starenje starost psihologija starenja - …mirna/razvojna_2012_2013_web/starenje i... · starenje...
Post on 27-Feb-2018
265 Views
Preview:
TRANSCRIPT
STARENJE – proces tijekom kojega se događaju promjene u funkciji dobi.
STAROST - razdoblje u životnom vijeku čovjeka.
PSIHOLOGIJA STARENJA – dio razvojne psihologije
ili psihologije životnog vijeka.
STARENJE NARODA (demografsko) i STARENJE POJEDINCA – razlikujemo ih u proučavanju.
Primarno starenje (fiziološko starenje ili senescencija) - normalni, fiziološki procesi koji su određeni unutarnjim, biološkim čimbenicima, neizbježni su i posljedica su sazrijevanja ili protoka vremena (npr. menopauza u žena).
Sekundarno starenje (patološko starenje) - patološke promjene i opadanje s godinama koje je posljedica vanjskih čimbenika, uključujući bolest, okolinske utjecaje i ponašanje (npr. utjecaj buke na slabljenje sluha)
STAROST NARODA – KRITERIJI UJEDINJENIH NARODA:
STAROST NARODA UDIO OSOBA 65+
MLADI NAROD - MANJE OD 4%
ZRELI NAROD - 4% - 6%
STARI NAROD - 6% - 10%
VRLO STARI NAROD - VIŠE OD 10%
2001. - ukupno stanovnika u Hrvatskoj:
4.437.460
2001. 65+ : 15,7%
60+: 21,89%
1991. – udio spolova među 65+:
Muškaraca 37,1%
Žena 62,9%.
Jutarnji list
POPIS STANOVNIŠTVA 2011
ŠOKANTNO Hrvati su postali nacija starih ljudi: Imamo puno više staraca nego djece!
• Hrvatski građani u posljednjih su 60-tak godina ostarili za čak 11 godina:
prosječni stanovnik Hrvatske prema Popisu 2011. godine ima 41,7 godina -
Hrvatska se svrstala među zemlje duboke starosti!
• Udio stanovnika starijih od 65 godina prvi je puta nadmašio udio djece do 14
godina
• Svaka 5 žena u HR starija je od 65 god., te ih ima 144.722 više nego djevojčica
mlađih od 14 godina.
1971. 1981. 1991.
Žene: 72,33 74,15 75,95
Muškarci: 65,65 66,64 68,59
Razlika između
Ž i M
6,68 7,51 7,36
Očekivano trajanje života (u godinama)
u trenutku rođenja:
• Očekivano trajanje života žena je konstantno duže
Nasljeđe
Spol
Uvjeti okoline (klima, zagađenost)
Ishrana (nemasna, zdrava preharana)
Tjelesna aktivnost
Umjereno pijenje alkohola i ne pušenje
Zdravlje
Prilagodljivost i dobra sposobnost suočavanja sa stresom
KOŠTANO MIŠIČNI SUSTAV atrofija mišića
smanjena snaga i tonus mišića
krhkost kostiju – osteoporoza
degenerativne promjene u zglobovima – upale
smanjena elastičnost ligamenata, tetiva i zglobova
KOŽA smanjena elastičnost – bore
promjena rasporeda masnog tkiva
staračke pjege
gubitak kose
sijeda kosa
živčani sustav (odumiranje stanica, usporenost)
krvožilni sustav (srce, žile, tlak)
dišni sustav (kapacitet pluća)
mokraćni sustav (filtriranje, učestalost)
probavni sustav (aktivnost, apsorpcija)
sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (hormoni)
imunološki sustav slabi, autoimune reakcije jačaju
spolni sustav (razlika žene-muškarci)
metabolizam (usporen)
JEDNOSTAVNO VRIJEME REAKCIJE
Najkraće oko 18 godina, usporava se iza 40 godina
Duže za vidne nego za zvučne podražaje
Veća izloženost nesrećama
SLOŽENE REAKCIJE
Opće opadanje brzine zbog:
Slabije oštrine osjetila
Sporije provodljivosti impulsa kroz periferne živce
Sporije obrade u mozgu
Usporenje se kompenzira povećanom pažnjom
Prvo opadaju temeljne vještine, prve stečene u djetinjstvu
Sljedeće opadaju vještine svakodnevnog života – samozbrinjavanje
Procjena funkcionalne sposobnosti – procjena (ne)ovisnosti
OSJETILO VIDA:
Suženje otvora zjenice
Smanjena sposobnost akomodacije očne leće
Očna mrena
Suženje vidnog polja
OSJETILO SLUHA:
Slabi iza 40 godina
Okoštavanje zglobova 3 koščice u srednjem uhu
Slabija čujnost visokih tonova
Slabo razumijevanje govora
Slabija čujnost u uvjetima buke
Zujanje u uhu
Iza 50 godina slabi osjetilo za ravnotežu – vrtoglavice
OSJETILA OKUSA I MIRISA:
Opada broj osjetnih kvržica na jeziku
Iza 70 godina smanjena osjetljivost za četiri okusa
Slabija mirisna osjetljivost
OSJETILO DODIRA:
Opada iza 50 godina
Opada različitim tempom na različitim dijelovima tijela
Jače smanjen osjet vibracija na stopalima, nego na ruci
Osjet boli – prag boli veći, povećava se tolerancija na bol
Promjene u ostarjelom mozgu:
nakon 50 godina smanjuje se prostor koji mozak zauzima u lubanji
nakon 60 godina povećava se volumen cerebro-spinalne tekućine
broj neurona se smanjuje, procjene od 15% do 57%
mozak sa starenjem ipak zadržava znatnu plastičnost i prilagodljivost
Pamćenje
Učenje
Inteligencija
Pamćenje je sposobnost zadržavanja i dosjećanja ranije usvojenih sadržaja.
Kratkoročno pamćenje - pamćenje sadržaja ne toliko važnih da bi ih bilo potrebno duže zadržavati, ali potrebnih za neku trenutnu aktivnost, npr. neki novi telefonski broj.
Dugoročno pamćenje - trajno zapamćivanje bilo namjerno naučenih bilo slučajno doživljenih sadržaja.
PROMJENE U KRATKOROČNOM PAMĆENJU:
Potreban veći broj ponavljanja.
Potrebno duže vrijeme za pamćenje (retenciju).
PROMJENE U DUGOROČNOM PAMĆENJU:
Prepoznavanje (rekognicija) – nema promjena.
Dosjećanje (reprodukcija) – teškoće
pretraživanja, potrebno duže vrijeme, praznine u
pamćenju.
Učenje je relativno trajna promjena
ponašanja koja nastaje uslijed iskustva.
Učenje olakšava:
Intrinzična motivacija
Ponavljanje
Iskustvo
Učenje otežava:
Nedostatak motivacije
Smanjena brzina učenja
Poteškoće pamćenja
Inteligencija je složena sposobnost snalaženja
u novim situacijama i rješavanja problema.
Fluidna inteligencija (sposobnost apstraktnog rezoniranja) opada od srednjih godina, kao posljedica biološkog opadanja cns-a (nasljeđe, bolesti, povrede, stil života)
Kristalizirana inteligencija (stečene informacije i verbalne sposobnosti) raste s godinama, kao posljedica učenja i iskustva (obrazovanje, socijalizacija, mentalna aktivnost)
Razini inteligencije u mladosti
viša inteligencija u mladosti – viša i u starosti
Stupnju obrazovanja
više obrazovanje – viša inteligencija u starosti
Vrsti inteligencije
perceptivna brzina – opada, verbalna i numerička
inteligencija – raste
Razini mentalne aktivnosti
veća aktivnost, viša inteligencija.
Obrazovanje - pozitivno korelirano s rezultatima u testovima inteligencije i pamćenja.
Rad – djeluje poticajno na kognitivne sposobnosti u starosti.
Zdravlje i tjelovježba – održavaju kognitivne sposobnosti.
Terminalni pad - značajno opadanje kognitivnih sposobnosti do 5 godina prije smrti.
BRAČNI ODNOSI
Osamostaljivanje djece, odlazak u mirovinu, supružnici više vremena provode zajedno.
Više se oslanjaju jedan na drugoga. Onaj zdraviji preuzima brigu na sebe.
Prilagođavaju uloge - ravnopravniji, nestaje tradicionalna podjela kućnih poslova na muške i ženske – tko može, taj radi.
Ako su bračni odnosi dobri - prevladava osjećaj prijateljstva i iskrenosti, poštovanja i ljubavi.
Suprotno vjerovanjima, mnogi ljudi u sedamdesetim i osamdesetim godinama ostaju spolno aktivni.
Stariji ljudi koji žive u braku jesu sretniji, zdraviji i žive duže od razvedenih ili udovaca iste dobi.
Djeca su najvažniji izvor socijalne podrške.
Emocionalna podrška starijim roditeljima znači
mnogo više od financijske podrške.
Kad treba, osobnu njegu i pomoć najčešće pružaju
žene u obitelji: supruga, kćer, snaha.
Muškarci obično pomažu u nabavci, prijevozu,
financijski …
Veća je vjerojatnost za starije ljude bez djece da će
živjeti sami ili u ustanovi.
Sve je učestalija pojava da o starim roditeljima skrbe
stara djeca (npr. roditelj 85, dijete 65).
Uloga bake ili djeda dodaje novu pozitivnu dimenziju
životima starijih osoba. Ona predstavlja:
biološku obnovu - biološki kontinuitet u budućnosti.
emocionalnu ulogu - priliku da budu bolji kao bake
ili djedovi nego što su bili kao roditelji.
ulogu učitelja - odnosno izvora iskustva.
proširenje vlastite ličnosti - kroz unuke mogu
ostvariti one životne ciljeve koje nisu ostvarili sami, a
ni njihova djeca.
ODNOSI S ROĐACIMA
Stariji ljudi obično održavaju veze s rođacima, ovisno
o prostornoj blizini i emocionalnoj bliskosti.
Većina današnjih starijih ljudi ima braću ili sestre. To
je jedini obiteljski odnos koji može trajati čitav život.
ODNOSI SA SUSJEDIMA I PRIJATELJIMA
Prijatelji i susjedi važni jer mogu brže od obitelji
priskočiti u pomoć starijoj osobi s obzirom na
prostornu blizinu (susjedi) i s obzirom na učestalost
susreta (prijatelji).
Smrt supružnika izaziva jaki stres i zahtijeva velike adaptacijske napore
Češće su žene udovice, jer duže žive i rjeđe stupaju u novi brak – siromašnije!
Stadiji tugovanja:
1. stadij tuposti, nevjerice
2. stadij čežnje, protesta i traganja za umrlom osobom
3. stadij apatije i dezorganizacije aktivnosti
4. stadij organizacije vlastitog života.
POZITIVNI VIDOVI : slobodno vrijeme nema rutine odlaska na posao može učiniti odlagane stvari može se posvetiti ljudima,
interesima stalni prihod
PRILAGODBA NA UMIROVLJENJE OVISI O: zdravstvenom stanju financijskom stanju spolu interesima izvan posla vrsti prijašnjeg posla općim uvjetima života pripremljenosti
NEGATIVNI VIDOVI:
smanjeni prihodi
gubitak samopoštovanja
gubitak socijalnih kontakta s ljudima na poslu
nedostatak obaveza
gubitak socijalnog statusa i uloge te osobnog identiteta - nepripadnost prijašnjoj socijalnoj grupi
Predumirovljenje - zaposlena osoba shvaća da se umirovljenje približava i da bi se trebalo pripremati
Medeni mjesec - neposredno nakon odlaska u mirovinu, osjećaj euforije zbog nove slobode i mogućnosti
Razočarenje - mnoge aktivnosti gube privlačnost, zbog nerealnih očekivanja.
Reorijentacija - osoba razvija realističnije alternative i često uspostavlja nove aktivnosti
Stabilnost - umirovljenik je svjestan svojih mogućnosti i ograničenja
Uloga bolesnika - ako se umirovljenik teže razboli, preuzima drugu ulogu.
U starosti nema velikih promjena u crtama ličnosti - održavaju se crte iz mlađe dobi, učvršćuju se i postaju izraženije.
ZRELA LIČNOST:
usmjerena na druge ljude
prihvaća promjene
tolerantna
povjerljiva
dobro prilagođena
razmišlja dugoročno
Dob Razvojna razdoblja:
Teorija životnog ciklusa (Levinson)
60-65 Prijelaz kasne odrasle dobi
65+ Ulaz u kasnu odraslu dob (starost)
Psihosocijalna teorija (Erikson):
60+ Integritet nasuprot očaju
IZVANINSTITUCIONALNA SKRB (OTVORENA)
Usluge u kući starije osobe: npr. dostava obroka,
nabavka hrane, pomoć u kući, liječenje i njega u
kući, radno-terapijske, kulturne i rekreativne, pravne,
obrazovne, vjerske i socijalne usluge.
INSTITUCIONALNA SKRB (ZATVORENA)
Ustanove za trajni smještaj i zbrinjavanje: domovi za
starije i nemoćne osobe, za smještaj odraslih osoba
s tjelesnim ili mentalnim oštećenjem te duševnih
bolesnika
Ustanove za kraći smještaj: gerijatrijske bolnice i
odjeli
Načini suočavanja sa stresom nisu drugačiji nego
u mlađih osoba, a pomaže im bogato životno
iskustvo.
Jaki stresovi mogu ubrzati opadanje tjelesnih i
kognitivnih sposobnosti pa čak i povećati
morbiditet i mortalitet starijih.
Poticati samozbrinjavanje uz pomoć očuvanih sposobnosti.
Pomoći da održe kontrolu nad vlastitim životom i sami donose odluke.
Pružiti im osjećaj zaštite i sigurnosti.
Poticati neovisnost, ali pomoći ovisnima.
Poštivati njihovo iskustvo i njihovu različitost.
Pružiti socijalnu i emocionalnu podršku.
Omogućiti dostojanstvenu smrt poštivajući osobnost do kraja.
top related