stambene Štedionice u rh 1z

Stambene štedionice u RH

Pojam stambenih štedionica

Ugovorni model stambenog financiranja jest model

financiranja u kojemu građanin prvotno mora štedjeti određeno razdoblje prema ugovornom planu, nakon čega dobiva mogučnost podizanja stambenoga kredita.

Uobičajeno je razdoblje štednje, prije mogučnosti podizanja kredita, četiri ili više godina.

Karakteristične su po tome što se štedi uz fiksne kamatne stope, jednako kao što se i stambeni krediti

odobravaju uz fiksne kamatne stope

Države najčešče podupiru ugovorne modele financiranja; davanjem državnih poticaja

Kamatne stope na štednju i odobrene kredite obično su zadane propisivanjem maksimalne međusobne razlike. Iako su kamate ostvarene s osnove štednje oporezive u mnogim zemljama, kamatni prihodi građana s osnove štednje u stambenim štedionicama najčešče nisu oporezivi (npr. u Njemačkoj).

Također, štediše koji po stjecanju mogučnosti za podizanje stambenoga kredita tu mogučnost ne iskoriste, obično dobivaju dodatne bonuse,uz opravdanje da svojom štednjom pridonose povečanju kreditnog potencijala štedionice.

Pojam stambenih štedionica

Karakteristični su po tome što se štedi uz fiksne kamatne stope, jednako kao što se i stambeni

krediti odobravaju uz fiksne kamatne stope.

Kamatni prihodi građana u stambenim štedionicama najčešče nisu oporezivi.

Također, štediše koji po stjecanju mogučnosti za podizanje stambenoga kredita

Vrste stambenih štedionica

OTVORENI MODEL

-bilo tko se može uključiti u plaćanje

ZATVORENI MODEL

-isti sudionici štede i dobivaju stambene kredite.

Često se u prilog razvoju ugovornih modela financiranja

ističe mogučnost primjene ovih modela financiranja i u

uvjetima visoke inflacije, što je jedan od razloga uvođenja ovakvih modela financiranja u mnoge zemlje već na početku tranzicije.

Razvoj stambenih štedionica u svijetu

Ugovorni modeli stambenog financiranja nastali su da bi

se olakšalo financiranje stambenih potreba građana krajem 18. stoljeća, od kada se neprekidno razvijaju u skladu s razvojem društva te aktualnom socijalnom, fiskalnom i stambenom politikom.

Mnoge su se zemlje odlučile na razvoj ugovornog modela stambenog financiranja (stambenih društava odnosno

stambenih štedionica)

Najrazvijeniji ugovorni modeli stambenog financiranja su stambena društva i stambene štedionice. Postoje u mnogim razvijenim i manje razvijenim zemljama svijeta, a izrazito su razvijene u Ujedinjenom Kraljevstvu (u kojem je osnovano

prvo stambeno društvo) te u Njemačkoj i gdje posluju pod nazivom stambene štedionice.

Njemačka: -sustav postoji 100-tinjak godina i uključuje 40% stanovništva;

-22 stambene štedionice (regionalne i privatne); ukupna vrijednost ugovora o stambenoj štednji čini oko trećine BDP-a zemlje

Razvoj stambenih štedionica u RH

Na početku tranzicijskog procesa, u Hrvatskoj je radi razvoja stambenog financiranja uveden ugovorni model.

Donesen je Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje prema kojem je moguće osnivanje stambenih štedionica.

U prvih godinu dana tri stambene štedionice – Prva stambena štedionica (PSŠ), Raiffeisen stambena štedionica (RSŠ) i Wüstenrot stambena štedionica (WSŠ).

U Hrvatskoj u 2013. posluje ukupno pet stambenih štedionica.

Zakon o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje

Definira stambenu štednju kao posebnu namjensku štednju i određuje ju kao prikupljanje novčanih sredstava – depozita od domaćih fizičkih i pravnih osoba radi rješavanja stambenih potreba građana.

Stambeni štediše i korisnici mogu postati hrvatski državljani te općine i gradovi.

Stambene štedionice u Hrvatskoj posluju u skladu s važećim Zakonom o bankama te drugim propisima monetarnih i javnih vlasti koji reguliraju poslovanje banaka.

Faza štednje i faza kredita

Faza štednje traje do ispunjenja ugovornih obveza o potrebnom iznosu i roku štednje.

Nakon toga stambeni štediše koji žele podići stambeni kredit prelaze u fazu kredita.

Kompletirane kreditne zahtjeve stambene štedionice obrađuju najčešće unutar 5-10 dana.

Trendovi u razvoju stambenih štedionica u RH

U razdoblju 1998.-2012. raste broj ugovora o stambenoj štednji, ali i broj raskinutih ugovora o stambenoj štednji od strane korisnika te depoziti s ugovorenim ročnostima duljima od 5 godina

Relativno nizak omjer kredita i depozita na razini sustava (54,1% na kraju 2012.)

Najveća kreditna aktivnost stambenih štedionica zabilježena je u razdoblju 2006.-08.

Države najčešće podupiru ugovorne modele financiranja davanjem izravnih državnih poticaja, odnosno drugim fiskalnim mjerama (poreznim olakšicama i sl.).

Odobravanje novih kredita ponajprije ovisi o trenutačno raspoloživim sredstvima institucije organizatora ugovornog modela financiranja, a tek onda o ispunjenju pojedinačnih uvjeta štednje.

Državna poticajna sredstva

DPS za stambene štediše odobravaju se stambenoj štedionici iz sredstava hrvatskog državnog proračuna.

DPS se odobravaju štediši samo u jednoj stambenoj štedionici tijekom jedne kalendarske godine.

Dio raspoložive štednje koja prelazi 5.000 kuna po štediši u jednoj godini prenosi se u sljedeću kalendarsku godinu.

Ukoliko se otkaže ugovor o stambenoj štednji prije isteka roka od pet godina, stambena štedionica dužna je izvršiti povrat odgovarajućeg iznosa DPS-a s pripadajućom kamatom.

Odobreni krediti

Kroz aktivnosti kreditiranja i investiranja stambene su štedionice izložene kreditnom riziku.

Kreditni rizik je zapravo rizik da se uložena sredstva uopće neće vratiti ili se neće vratiti u cijelosti, odnosno da se neće vratiti planiranom dinamikom.

Namjene stambenih kredita

Najveći udio se odnosi na kredite za kupnju starijih nekretnina (oko 45%).

Oko 73% ukupnog stanja kredita u razdoblju 2000.-2012. odobreno je uz hipoteku (32% ukupnog broja odobrenih kredita), s prosječnim iznosima od oko 340 tisuća kuna.

Kamatne stope

Krediti stambenih štedionica odobravaju se ili u domaćoj valuti ili u kunama uz valutnu klauzulu u eurima

Prosječne su kamatne stope stambenih štedionica po kreditima u razdoblju 2000.-12. iznosile 5,51%.

Prosječne kamatne stope stambenih štedionica po ugovorima o štednji u razdoblju 2000.- 12. iznosile su 2,90%

Rizici

Kreditni rizik manji je u stambenim štedionicama u odnosu na ostale kreditne institucije (banke).

Stupanj rizičnosti sustava stambene štednje izuzetno je nizak.

Ukupna prikupljena štednja u stambenim štedionicama u Republici Hrvatskoj

Agregirana bilanca stambenih štedionica u Hrvatskoj prema institucionalnim sektorima, na kraju razdoblja, u milijunima kuna

Ukupan broj računa stambene štednje, stanje na 31. prosinca 2012., u tis.

. Struktura broja stambenih štednih računa po štedionicama, stanje na 31. prosinca 2012

Broj novih ugovora o stambenoj štednji, u tis.

Revidirani pokazatelji poslovanja za stambene štedionice na dan 31. prosinca 2012., u mil. kn i %

Zaključak

Sustav stambene štednje donosi mnoge društvene koristi (npr. lakše unapređenje stambenog standarda, pravednosti i društvene stabilnosti, te ublažavanje tržišnih neuspjeha i poticanja gospodarskog rasta), ali i druge popratne koristi kao što su stjecanje navike štednje, realnija procjena vlastitih financijskih sposobnosti, financijsko opismenjavanje i ublažavanje paternalizma.

No, osim ovih koristi, analiza sustava stambene štednje treba uključiti i druge čimbenike, jer njegovim djelovanjem nastaju i određeni troškovi, posebice za državu

Literatura

Www.hnb.hr

www.hnb.hr/publikac/pregledi/p-023.pdf

http://www.ijf.hr/upload/files/file/projekti/Analiza_sustava_poticanja_stambene_stednje_u_Republici_Hrvatskoj.pdf

Financijske institucije i tržišta, Ekonomski fakultet Zagreb, skripta