedenje. Spoljna oprema može sadržati: igrališta sa peskom, okvire za penjanje, klizališta, različite konstrukcije za igru i ljuljaške.
Primer (i) – uređivanje učionice za predosnovno obrazovanje
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 14
Primer (ii) – uređivanje učionice za predosnovno obrazovanje
Slika 2-2.1
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 15
2.1.2 Mirna prostorija
(a) Aktivnosti
Mirna prostorija treba da se osmisli da omogući deci da provode vreme u tišini, daleko od „gužve“ sa igrališta a da i dalje mogu da se nadgledaju. Dečije aktivnosti u ovoj prostoriji su uglavnom tihe igre, čitanje i odražavanje.
(b) Plan i kapacitet
Mirne prostorije treba da se odvoje ili da to budu prostorije u glavnoj prostoriji privremeno odvojene od glavnim prostora za igru pokretnim zidovima ili policama. Ovi prostori treba da imaju kapacitet za najviše 10 deteta.
(c) Oprema i nameštaj
[isti nameštaj kao i za predosnovnu učionicu (videti paragraf 2.1.1)].
2.1.3 Sanitarni objekti
Toaleti za decu treba da se nalaze blizu u prostoriji koja je lako dostupna, otvorena za nastavne prostorije. Veličina sanitarnih uređaja treba da se prilagodi uzrastu dece.
(i) WC:
minimalne dimenzije koje se zahtevaju za WC su 1.20 m x 0.90 m ukoliko se vrata otvaraju spolja i 1.40 m x 0.90 m ukoliko se vrata otvaraju iznutra;
minimalni broj WC-a je jedan na 15 deteta (moguće je da se tri WC-a postave jedan pored drugog za dva razreda);
WC-i treba da imaju šolje koje su prilagođene uzrastu dece.
Kada je moguće, predlažemo korišćenje atmosferskih padavina za pranje veša. (ii) Umivaonici:
treba da se nalaze pored WC-a i blizu glavnih igraonica;
minimalni broj umivaonika je jedan na 15 deteta;
treba da se ugrade na odgovarajućoj visini za decu;
izdržljivi elementi i slavine.
Kada je moguće, predlažemo korišćenje tople vode za lavaboe. (iii) Zahtevi za komfor:
zahteva se prirodna ventilacija a preporučuje se mehanička ventilacija;
zaštita od prekomernog sunca se zahteva kako bi se izbegla toplota i vlažnost;
minimalna visina plafona u prostoriji je 3m. (iv) Tehnički zahtevi:
kontrola vode; samokontrolišuće slavine i automatski vodokotlići se preporučuju kako bi se ograničile otpadne vode;
treba da se ugrade adekvatne drenaže podova, sifoni i oprema za čišćenje;
sanitarna oprema treba da bude izdržljiva i pouzdana;
završetak zidova i podova mora da se lako ispire (do 1,8 m visine);
objekti treba da budu osmišljeni da dopuštaju lako čišćenje i održavanje.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 16
2.2 Osnovni nivo
2.2.1 Učionica
(videti V2 aneks 01 strana U02 i R02)
(a) Aktivnosti
Nastava opštih predmeta kao što je definisano u nastavnom planu, kao što su matematika, maternji jezik i engleski jezik, prirodne nauke, građansko vaspitanje i drugi predmeti.
Predavanja, pokazivanja, korišćenje audiovizuelnih sredstava, usmene i pismene vežbe, ispravke na tabli…
Rad u grupama, interaktivni kursevi…
Prostorije bi nakon nastave mogle da se koriste za vannastavne aktivnosti kao što su sastanci, večernji kursevi, društveno-kulturna dešavanja…
(b) Plan i kapacitet (videti sliku 2-2.2 Error! Bookmark not defined.)
Kapacitet učionice je 24 učenika za slabo naseljena ili ruralna mesta i 36 učenika za gusto naseljena ili urbana mesta, a predloženi prostor po učeniku za ove prostorije je 1,6 odnosno 1,9 m2 sa istim prostorom za svakog individualnog učenika u oba slučaja.
Veličina, oblik i fleksibilnosti nastavnog prostora je ključni faktor za stvaranje pozitivnog okruženja
za učenje. Zgrčeni prostori za učenje, sa prostorijama premalim za broj učenika koji samim tim neće
biti u stanju da se izbore sa različitim stilovima nastave, jedan su od glavnih uzroka zabrinutosti u
projektovanju učionice.
Klupe ne treba da budu preblizu jedna do druge i treba da omoguće dovoljno prostora za
učenike da se kreću;
Prostor za kretanje obuhvata: (i) cirkulaciju koja omogućava nastavniku da brzo priđe
učeniku bez obzira na izgled plana prostorije; (ii) prostor da stoji iza svakog učenika kako bi
razgovarao o njegovom radu; i (iii) lični prostor.
(c) Završetak
Otporni podovi;
Obojeni zidovi od maltera otpornog na udarce;
Plafon treba da bude od akustičnih ploča koje daju kratko vreme odjeka;
Boje srednjih tonova kako bi se smanjio kontrast i bljesak sa dovoljnim faktorom odjeka;
(d) Oprema i nameštaj
Poželjno bi bilo da se ugrade klupe za dva učenika sa nezavisnim stolicama. Ukoliko se uzme u obzir klupa sa jednom stolicom za više srednje škole, trebalo bi da se izbegnu redovi od tri učenika.
15 do 18 klupa za dve stolice za urbane oblasti i 12 klupa za dve stolice za ruralne oblasti ili 30 do 36 klupa za jednu stolicu za urbane oblasti;
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 17
Jedna tabla (možda tri pokretna panela) ispred učenika sa jasnim minimalnim
prostorom od 2m ispred prvog reda. Ukoliko je potrebno, za učenike pozadi može da se postavi još jedna tabla.
Pokretne table;
Platneni ekran za audio-vizuelnu opremu može da se postavi na vrh table;
Držač audio-vizuelne opreme na plafonu;
Jedan sto i stolica za nastavnika;
Jedan ormar za pedagošku opremu i gradivo;
Čiviluk;
Kada budžet dopušta, preporučuje se da se obezbede ormarići za svakog đaka, postavljeni u hodniku blizu učionice (videti primer 2-2.2).
Kada budžet dopušta, preporučuje se obezbeđivanje kabineta za čuvanje i predstavljanje radova učenika koji će biti smešteni u učionici (videti primer u slici 2-2.2).
(e) Osvetljenje
Adekvatan broj prozora kako bi se obezbedio dovoljan izvor prirodnog svetla. Površina prozora treba da bude najmanje 12% ukupne površine poda;
Izbegavati kontrast i jako svetlo direktno od sunca;
Obezbeđivanje adekvatnog veštačkog osvetljenja, poželjno fluorescentna svetla.
(f) Zahtevi za komfor
Poželjna je orijentacija ka severu i jugu kako bi se izbeglo direktno sunce u učenike;
Prostorija treba da se nalazi daleko od bučnih oblasti.
Neki primeri za uređivanje učionice:
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 18
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 19
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 20
Slika 2-2.2
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 21
2.2.2 Laboratorije za prirodne nauke
(videti V2 aneks 01 strana U03 i R03)
Svaka nova osnovna škola će dobiti pokaznu laboratoriju za nastavu prirodnih nauka sa malom prostorijom za pripremu/skladištenje.
(a) Aktivnosti
Nastava prirodnih nauka na način definisan službenim nastavnim planom;
Predavanja, pokazna nastava, korišćenje audio-vizuelnih sredstava, usmene i pismene vežbe, ispravka na tabli … (24, 30 ili 36 učenika).
(b) Plan i kapacitet
Laboratorija za prirodne nauke će biti projektovana za pokaznu nastavu za celu grupu učenika od 36, 30 ili 24 učenika;
Radni sto nastavnika treba da bude opremljen lavaboom, prekidačima za vodu, gas i UPS. Ovaj radni sto će koristiti nastavnik za pokazivanje i samim tim treba da bude postavljen ispred table i da oko njega ima dovoljno prostora. Minimalna veličina nastavnikovog stola je 0,8 x 2m. drugi zahtevi se tiču:
Table koja treba da se ugradi na prednjem zidu i možda još jedne na zadnjem zidu. Trebalo bi da se obezbedi ekran za projekcije;
Vrata naučnih laboratorija treba da budu široka 1m i treba da se otvaraju sa spoljne strane. Druga vrata u zadnjem delu laboratorije, iste širine, se preporučuju za veće grupe učenika (36) kako bi se obezbedila evakuacija u vanrednim situacijama. Još jedna vrata će biti ugrađena između laboratorije i prostorije za pripremu/skladištenje, blizu radnog stola nastavnika.
Cev za dim (opciono) sposobnu da spreči podizanje i smanji izloženost toksičnim, zapaljivim i eksplozivnim isparavanjima i čestica koje potiču iz analitičkih i opitnih postupaka u laboratoriji. Ona treba da obezbedi dobru hemijsku otpornost sa odličnim trajanjem i otpornošću na toplotnu paru i isparavanja.
(c) Zahtevi za komfor
Dobra ventilacija je naročito bitna za klimatski komfor i za izbacivanje loših mirisa, gasova i dima;
Potrebna je kontrola svetla zavesama, zaklonima ili roletnama kako bi se obezbedio precizan rad i mrak za pojedine eksperimente (optičke, električne…);
Visina prozorskog simsa treba da bude dovoljna da se spreči bljesak na radne klupe pored prozora (kako bi se omogućilo priključak vode na vrh klupa);
Buka nastala brojnim kretanjem učenika i menjanjem nameštaja treba da se smanji korišćenjem glatkog poda i gumenih umetaka ispod stolova i nogara stolica.
Minimalna visina prostorije je 3m.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 22
(d) Zahtevi za bezbednost
Prostori u kojima se čuvaju materijali visokog rizika ili u kojima se odvijaju aktivnosti visokog rizika (rukovanje zapaljivim sredstvima, kiselinama, toksičnim materijalima, oštrim instrumentima i predmetima…) zahtevaju posebnu pažnju kako bi se zaštitili osobe i roba od požara i nezgoda:
(i) Laboratorije su zone visokog rizika koje treba da se zaštite od požara:
Skladištenje zapaljivih materijala treba da se nalazi udaljeno od stolova učenika;
Odvođenje dimova treba da se obezbedi visokim prozorima ili prozorskim krstovima ili mehaničkom ventilacijom pored opcione cevi za dim);
PP oprema (uglavnom PP aparati) treba da se obezbede u laboratoriji i sobi za pripremu (pored druge opreme ugrađene u oblastima za cirkulisanje);
(ii) Zaštita od rizika od nezgoda je takođe važno razmatranje u
laboratorijama:
Radi lakšeg održavanja, električna mreža, voda i gas treba da se ugrade na zidovima, ispod klupa sa efikasnom zaštitom ugrađenom oplatom.
Minimalna udaljenost od 2m treba da se održi između izvora vode (slavine) i električnih priključaka;
Električna tabla treba da bude pristupačna, da bude ugrađena u zid iza nastavnika (ili u sobi za pripremu) i zatvorena u kutiji za zaključavanje. Treba da se doda nezavisan prekidač za isključivanje u hitnim situacijama.
Obezbediti svetla za hitne situacije kako bi se izbegle nezgode u slučaju nestanka struje tokom eksperimenata nastavnika.
(e) Tehnički zahtevi
(iii) Završetak površina
Lavabo treba da se obezbedi od trajnog materijala koji se lako pere i otpornog na kiseline; i
Radni sto treba da bude zaštićen površinom otpornom na hemikalije i šokove;
(i) Vodovodne cevi
Izbegavati što više ugradne vodovodne cevi i omogućiti lakši pristup za održavanje i popravku, i
Otpusna vodovodna cev treba da bude dobro ventilirana, otporna na hemijske proizvode i da ima pad od 1 do 2% radi lakšeg otpuštanja.
(ii) Snabdevanje gasom
Preporučuje se prenosivi cilindar za gas: ekonomičan je, bezbedan i lak za ugradnju;
Skladište gasnog cilindra je prihvatljivo samo za dva cilindra. Ono treba da se nalazi u specijalnom odseku za skladištenje koji se nalazi blizu prostorije za pripremu, sa sopstvenom ventilacijom i protivpožarnim vratima dostupnim iz hodnika.
(iii) Snabdevanje strujom
Instalacije treba da bude zaštićene oplatom;
Sistem snabdevanja treba da omogući buduća proširenja potreba za strujom za novu opremu.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 23
(f) Nameštaj i oprema
Artikli specifični za laboratoriju za prirodne nauke su:
Obični dupli stolovi i stolice za učenike;
Kabinet za skladištenje otporan na kiseline;
Sto na točkovima;
PP aparati i oprema za prvu pomoć;
Računar i srodna oprema;
Multimedijalna oprema;
Laboratorijska oprema za prirodne nauke u osnovnim školama.
LABORATORIJA ZA OSNOVNU ŠKOLU
Priprema prostorija za jednu laboratorije
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 24
Slika 2-2.3
Slika 2-2.4
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 25
2.2.3 Kancelarije direktora i sekretara
(a) Aktivnosti uključuju upravljanje školom, administrativne poslove, sastanke osoblja, prijem i sastanci sa roditeljima, izdavanje duplikata dokumenata, klasifikacija i arhiviranje.
(b) Plan: Lokacija sekretarijata treba da direktno povezana sa čekaonicom i kancelarijom direktora. Prostorije uključene u ovoj oblasti su kancelarija direktora, sekretarijat sa malom čekaonicom, skladište sa toaletima za posetioce i osoblje. U malim osnovnim školama sa slabom naseljenošću (isturenim školama) nema sekretara i samim tim je potrebna samo jedna kancelarija.
(c) Zahtevi za bezbednost: kancelarije zahtevaju dobru zaštitu od krađe i vandalizma, uključujući:
Bezbedna vrata sa kvalitetnim bravama;
Bezbedne prozore sa kvalitetnim bravama (u specijalnim slučajevima se preporučuje korišćenje mreže);
Zaštita prozora roletnama ili metalnom mrežom;
Zidni ormar, kabinet i ormarići sa jakim bravama;
(d) Nameštaj i oprema:
Računa, pristup internetu, mrežni kabl i7ili wi-fi sistem, skener, štampač;
Police za knjige, kabineti za arhivu, ormarići, rafovi;
Stolovi, stolice, fotelje,
Telefonska mreža (unutrašnji i spoljašnji izlaz, faksimil aparat);
Fotokopir aparat
2.2.4 Zbornica
(a) Aktivnosti
Zbornica treba da ima dovoljan prostor za sledeće aktivnosti:
(i) Obrazovni rad, priprema za čas, sastanci… (ii) Računari, internet veza, kablovska mreža i/ili wi-fi sistem (iii) Odmor osoblja, diskusije; (iv) Čuvanje ličnih predmeta i materijala nastavnika; i (v) Užinanje
. (b) Plan i oblast
Ukupna površina zbornice varira u skladu sa brojem učitelja. Međutim, u rasporedu smeštaja, prosečna površina od 2,5m je dodeljena po učitelju.
Prostorija je podeljena u dva dela: (i) radni prostor za pripremu za čas i planove rada, i za razgovore i sastanke između nastavnika; (ii) druga površina za skladištenje ličnih predmeta i odmor nastavnika.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 26
(c) Lokacija
Lokacija zbornice treba da bude blizu kancelarije direktora i sekretara sa lakim pristupom za učenike kako bi mogli da dođu i postave pitanja, iskopiraju nešto, itd.
(d) Oprema i nameštaj
Oprema i nameštaj uključuju stolice, radne stolove, ormare, police, ormariće i table za obaveštenja.
2.2.5 Biblioteka
(videti dijagram biblioteke slika 2-4.6)
(a) Aktivnosti
Aktivnosti koje će se odvijati u biblioteci i medijskom centru su: (i) čitanje individualnih radova od strane učenika i nastavnika; (ii) obrazovne aktivnosti u manjim grupama (kolektivna istraživanja i studije, poštovanje knjiga…); (iii) pristup internetu; i (iv) pozajmljivanje knjiga; (v) etiketiranje, stavljanje na police, raspodela i pozajmljivanje knjiga; Prostor školske biblioteke mora da ima računarsko učenje koje je odvojeno od čitaonice i drugih nastavnih aktivnosti.
(b) Plan i kapaciteti
(i) Projekat i plan
Fleksibilnost u projektovanju je ključna kako bi se omogućilo obavljanje višestrukih aktivnosti i kako vi se prilagodilo budućem nastavnom planu i programu i tehnološkim promenama. Projekat treba da omogući lak pristup bibliotekaru i nastavniku da nadgledaju uz istovremeno prepoznavanje efikasnog protoka prometa, kako bi se umanjila ometanja. Kontrola izlaza je takođe važna: preporučuje se što manji broj izlaza radi bezbednosti i tečnog protoka prometa. Biblioteka je aktivan centar za učenje i treba da bude u stanju da zadovolji nekoliko nastavnih aktivnosti istovremeno. Konkretne oblasti biblioteke su:
Ulaz sa: - prijemnicom sa dovoljnim prostorom za torbe i kese; - malom kancelarijom bibliotekara sa stolom za prijem; - bibliografskim i opštim referencama;
Oblast za skladištenje i police: - čuvanje knjiga na policama i radna soba za obradu; - police za opremu; - Pokazna oblast;
Čitaonica i medijski centar - Tihe prostorije za čitanje/rekreativno čitanje za učenike i
nastavnike; - audio-vizuelni prostor (TV, DVD itd.) - računarska/tehnološka oblast;
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 27
(ii) . Lokacija, kapacitet i veličina
biblioteka treba da se nalazi na prizemlju i da bude okrenuta ka severu;
broj knjiga u biblioteci će definisati MONT, na osnovu standardne kolekcije školskih biblioteka;
kapacitet biblioteke i medijskog centra je obračunat prema fiksnom broju učenika dva razreda (48 učenika i slabo naseljenim i 72 učenika u gusto naseljenim mestima) koji posećuju biblioteku u određeno vreme i površina prostora je 1,5m2 po mestu;
U malim školama koje se nalaze u ruralnim sredinama ili mestima sa slabom naseljenošću (isturene škole) nema biblioteka.
(c) Završetak
podovi: tepih, drveni podovi i/ili otporni podovi;
zidovi: obojeni malter sa materijalima otpornim na udarce;
plafon: akustične ploče koje daju nisko vreme odjeka;
boja: tople, svetle boje.
(d) Oprema i nameštaj
police i knjižnice za knjige i časopise;
tabla za čiode na zidu;
kasa za biblioteka i police za brošure, flajere, obrasce…
kutija za članske karte (male fijoke)
sto za pokazivanje izdanja/časopisa pažljivo osmišljen sa tvrdom površinom, svelim bojama i pogodan za uzrast učenika;
ugodne niske stolice i niski stolovi prilagođeni različitim uzrastima učenika odgovorni za uobičajeno čitanje;
računari za učenike, nastavnike i bibliotekare, postavljeni tako da se izbegne velika svetlost;
prilagodive radne stanice sa platformama za pisanje za hvatanje beleški;
IT oprema uključujući skener, štampače…
audio-vizuelna oprema (DVD, LCD, TV, projektor, ekran, itd.).
fotokopir
(e) Zahtevi za bezbednost
(i) Krađa i vandalizam: potrebno je da se preduzmu mere da se zaštite dokumenta i
oprema. One su:
Samo jedan ulaz/izlaz kroz snažna vrata sa sigurnim bravama;
lak nadzor ulaza i unutrašnjih prostorija;
police za školske torbe na ulazu; (ii) Zaštita dokumenata treba da se osigura:
Izolacijom protiv vetra i prašine;
Ventilacijom radi sprečavanja posledica vlage;
Zaštita od sunca: ukoliko nije moguće da bude na severnoj strani, na prozorima treba da se postave zakloni, zavese i roletne;
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 28
2.2.6 Višenamenska sala
(a) Aktivnosti
Višenamenska sala služi i za aktivnosti iz nastavnog plana i za rekreativne aktivnosti i ima
ključnu ulogu za školu i sastanke i okupljanja zajednice. Ona će služiti za sledeće aktivnosti:
(i) Muzičke i pozorišne aktivnosti, projekcije filmova i đačku skupštinu. Ova
dešavanja će zahtevati veliki prostor gde publika treba da sedi u redovima,
licem ka pozornici i/ili ekranu;
(ii) Sportske igre uglavnom tokom zime, izložbe, održavanje radionica. Ova
dešavanja zahtevaju velike, otvorene, centralne prostore gde publika sedi uz
zid ili slobodno cirkuliše;
(iii) Sastanci lokalne zajednice, prezentacije i predstave i sastanci za udruženja
roditelja i nastavnika;
(b) Plan i kapacitet
(i) Kapacitet i površina: površina je obračunata u omeru 0,5m po mestu
za učenika, za ukupnu površinu škole, znajući da će se celokupna školska populacija okupljati jednom ili dvaput godišnje;
(ii) Aneksi: višenamenska sala može imati anekse kao što su kuhinja, soba za pripremu nastavnika sa toaletima i ormarima, kabinetima, foaje (na glavnom ulazu(, spoljna kupola, galerija za publiku, itd.
(iii) Lokacija: dostupno je nekoliko opcija. Na primer, pored glavnog ulaza bi se omogućilo zajedničko korišćenje prostorija recepcije, a dok smeštanje pored igrališta omogućava deljenje sportskih aktivnosti.
(iv) Fleksibilnost: projektant će se suočiti sa izazovom da zadovolji nekoliko različitih aktivnosti. Iz tog razloga, plan treba da bude veoma fleksibilan i lak za prilagođavanje nekoliko aktivnosti koje bi mogle biti istovremene ili jedna nakon druge. Struktura treba da bude osmišljena na takav način da ne bude potreba za stubovima ili redovima u sredini ovog prostora, a da plafon bude dovoljno visok da omogući sportske aktivnosti u sali.
(v) Fiksna oprema treba da se izbegava što više. Pozornica za pozorišne predstave treba da bude napravljena od platformi koje mogu da se preurede od strane učenika kako bi se koristile za druge aktivnosti. .
(c) Zahtevi za komfor
(i) Akustika: mnoge aktivnosti višenamenske prostorije su bučne i samim tim prostor mora da bude otporni na zvuk, uključujući mere za potiskivanje eha;
(ii) Osvetljenje: sala treba da nudi mogućnost zatamnjenja radi određenih aktivnosti kao što su projekcije, pozorišne predstave, itd
(iii) Ventilacija: kontinuirana ventilacija je osnovna sa adekvatnim grejanjem sale.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 29
(d) Završetak
(i) podovi otporne ploče, otporne ploče na sunđeru;
(ii) zidovi: različiti završeci kako bi dali akustične varijacije, tj. obojeni malter, table od
drveta, drvene grede sa podmetačima koji upijaju akustiku, iverica;
(iii) plafoni: oblik i završetak da se dobije željena akustika, kao što je obojeni malter,
akustične ploče, drveni podmetači koji upijaju akustiku, iverica;
(iv) boja: tople i neutralne boje i prirodni materijali oživljeni svetlim tekstilom i
akcentima boja ili zidne slike;
(e) Nameštaj i oprema
Na nameštaj može da utiče niz funkcija, koje uključuju: (i) komforne tapacirane stolice, i (ii)
pozornica napravljena korišćenjem modularnih kutija ili platforma za obezbeđivanje fleksibilnosti.
Minimalna oprema bi obuhvatila: (i) zvučni sistem; (ii) audio-vizuelnu opremu i ekran, tablu,
gimnastičke otirače i drugu sportsku opremu (videti sporska sala).
(f) Tehnički zahtevi
Višenamenska prostorija treba da zadovolji često kontradiktorne aktivnosti kao što su publika i vežbaonica: (i) aktivnosti vežbaonice će zahtevati veliki prazne prostore za postavljanje sportske opreme kao što su razboj, vratilo i strunjače, kao i skladište za opremu; (ii) aktivnosti publike će zahtevati specijalni akustični tretman, tamne zavese za projekcije, skladište za stolice na preklapanje…
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 30
Višenamenska sala
Kuhinja
Kupola/veranda
Pokretna pozornica
Priprema nastavnika WC
Skladište 3
Skladište 2
Skladište 1
Foaje/ulazl
Glavni ulaz iz
školskog dvorišta
Prostor za
gledanje
Glavni ulaz u školsku
zgradu
Galerija za gledaoce
(opciono)
FUNKCIONALNI DIJAGRAM
VIŠENAMENSKE SALE
Slika 2.2.5
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 31
2.2.7 Sanitarni objekti
(a) Sanitarni objekti za učenike
Toaleti za učenike će se nalaziti unutar obrazovnih objekata (npr. jedan blok na kraju svakog sprata) ili jedan veliki blok u kombinaciji sa pokrivenim igralištima koji služi i učionicama i igralištima.
(i) WC:
odvojen WC za dečake i devojčice su potrebni sa odvojenim pristupima;
minimalne dimenzije za toalete su 1,4 x 0,9m ukoliko se vrata otvaraju spolja i 1,5x0,9m ako se vrata otvaraju iznutra;
minimalni broj WC-a je jedan na 30 učenika;
WC treba da ima šolje prilagođene uzrastu dece;
Svaka škola treba da ima najmanje jedan toalet sa konkretnim dimenzijama, pristupom i opremom za decu sa invaliditetom videti tom 1 paragraf 3.8.1 i 3.8.2);
Kada nema budžeta preporučujemo da se koriste atmosferske padavine za ispiranje.
(ii) Umivaonici
Nalaze se pored toaleta;
Ugrađuju se na visini saglasnoj uzrastu dece;
Izdržljiva oprema i slavine.
Kada budžet nije dostupan, preporučuje se da se obezbeđuje topla voda;
(iii) Zahtevi za komfor:
zahteva se prirodna ventilacija a preporučuje se mehanička
ventilacija;
zaštita od prekomernog sunca se zahteva kako bi se izbegla toplota
i vlažnost;
minimalna visina plafona u prostoriji je 3m.
(iv) Tehnički zahtevi:
kako bi se ograničile otpadne vode;
treba da se ugrade adekvatne drenaže podova, sifoni i oprema za
čišćenje;
sanitarna oprema treba da bude izdržljiva i pouzdana;
Pristupne zone za servisiranje ispirača i vešajući plafoni su neophodni za održavanje i popravke;
Završeci zidova i podova moraju lako da se ispiru (keramičke pločice i porcelanske pločice za zidove – do 2,2 m);
Objekti treba da budu projektovani da se omogući lako čišćenje i održavanje.
(b) Sanitarni objekti za administrativno i nastavno osoblje
(i) WC:
potrebni su odvojeni WC-i za muškarce i žene sa različitim pristupom;
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 32
minimalne dimenzije koje su potrebne za toalete su 1,6 x 1m;
minimalni broj WC-a je jedan na 15 osoba;
Kada nema budžeta preporučujemo da se koriste atmosferske padavine za ispiranje.
(ii) Umivaonici:
Nalaze se odmah pored WC-a;
Po jedan umivaonik za svaki toalet;
Preporučuje se slavina za toplu i hladnu vodu.
(c) Sanitarni objekti za ostalo osoblje
Ovi objekti treba da se nalaze blizu administrativnog bloka. Oni treba da budu dostupni preko zajedničkih oblasti za cirkulaciju.
Sportska površina
i sportska salaObjekti za
nastavnike
Igralište i
sklonište
Garderober
Tuševi
Devojčice
Garderober
Tuševi
Dečaci
WC
Umivaonici
Dečaci
Umivaonici
WC
ToaletiSvlačionica
Funkcionalni dijagram sanitarnih objekata
Devojčic
e
Slika 2.2.6
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
PO/OO UP 33
2.2.8 Oblasti za cirkulaciju
Oblasti za cirkulaciju uključuju hodnike, stepeništa, čekaonice, galerije i ulaze. Njih koriste učenici, radnici i posetioci radi komunikacije između prostorija, prostora, spratova i zgrada. Pored toga, one služe za (i) evakuaciju iz objekata u slučaju požara ili prirodne nepogode, i (ii) za postavljanje plakara za učenike u oblastima gde neće biti ograničeni ili ometeni evakuacioni putevi koje zahtevaju propisi za zaštitu od požara. One treba da budu projektovane, izgrađene i opremljene uz poštovanje funkcionalnosti, bezbednosti i u skladu sa protivpožarnim propisima. Kako bi se olakšali i smanjili zadaci školskog osoblja za održavanje, zidni završeci u prostorima u kojima cirkulišu učenici treba da budu otporni i da se ispiru u visini do 1,6m.
Površina oblasti za cirkulaciju predstavlja od 21 do 25% ukupne neto površine škole.
Širina svakog prostora za cirkulaciju se obračunava na osnovu broja korisnika sa „jedinicama prolaska“ od 0,6m što odgovaraju prolasku 50 osoba. Međutim, minimalna širina školskog hodnika je 1,6m za 100 osoba (videti tabelu 3.0).
Tabela 3.0 Minimalna širina za cirkulaciju
Broj učenika Jedinica Širina (m)
<50 1 1.60
50 to 100 2 1.60
100 to 200 3 1.80
200 to 300 4 2.40
300 to 400 5 3.00
400 to 500 6 3.60
500 to 600 7 4.20
600 to 700 8 4.80
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
OO US 34
3 Unutrašnji prostori za osnovne škole
Obrazovanje na Kosovu je obavezno od 0. do 9. razreda (osnovno obrazovanje) a školski objekti su generalno dostupni za ovu vrstu obrazovanja iako s često nedovoljni kada se pogleda stvarni upis đaka. Kako bi se izborili sa nedostatkom objekata, učenici nastavu pohađaju u dve, tri, čak i četiri smene.
Škole za osnovno obrazovanje pružaju obrazovanje od 0. do 9. razreda za tri stepena
obrazovanja:
(a) Predosnovno obrazovanje: 1 godina, 0. stepen, za 5-godišnjake; (b) Osnovno obrazovanje: 5 godina, od 1. do 5. razreda, 6 do 10 godina starosti; (c) Niže srednje obrazovanje: 4 godina, od 6. do 9. razreda, 11 do 14 godina.
Sistem smena će u novim školama biti ograničen na najviše dve smene i učenici svakog nivoa
će ostati u istim objektima. Kao posledica toga, nove osnovne škole će imati konkretne nastavne objekte za svaki nivo. Međutim, neki od administrativnih i uslužnih objekata će biti deljeni od strane osnovnog i nižeg srednjeg obrazovanja.
Samim tim se predlaže da za nove osnovne škole tri nivoa obrazovanja budu smeštena na
istoj lokaciji sa različitim objektima, osim za kancelarije administracije, biblioteku, kantinu i sportske objekte (videti primere funkcionalnih dijagrama, slika 2-3.1 do 2-3.3). pored toga, projektovanje takvih škola će biti obavljeno na takav način da se ove spojene škole u budućnosti podele i postanu sasvim odvojene uz minimalno proširenje i promene u projektu.
Ove smernice predlažu četiri standardne škole za osnovno obrazovanje, uključujući dve za
mesta sa slabom naseljenošću i dve druge standardne škole za mesta sa velikom gustinom naseljenosti (videti tabelu 3-1). Detaljna lista objekata sa odgovarajućim površinama data je u aneksu 2-01.
Tabela 3.1
Osnovne škole
Razredi i učenici
Nivo obrazovanja Broj Mesta sa slabom gustinom naseljenosti Mesta sa velikom gustinom naseljenosti
stepena 2 ciklusa 3 ciklusa 3 Ciklusa 4 ciklusa
Razreda Učenika Razreda Učenika Razreda Učenika Razreda Učenika
Predosnovno 1 2 48 3 72 3 108 4 144
Osnovno 5 10 240 15 360 15 540 20 720
Niže srednje 4 8 192 12 288 12 432 16 576
ukupno 10 20 480 30 720 30 1080 40 1440
Svi objekti škola za osnovno obrazovanje će imati istu veličinu i zahteve kao i one opisane u poglavlju 2 za predosnovni i osnovni nivo i poglavlju 4 za niže srednje obrazovanje. Za zajedničke oblasti projektanti će se osvrnuti na zahteve poglavlja 5.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
OO US 35
Zajednički
prostori
Nastavni prostori
Osnovni nivo
Nastavni prostori
Niža srednja škola
Predosnovno
Niže srednje škole
igralište
Osnovni nivo
IgralištePredosnovno
Igralište
Sportska površina
Sportska sala
OSNOVNI NIVO
FUNKCIONALNI DIJAGRAM
HORIZONTALNI PLAN
Lokacija škole
Odvojeni ulazi
Slika 2-3.1
Srednji nivo
Sportska sala
Osnovni nivo
Zajednički prostorPredosnovni nivo
2. sprat
1. sprat
Prizemlje
Predosnovni nivo
Osnovni nivo
Srednji nivo
Sportsk
a salaZajedničk
i prostor
OSNOVNA ŠKOLA
FUNKCIONALNI DIJAGRAM (1)
VERTIKALNI PLAN
2. sprat
OSNOVNA ŠKOLA
FUNKCIONALNI DIJAGRAM (2)
VERTIKALNI PLAN
Prizemlje
1. sprat
Slike 2-3.2 i 2-3.3
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 36
4 Unutrašnji prostori za niže i više srednje
škole
4.1 Nastavni prostori
4.1.1 Obična učionica
(videti V2 aneks 02 strana U01 i R01)
(a) Aktivnosti
Nastava opštih predmeta kao što je definisano u nastavnom planu, kao što su matematika, maternji jezik i engleski jezik, prirodne nauke, građansko vaspitanje i drugi predmeti.
Predavanja, pokazivanja, korišćenje audiovizuelnih sredstava, usmene i pismene vežbe, ispravke na tabli…
Rad u grupama, interaktivni kursevi…
Prostorije bi nakon nastave mogle da se koriste za vannastavne aktivnosti kao što su sastanci, večernji kursevi, društveno-kulturna dešavanja…
(b) Plan i kapacitet
Što se tiče nižih i viših srednjih škola, kapacitet učionice je 24 učenika za slabo naseljena ili ruralna mesta i 36 učenika za gusto naseljena ili urbana mesta, a predloženi prostor po učeniku za ove prostorije je 1,6 odnosno 1,9 m2 sa istim prostorom za svakog individualnog učenika u sva tri slučaja.
Veličina, oblik i fleksibilnosti nastavnog prostora je ključni faktor za stvaranje pozitivnog okruženja
za učenje. Zgrčeni prostori za učenje, sa prostorijama premalim za broj učenika koji samim tim neće
biti u stanju da se izbore sa različitim stilovima nastave, jedan su od glavnih uzroka zabrinutosti u
projektovanju učionice.
Klupe ne treba da budu preblizu jedna do druge i treba da omoguće dovoljno prostora za
učenike da se kreću;
Prostor za kretanje obuhvata: (i) cirkulaciju koja omogućava nastavniku da brzo priđe
učeniku bez obzira na izgled plana prostorije; (ii) prostor da stoji iza svakog učenika kako bi
razgovarao o njegovom radu; i (iii) lični prostor.
(c) Završetak
Otporni podovi;
Obojeni zidovi od maltera otpornog na udarce;
Plafon treba da bude od akustičnih ploča koje daju kratko vreme odjeka;
Boje srednjih tonova kako bi se smanjio kontrast i bljesak sa dovoljnim faktorom odjeka; i
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 37
(d) Oprema i nameštaj
Poželjno bi bilo da se ugrade klupe za dva učenika sa nezavisnim stolicama. Ukoliko se uzme u obzir klupa sa jednom stolicom za više srednje škole, trebalo bi da se izbegnu redovi od tri učenika.
18 klupa za dve stolice za urbane sredine i 12 klupa za dve stolice za ruralne sredine;
Moguće 36 klupa za jednu stolicu za više srednje škole;
Jedna tabla (možda tri pokretna panela) ispred učenika sa jasnim minimalnim prostorom od 2m ispred prvog reda. Ukoliko je potrebno, za učenike pozadi može da se postavi još jedna tabla.
Platneni ekran za audio-vizuelnu opremu može da se postavi na vrh table;
Jedan sto i stolica za nastavnika;
Jedan ormar za pedagošku opremu i gradivo (ili jedan ugradni ormar); i
Tri kabineta za pedagošku opremu i materijal.
(e) Osvetljenje
Adekvatan broj prozora kako bi se obezbedio dovoljan izvor prirodnog svetla. Površina prozora treba da bude najmanje 12% ukupne površine poda (paragraf 3.2.2 c. (i));
Izbegavati kontrast i jako svetlo direktno od sunca;
Obezbeđivanje adekvatnog veštačkog osvetljenja, poželjno fluorescentna svetla (paragraf 3.2.2 c. (ii));
(f) Zahtevi za komfor
Poželjna je orijentacija ka severu i jugu kako bi se izbeglo direktno sunce u učenike;
Prostorija treba da se nalazi daleko od bučnih oblasti.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 38
Slika 2-4.1
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 39
4.1.2 Specijalizovane prostorije
(videti V2 aneks 02 strana U02 i R02)
(a) Aktivnosti
Glavne aktivnosti specijalizovanih učionica uključuju:
Predavanje konkretnih predmeta definisanih u nastavnim planovima kao što su geografija, istorija i drugi predmeti;
Predavanja, pokazivanja, korišćenje audiovizuelnih sredstava, usmene i pismene vežbe, ispravke na tabli…
Rad u grupama, interaktivni kursevi…
(b) Plan i kapacitet
Plan specijalizovanih učionica je prilično sličan planu običnih učionica. Međutim, dodatni čist prostor se obezbeđuje učenicima da se skupe oko nastavnikovog stola i red dodatnih ormara će biti obezbeđene u zadnjem delu učionice za skladištenje pedagoškog materijala kao što su karte, globusi, šeme…
(c) Završetak
Otporni podovi;
Obojeni zidovi od maltera otpornog na udarce;
Plafon treba da bude od akustičnih ploča koje daju kratko vreme odjeka;
Boje srednjih tonova kako bi se smanjio kontrast i bljesak sa dovoljnim faktorom odjeka; i
(d) Oprema i nameštaj
Poželjno bi bilo da se ugrade klupe za dva učenika sa nezavisnim stolicama. Ukoliko se uzme u obzir klupa sa jednom stolicom za više srednje škole, trebalo bi da se izbegnu redovi od tri učenika.
18 klupa za dve stolice za urbane sredine i 12 klupa za dve stolice za ruralne sredine;
Moguće 36 klupa za jednu stolicu za više srednje škole;
Jedna tabla (možda tri pokretna panela) ispred učenika sa jasnim minimalnim prostorom od 2m ispred prvog reda. Ukoliko je potrebno, za učenike pozadi može da se postavi još jedna tabla.
Platneni ekran za audio-vizuelnu opremu može da se postavi na vrh table;
Jedan sto i stolica za nastavnika;
Jedan ormar za pedagošku opremu i gradivo (ili jedan ugradni ormar); i
Tri kabineta za pedagošku opremu i materijal.
(e) Osvetljenje
Adekvatan broj prozora kako bi se obezbedio dovoljan izvor prirodnog svetla. Površina prozora treba da bude najmanje 12% ukupne površine poda (paragraf 3.2.2 c. (i));
Izbegavati kontrast i jako svetlo direktno od sunca;
Obezbeđivanje adekvatnog veštačkog osvetljenja, poželjno fluorescentna svetla (paragraf 3.2.2 c. (ii));
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 40
(f) Zahtevi za komfor
Poželjna je orijentacija ka severu i jugu kako bi se izbeglo direktno sunce u učenike;
Prostorija treba da se nalazi daleko od bučnih oblasti.
Slika 2-4.2
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 41
4.1.3 Jezička laboratorija
(videti V2 aneks 02 strana U03 i R03)
(a) Aktivnosti
Jezička laboratorija sadrži specijalnu audio-vizuelnu opremu koja pomaže učenicima da nauče strane jezike slušanjem traka ili CD-a, gledanjem videa, snimanjem svojeg napretka, itd. učenicima je pružena prilika da vežbaju slušanjem audio-programa i gledanjem video klipova. Tehnički, jezička laboratorija je sredstvo audio-vizuelne tehnologije koje se sastoji od jedinice koja može distribuirati audio, audio-vizuelne i/ili pisane materijale učenicima u pojedinačnu stolicu ili sedište, sa nizom potencijalnih povratnih informacija između učenika i nastavnika.
Prednost ovakvog sistema je:
Tečnost u izgovaranju i toku jezika koji može da se dobije na efikasan način;
Sredstvo za podešavanje lekcija grupa i sesija unapred za celu školsku godinu;
Učenici automatski mogu da dobiju lekciju od glavnog izvora kada se prijave u sistem i
mogu da koriste te lekcije za ličnu praksu;
Opcije za slušanje individualnog učenika nezavisno i da se sluša glas učenika ili originalni
glas koji se vežba;
Pojedinačna pažnja na svakog učenika, bez ometanja ostalih;
Dok su pouzdani učenici slobodni da krenu prema planu, u konsultaciji sa nastavnikom,
slabiji učenici mogu ostati da rade na lekciji dok ne budu sigurni;
(b) Plan i kapacitet
Jezičke laboratorije će biti projektovane za punu grupu učenika (36 ili 24 učenika);
Potrebno je da se instaliraju radne stanice, koje će gledati ka nastavniku i ekranu;
Mreža treba da bude instalirana u podu ili u specijalno osmišljenim rigolama pripremljenim za
održavanje;
Obezbediti dovoljno prekidača kako žice ne bi stajale na podu;
Izbegavati bljesak sa prozora
(c) Završetak
podovi: tepih ili keramičke pločice, otporan pod;
obojeni malter sa čivilucima;
plafon napravljen od akustičnih ploča kako bi dao kratko vreme odjeka;
boje srednjih tonova kako bi se smanjio kontrast i bljesak; i
(d) Oprema i nameštaj
Svaka radna stanica će imati računarsku stanicu opremljenu fijokom, malim stolom za
računar i klizećom fijokom za tastaturu;
Stolice za učenike moraju biti prenosive, prilagodive i udobne;
Prednja tabla će biti opremljena belom tablom kako bi se izbegla prašina od krede. Moguća
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 42
ugradnja druge table na zadnjem zidu;
Sto za nastavnike treba da bude opremljen kablovskim računarskim sistemom, modemom,
štampačem sa svim neophodnim električnim i UPS sistemima i priključcima;
Tabla za obaveštenja, table sa čiodama;
(e) Osvetljenje
Ugradnja zavesa ili roletni na prozore se preporučuje da se izbegne bljesak na ekranima i da
se zaštiti oprema;
Svaka stanica treba da bude opremljena individualnom lampom, pokretnom u tri smera i
bočno ka računaru; i ostatak škole
Ekrani računara bi trebalo da budu okrenuti nasuprot prozora.
(f) Zahtevi za komfor
Poželjna je orijentacija ka severu kako bi se izbeglo direktno sunce u ekrane;
Prostorija treba da se nalazi daleko od bučnih oblasti;
Računari treba da se postave ispod stolova radi smanjenja buke;
U cilju smanjenja buke mogu da se uzmu u obzir anti-statički tepisi, tapete i tapacirana
sedišta;
Minimalna visina prostorije 3 metra.
(g) Tehnički zahtevi
Prostorija će imati autonomno snabdevanje strujom i grejanjem, delovaće nezavisno od
ostatka škole, i nakon redovnih časova u školi, ako je potrebno. Dva električna prekidača
treba da se instaliraju pored svake stanice (uključujući nastavnikovu). Kablovi treba da budu
maksimalno obezbeđeni.
Antistatički završni materijali treba da se postave na pod;
Potrebno je da se održavaju redovna temperatura u prostoriji i ventilacija, ako je moguće sa
klima uređajem ili grejnom pumpom kako bi se obezbedio pravilan rad računara.
(h) Zahtevi za bezbednost
Jezička laboratorija sa računarima i skupom opremom mora da se zaštiti od krađa i vandalizma. Ipak, treba da bude dostupna javnosti radi noćnih kurseva.
Skladište sa ormarima i otvorenim policama treba da bude blizu jezičke laboratorije sa jednim zajedničkim vratima između njih;
Pristupna tačka treba da bude ograničena na jednu jedinicu sa veoma bezbednim bravama;
Prozori moraju biti osmišljeni da spreče neovlašćen ulazak. Na prizemlju bi trebalo da se ugradi bezbednosna mreža na svakom prozoru.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 43
Slika 2-4.2
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 44
4.1.4 Naučna laboratorija
(videti V2 aneks 02 stranu U04 i R04)
Naučno odeljenje srednjih škola se sastoji od naučne sobe, laboratorija i sobe za
pripremu/skladištenje koje sve imaju iste tehničke i bezbednosne zahteve.
(a) Aktivnosti
Učenje naučnih predmeta (fizika, biologija i hemija) kao što je definisano službenim nastavnim planom;
Predavanja, pokazni časovi, korišćenje ponekad audio-vizuelnih sredstava, ispravke na tablama…
Praktični rad sa pola grupe (12 do 15 do 18 učenika).
(b) Plan i kapacitet
Naučna laboratorija treba da se projektuje tako da može da se koristi (i) od strane cele grupe učenika od 30 do 36 ili 24 učenika radi pokaznih časova; i polovine grupe od 15 do 18 ili 12 učenika za vršenje praktične nastave i eksperimenata u podgrupama od 2 do 4 učenika.
Iz tehničkih i praktičnih razloga, preporučuje se da se uz zidove postave radne klupe (i uz zadnji zid) laboratorije. Ovakvo planiranje će omogućiti pokazni i praktični rad i, pored toga, izbeći će se postavljenje mreže u ili ispod poda. Ovakve klupe treba da budu opremljene umivaonicima, priključcima za vodu, gas, struju i UPS.
Radne klupe za učenike treba da budu za grupu od 2 do 4 učenika koji rade zajedno. Površina će biti otporna na nagrizajuće supstance (kiseline), na vatru, udarce i ne treba da budu provodive. Računari se koriste ponekad kako bi se obavila simulacija iskustava. Niži deo klupa može da se koristi kao ormar sa policama;
Radne klupe za nastavnike će imati iste specifikacije kao i prethodne. Koristiće ih nastavnici za pokazivanje, trebalo bi da se postavi ispred table i da ima dovoljno slobodnog prostora oko nje. Minimalna veličina nastavnikove klupe je 0,8x2m;
Tabla / bela tabla treba da se postavi na prednjem zidu i moguće i na zadnjem. Treba da se obezbedi i ekran za projekcije;
Vrata naučnih laboratorija treba da budu široka 1m i treba da se otvaraju sa spoljne strane. Druga vrata u zadnjem delu laboratorije, iste širine, se preporučuju za veće grupe učenika (18/36) kako bi se obezbedila evakuacija u vanrednim situacijama. Još jedna vrata će biti ugrađena između laboratorije i prostorije za pripremu/skladištenje, blizu radnog stola nastavnika.
Cev za dim (opciono) sposobnu da spreči podizanje i smanji izloženost toksičnim, zapaljivim i eksplozivnim isparavanjima i čestica koje potiču iz analitičkih i opitnih postupaka u laboratoriji. Ona treba da obezbedi dobru hemijsku otpornost sa odličnim trajanjem i otpornošću na toplotnu paru i isparavanja.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 45
(c) Arhitektonski zahtevi
Lokacija laboratorija u školskom kampu će biti u skladu sa jednom od sledećih alternativa:
Naučne laboratorija se nalaze u odvojenom bloku i da imaju spoljna vrata koja se otvaraju na školskom kampu radi brze evakuacije; i
Iz bezbednosnih razloga, laboratorije treba da se nalaze na najvišem spratu kao oprez od širenja vatre i izolacije od buke.
(d) Zahtevi za komfor
Dobra ventilacija je naročito bitna za klimatski komfor i za izbacivanje loših mirisa, gasova i dima;
Potrebna je kontrola svetla zavesama, zaklonima ili roletnama kako bi se obezbedio precizan rad i mrak za pojedine eksperimente (optičke, električne…);
Visina prozorskog simsa treba da bude dovoljna da se spreči bljesak na radne klupe pored prozora (kako bi se omogućilo priključak vode na vrh klupa);
Buka nastala brojnim kretanjem učenika i menjanjem nameštaja treba da se smanji korišćenjem glatkog poda i gumenih umetaka ispod stolova i nogara stolica.
Minimalna visina prostorije je 3m.
(e) Zahtevi za bezbednost
Prostori u kojima se čuvaju materijali visokog rizika ili u kojima se odvijaju aktivnosti visokog rizika (rukovanje zapaljivim sredstvima, kiselinama, toksičnim materijalima, oštrim instrumentima i predmetima…) zahtevaju posebnu pažnju kako bi se zaštitili osobe i roba od požara i nezgoda: (iv) Laboratorije su zone visokog rizika koje treba da se zaštite od požara:
Skladištenje zapaljivih materijala treba da se nalazi udaljeno od stolova učenika;
Odvođenje dimova treba da se obezbedi visokim prozorima ili prozorskim krstovima ili mehaničkom ventilacijom pored opcione cevi za dim);
PP oprema (uglavnom PP aparati) treba da se obezbede u laboratoriji i sobi za pripremu (pored druge opreme ugrađene u oblastima za cirkulisanje);
(v) Zaštita od rizika od nezgoda je takođe važno razmatranje u laboratorijama:
Radi lakšeg održavanja, električna mreža, voda i gas treba da se ugrade na zidovima, ispod klupa sa efikasnom zaštitom ugrađenom oplatom.
Minimalna udaljenost od 2m treba da se održi između izvora vode (slavine) i električnih priključaka;
Električna tabla treba da bude pristupačna, da bude ugrađena u zid iza nastavnika (ili u sobi za pripremu) i zatvorena u kutiji za zaključavanje. Treba da se doda nezavisan prekidač za isključivanje u hitnim situacijama.
Obezbediti svetla za hitne situacije kako bi se izbegle nezgode u slučaju nestanka struje tokom eksperimenata nastavnika.
(g) Tehnički zahtevi
(iv) Završetak površina
Lavabo treba da se obezbedi od trajnog materijala koji se lako pere i otpornog na kiseline; i
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 46
Radni sto treba da bude zaštićen površinom otpornom na hemikalije i
šokove; (v) Vodovodne cevi
Izbegavati što više ugradne vodovodne cevi i omogućiti lakši pristup za održavanje i popravku, i
Otpusna vodovodna cev treba da bude dobro ventilirana, otporna na hemijske proizvode i da ima pad od 1 do 2% radi lakšeg otpuštanja.
(vi) Snabdevanje gasom
Preporučuje se prenosivi cilindar za gas: ekonomičan je, bezbedan i lak za ugradnju;
Skladište gasnog cilindra je prihvatljivo samo za dva cilindra. Ono treba da se nalazi u specijalnom odseku za skladištenje koji se nalazi blizu prostorije za pripremu, sa sopstvenom ventilacijom i protivpožarnim vratima dostupnim iz hodnika.
(vii) Snabdevanje strujom
Instalacije treba da bude zaštićene oplatom;
Sistem snabdevanja treba da omogući buduća proširenja potreba za strujom za novu opremu.
(f) Nameštaj i oprema
Artikli specifični za naučne laboratorije su:
Stolovi sa zaštićenim površinama (trebalo bi da se koristi poliuretanska smola za površine na kojima se vrše eksperimenti i pokazni rad),
Stolice i stolovi za nastavnike i učenike;
Stakleni ormar;
Kabineti za skladištenje sa klizećim vratima za belu tablu,
Sto na točkovima;
PP aparati i oprema za prvu pomoć;
Računar i srodna oprema;
Multimedijalna oprema;
Laboratorijska oprema za naučne aktivnosti.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 47
Slika 2-4.3
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 48
4.1.5 Prostorija za pripremu i skladištenje
(videti V2 aneks 02 strana U05, U06, R05 i R06) (a) Plan i aktivnosti
Prostorija za pripremu treba da bude blizu do naučne laboratorije. Nju koriste nastavnici za pripremu i skladištenje opreme, nabavki i potrošne robe. Kada je moguće, istu pripremnu prostoriju, ukoliko se nalazi između dveju laboratorije, mogu da koriste dva nastavnika. U ovom slučaju, površina mora da bude veća, radna klupa mora da ima dva lavaboa i mora da ima dve računarske radne stanice. Aktivnosti uključuju pripremu pokaznih vežbi, praktični rad i eksperimente koji će biti predstavljeni u laboratoriji, popravku materijala i opreme i skladištenje materijala kao i lomljive i opasne opreme. Pored njenog direktnog pristupa iz laboratorije, ova prostorija mora da ima posebna vrata koja vode iz hodnika.
(b) Zahtevi za komfor
Dobra ventilacija je naročito bitna za klimatski komfor i za izbacivanje loših mirisa, gasova i dima; i
Potrebno je dovoljno svetlosti kako prirodne tako i veštačke radi dobre vidljivosti. (c) Zahtevi za bezbednost
Potrebno je da se preduzmu mere da se prostorija zaštiti od požara, bioloških agenata, krađe i vandalizma. One obuhvataju:
Visokokvalitetna i bezbedna vrata;
Zaštitnu mrežu na prozorima;
Ugradnju PP aparata;
Dobru vodootpornost kanala za snabdevanje i evakuaciju. (d) Specijalna oprema
Haube za ventilaciju (videti detalje u paragrafu 5.1.3 (c) o laboratorijama);
Specijalni plakar za ventilaciju za toksične i isparljive rastvore; i
Kabineti za mikroskope i druge složene instrumente.
Slika 2-4.4
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 49
4.1.6 Prostorija za umetnost i dizajn
(videti V2 aneks 02 strana U07 i R07)
(a) Aktivnosti
Prostorija za umetnost i dizajn podržava (i) individualne aktivnosti kao što su modeliranje, slikanje, crtanje, itd.; i (ii) umetnička radionica za grupe učenika i za pripadnike lokalne zajednice nakon radnih sati škole.
(b) Plan i kapacitet
Radi efikasnog upravljanja ovim aktivnostima i uštede na potrebnoj opremi, preporučuje se da se ova prostorija projektuje za polovinu grupe. Pored toga, za male škole sa manjim brojem učenika, ova prostorija bi mogla da bude zajedno sa muzičkom prostorijom.
(i) Fleksibilnost: dizajn treba da bude fleksibilan i prilagodiv za nekoliko vrsta aktivnosti kao što su grnčarstvo, keramika, slikanje, modeliranje…
(ii) Treba da se pripremi oblast za prikazivanje za završene umetničke i ručne radove;
(iii) Treba da se ugradi najmanje jedan lavabo sa malom klupom; i (iv) Skladište sa policama i ormarima treba da se uzme u obzir.
(c) Zahtevi za komfor
(i) Osvetljenje i električni priključci: bočni prozor treba da obezbedi dovoljno prirodnog svetla. Mogućnost zatamnjenja prostorije zavesama, roletnama i zaklonima je potrebna. Reflektori i projektori treba da se dodaju pored redovnih sijalica na plafonu.
(ii) Akustika: plafon i zidovi treba da budu otporni na zvuk; i (iii) Prirodna ventilacija može da se dobije kroz visok prozor uz bočnu stranu.
(d) Završetak
(i) pod: otporan pod se preporučuje za generalne oblasti za umetnost dok se
za mesta za modeliranje predlažu ploče sa terac kamenom; i
(ii) zidni završeci treba da budu otporni, uz mogućnost ispiranja; (iii) plafon: akustične ploče kako vreme odjeka bilo kratko;
(iv) boje: svetle, neutralne boje i radi održavanja dobrog svetla i izbegavanja ometanja u radu. Mogućnost korišćenja akcenata boja od pokazanih radova učenika i informacionih grafika.
(e) Zahtevi za bezbednost
(i) Pristup: lak pristup od spolja i kontrolisani pristup iz ostatka škole; (ii) Zaštita od krađe kvalitetnim i bezbednim vratima.
.
(f) Oprema i nameštaj
Ergonomski i antropometrijski odgovarajući nameštaj:
Preklopne stolice
Stolice i stolovi sa nogarama i poslužavnici;
Zavese i roletne;
Bele table i table;
Oprema za crtanje i slikanje
Oprema za modeliranje i ručni rad.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 50
4.1.7 Muzička soba
(videti V2 aneks 02 strana U08 i R08)
(a) Aktivnosti
Muzička soba će dobiti različite grupe za izvođenje radi individualne prakse, vežbe malih ansambala i možda male orkestre i grupe. Ipak, prostorija uglavnom ima za cilj za predavanje, ne za izvođenje. Ona treba da podrži sledeće aktivnosti:
Instrumentalna i vokalna muzika;
Poštovanje i slušanje muzike;
Međusobno povezane aktivnosti (ritam, igra);
Muzička teorija i istorija
Možda za časove muzike za pripadnike zajednice, nakon škole.
(b) Plan i kapacitet
Radi efikasnog upravljanja ovom aktivnošću i kako bi se uštedelo na potrebnoj opremi, preporučuje se da prostorija bude projektovana za polovinu grupe. Pored toga, kada je mali broj učenika u školama, ova prostorija bi mogla da se koristi zajedno sa prostorijom za umetnost i dizajn i višenamenskom salom.
Preporučena lokacija za ovu prostoriju je na prizemlju, ukoliko je moguće blizu višenamenske sale i/ili prostorije a umetnost i dizajn jer imaju aktivnosti koje se dopunjuju.
(i) Fleksibilnost: potreban je fleksibilan dizajn kako bi se ponudile nekoliko mogućnosti za izgled;
(ii) Skladište za instrumente treba da se planira pored muzičke sobe kako bi učenici lako uzimali svoje instrumente.
(c) Tehnički zahtevi
Akustika: akustiku treba da projektuje stručnjak za akustiku. Kvalitet zvuka treba da teži ka optimalnom odbijanju zvuka i jednakoj raspodeli zvuka korišćenjem specijalnih elemenata za refleksiju zvuka i apsorbovanje eha. Zvučna izolacija zidova, vrata i plafona je potrebna kako bi se izbeglo ometanje ostalih učionica. Prostorija za skladištenje može da se koristi kao amortizer prenosa zvuka.
(d) Završetak
podovi: otporni podovi, tepih (zavisno od akustičkih zahteva);
zidovi: obojeni malter sa čivilucima, paneli od različitih materijala, kao što su
profilisano drvo ili rupičasta iverica, mogu biti pogodni za povećanje akustike;
plafon: obojeni malter kako bi se omogućilo potrebno odbijanje, sa upijajućim
završecima, npr. akustične ploče ili drvene grede sa upijanjem akustike mogu da se
postave kako bi se dobila potrebna akustika;
boje: boje srednjih tonova koje obično pomažu da se smanji kontrast i bljesak sa
malim tamnim površinama, veoma zasićene boje radi raznolikosti.
(e) Oprema i nameštaj
ergonomični stolovi i stolice za učionice;
specijalni ergonomični faktori važe za stolice za muzičare koji sede;
prilagodiva muzička postolja;
plakar, kabinet i police
audio-vizuelna oprema
tabla.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 51
Slika 2-4.5
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 52
4.1.8 Računarska (IT) prostorija
(videti V2 aneks 02 strana 09 i R09)
Mnoge učionice imaju računare, a sve nove škole će u budućnosti imati specijalne računarske prostorije.
(a) Aktivnosti
Upoznavanje učenika sa računarima i njihovim jezicima;
Naučiti učenike da pišu, crtaju, koriste internet…
Eventualno obezbediti računarske kurseve za građane nakon školskih časova.
(b) Plan i kapacitet
Radi efikasne nastave i uštede na potrebnoj opremi, preporučuje se da se prostorija projektuje
za polovinu grupe 15 do 18 učenika u urbanim sredinama i 12 učenika u ruralnim sredinama;
Radne stanice mogu da se instaliraju uz dve strane, licem prema tabli ili u dva reda koja će
biti jedan preko puta drugog u sredini prostorije;
Potrebno je da se instalira dovoljno priključaka za struju i LAN na spratu i specijalni slivnici
za održavanje, i obezbeđivanje utičnica za projektora koji treba da se ugrade na plafonu.
Izbegavati blještavu svetlost sa prozora
(c) Završetak
podovi: otporni podovi;
obojeni malter, zidovi otporni na udarce;
plafoni napravljeni od akustičnih ploča radi kraćeg vremena odjeka;
boje srednjih tonova da pomognu da se smanji kontrast i bljesak; i
(d) Oprema i nameštaj
Učenici koji provode vreme u radu na računatim u pogrešnom položaju su u riziku. Slabo držanje može
da izazove bol i druge simptome na leđima, vratu, ramenima, rukama i zglobovima, i na očima. Ne
postoji „idealni“ (pravi) položaj za sedenje prilikom korišćenja tastature. Idealno je da se obezbedi
prilagodiva stolica, stolovi i radne stanice kako bi pomeranje bilo lakše i kako bi se obezbedila dobra
podrška za telo.
Svaka radna stanica će imati fijoku, mali prostor za računar i klizeću policu za tastaturu;
Stolice za učenike moraju biti pokretne, prilagodive i udobne;
Prednja tabla treba da sadrži belu tablu kako bi se izbegla prašina od krede. Možda bi bilo dobro
da se druga bela tabla ugradi na zadnjem zidu;
Sto za nastavnike treba da bude opremljen kablovskim računarskim sistemom, modemom,
štampačem sa svim neophodnim električnim i UPS sistemima i priključcima;
Tabla za obaveštenja, table sa čiodama;
Čiviluk za zidu.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 53
(e) Osvetljenje
Ugradnja zavesa ili roletni na prozore se preporučuje da se izbegne bljesak na ekranima i da se
zaštiti oprema;
Svaka stanica treba da bude opremljena individualnom lampom, pokretnom u tri smera i bočno
ka računaru; i ostatak škole
Ekrani računara bi trebalo da budu okrenuti nasuprot prozora.
(f) Zahtevi za komfor
Poželjna je orijentacija ka severu kako bi se izbeglo direktno sunce u ekrane;
Prostorija treba da se nalazi daleko od bučnih oblasti;
Računari treba da se postave ispod stolova radi smanjenja buke;
U cilju smanjenja buke mogu da se uzmu u obzir anti-statički tepisi, tapete i tapacirana
sedišta;
Minimalna visina prostorije 3 metra.
(g) Tehnički zahtevi
Prostorija će imati autonomno snabdevanje strujom i grejanjem, delovaće nezavisno od
ostatka škole, i nakon redovnih časova u školi, ako je potrebno. Dva električna prekidača
treba da se instaliraju pored svake stanice (uključujući nastavnikovu). Kablovi treba da budu
maksimalno obezbeđeni.
Antistatički završni materijali treba da se postave na pod;
Potrebno je da se održavaju redovna temperatura u prostoriji i ventilacija, ako je moguće sa
klima uređajem ili grejnom pumpom kako bi se obezbedio pravilan rad računara.
(h) Zahtevi za bezbednost
Jezička laboratorija sa računarima i skupom opremom mora da se zaštiti od krađa i vandalizma. Ipak, treba da bude dostupna javnosti radi noćnih kurseva.
Skladište sa ormarima i otvorenim policama treba da bude blizu jezičke laboratorije sa jednim zajedničkim vratima između njih;
Pristupna tačka treba da bude ograničena na jednu jedinicu sa veoma bezbednim bravama;
Prozori moraju biti osmišljeni da spreče neovlašćen ulazak. Na prizemlju bi trebalo da se ugradi bezbednosna mreža na svakom prozoru.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 54
Slika2-4.6
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 55
4.1.9 Biblioteka i medijski centar
(videti V2 aneks 02 strana U10 i R10)
(a) Aktivnosti
Obrazovni sistemi u mnogim zemljama menjaju tradicionalne biblioteke u medijske centre, prilagođavajući se novim tehnologijama, kao i drugim pitanjima kao što je komfor, fleksibilnost i maksimalno iskorišćavanje prostora. Pored toga, školski nastavni plan i program se sve više zasniva na kolaborativnim i grupnim projektima. Kao posledica toga, sve je manje i manje naglaska na tradicionalno uređenje individualnog učenja. Umesto toga, školske biblioteke razvijaju centre za učenje, koji pružaju prostorije i uređenje za grupno učenje, dobro podržane pristupom elektronskim informativnim resursima, hardverskim alatkama i pridruženim softverom za produktivnost.
Odgovarajuće planiranje prostora za trenutne potrebe i buduće proširenje/adaptaciju biblioteka je imperativ tokom faze programiranja škole. Računarska i video tehnologija, pored drugih formi medija, uključujući štampani materijal, važan je deo obrazovanja. upotreba tehnologije u biblioteci mora da uključi aspekte projektovanja koji podržavaju učenje, uključujući prilagodivo svetlo, bogate električne priključke, zvučnu kontrolu, i prostor za proširenje. Školska biblioteka mora da prilagodi računarsko učenje koje je odvojeno od tihog čitanja, grupno učenje, cirkulaciju, referentni rad i druge nastavne aktivnosti. Aktivnosti koje će se odvijati u biblioteci i medijskom centru su: (i) čitanje individualnih radova od strane učenika i nastavnika; (ii) obrazovne aktivnosti u manjim grupama (kolektivna istraživanja i studije, poštovanje knjiga…); (iii) pristup internetu; i (iv) pozajmljivanje knjiga; (v) etiketiranje, stavljanje na police, raspodela i pozajmljivanje knjiga; i (vi) moguće otvaranje za građane (lokalnu zajednicu) nakon radnog vremena škole.
(b) Plan i kapacitet
(i) Dizajn i plan
Kako bi se došlo do najdelotvornijeg učenja, objekat mora da se bavi potrebama učenika, škole i osoblja biblioteke. Olakšan pristup štampanim i elektronskim resursima, udoban rad i mesta za učenje za individualne učenike ili višestruke razrede učenika i dovoljan radni prostor koji zadovoljava trenutnu i buduću tehnologiju su osnovne stvari. Fleksibilnost u projektovanju je ključna kako bi se omogućilo obavljanje višestrukih aktivnosti i kako vi se prilagodilo budućem nastavnom planu i programu i tehnološkim promenama. Projekat treba da omogući lak pristup bibliotekaru i nastavniku da nadgledaju uz istovremeno prepoznavanje efikasnog protoka prometa, kako bi se umanjila ometanja. Kontrola izlaza je takođe važna: preporučuje se što manji broj izlaza radi bezbednosti i tečnog protoka prometa. Biblioteka je aktivan centar za učenje i treba da bude u stanju da zadovolji nekoliko nastavnih aktivnosti istovremeno. Konkretne oblasti biblioteke su:
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 56
Ulaz sa: - prijemnicom sa dovoljnim prostorom za torbe i kese; - malom kancelarijom bibliotekara sa stolom za prijem; - bibliografskim i opštim referencama;
Oblast za skladištenje i police: - čuvanje knjiga na policama i radna soba za obradu; - police za opremu; - Pokazna oblast;
Čitaonica i medijski centar - Tihe prostorije za čitanje/rekreativno čitanje za učenike i
nastavnike; - audio-vizuelni prostor (TV, DVD itd.) - računarska/tehnološka oblast; - oblast za produkciju multimedijalnih sadržaja.
(ii) . Lokacija, kapacitet i veličina
biblioteka treba da se nalazi u centralnom delu objekta kako bi bila privlačna za učenike, na prizemlju, blizu računarske prostorije, i da bude okrenuta ka severu;
broj knjiga u biblioteci će definisati MONT, na osnovu standardne kolekcije školskih biblioteka (tj. uobičajenog prosečnog broja za više srednje škole je između 10 i 15 naslova po mestu za školskog učenika);
kapacitet biblioteke i medijskog centra je obračunat na 20% ukupnog broja učenika (korisnika), koji posećuju biblioteku u određeno vreme i površina prostora je 1,5m2 po mestu;
(c) Završetak
podovi: tepih, drveni podovi i/ili otporni podovi;
zidovi: obojeni malter sa materijalima otpornim na udarce;
plafon: akustične ploče koje daju kratko vreme odjeka;
boja: tople, svetle boje.
(d) Oprema i nameštaj
police i knjižnice za knjige i časopise;
kutija za članske karte (male fijoke)
sto za pokazivanje izdanja/časopisa pažljivo osmišljen sa tvrdom površinom, svelim bojama i pogodan za uzrast učenika;
ugodne niske stolice i niski stolovi prilagođeni različitim uzrastima učenika odgovorni za uobičajeno čitanje;
računari za učenike, nastavnike i bibliotekare, postavljeni tako da se izbegne velika svetlost;
prilagodive radne stanice sa platformama za pisanje za hvatanje beleški;
IT oprema uključujući skener, štampače…
audio-vizuelna oprema (DVD, LCD, TV, projektor, ekran, itd.).
fotokopir
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 57
(e) Zahtevi za bezbednost
(iii) Krađa i vandalizam: potrebno je da se preduzmu mere da se zaštite dokumenta i
oprema. One su:
Samo jedan ulaz/izlaz kroz snažna vrata sa sigurnim bravama;
lak nadzor ulaza i unutrašnjih prostorija;
police za školske torbe na ulazu;
(iv) Zaštita dokumenata treba da se osigura:
Izolacijom protiv vetra i prašine;
Ventilacijom radi sprečavanja posledica vlage;
Zaštita od sunca: ukoliko nije moguće da bude na severnoj strani, na prozorima treba da se postave zakloni, zavese i roletne;
Skladište audio-
vizuelnih
dokumenata
References
Troley
Čitaonica
(Miran prostor)
Skladište 1
(otvorene
police)
Skladište 2
(Zatvorene
police)
Skladište 3
(Zatvoreni
kabineti)
Audio-vizuelna
prostorija
DOKUMENTA ZA
KONSULTACIJU
FUNKCIONALNI DIJAGRAM
BIBLIOTEKE I MEDIJSKOG CENTRA
Kancelarija
bibliotekara
Ulazni hodnik i
garderoba
UlazPRIJEM I
KONTROLA
SKLADIŠTE
Slika 2-4.5
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 58
4.1.10 Višenamenska sala
Videti paragraf 2.2.6 i dijagram 2-2.6 za višenamensku salu za osnovni nivo
4.1.11 Sportska sala
(videti V2 aneks 02 strana U11 i R11)
(a) Aktivnosti
Sportska sala obezbeđuje niz fizičkih aktivnosti uključujući košarku, gimnastiku, odbojku, ritmički ples i ostalo.
(b) Plan i kapacitet
(i) Kapacitet i površina: sportska sala treba da bude u stanju da istovremeno
prim 2 razreda i prosečna površina vežbaonice po učeniku je 8m2; (ii) Plan vežbaonica treba da bude pravougaonog oblika i da ima najmanje
košarkaški teren (26x14m) i okruženje (2 do 3m na svakog od četiri strana). Minimalna visina je 7m. Zadnji zidovi treba da se ostave prazni za igre sa loptom a vrata treba da budu sa strane. Aneks prostorije će uključivati:
Svlačionice sa tuševima/toaletima (najmanje dva bloka);
Skladište za opremu;
Kancelariju nastavnika fizičkog sa toaletom/tušem i svlačionicom; i
Prostor za gledaoce, tribine (opciono).
(c) Zahtev za komfor
(i) Osvetljenje: homogena svetla su potrebna u celoj sali koja mogu da se dobiju kroz visokokvalitetnih prozora bar na jedno strani vežbaonice. Isto tako, potrebno je veštačko osvetljenje sa jednakom razdelom intenziteta.
(ii) Grejanje: vežbaonica treba da ima odgovarajuću temperaturu u svako doba. Minimalna temperatura tokom zime mora da se održi na 13°C a grejanje sa nezaštićenim cevima i radijatorima treba da se izbegava;
(iii) Prirodna ventilacija preko visokih prozora i veštačke ventilacije; (iv) Akustika: zbog velike buke na plafonu, zidovima i podu je potrebno da se
koriste materijali koji apsorbuju zvuk.
(d) Završetak
Svi završeci sportske hale moraju biti snažni i pogodni za ispiranje:
podovi: otporni podovi, npr. otporni podovi na sunđeru, trake od drveta na lajsnama,
namenski sportski podovi;
zidovi: iverica, daske od drveta, šperploča, obojeni fiber-cement, ploče sa rupama za
apsorbovanje zvuka;
plafoni sa drveno-vunenim panelima, drvene lajsne sa rupicama i potporom za
apsorbovanje akustike, rupičasti metal sa potporom za apsorbovanje buke;
boje: prirodni materijali i neutralni tonovi istaknuti snažnim svetlim bojama;
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 59
(e) Zahtevi za bezbednost
Pristup vežbaonici treba da bude direktno oblasti predviđenoj za evakuaciju
ambulantnim kolima;
Treba da se izbegavaju zastakljena vrata kako bi se izbegle opasne nezgode;
Svetla treba da se pokriju bezbednosnim mrežama.
(f) Oprema Sportska sala treba da sadrži:
Sportsku i gimnastičku opremu;
Sredstva za užad, košarkaške table, odbojkaška mreža, itd.
Strunjače, prepone;
Specijalno skladištenje lopti, užadi; i
Showers Showers
Cloak room Cloak room
Teachers’
office and
lockers
Staff
toilets
and
showers
Students Toilets
and sinks
Store
Viewing
area
(optional)Entrance hall Main access
Spectators
access
Spectators’
steps
Changing area
Service area
Basket goals
Hand ball goals
Basket goals
Hand ball goals
Technical
room
Volley ball and
tennis posts
Sport hall
FUCTIONAL DIAGRAM
OF A SPORT HALL
Slika 2.4.9
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 60
4.2 Administrativne prostorije
4.2.1 Opšti plan
Administrativne prostorije služe za prijem građana, uključujući administrativne vlasti, dobavljače i roditelje. Stoga se preporučuje da se nalazi u blizini glavnog ulaza u školu. Njen izgled treba da omogući laki pristup građanima i laku kontrolu ulaza i izlaza. Prostori za cirkulaciju i čekanje treba da se projektuju da olakšaju pristup korisnicima i posetiocima, ali treba da budu odvojeni od prostora za cirkulaciju u učionice kako bi se izbeglo ometanje učenika i administrativnog osoblja.
4.2.2 Kancelarije
(a) Administrativne aktivnosti uključuju školsku upravu, administrativne poslove, sastanke osoblja, prijemnicu i sastanke sa roditeljima, izdavanje duplikata dokumenata, klasifikacije i arhiviranje.
(b) Plan: Kancelarije i prostorije predviđene za ovu oblast su kancelarija direktora, zamenika direktora, sekretara sa prijemnicom, blagajnik, zbornica, prostorija za organizaciju u zajednici, kancelarija za stručnu orijentaciju, skladište, arhiv, čekaonicu, toalete za osoblje i posetioce. Kancelarija sekretara treba da bude direktno povezana sa čekaonicom, direktorovom kancelarijom i kancelarijom zamenika direktora.
(e) Zahtevi za bezbednost: kancelarije zahtevaju dobru zaštitu od krađe i vandalizma, uključujući:
Bezbedna vrata sa kvalitetnim bravama;
Zaštita prozora roletnama ili metalnom mrežom;
Zidni ormar, kabinet i ormarići sa jakim bravama;
(f) Nameštaj i oprema:
Računari, pristup internetu, mrežni kabl i/ili wi-fi sistem, skener, štampač;
Police za knjige, kabineti za arhivu, ormarići, rafovi;
Stolovi, stolice, fotelje,
Sef za važna dokumenta
Telefonska mreža (unutrašnji i spoljašnji izlaz, faksimil aparat);
Fotokopir aparat
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 61
Direktor
Zbornica SekretarijatGlavni
nadzornik
Biblioteka i
medijski centar
Oblasti za cirkulaciju i
čekanje
Zajedničke usluge Nastavni prostor
Zamenik direktoraUslužno osoblje
ADMINISTRACIJA
Ulaz ADMINISTRACIJA
FUNKCIONALNI DIJAGRAM
Slika 2-4.10
4.2.3 Zbornica
Videti paragraf 2.2.4 iznad za zbornicu za osnovni nivo
4.2.4 Prostorija za prvu pomoć (ili medicinska soba)
(a) Aktivnosti
Primarne aktivnosti i funkcije prostorije za prvu pomoć su: (i) Redovne medicinske inspekcije; (ii) Redovne stomatološke inspekcije; (iii) Privremena nega učenika koji se osećaju loše ili koji su bolesni tokom školskog
dana; (iv) Prva pomoć u slučaju nezgoda.
(b) Plan i površina
Prostorija treba da bude podeljena u tri zone, uključujući čekaonicu, svlačionicu i prostor za medicinske inspekcije i negu sa lavaboom i malim radnim stolom. Ukupna površina prostorije za prvu pomoć je 16 m2.
(c) Lokacija
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 62
Prostorija za prvu pomoć treba da se nalazi daleko od bučnih oblasti i blizu do dostupnog prostora za čekanje
(d) Oprema i nameštaj
Oprema i nameštaj treba da sadrže: (i) sto za medicinska ispitivanja; (ii) ormar za lekove sa sigurnom bravom; (iii) nabavke i opremu za prvu pomoć; (iv) opremu za testiranje; (v) pisaći sto, stolice i kabinet za evidenciju; i (vi) zavesu i roletne.
4.2.5 Skladište za kancelarijsku opremu, arhiv
(a) Aktivnosti
(i) Skladište za materijal koji koriste administracija i nastavnici; (ii) Arhiv obezbeđuje prostor za reprodukciju dokumenata i arhiviranje dokumenata.
(b) Površina i plan
Površina ovih dveju prostorija varira shodno vrsti i veličini škole. (i) Skladište za školski materijal treba da se nalazi u blizini ili u bloku za
administraciju sa direktnim pristupom; treba da ima fiksirane police i minimalno prirodno svetlo.
(ii) Arhiv treba da se nalazi blizu sekretarijata sa direktnim pristupom, treba da ima dovoljno prostora za jedan radni sto, jedan ili dva fotokopir aparata i fiksirane police.
(c) Zahtevi za bezbednost
Potrebno je da se preduzmu mere da se osiguraju obe prostorije od krađe i vandalizma, sa posebnim osvrtom na fotokopir aparat. Pored toga, ove prostorije treba da se zaštite od sunčevih zraka (minimalni otvor sa poprečnom gredom), vlage, insekata, malih životinja i prašine.
4.3 Zajedničke i pomoćne prostorije
Zajedničke prostorije su one koje su potrebne za korisnike školske zgrade, pored onih zamišljenih za nastavu i administraciju. Ove prostorije uključuju toalete za učenike i posetioce, i specijalne toalete za osoblje administracije, zajedno sa prostorima za cirkulaciju. Pomoćne prostorije služe za one aktivnosti i usluge kojima se dopunjuje nastavni i administrativni deo školske zgrade, npr. soba za čistače i skladište, soba za čuvare, opšte skladište, cisterne, prostorije sa biljkama uključujući sobu za kontrolu elektro instalacija i spoljne usluge kao što su kanalizacija i tretman i odlaganje prljavih voda.
Ključni brojevi, površine i kapaciteti glavnih prostorija koje su potrebne dati su u nastavku i u rasporedu smeštaja (tom 1, aneksi 06 i 07).
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 63
4.2.6 Sanitarni objekti
Videti paragraf 2.2.7 i dijagram 2.2.7 za osnovni nivo
4.2.7 Oblasti za cirkulaciju
Videti paragraf 2.2.6 i tabelu 2.1 za osnovni nivo
4.2.8 Radionica za održavanje
(a) Aktivnosti
(i) Održavanje i popravka elemenata školske zgrade, nameštaja i opreme; (ii) Skladištenje polomljenih artikala, alatki i rezervnih delova; (iii) Skladištenje alatki i sredstava za baštovanstvo.
(b) Plan i površina
(i) Radionica za održavanje će biti podeljena u dva dela:
Sama radionica za održavanje sa radnim stolovima, policama i ormarima;
Odvojeno i zaključano skladište sa policama i ormarima.
(c) Zahtevi za bezbednost: radionica za održavanje treba da bude zaštićena od krađe i vandalizma snažnim bezbednim bravama na vratima i bezbednosnom mrežom na prozorima.
4.2.9 Školska kantina
(a) Aktivnosti
Prostorije kantine će pružati sledeće aktivnosti:
Priprema i kuvanje hrane za učenike i osoblje;
Služenje ručka u nekoliko usluga (ili sistemom samoposluživanja) za učenike i školsko osoblje;
Čuvanje kvarljive i nekvarljive robe;
Skladištenje kuhinjskih alata, noževa i tanjira;
Pranje i sušenje noževa i tanjira;
Priprema recepata;
Rukovanje kupovinom robe kao i odlaganje i ispuštanje smeća;
Kako bi se smanjili troškovi ovakvih objekata, predlaže se da kuhinja bude opcioni izbor i da se školskoj administraciji ostavi mogućnost da dodeli ovaj posao nekome ko će donositi spremne obroke. U tom slučaju, jedini delovi kuhinje koji će ostati u projektu su prostorije za skladištenje, perionice i kancelarija kuvara.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 64
(b) Plan i kapacitet
Studentska menza. Kapacitet menze se obračunava za tri usluge na osnovu 1/3 kapaciteta škole. Kapacitet menze je stoga srazmeran veličini škole;
Površina sa umivaonicima i česmama za korisnike;
Kasa za služenje hrane, sa sistemom samoposluživanja;
Prostor za nastavnike i osoblje (unutar glavne menze);
Skladište sa tri glavna dela;
Sama kuhinja podeljena u tri oblasti; priprema, kuvanje i pranje
Kancelarija kuvara i odlagalište za smeće
Jedan toalet za osoblje sa umivaonikom;
Prostor za spoljnu uslugu sa direktnom vezom sa drugim ulazom u školski kamp;
Uslužna prostorija treba da se postavi blizu višenamenske prostorije, ili da bude njen deo.
(c) Završetak Završeci menze treba da budu higijenski od čvrstih površina i laki za ispiranje. Oni treba da budu
otporni na masnoću i toplotu:
(i) Podovi:
Otporne neklizajuće ploče;
Neklizajuće keramičke pločice (u oblastima za kuvanje);
Beton sa industrijskim završetkom za neproklizavanje (iako su industrijski završeci za neproklizavanje bezbedniji, teži su za čišćenje).
(ii) Zidovi:
Unapred završene ploče sa cementnim vlaknima;
Keramičke pločice na zidovima u kuhinji; (iii) Plafon:
Malter koji apsorbuje zvuk;
Rupičaste ploče za smanjenje vremena odjeka; (iv) Boja
Svetla, neutralna, bela boja kako bi se održalo dobro osvetljenje.
(d) Tehnički zahtevi
(i) Temperatura: pristupačna temperatura i adekvatna ventilacija treba da se održe u kuhinji kako bi se obezbedilo pravilno funkcionisanje. Možda da se obezbedi klima uređaj.
(ii) Struja: kuhinja i skladište treba da imaju odvojeno snabdevanje strujom i grejanje, da deluju nezavisno od ostatka škole, pre i nakon redovnih sati rada škole.
(iii) Striktno poštovanje protivpožarnih propisa, naročito u kuhinji. (iv) Specijalni tretman masnih voda i hvataljki za masnoću (cf. paragraf 3.3.2).
(e) Zahtevi za bezbednost
Kuhinja i njeni aneksi su osetljive oblasti sa skupom opremom i stoga moraju biti zaštićeni od krađe i vandalizma, putem:
Plakari i ormari na zatvaranje;
Skladišta sa bezbednim bravama;
Ograničene pristupne tačke sa snažnim vratima i veoma sigurnim bravama;
Bezbedni prozori (u specijalnim slučajevima i sa bezbednosnom mrežom).
(f) Nameštaj
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 65
(i) menza
Ergonomski higijenski stolovi i stolice;
Kasa za služenje hrane. (ii) Kuhinja i skladište
Radni stolovi sa lavaboima;
Radni stolovi otporni na udarce;
Otvorene police, kabineti i ormari;
Sto, fotelja, stolice i računa u kancelariji;
Kuhinjska oprema, instrumenti i alatke.
a) Kantina sa hranom spremljenom u kuhinji
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
NS/VS UP 66
Menza
Učenici
Nastavnici i
nadzornici
Kuhinja
Ulaz Smeće
Kvarljiva roba
Nekvarljiva
roba
Kuhinjska
oprema
Skladište
Isporuka Drugi ulazOdlaganje
smećaUSLUŽNA ZONA
KANTINA
Pranje
Ulaz za nastavnike i učenike
Priprema i kuvanje
KANTINA
FUNKCIONALNI
DIJAGRAM
Kancela
rija
ŠKOLSKO DVORIŠTE I
SKLONIŠTE
Umivaonici
Česme
WC
za
radn
ike
a) Kantina sa hranom spremljenom u kuhinji
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON SP 67
5 Projektovanje spoljašnjih prostora
Spoljašnje prostorije oko zgrade zaslužuju pažljivo projektovanje. To su prostori koji povezuju školsku zgradu sa drugim delovima lokacije i spoljnim svetom. Razmatranje projektovanja su uglavnom površine, zasadi i zakloni, oblik površine za planiranje i odnose sa zgradom i granicama školskog dvorišta.
U tomu 1, aneksu 04 i paragrafu 2.2.4 (tabela 2.9 i 2.10) dati su minimalni spoljašnji prostor koje projektanti treba da poštuju za dati broj učenika kako bi se zadovoljili različiti vidovi fizičkih i rekreativnih aktivnosti. Ovi obračuni se zasnivaju na rezimeu distribucije za tri oblasti: (i) rekreacija i sport; (ii) cirkulacija i parking; i (iii) zasadi.
Međutim, nisu definisane konkretne površine za detaljnu raspodelu spoljašnjih prostora, ali tabela 4.1 daje moguće načine upotrebe i aktivnosti sa dimenzijama gde je to primenljivo.
Tabela 4.1 Raspodela spoljašnjih školskih površina
Namena Površina/m2 Komentari
Igralište 2.7 – 4.0 m2 po đaku Preporučeni minimum
Površina za okupljanje 0.5 m2 / učenik Zapadno od zgrade U senci od 08.00
Ozelenjavanje i vegetacija Kao dizajn zelenila
Teren za odbojku Košarkaški teren
14 m x 26 m 12 m x 24 m
Površine sa zaklonom i drvećem Prema preporukama projektanta
Parking Po jedan parking za svakog zaposlenog i 8 za goste
Ogradni zid Videti plan lokacije
Podijum za zastavu U sklopu površine za okupljanje
Oglasna tabla Na ulazu
5.1 Igrališta i skloništa
5.1.1 Igralište i dvorište
(i) Aktivnosti i površina: primarna aktivnost igrališta i pokrivenih površina je
rekreacija;
(ii) Dizajn:
Igrališta treba da su dobro definisana i sa adekvatno izdvojenim prostorima;
Neželjene zaostale površine ne mogu da se smatraju igralištima;
Takođe se predlaže da se oko školskog objekta planira staza za trčanje.
Predlaže se da staza za trčanje bude zatvorena linija.
(iii) Zahtevi za komfor:
Zaštita od sunce, vetra i kiše je važna (drveće, pokriveno dvorište). Projekat treba da obezbedi kombinacije za sunčanih(zaklonjenih površina;
Kontrola buke: igralište treba da što više bude okrenuto ka zaklonjenim zidovima zgrada;
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON SP 68
Prepreke za buku i vetar mogu da se naprave tampon zonom drveća, zidova
i prostora za cirkulaciju. (iv) Materijali
Pogodne površine za igrališta su katranisani makadam pokriven granulama od recikliranih guma, mekim i poroznim materijalima;
Završetak terena trema da se suši brzo nakon kiša;
Površina igrališta treba da se lako obeležava za održavanje igara.
5.1.2 Pokriveno dvorište
(i) Aktivnosti: Pokriveno dvorište se koristi kao:
vanjsko igralište tokom lošeg vremena;
prostor za aktivnosti i okupljanja velikih grupa. (ii) Lokacija:
pokriveno dvorište treba da se nalazi pored obrazovnih objekata.
ako je odvojeno od zgrada, pristup treba da bude zaštićen (pokrivene galerije);
(iii) Površina: površina varira prema veličini i broju učenika škole (oko 0,6m po učeniku);
(iv) Dizajn: materijali koji se koriste za pokrivanje dvorišta mogu biti ili „teški“ materijali (betonska ploča) ili „laki“ materijali (polikarbon, table od lima).
5.2 Sportske površine
(a) Aktivnosti
Sportske površine se koriste za atletiku, gimnastiku, igre sa loptom, sportske aktivnosti nakon škole i rekreaciju.
(b) Lokacija i površina Sportske površine obuhvataju velike, otvorene, višenamenske prostore sa bučnim aktivnostima. Minimalna udaljenost od zgrade je 15m zbog akustičnog komfora i bezbednosti. Glavni teren treba da bude u blizini sanitarnih blokova za sportske objekte (svlačionica, tuš).
(c) Plan
Trebalo bi da se koriste različite boje da se obeleže tereni za različite sportove.
Ukoliko dodeljeni prostor nije dovoljan za sportske terene, onda jedan teren treba da se koristi za više aktivnosti.
Za srednje škole se obično uzima u obzir sledeće: - Teren za rukomet i mali fudbal (40 x 20 m) - Košarka (26 x 14 m) - Odbojka (18 x 9 m) - Atletika sa stazom od 100 m (7 x 115 m), troskok (50x 2.5 m), skok s
motkom (oko 300 m2), bacanje kladiva (oko 450 m2 u pola kruga); - Sedišta za gledaoce.
(d) Zahtevi za komfor
Preporučuje se da budu orijentisani u pravcu sever-jug kako bi se izbeglo da sunce ide u oči učenika;
Zelena ograda od drveća na periferiji može da obezbedi zaštitu od direktnog sunca, vetrova i preterane buke. Zelena ograda treba da se planira na obe strane terena kako bi se obezbedila senka.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON SP 69
Dva ili tri reda breze u skladu sa konceptom organizacije školskog dvorišta.
(e) Tehnički zahtevi
Tereni treba da imaju dobru drenažu sa poluprobojnim materijalom ili tvrdim poroznim uvijenim opiljcima iznad nivelisanog materijala na terenu;
Površina treba da bude što glatkija i ne treba da ima oštre tačke.
5.3 Bašte i ozelenjavanje
Pored zasada drveta uz obodni zid, mogu da se planiraju i zasade male zelene površine gde je to moguće u spoljašnjim prostorima škole. Ukoliko se školski objekat nalazi blizu teškog saobraćaja, treba da se zasade dva drvoreda i treba da se planira zasad drveća sposobnog da apsorbuju smog, prašinu i buku.
Površine pod zasadim i zelenilom će imati uvezen poslednji sloj zemljišta kako bi podržale vegetaciju, sa udubljenjima ispunjenim zemljom i drenažnim materijalom za drveće i žbunje, na način koji naloži član projektantskog tima zadužen za ozelenjavanje.
Drveće sa velikim korenjem ne treba da se sadi blizu sportskih terena ili staza.
Ne treba da se koriste biljke koje izazivaju alergijske reakcije.
Za svaku zelenu površinu će biti potrebni spoljašnji priključci za vodu radi navodnjavanja.
5.3.1 Mikro-urbani elementi
Spoljašnji priključci sa česmama za navodnjavanje zasada će biti potrebni za svaku zelenu površinu.
Sve česme treba da budu pristupačne za osobe sa specijalnim potrebama.
Treba da se obezbede kante za recikliranje smeća
Takođe, kontejneri za smeće treba da pruže opciju za recikliranje. Oni treba da se postave na vidljivom mestu kako bi se promovisala kultura recikliranja.
Jedna strana kontejnera treba da ima zelenu površinu. Projektant takođe treba da planira kanal za drenažu.
5.4 Prostori za spoljnu cirkulaciju i parking
Spoljašnji prostori za čekanje i cirkulaciju treba da se planiraju kako bi se olakšao masovan dolazak i odlazak relativno velikog broja učenika. Potrebno je da se razmišlja i o drumskom i pešačkom saobraćaju. Nakon planiranja pristupnih puteva i staza u školskom objektu, pažnja treba da se posveti tihim oblastima (oblastima za nastavu( i bučnim oblastima (drumski saobraćaj).
5.4.1 Putevi
Unutrašnji putevi za vozila (automobile i autobuse) treba da budu ograničeni samo na potrebe škole.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON SP 70
Bezbednosna oprema kao na primer zaštitne ograde treba da učine ove puteve bezbednim i za učenike i vozače a ležeći policajci će obeshrabriti vozače da brzo voze unutar školskog dvorišta.
5.4.2 Staze
Pešačke staze treba da prolaze kroz zelene površine i treba da budu dostupni u svim vremenskim uslovima. One treba da budu opremljene klupama i osvetljene preko noći. Treba da se obezbede mere za drenažu kako bi staze bile pristupačne. Pešačke staze, pristupi do ulaza i druge površine za spoljnu cirkulaciju treba da se betoniraju. Betoniranje treba da bude prirodnim kamenom ili unapred pripremljenim betonskim pločama, na letvicama iznad zaklonjenog betona.
5.5 Ograde
5.5.1 Ograda oko školskog kompleksa
Ograda okružuje školski kompleks kako bi zaštitila školu od neovlašćenog ulaska, krađa i vandalizma i radi sprečavanja neopravdanog izostajanja učenika. Pored toga, obodni zid i drveće zasađeno uz njega deluju kao zdrava tampon zona, uglavnom zbog saobraćaja koji se odvija u blizini i kao prepreka od vetra za igrališta i sporske prostore. Projektant će odabrati rešenje koje najviše pogoduje školi za granične zidove škole i kapiju. To će uključivati različite materijale kao što su: (i) zidani zidovi od kamena;, cigli i betonskih blokova; (ii) unapred pripremljene proizvode; ili (iii) mešovita rešenja sa zidanim zidovima zajedno sa metalnim preprekama (kovano gvožđe ili aluminijumske prepreke, čelična ograda…) koje mogu da se koriste za prednji ogradni zid. Pored toga, specijalna pažnja će se posvetiti tehničkim rešenjima koja treba da se dobro prilagode vrsti zemljišta i topografiji školske lokacije.
5.5.2 Kapija za školski kompleks
Školska kapija kontroliše saobraćaj radi redovnih školskih aktivnosti. Ona takođe ograničava glavni protok saobraćaja, naročito tokom sportskih dešavanja nakon časova i drugih aktivnosti i stvara snažnu blokadu od neželjenog ulaska. Projektanti će morati da izaberu najbolja vrata za glavni ulaz (za pešake i vozila) i za sekundarni pristup. Oni će doneti odluku o lokaciji vrata, veličini i vrsti: (i) jedna vrata za pešake; (ii) dupla vrata za vozila (simetrična ili asimetrična vrata); (iii) vrstu materijala (kovano gvožđe ili aluminijum); (iv) dekorativni aspekt u vezi sa ogradnim ogradama i preprekama; (iv) preporučuje se da se vrata povlače unutra kako bi se obezbedio prostor za okupljanje učenika, čime bi se sprečili da izlaze direktno na ulicu.
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON SP 71
2 Prilozi
Tehnički rezime učionica prema nivou obrazovanja i vrsti školskog objekta (školski objekti za sredine sa velikom
gustinom naseljenosti i za sredine sa slabom gustinom naseljenosti).
Aneks 1: Učionica/predosnovno obrazovanje/sredine sa velikom gustinom naseljenosti
Aneks 2: Učionica/osnovno obrazovanje/sredine sa velikom gustinom naseljenosti
Aneks 3: Laboratorija za prirodne nauke/osnovno obrazovanje/ sredine sa velikom gustinom
naseljenosti
Aneks 4: Pripremna prostorija (naučna laboratorija)/ osnovno obrazovanje/ sredine sa velikom
gustinom naseljenosti
Aneks 5: Učionica/predosnovno obrazovanje/sredine sa slabom gustinom naseljenosti
Aneks 6: Učionica/osnovno obrazovanje/sredine sa slabom gustinom naseljenosti
Aneks 7: Laboratorija za prirodne nauke/ osnovno obrazovanje/sredine sa slabom gustinom
naseljenosti
Aneks 8: Pripremna prostorija (naučna laboratorija)/ osnovno obrazovanje/ sredine sa slabom
gustinom naseljenosti
Aneks 9: Učionica/niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom gustinom naseljenosti
Aneks 10: Specijalizovane učionica/niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom
gustinom naseljenosti
Aneks 11: Jezička laboratorija/ niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom gustinom
naseljenosti
Aneks 12: Naučna laboratorija/ niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom gustinom
naseljenosti
Aneks 13: Pripremna prostorija (za 2 laboratorije)/ niže i više srednje obrazovanje: sredine sa
velikom gustinom naseljenosti
Aneks 14: Pripremna prostorija (za 1 laboratoriju)/ niže i više srednje obrazovanje: sredine sa
velikom gustinom naseljenosti
Aneks 15: Prostorija za likovnu umetnost/ niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom
gustinom naseljenosti
Aneks 16: Muzička prostorija/ niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom gustinom
naseljenosti
Aneks 17: IT prostorija/ niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom gustinom
naseljenosti
REPUBLIKA KOSOVO
MINISTARSTVO OBRAZOVANJA, NAUKE I TEHNOLOGIJE
SMERNICE ZA PROJEKTOVANJE ŠKOLA
Nivo Predmet Strana
ON SP 72
Aneks 18: Biblioteka i medijski centar / niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom
gustinom naseljenosti
Aneks 19: Sportska sala / niže i više srednje obrazovanje: sredine sa velikom gustinom
naseljenosti
Aneks 20: Učionica/niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom gustinom naseljenosti
Aneks 21: Specijalizovana učionica/ niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom gustinom
naseljenosti
Aneks 22: Jezička prostorija/ niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom gustinom
naseljenosti
Aneks 23: naučna laboratorija/ niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom gustinom
naseljenosti
Aneks 24: Pripremna prostorija (za 2 laboratorije)/ niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom
gustinom naseljenosti
Aneks 25: Pripremna prostorija (za 1 laboratoriju)/ niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom
gustinom naseljenosti
Aneks 26: Prostorija za likovnu umetnost/ niže srednje obrazovanje: sredine sa slabom
gustinom naseljenosti
Aneks 27: Muzička prostorija/ niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom gustinom
naseljenosti
Aneks 28: IT prostorija/ niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom gustinom naseljenosti
Aneks 29: Biblioteka i medijski centar / niže srednje obrazovanje/ sredine sa slabom gustinom
naseljenosti
Aneks 30: Sportska sala / niže srednje obrazovanje: sredine sa slabom gustinom naseljenosti
top related