svim žiteljima grada lepoglave čestitamo 8. prosinac, dan ... · je svakako i svijetli primjer...

prosinac 2009. | glasilo GRADA LEPOGLAVE | broj: 4 | godina: II.

Svim žiteljima grada Lepoglave čestitamo8. prosinac, DAN GRADA i DAN ŽUPE

BESPOVRATNA POMOĆ GOSPODARSTVENICIMA

Proračun za 2010. u skladus realnim mogućnostima

LEPOGLAVSKA ČIPKA na UNESCO-vom popisu

Pomoć razvojuseoskog turizma

Inicijativa za ponovnim otvaranjemgraničnog prijelaza ZLOGONJE-MEJE

2 | prosinac 2009. | Broj: 4U KRUPNOM PLANU

Početkom listopada intenzivi-rani su radovi na komunalnom opremanju šest novih hektara Poduzetničke zone u Lepoglavi.

Riječ je o radovima vrijednim milijun i 800 tisuća kuna. Izvodi ih tvrtka Cesta Varaždin, a u tom okviru izgrađuje se električna, vo-dovodna i plinska mreža, uređuje odvodnja i rasvjeta te grade pro-metnice u Zoni.

Kako radovi prve faze uređe-nja završavaju, Grad Lepoglava je uputio javni poziv poduzetnici-ma, potencijalnim ulagačima za kupnju zemljišta u Poduzetničkoj zoni u Lepoglavi.

Riječ je o posve infrastrukturno opremljenom zemljištu Poduzet-ničke zone ukupne površine ne-što manje od 17 hektara. Tako opremljeno zemljište ima počet-nu cijenu od 10 eura po četvor-nome metru, a od poduzetnika se očekuje početak građevinskih

radova najkasnije za godinu dana, a početak obavljanja dje-latnosti najkasnije za dvije godine od potpisivanja kupoprodajnoga ugovora, Ujedno se poduzetnici-ma, s obzirom da grad Lepoglava ima zakonom definirani status brdsko-planinskoga područja, pruža i niz pogodnosti. Riječ je o poreznim olakšicama za obve-znike poreza na dobit i poreza na dohodak, te povoljnostima koje obuhvaćaju djelomično ili potpuno oslobođenje plaćanja poreza na tvrtku ili naziv, plaća-nja komunalnog doprinosa i ko-munalne naknade.

Pisma namjere treba podni-jeti na propisanom obrascu koji se može naći na službenim web stranicama grada Lepoglave. Pri-spjela pisma namjere služit će samo za utvrđivanje interesa i neće biti obvezujući ni za jednu stranu.

Iskaz interesa za ulaganje u Poslovnu zonu Lepoglava

PODUZETNICI - JAVITE SEINICIJATIVA ZA PONOVNIM OTVARANJEMGRANIČNOG PRIJELAZA ZLOGONJE - MEJE

S ciljem da se ponovno ak-tualizira problem zatvorenog graničnog prijelaza Zlogonje - Meje, koji su prije uvođenja šengenskog režima prelaska granice i njegova zatvaranja ko-ristili mnogi žitelji lepoglavskog i ivanečkog kraja na putu prema Sloveniji i zapadnoj Europi te da se pokrene inicijativa za nje-govim ponovnim otvaranjem, na samom su se graničnom pri-jelazu 25. rujna sastali gradona-čelnik Grada Lepoglave Mari-jan Škvarić i načelnik slovenske Općine Cirkulane, Janez Jurgec sa suradnicima.

Da bi dogovorili konkretne korake za pokretanje inicijative koja bi u konačnici rezultirala ponovnim otvaranjem granič-nog prijelaza Meje – Zlogonje za međunarodni promet, potpi-sali su Pismo namjere o surad-nji između Grada Lepoglave i Općine Cirkulane za izgradnju tog međunarodnog graničnog prijelaza. Njime se dvije strane obavezuju da će zahtjev i inici-jativu za ponovnim otvaranjem navedenog graničnog prijelaza proslijediti svaka svojem nad-ležnom ministarstvu. Potpisom pisma namjere obje strane su se obavezale i da će oformiti i rad-ne skupine koje će pripremati aktivnosti za izgradnju među-narodnog graničnog prijelaza Zlogonje – Meje. Što zapravo ovaj sporazum definira, pojasnio je gradonačelnik Škvarić.

- Ovaj sporazum definira že-lju ljudi koji žive na ovom po-graničnom području, a to je da ih granica ne razdvaja nego spa-ja i da omogući slobodan prolaz i ljudi i roba. Želja je da taj pri-

jelaz granice mogu koristiti svi žitelji Grada Lepoglave bez ob-zira na pogranične propusnice.

Prije potpisivanja pisma na-mjere, gradonačelnik Škvarić i načelnik Jurgec, iznijeli su niz problema koji su nastali zatva-ranjem ovog graničnog prije-laza. Između ostalog, istaknuli su njegovu stratešku važnost za razvoj dviju lokalnih jedinica samouprave. U tom je kontek-stu naglasak stavljen na gospo-darski, ali i turistički razvoj koji su teško ostvarivi bez slobod-nog protoka ljudi i roba. Kao primjer direktne štete nastale zatvaranjem graničnog prije-laza Meje – Zlogonje, istaknut je zajednički projekt Turističke zone Haloze-Zagorje, na koji se osvrnuo gradonačelnik.

Velike probleme ima i lokalno stanovništvo koje je poslom te posjedovanjem zemlje, vezano za drugu stranu granice. O tom je problemu, s kojim je i sam suočen, tijekom susreta govorio Stjepan Jakopiček, potpredsjed-nik Mjesnog odbora Zlogonje. Iako, kao i dio stanovnika koji žive uz pogranični pojas, posje-duje malograničnu propusnicu

koja mu dozvoljava prelazak granice na ovom graničnom pri-jelazu, problem je što ona vrijedi samo u pojasu od 5 kilometara zračne linije od granice. To mu, kao i mnogim drugim stanov-nicima koji žive uz granicu, ne omogućava odlazak na posao u Sloveniju, budući da mu je radno mjesto udaljenije od tih 5 kilometara. Stoga za odlazak na posao mora svakog dana ići na udaljenije službene granične prijelaze i nakon toga duljim putem doći do posla, a to mu donosi veće troškove i gubitak vremena.

Problem se javlja i kod obra-de zemlje koja se nalazi s druge strane granične crte, budući da se ne može računati na pomoć “težaka” koji u većini slučajeva bez pogranične propusnice, ne mogu prijeći granicu i pomoći, pa je tako “osuđen” da svaki po-sao obrade zemlje obavlja sam.

S postojanjem tih problema složili su se gradonačelnik Škva-rić i načelnik Jurgec, izrazivši nadu da će resorna ministarstva obiju država imati razumijeva-nja i te probleme i riješiti po-novnim otvaranjem graničnog prijelaza Zlogonje – Meje. Ovo je svakako i svijetli primjer su-radnje dviju zemalja što je po-tvrdio i načelnik Općine Cirku-lane, Jurgec.

Nakon potpisivanja Pisma namjere, delegacije Grada Le-poglave i Općine Cirkulane, obišle su gradilište ceste uz hr-vatsko – slovensku granicu na području Zlogonja čije uređenje financira Grad Lepoglava.U lepoglavskoj gradskoj vi-

jećnici, gradonačelnik Lepogla-ve Marijan Škvarić potpisao je ugovore o korištenju sredstava bespovratne pomoći s gospodar-stvenicima Grada Lepoglave koji-ma su temeljem gradske Odluke o subvencijama i mjerama bes-povratne pomoći gospodarstve-nicima u 2009. godini, dodijeljena sredstva za ulaganje u opremu, osnovna sredstva, objekte i ra-zvoj tehnologija, prekvalifikaciju, doškolovanje i majstorske ispite, te za marketing, oglašavanje i pri-sustvovanje sajmovima. Ugovore

je potpisalo 35 gospodarstvenika s područja grada Lepoglave za čije je programe grad osigurao bespovratnih ukupno 485 tisuća kuna.

U sklopu antirecesijskih mje-ra Grad Lepoglava ove godine subvencionira i porez na tvrtku i komunalnu naknadu za obrte i pravne osobe sa sjedištem na po-dručju grada Lepoglave. Za tu je namjenu gradskim proračunom osigurano 220 tisuća kuna, dok je za razne ostale oblike bespovrat-ne pomoći osiguran iznos od 870 tisuća kuna.

Za 35 gospodarstvenika osigurano 485.000 kuna

BESPOVRATNA POMOĆ GOSPODARSTVENICIMA

Nepovoljna obrazovna struktura

Čak 468 osoba koje žive na području Lepoglave, u eviden-cijama varaždinske Područne službe Hrvatskog zavoda za zapošljavanje pojavljuju se kao tražitelji zaposlenja. Od toga broja 57% su žene. Na lakši pro-nalazak posla mogla bi utjecati drukčija obrazovna struktura. Naime, među tražiteljima za-

poslenja, čak je 42% onih sa završenim trogodišnjim sred-njoškolskim obrazovanjem, odnosno kvalificiranih radnika, 24% osoba ima završenu samo osnovnu školu, 22% četverogo-dišnju srednju školu, dok je 6 posto tražitelja posla bez ikakve završene škole. Najmanje ne-zaposlenih je među završenim

gimnazijalcima i visokoškolski, fakultetski i akademski obrazo-vanim građanima. Zanimljivo je da više od polovice nezaposlenih žena pripada svim obrazovnim strukturama. Među osobama bez ikakve završene škole, udio žena je gotovo neznatan.

prosinac 2009. | 3 Broj: 4 | U KRUPNOM PLANU

Uvid u stanje na terenu

POTPREDSJEDNICA VLADE POSJETILA KAZNIONICU U LEPOGLAVI

Gradonačelnik Grada Lepo-glave, Marijan Škvarić i stručni suradnik za gospodarstvo Grada Lepoglave Damjan Županić, su-djelovali su početkom listopada u Crikvenici na savjetovanje ko-jemu su glavne teme bile komu-nalna energetika, vodoopskrba i odvodnja te javna rasvjeta. Savje-tovanje je organizirala Udruga za razvoj Hrvatske, koja djeluje od 2005. godine, s jedinim ciljem, povezati one koji imaju, mogu, znaju i hoće, s onima koji i tre-baju, a ne znaju kome se obratiti. Razvoj počiva na četiri postulata: rad, znanje, sredstva i volja. Udru-ga nastoji upućivati članove, ali i ostale zainteresirane, u to kako pojedine od tih pretpostavka stvoriti ili sačuvati te unaprijediti postojeće.

Predavanja su obuhvaćala tri bitna područja najvažnijih pita-nja današnjice. U “Komunalnoj energetici” su se kroz prezentacije raznih predavača, objašnjavale razvojne šanse i korištenje energi-je sunca za hlađenje te izgradnja gradske kotlovnice ili kogenera-cijskog postrojenja na biomasu.

Područje Vodoopskrba i od-

vodnja prikazala je sudionicima znanje i iskustvo o upravljanju i zaštiti voda te stanje gospo-darenja otpadom u Hrvatskoj. Izlagači su u sklopu teme Javna rasvjeta, savjetovali primjenu mjera energetske efikasnosti i na-čine postavljanja rasvjete šetnica i nogometnih igrališta. U sklopu tog izlaganja održan je i okrugli stol na temu: Lokalna zajednica kao poduzetnik, čiji je uvodničar bio Zlatko Koračević, predsjednik Saborskog odbora za regionalni razvoj. Prigodom svog izlaganja opisao je Varaždinsku županiju kao dobrog poduzetnika te iznio mnoga iskustva koja su impresio-nirala sudionike.

U programu savjetovanja su-djelovalo je oko 70 osoba iz cijele Hrvatske. Gradonačelnik je dobio puno saznanja o pitanjima obu-hvaćenim temama savjetovanja. Tu su uočeni mnogi problemi s kojima se Lepoglava suočava, ali i neka kvalitetna rješenja za njih. Osim mnogo korisnih informa-cija, ostvareni su i važni kontakti s poslovnim partnerima, a to će rezultirati budućom suradnjom.

Savjetovanje o vodoopskrbi i odvodnji, javnoj rasvjeti i komunalnoj energetici

Raspravljali o najvažnijim temama današnjice

Ekološke prednosti, obnovlji-vost izvora energije, smanjenje uvoza fosilnih goriva, sigurnost opskrbe energijom te otvaranje novih radnih mjesta, prednosti su koje donosi korištenje šum-ske biomase kao izvora energije, posebice kada je riječ o njenom korištenju za dobivanje toplinske energije. O tome, kao i o potenci-jalu šumske biomase u Republici Hrvatskoj razgovaralo se u Lepo-glavi, na radionici koju je na temu Toplinska rješenja na biomasu u Domu kulture organizirala Šu-marska savjetodavna služba.

Tridesetak šumarskih stručnja-ka i prerađivača drvne mase iz Hr-vatske, tom je prilikom upoznato s planovima i mogućnostima da se i u Hrvatskoj krene s korište-njem biomase kao obnovljivog izvora energije te tehnologijom potrebnom za njenu proizvod-nju. U tom kontekstu su planovi Grada Lepoglave da u budućno-sti pokrene projekt gradnje topla-ne na biomasu u Lepoglavi. Time bi Grad Lepoglava postao prvi grad u Hrvatskoj koji koristi ovaj

izvor energije. Zanimljiv je poda-tak da je nešto više od 19 tisuća hektara lepoglavskog područja pokriveno šumom. Tolika pokri-venost šumskom masom osigu-rava zalihu od gotovo 2 milijuna i 800 tisuća kubnih metara drva što u konačnici znači da za rad toplane u Lepoglavi postoji do-voljno sirovine. S planovima da se u Lepoglavi gradi toplana na drvnu biomasu, tom je prilikom sudionike radionice upoznao zamjenik gradonačelnika Grada Lepoglave, Alojz Gredelj.

Razlozi zbog kojih se dosada u Hrvatskoj, za razliku od zemalja Europske unije, posebice Austrije, nisu gradila takva toplinska po-strojenja cijena je gradnje koja često prelazi mogućnosti lokalne zajednice. No, i taj bi se problem, istaknuto je na radionici, mogao riješiti s približavanjem Hrvatske Europskoj uniji i korištenjem nje-nih fondova kao i uključivanjem zainteresiranih europskih ulagača u gradnju toplana na području Hrvatske.

OBNOVLJIV I EKOLOŠKI isplativ izvor energije

Želeći dobiti uvid u stanje u hrvatskim zatvorima, prven-stveno u to u kakvim uvjetima u kaznionici žive zatvorenici ovisnici, Kaznionicu u Lepogla-vi su krajem studenoga posjetili potpredsjednica Vlade Repu-blike Hrvatske Đurđa Adlešič i ravnatelj Uprave za zatvorski sustav Branko Peran sa surad-nicima.

Obišli su lepoglavsku kaznio-nicu te u razgovoru s djelatnici-ma i zatvorenicima pokušali de-finirati probleme u zatvorskom sustavu. U izjavi za medije da-noj nakon obilaska kaznionice, potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič istaknula je: “Stanje u Kaznionici Lepoglava ocijeni-la bih zadovoljavajućim uz sve nedostatke koje ima i koji se ne daju brzo riješiti. Svima je jasno da se zatvor ne može izgraditi za nekoliko mjeseci, a isto tako da zatvor ne može odbiti primiti one koji moraju u zatvor“. Taj problem pokušat će se riješiti dogradnjom Zatvora u Glini i Zagrebu te gradnjom zatvora u

Šibeniku, ali i uvjetnim kontro-liranim otpustima dijela zatvo-renika. Potpredsjednica Vlade Đurđa Adlešič istaknula je da se prvenstveno željela upoznati s uvjetima u kojima u kaznioni-ci žive zatvorenici ovisnici, ali i da bi se upoznala s komunom Kaznionice. Više od 30 posto zatvorenika Kaznionice Lepo-glava, njih oko 1000, su ovisni-ci. Oko 17 posto su ovisnici o drogama, a ostatak su ovisnici o alkoholu. Adlešič je istaknu-la da su ju liječnici Kaznionice obavjestili da je zbog tako veli-kog broja ovisnika potrebno da Kaznionica zaposli psihologa ili

psihijatra koji bi im pomagao u radu. Dodala je da se iz proraču-na za takve potrebe izdvaja mi-lijun kuna i da neće trebati po-većavati sredstva, već će se ona osigurati preraspodjelom.

Ravnatelj Kaznionice u Le-poglavi, Zvonimir Penić, upo-zorio je na činjenicu da u lepo-glavskoj Kaznionice nedostaje zatvorskih službenika, te izrazio nadu da će se slijedeće godine njihov broj povećati za najma-nje 30 službenika, što još ne bi bilo dostatno za zadovoljavanje svih potreba Kaznionice u Le-poglavi.

RADIOAKTIVNI GROMOBRANU KAZNIONICI

U krugu Kaznionice u Lepo-glavi, iznad Uprave metalskog i drvnog pogona s pogonom tapetarije u kojem rade zaposle-nici Kaznionice, ali i zatvorenici, već dugi niz godina stoji zaostali radioaktivni gromobran. Riječ je o gromobranu koji je odavno trebao biti uklonjen jer u slučaju nestručnog rukovanja ili havari-je, on bi postao velika opasnost za ljudsko zdravlje. Naime, ra-dioaktivni dijelovi gromobrana postavljeni su na vrhove želje-znih cijevi koje su godinama hrđavile pa bi se mogle polomiti i pasti..

Zabrana ugradnje ovakvih radioaktivnih gromobrana di-ljem Hrvatske propisom je re-gulirana još 1999. godine, a za do tada ugrađene radioaktivne gromobrane je naloženo da moraju biti uklonjeni do 2005.,

naravno uz obvezu zbrinjavanja u njih ugrađenog radioaktivnog materijala. Jedina ovlaštena in-stitucija za zbrinjavanje i pohra-njivanje radioaktivnog otpada u Hrvatskoj je Institut “Ruđer Bošković” u Zagrebu u kojemu postoji i jedino skladište takvog materijala u zemlji. Iako sam

proces skladištenja i zbrinja-vanja te vrste otpada zahtijeva značajnija financijska sredstva, ona se moraju osigurati, budući da se ljudsko zdravlje ne može mjeriti novcem. Uz to, tu je i zakonska odredba o uklanjanju takvih uređaja.

MILAN PAVLEKOVIĆ i dalje na čelu lepoglavskog HNS-aKrajem rujna u Lepoglavi je

održana izborna skupština Po-družnice HNS-a grada Lepo-glave, na kojoj je za predsjed-nika Podružnice po treći puta zaredom izabran Milan Pavle-ković, zamjenik župana Varaž-dinske županije.

Uz predsjednika, izabrani su

i potpredsjednici gradskih po-družnica i ogranaka, članovi gradskog Predsjedništva, Nad-zornog odbora i Županijske skupštine HNS-a te predsjed-nici Ženske inicijative i Mladih HNS-a, kao i članovi Sabora i Središnjeg odbora HNS-a.

Na skupštini je istaknuto

kako je HNS-a reprezentativna stranka na području grada Le-poglave. U njoj su ljudi prepo-znali veliki potencijal, nazočili su i gosti među kojima pred-sjednik lepoglavskog HSS-a Miroslav Pečevski, koalicijski partneri Alojz Gredelj, pred-sjednik lepoglavskog SDP-a i Josip Paljak ispred HSU-a.

4 | prosinac 2009. | Broj: 4U KRUPNOM PLANU

Od početka studenoga, građa-ni svake druge srijede u vremenu od 8.00 do 10.00, te od 15.00 do 17.00 sati mogu dogovoriti sa-stanak s gradonačelnikom Lepo-glave, Marijanom Škvarićem ili njegovim zamjenikom, Alojzom Gredeljom.

Ovakvo dodatno dežurstvo ustrojeno je temeljem Odluke o uredovnim danima koju je donio

sam gradonačelnik, a spomenuto vrijeme, osim za građane, slobod-no je i za druge stranke. Iznimno, u opravdanim slučajevima, gra-donačelnik i njegov zamjenik mogu odrediti i drukčije uredov-no radno vrijeme, a obavijest o tome istaknut će se na Oglasnoj ploči Grada Lepoglave najmanje pet dana prije novog termina. Sli-jedeća srijeda, u kojoj će se građa-ni primati 16. je prosinca.

Gradonačelnik Škvarić slobodan za prijem građana

GRAĐANSKI SAT PRORAČUN ZA 2010. U SKLADU S REALNIM MOGUĆMOSTIMA

Slijedeći smjernice i upute Ministarstva financija u kojima se ističe da je svijet zahvatila ekonomska kriza čije posljedice osjeća i Hrvatska, a to se pr-venstveno očituje u negativnim stopama gospodarskog rasta, proračun Grada Lepoglave za 2010. godinu prilagođen je toj situaciji, tako da će biti za 10-tak posto manji u odnosu na ovogodišnji i iznosit će 23 mi-lijuna i 886 tisuća kuna.

Pri predstavljanju nacrta no-

vog Proračuna, gradonačelnik Lepoglave, Marijan Škvarić istaknuo je da su se, zahvalju-jući dobrom vođenju projekata, u ovoj godini ostvarile značajne uštede. Zahvaljujući tim ušte-dama u novi će proračun biti preneseno tri milijuna kuna ne-utrošenih sredstava. To će s pla-niranim prihodima u 2010. go-dini od 20 milijuna i 886 tisuća kuna, predstavljati proračun te-žak navedenih 23 milijuna i 886 tisuća kuna.

Istaknuo je pri tom da Grad Lepoglava spada među one je-dinice lokalne samouprave čiji su proračunski rashodi za plaće zaposlenih među najmanjima i iznose oko 5 posto. Dodao je i to da se kod izrade Proračuna vodila briga da se za potrebe društvenih djelatnosti i razvoja civilnog društva, ne smanjuju proračunska sredstva te da se proračunski prihodi ne poveća-vaju kroz stavku poreza.Gradsko izborno povjerenstvo

grada Lepoglave objavilo je služ-beno izvješće o izvorima i visini sredstava za izbornu promidž-bu na svibanjskim neposrednim izborima gradonačelnika grada Lepoglave.

Prema izvješću, kandidat Ro-bert Maček je sredstva za iz-bornu promidžbu u ukupnom iznosu od 8.000,00 kuna, osigu-rao putem HDZ-a, stranke koja ga je kandidirala, a sredstva je utrošio na promidžbene materi-jale (1.182,84 kn) te promidžbu u elektronskim (4.439,21 kn) i tiskovnim medijima (2.084,50 kn). Sredstva kandidature Alojza

Špička kao njegovog zamjenika, u iznosu od 1.000,00 kn osigurana su iz proračuna Grada Lepoglave, a iznos od 915,00 kn utrošen je za promidžbu putem elektron-skih medija.

Kandidati HNS-a i SDP-a Ma-rijan Škvarić i Alojz Gredelj, uku-pno su za promidžbu potrošili 7.329,42 kuna osiguranih od stra-naka predlagača, a potrošenih za tiskanje časopisa (1.281,00 kn), ugostiteljske usluge (900,00 kn), robu (1.527,42 kn), uslugu tiska-nja časopisa (861,00 kn); pro-midžbene materijale (1.260,00 kn) i promidžbu putem radija (1.500,00 kn).

Neposredni izbori gradonačelnika - Kandidati potrošili ukupno 15.950,97 kn

TROŠKOVI PROMIDŽBE

Predstavljamo - stručne službe Grada Lepoglave

UVIJEK NA USLUZI GRAĐANIMAOsim što neposredno izabra-

ni predstavnici građana u toj instituciji donose bitne odluke važne za gospodarstvo, politiku, kulturu, javni i društveni život, sport i sve ostale segmente ži-vota građana, grad je i mjesto gdje stručne službe, na najbolji mogući način provode donesene odluke, ali i gdje građani poje-dinci rješavaju svoje privatne ili poslovne probleme vezane uz život grada.

Da je Lepoglava jedna od sre-dina gdje se to rješava vrlo brzo, učinkovito i uz ljubazan smije-šak djelatnika, potvrđuju brojni građani. Kako su ljudi najveća vrijednost svakog radnog ko-lektiva, ne čudi tako velika efi-kasnost lepoglavskih gradskih službi. Već sam dolazak na prvi kat gradske zgrade u Miha-novićevoj ulici 12 u Lepoglavi, potvrđuje da pri rješavanju svog problema građani neće lutati.

U svoje uredovno vrijeme rado će vas primiti, saslušati, i riješiti eventualni problem, gra-donačelnik Marijan Škvarić, ili njegov zamjenik Alojz Gredelj. Želite li najaviti svoj dolazak, ili predstavnicima vlasti uputiti

kakav pismeni prijedlog, vrlo rado će to za Vas učiniti uvijek nasmijana administrativna refe-rentica Snježana Varović koja je, s svojih 15 godina rada u Uprav-nom odjelu, gotovo postala nje-gov simbol.

Ako ste predstavnik neke od 31 gradske udruge, ili oso-ba u socijalnoj potrebi, u Grad Lepoglavu doći ćete vjerojat-no u Odsjek za opće poslove i društvene djelatnosti. Tamo o realizaciji programa udruga, nji-hovom uvrštenju u gradske pro-grame, o javnim potrebama iz područja društvenih djelatnosti, ili o realizaciji socijalnog pro-grama Grada, brine Gordana Varga, strukom pravnica, koja je u dvije godine rada u Odjelu, dobro upoznala sve predstavni-ke udruga.

Kako je gospodarstvo jedna od temeljnih odrednica Grada Lepoglave, u želji njegovog što bržeg razvoja na dobrobit gra-đana Lepoglave, u stručne služ-be kao stažem najmlađi član, stigao je Damjan Županić. U tri mjeseca svoga rada već je inici-rao čitav niz projekata usmjere-nih prema razvoju gospodarstva.

Uređenje okoliša, utvrđivanje uvjeta gradnje pojedinih obje-kata, ali i svi zahvati vezani uz komunalnu infrastrukturu, u djelokrugu su rada Odjela za urbanizam, komunalne poslove i zaštitu okoliša. Njegov voditelj Petar Županić, ali i komunalni redar Dalibor Husnjak, upravo zbog potreba građana, među angažiranijim su djelatnicima gradskih služba.

Da bi cijeli Grad, ali i poje-dinci mogli normalno poslova-ti, brinu one koje vode skrb o financijama. Rješavate li pro-blem kakvog gradskog nameta, komunalne naknade ili dopri-nosa, obavljate li kakvu uplatu, zasigurno ćete doći u Odjel za proračun i financije, gdje će vas dočekati uvijek ljubazne i spre-mne pomoći, voditeljica Odjela Branka Funda i referentica Lju-bica Črepinko.

A da svi oni rade na dobro-bit grada i svih njegovih žitelja, brine njihova pročelnica, Ma-rina Žulić, koja uz to tehnič-ki priprema i većinu gradskih Odluka, te brine o životu Grada uopće.

Nakon što je tvrtka Vindija najavila da će na području Gra-da Lepoglave ukinuti dvije otku-pne stanice za mlijeko, i to one u Žarovnici i Višnjici, reagirao je Grad Lepoglava i u dogovoru s predstvanicima navedene tvrtke i Poljoprivredne zadruge Ivanec, u čijim se prostorima stanice na-laze, donesena je odluka da će u narednih godinu dana navedene stanice i dalje obavljati otkup mlijeka. Povod da se navedene otkupne stanice ukinu, bila je, kako navode u Vindiji, njihova neisplativost, budući da je u po-sljednje vrijeme zabilježena sma-njena količina mlijeka prikupljena na tim stanicama. Kao dodatni razlog njihovom ukidanju ista-knuto je da, prema standardima Europske unije, svaki proizvođač mlijeka mora imati vlastiti lakto-friz u kojem će skladištiti mlijeko za otkup.

Na najavu ukidanja otkupnih stanica mlijeka u Žarovnici i Viš-njici reagirao je Grad Lepoglava te inicirao sastanak na kojem je dogovoreno da će u sljedećih godinu dana Grad plaćati najam prostora u kojem se stanice nala-ze. Tim je potezom Grad preuzeo dio troškova otkupa, ali istovre-

meno osigurao proizvođačima mlijeka s područja Žarovnice i Višnjice nastavak uzgoja krava kojih je na tom području 80-tak, 30-tak na području Žarovnice i 50-tak na području Višnjice. Na taj je način ujedno spriječeno i daljnje smanjenje stočnog fonda krava na području Grada Lepo-glave.

Nakon što istekne jednogodiš-nje produljenje rada navedenih stanica za otkup mlijeka ponov-no će se tražiti najbolje rješenje koje će zadovoljiti otkupljivača i proizvođače mlijeka. Kako ističe predsjednik Gradskog vijeća, dr. vet. med. Zorislav Rodek, u tom će se razdoblju proizvodnja mli-jeka na tom području ponovno povećati. To bi vjerojatno bio uvjet da stanice nastave s radom što bi proizvođačima olakšalo na-stavak uzgoja krava i proizvodnju mlijeka. Teško je očekivati da će proizvođači mlijeka, koji imaju tek nekoliko krava, moći financi-rati kupnju vlastitog laktofriza za skladištenje mlijeka.

Spriječeno ukidanjeotkupnih stanica

mlijeka

prosinac 2009. | 5 Broj: 4 | KOMUNAL

U jeku zimske sezone, kada bi sniježne oborine zapravo trebale biti uobičajena pojava, građani nerijetko zaboravljaju na svoje obveze temeljene, kako na Za-konu o komunalnom redu, tako i na gradskim odlukama. Tako su vlasnici i suvlasnici dužni počistiti pristupe zgradi. S dolaskom sni-jega i mogućeg leda, posao gra-đana je čišćenje pločnika ispred zgrada i kuća u kojima žive, dok su koncesionari odabrani od Gra-da, zaduženi za javne površine.

Čiste li građani ispred svojih kuća i zgrada, provjeravat će ko-

munalni redar koji će nesavjesne građane moći i kazniti temeljem gradske Odluke o komunalnom redu. I prema Zakonu o ko-munalnom redu, obveza je svih vlasnika i suvlasnika je da očiste snijeg i led ispred zgrada te s kro-vova zgrada i kuća, da ne bi ugro-žavali živote prolaznika. Dakle, kada zasniježi, treba primiti lopa-te i metle u ruke te očistiti nogo-stupe ispred svoje kuće, ili barem označiti prostor u kojem postoji realna opasnost od padanja snije-ga s krovova. Također je poželjno, u vrijeme pogodno za stvaranje

Odluka o komunalnom redu Grada Lepoglave

Kad zasniježi, lopate u rukeNužni hitni zahvati na rekonstrukciji

niskonaponske mrežeČinjenica, da Elektra u ovoj

godini na području grada Le-poglave nije izvršila potrebne rekonstrukcije niskonaponske mreže, bila je povod sastanku i obilasku terena gradonačelnika Marijana Škvarića i direktora Elektre Varaždin, Zvonka Ro-žmarića.

Elektra je obećala da će uči-niti sve da izvrši rekonstrukciju niskonaponske mreže na po-dručju Zlogonja i u Žarovnici te na području zaselka Cerovčeci. Time bi se stanovnicima na tim područjima omogućila normal-na opskrba električnom energi-jom, a Gradu stvorili uvjeti za

postavljanje javne rasvjete. Pored ovih, gradonačelnik

Škavarić podsjetio je nadležne u Elektri na potrebu izvršenja niza zahvata na rekonstrukciji niskonaponskih mreža na po-dručju Kamenice, u zaselku Cr-kovec, zatim u Donjoj Višnjici u zaselku Cari te u Žarovnici, kao i u pograničnom gradskom području. Riječ je o programu rekonstrukcije niskonaponske mreže koji se već niz godina, od strane Grada Lepoglave, upuću-je na adresu Elektre zajedno sa zahtjevom za njegovu što hitni-ju realizaciju.

A koliko je na pojedinim

gradskim područjima rekon-strukcija neophodno, direktora Elektre Varaždin obavijestili su predstavnici gradskih mjesnih odbora. Pri tom su podsjetili na činjenicu da je na području Kameničkog Podgorja zadnja rekonstrukcija niskonaponske mreže obavljena prije 50 godi-na i da je krajnje vrijeme da se i na tom području krene s rekon-strukcijom postojeće električne mreže. Pored potreba za re-konstrukcijom niskonaponskih mreža na području grada Lepo-glave, razgovaralo se, s obzirom na širenje poslovne zone u Le-poglavi, da se na tom području izgradi još jedna trafostanica.

V. UKLANJANJE SNIJEGA I LEDA

Članak 78.Pravne i fizičke osobe, vlasnici

ili korisnici stambenih, poslovnih prostora ili objekata, te građevin-skog zemljišta uz javne prometne površine, dužni su organizirati ili osobno obavljati uklanjanje snije-ga i leda s nogostupa razvrstanih i nerazvrstanih cesta u cijeloj dužini čestice zemljišta na kojoj se nalazi građevina u njihovu vlasništvu od-nosno koju koriste.

Snijeg se uklanja kad napada do visine 5 cm, a ako pada nepre-kidno mora se uklanjati više puta tako da se održi sigurna prohod-nost i promet. Led se mora ukla-njati ili posipavati čim nastane.

Nakon izvršenog uklanjanja sni-jega i leda, nogostup je potrebno posipati solju, sipinom, piljevinom i sl.

Članak 79.Vlasnici ili korisnici stambenih

ili poslovnih zgrada odnosno obje-kata, koja se nalaze neposredno uz javnu prometnu površinu, čija krovišta su kosinom postavljena prema toj javnoj prometnoj povr-šini, dužni su osigurati uklanjanje snijega i leda s takvih krovova kad postoji opasnost odrona i ugroža-vanja sigurnosti prolaza i prometa.

Osobe iz prethodnog stavka dužne su u slučaju takve opasno-sti bez odgode na svakom kraju građevine postaviti letve ili slično, dužine 3 do 4 m, s vidljivim i čitkim znakom upozorenja “opasnost od odrona snijega i leda”.

Nije dozvoljeno uklanjanje ta-kvih prepreka i upozorenja dok traje opasnost, njihovo oštećivanje i premještanje.

Članak 93. Komunalni redar u provođe-

nju komunalnog reda propisanog ovom Odlukom može rješenjem odrediti slijedeće mjere:1. narediti poduzimanje radnji uklanjanja snijega i leda i postav-ljanje prepreka i upozorenja pre-ma članku 78. i članka 79.;

Ukoliko je određena fizička ili pravna osoba postupila po usme-nom upozorenju komunalnog re-dara, a nije nastala nikakva šteta niti troškovi, neće se određivati mjera niti mandatno kažnjavanje odnosno pokretati prekršajni po-stupak.

Pravna ili fizička osoba kojoj je rješenjem određena mjera iz pret-hodnog stavka, dužna je odmah ili u roku određenim rješenjem po-stupiti prema izrečenoj mjeri.

IX. PREKRŠAJNE ODREDBEObavezni prekršajni nalog

Članak 95.U slučaju kada se utvrdi da je

počinjen prekršaj propisan ovom Odlukom, komunalni redar izdaje obavezni prekršajni nalog u skla-du s Prekršajnim zakonom.

Troškovi utvrđivanja prekršaja te izdavanje obaveznog prekršaj-nog naloga iznose 100,00 kuna.

IZVADAK IZ ODLUKE O KOMUNALNOM REDU GRADA LEPOGLAVE

Ulica hrvatskh pavlina, koja prolazi samim centrom Lepo-glave, puna je oštećenja što, uz ne baš primjeren izgled glavne gradske ulice, otežava normalno odvijanje prometa. Zbog takvog njenog stanja, građani sve češće postavljaju pitanje kada će se započeti s njenom rekonstruk-cijom. U vezi s time iz Grada Lepoglave pojašnjeno je da po-stoje planovi za njeno uređenje. No, oni su vezani uz jedan od najvećih gradskih komunalnih projekata, izgradnju sustava od-vodnje grada Lepoglave. Budući da je Grad Lepoglava krenuo u projekt izgradnje sustava odvod-

nje, koji je trenutno u fazi pribav-ljanja potrebite dokumentacije, u Gradu su istaknuli da bi bilo neodgovorno utrošiti sredstva na uređenje ulice koja će, kad se osi-guraju sredstva i krene u realiza-ciju projekta izgradnje odvodnje, biti jedno veliko gradilište. Stoga je u gradskim planovima predvi-đeno da se navedena ulica uredi zajedno s izgradnjom sustava od-vodnje. Kada, ovisi o tome kad će biti osigurana potrebna sredstva. U Gradu vjeruju da se na to neće čekati dugo.

Uređenje Ulice hrvatskih pavlina u planu

SIGURNOSNO STANJE ZADOVOLJAVAJUĆEPočetkom studenog na kori-

štenje je, u zgradi Doma kulture u Lepoglavi, policiji i službeno predana prostorija u kojoj već nekoliko mjeseci na područ-ju grada Lepoglave, u okviru projekta Policajac u zajednici, djeluje kontakt policajac. Pri-mopredaja je obavljena između gradonačelnika Grada Lepogla-ve Marijana Škvarića i načelnika Policijske uprave varaždinske, Rade Sitara čime je još jednom potvrđena uspješna suradnja Grada i policije. Projekt Polica-jac u zajednici na području gra-da Lepoglave uključuje boravak kontakt policajca na području Grada svakog četvrtka od 8 do 14 sati kada ga građani mogu kontaktirati i upozoriti na poje-dine probleme iz područja poli-cijskog djelovanja da bi oni bili uspješno riješeni.

Primopredaji prostora pret-hodila je sjednica Vijeća za komunalnu prevenciju Grada Lepoglave kojoj su uz grado-načelnika i načelnika Policijske uprave varaždinske, nazočili predstavnici policijske postaje, ustanova i udruga koje svojim djelovanjem pokrivaju područje grada Lepoglave. Oni su iznijeli su analizu stanja na područ-ju svog djelovanja te najavili i daljnje akcije kojima će, svaki u svom području, nastojati popra-viti stanje opće sigurnosti.

Što se tiče policijskoga dje-

lovanja zapovjednik Policijske postaje Ivanec, Boris Divjak, iznio je podatak da će broj ka-znenih djela počinjenih na području Grada Lepoglave u ovoj godini vjerojatno biti na razini prošlogodišnjih brojka, što znači oko 60. No, za razli-ka od prošle godine, već sad je vidno da će u ukupnom broju počinjenih kaznenih djela, biti znatno manje onih iz područja općeg kriminaliteta. Rezultat je to djelovanja policije, ali i rada na edukaciji stanovništva. Po-trebno je pri tom spomenuti da je od ukupnog broja počinjenih kaznenih djela općeg kriminali-teta, znatan broj djela koje su počinili zatvorenici unutar Ka-znionice.

U prometu, nastavi li se do-sadašnji trend, u ovoj godini, na području Grada Lepoglave, bit će zabilježen manji broj pro-metnih nesreća, njih pedesetak. Pri tom je istaknuta činjenica da u posljednje četiri godine na području Grada Lepoglave nije bilo smrtno stradalih u prometu.

Zbog činjenice da je dio po-dručja Grada Lepoglave po-granično područje uz Repu-bliku Sloveniju, što predstavlja i određen sigurnosni problem Vijeće za komunalnu prevenci-ju Grada Lepoglave prošireno predstavnikom pogranične po-licije.

Zapovjednik Postaje granične

policije Varaždin, Vladimir Fri-ščić, izvijestio je članove Vijeća o sigurnosnom stanju na pogra-ničnom području. Istaknuo je da je na području Grada Lepoglave duljina granice s Republikom Slovenijom 9.200 metara. U tom pojasu, zahvaljujući radu pogranične policije, smanjen je broj kaznenih djela vezanih za krijumčarenje ljudi i roba. Ista-knuto je pri tom da slučajevi pokušaja krijumčarenja, prven-stveno roba, nisu vezani za lo-kalno stanovništvo. Kao jedan od najvećih problema u radu pogranične policije, ali i samom Gradu i njegovim žiteljima, iz-dvojeno je zatvaranje graničnog prijelaza Zlogonje. To je dovelo do toga da na području grada Lepoglave ne postoji službeni međunarodni granični prijelaz u Republiku Sloveniju. Da bi se taj problem riješio i granič-ni prijelaz Zlogonje ponovno otvorio za međunarodni promet ljudi i roba, već je pokrenuta ini-cijativa od strane Grada. Pogra-nična policija je spremna Gradu Lepoglavi pružiti svu moguću podršku.

Tijekom sjednice Vijeća je Postaji granične policije Varaž-din, odnosno njenom zapovjed-niku Vladimir Friščiću, grado-načelnik Škavarić u ime Grada Lepoglave uručio računalo koje će im olakšati obavljanje policij-skih zadataka u kontroli granice.

6 | prosinac 2009. | Broj: 4RAZGOVOR S POVODOMU povodu 08. prosinca, Dana grada Lepoglave, razgovor s gradonačelnikom Marijanom Škvarićem

ULAGALO SE U SVE SEGMENTE ŽIVOTA GRADADan grada odlična je prilika

da doznamo što se događalo u proteklih godinu dana. Ona je bila ispunjena aktivnosti-ma Gradske uprave s Vama na čelu. Koje biste izdvojili kao najvažnije.

Kao najvažnije izdvojio ove bih godine završetak projekta Turističko-kulturno-informa-tivnog centra jer je to bio dosada najveći projekt koji je financirao Grad Lepoglava i koji je ostva-ren i uz sredstva pretpristupnih fondova Europske unije PHA-RE 2005. Realizacijom projekta dobili smo jedan reprezentativ-ni prostor, u koji smo smjestili dio udruga s gradskog područja i multimedijalne dvorane koje nam služe za književne veče-ri, glazbene produkcije i slična događanja. U biti, želimo da taj centar postane središnje mjesto svih društvenih i inih događa-nja. Želio bih posebno spome-nuti da smo završetkom toga programa osigurali smještaj za Gradsku knjižnicu i čitaonicu, koje smo svečano, baš kao i cijeli objekat otvorili krajem travnja. Vrijedi spomenuti i uređenje te otvaranje područja geološkoga spomenika prirode Gaveznica-Kameni vrh, posebno vrijedno nalazište poludragoga kamena ahata, što je realizirano u su-radnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovi-ma prirode Varaždinske župa-nije. Time smo posjetiteljima grada pružili još jedan zanimlji-vi turistički lokalitet, te uvid u još jednu lepoglavsku vrednotu, a to je ahat. Bili smo i sudionici i suorganizatori Svjetskom pr-venstvu u preciznom slijetanju parajedrilicom gdje smo bili i domaćini svečanog zatvaranja natjecanja. Bio je i cijeli niz drugih događanja, no ovih ne-koliko, uz uski lokalni, imaju i značajan regionalni i nacionalni, pa i svjetski karakter, ako se radi o prvenstvu paraglajdera. Treba-lo bi spomenuti i naše tradicio-nalne manifestacije; Čipkarski festival, sada predstojeće dane grada i sl.

Gledajući kako se Lepoglava u proteklih 7-8 godina razvi-ja i usporedimo li ju, s recimo 2001. godinom, moglo bi se kazati da to nije isti grad.....

Doista se može steći takav dojam. Naime, možemo reći da nam je 2001. godine, sam centar grada Lepoglave bio u prašini. Parkirališni prostori nisu bili uređeni ni asfaltirani, imali smo jedva 30 kilometara asfaltiranih cesta, ako naravno govorimo o nerazvrstanim cestama. Do mnogih domaćinstava, odnosno kuća, nije se moglo niti pješice, mnoga domaćinstva nisu imala

ni osnovnu komunalnu infra-strukturu, struju ili vodu, imali smo samo 170 rasvjetnih tijela u javnoj rasvjeti, društvena je ak-tivnost i rad udruga bio na vrlo niskoj razini i za njih se gotovo i nije čulo, školski prostori, ali i dječji vrtić bili su neadekvatni za obrazovanje, gospodarstvo uglavnom niskoakumulativno bez nekih uvjeta za razvoj, turi-zam tek u tragovima, uglavnom individualnoga tipa na propu-tovanju, naša lepoglavska čipka pred odumiranjem, i sve to u centru Lepoglave, a da ne govo-rimo o ostalim lepoglavskim na-

seljima. Tada smo imali gradski proračun od tek 4 i pol milijuna kuna. Danas smo ga višestruko povećali pa je ovogodišnji 32 milijuna kuna. To smo uspjeli zahvaljujući kvalitetno izrađe-nim projektima koje smo pre-zentirali resornim ministarstvi-ma i, ono na što smo posebno ponosni, fondovima Europske unije, te smo jedan od rijetkih gradova u Hrvatskoj koji ima čak 7 projekta sufinanciranih iz nekih od programa Europske unije. Pogledamo li Lepoglavu danas vidi se da imamo pot-puno uređen centar Lepoglave, asfaltirano parkiralište, imamo 137 kilometara asfaltiranih ce-sta koje su obuhvaćene zimskim čišćenjem, uređeno je novih 10 km cesta pod makadamom (šumskih cesta), imamo 10 km nogostupa u središtima svih gradskih naselja, te uz usta-nove predškolskog i školskog tipa, imamo 1.100 rasvjetnih mjesta na području Lepoglave i to kandelaberske javne rasvjete i na betonskim stupovima, uz većim dijelom i rekonstruiranu niskonaponsku mrežu, uređene parkovne površine s hortikul-

turnim sadržajima, organizirani odvoz smeća s cijelog gradskog područja, vodoopskrbu u fazi rješavanja, projekt kanalizacije pred završetkom, i na što smo posebno ponosni, od 2.500 do-maćinstava danas nam je ostalo, tek njih manje od 10 na cijelom području, do kojih nema dostup uređenom cestom.

Usto, danas imamo osnovanu Poduzetničku zonu, s velikim mogućnostima poduzetničkog ulaganja. Različitim subevenci-jama vodimo računa o domicil-nim poduzetnicima. U spome-nutome razdoblju smo postali

prvi grad u Hrvatskoj u kojem sve škole imaju jednosmjensku nastavu te izgrađene sportske dvorane. Uređen je dječji vrtić, prilaz, parkiralište, sustav grija-nja, pročelje. Sve je komplet-no obnovljeno, a Grad redovito sufinancira preko 80 posto uku-pnih vrtićkih potreba. Puno se ulaže i u vatrogastvo, pa imamo tri odlično opremljena vatro-gasna društva, kupili smo dva nova vatrogasna vozila i još nam predstoji nabava opreme i vozila za treće društvo, te gradnja Va-trogasnoga doma u Kamenici i Vatrogasnoga centra u Lepogla-vi. U gradu djeluje i 31 udruga, s kvalitetnim programima, koji-ma se vrlo aktivno uključuju i u mnoge aktivnosti grada.

Ono na što možemo biti također izuzetno ponosni, je što smo našu najveću vredno-tu – lepoglavsku čipku, otr-gnuli zaboravu. Učinili smo to prvo uvođenjem izrade čipke u osnovnu školu, osnivanjem Čip-karske zadruge, reorganizacijom Čipkarskoga društva Danica Brösler, pokretanjem čipkarske škole, dobivenim Certifikatom

izvornosti i zaštitom lepoglav-ske čipke kao intelektualng vla-sništva. Redovito se održava i Međunarodni festival čipke, te se pokreće i osnivanje Muzeja čipke i čipkarstva. Naš trud na očuvanju lepoglavske čipke je prepoznat, pa stoga i ne čudi da je ova najveća naša vrednota po-stala i svjetska vrijednost, odno-sno ušla na popis svjetske nema-terijalne baštine UNESCA .....

Možemo se još sjetiti primje-rice gradnje POS-ove zgrade za mlade obitelji, Sportske dvorane u Lepoglavi, uređenja Sport-skog centra, izrade projektne

dokumentacije za uređenje cen-tra grada s trgom, studentskog Kampusa u Kamenici, gradnje ceste na Ravnu goru, uređenja šetnice kroz Ivančicu, projekta Međunarodne zabavne škole nogometa......

Koji projekti komunalne in-frastrukture i oni koji su u fazi realizacije bitno podižu stan-dard življenja u Lepoglavi? Koji takvi projekti su u planu?

Ceste život znače pa i dalje na-stavljamo uređenje svih lokalnih nerazvrstanih cesta, s posebnim naglaskom na otvaranje novoga područja koje želimo iskori-stiti za razvoj seoskog turizma i vinskih cesta. Tu, zajedno sa Županijskom upravom za ceste i Hrvatskim cestama nastavlja-mo uređenje naših županijskih cesta te cesta državnoga ranga, odnosno zaobilaznice. Sa Ivko-mom i Varkomom kao distribu-terima vode na našem području, obavljamo razgovore o uređenju kako postojeće mreže, tako i o njenom proširenju na sve kori-snike. U suradnji s Hrvatskim vodama dogovaramo uređenje naših potoka i vodotoka, s va-

raždinskom Elektrom želimo nastaviti rekonstrukciju nisko-naponske mreže koja bi nama omogućila daljnje proširenje javne rasvjete, a želimo nastaviti i gradnju nogostupa kojima že-limo povezati naselja radi veće sigurnosti.... S tim ciljem smo već napravili i rotor u Žarovnici čime smo riješili najnesigurniju gradsku prometnu točku, da bi-smo povećali sigurnost građana.

Među komunalanim rado-vima posebno bih spomenuo projekt kanalizacije i odvodnje na širem području grada Le-poglave. Završetkom glavnog i izvedbenoga projekta omoguće-no nam je da krenemo i s naj-većim projektom - projektom kanalizacije koji će nas stajati kojih 60-tak milijuna kuna. Rje-šavanjem kanalizacije rješavamo razvoj grada u gospodarskom i društvenom dijelu, ali potičemo i nastavka rada na komunalnoj infrastrukturi......Naime, opre-djeljenje Grada je da idemo sustavno i planski rješavati čitav problem, a ne, kako se to radi-lo u nekim prošlim vremenima, baviti se samo zakrpavanjem. Ubuduće ćemo ceste graditi tek nakon što tim područjem po-vučemo i rekonstruiramo cijelu podzemnu infrastrukturu.

Recesija nije zaobišla ni lo-

kalne sredine, a to je zahtije-valo poduzimanje određenih koraka. U kojoj se mjeri to odrazilo na usporavanje plani-ranih aktivnosti?

Odgovornim ponašanjem prema sredstvima koje ima grad Lepoglava i zahvaljujući kon-kretnim programima, svi pro-jekti koje smo planirali, i koje smo mogli realizirati u gradu Lepoglavi, ostvareni su. Mogu posebno izraziti svoje zado-voljstvo, što smo imali visoku likvidnost i što smo mogli izvr-šavati financijske obveze prema svim proračunskim korisnicima i prema svim izvođačima radova. Dakle, ove godine krizu i recesi-ju pametnim gospodarenjem ni-smo previše osjetili. No, moram reći i to da smo već prošle go-dine, definirajući proračun, uzeli u obzir sve okolnosti koje su se javljale u gospodarstvu i realne mogućnosti pa problema s reali-zacijom proračuna nismo imali.

Uloženo je mnogo u gradnju Poduzetničke zone, zaposlen je čovjek koji pomaže poduzet-nicima, stvoreni su preduvjeti za napredak gospodarstva, ali ono se ne razvija željenim tem-pom. Vidljivo je da je Podu-zetnička zona daleko od pune realizacije. Jesmo li nestrpljivi?

Pa nije baš daleko. Puno smo

prosinac 2009. | 7 Broj: 4 | RAZGOVOR S POVODOM

učinili za razvoj gospodarstva. U ovo recesijsko doba htjeli smo pomoći našim gospodarstveni-cima da teret recesija ne padne samo na njihova leđa. Stoga smo osnovali fond iz kojeg smo poduzetnicima podmirivali ob-veze za komunalnu naknadu i porez na tvrtku te im na taj način omogućili lakše poslova-nje. Osigurali smo poduzetni-cima i bespovratne subvencije, za što smo na temelju njihovih investicijskih programa izdvo-jili gotovo 800 tisuća kuna za kupnju strojeva, sirovina, ula-ganja u razvoj i novo zapošlja-vanje. Svjesni smo da je pomoć zaista poslužila uglavnom za preživljavanje a ne za razvoj, ali zato za razvoj dalje planiramo sklapanje ugovora s poslovnim bankama da bi se putem povolj-nih kreditnih linija omogućila razvojna komponenta. Time da bi grad poduzetnicima poslo-vanje olakšao sufinanciranjem dijela kamata. I naravno, razvoj Poduzetničke zone je došao na razinu na kojoj pokrećemo prvu fazu uređenja. U tijeku je priku-pljanje interesa poduzetnika, te bi slijedom toga već, najkasnije za godinu dana, trebala početi gradnja, a za dvije godine pro-izvodnja u novim pogonima u Poduzetničkoj zoni.

Što se još može učiniti da poduzetnici odaberu upravo Lepoglavu? Zemljopisni polo-žaj je odličan, ali tko će ulagati kad mora putovati preoptere-ćenom i opasnom državnom cestom. Pruga, iako obnovlje-na, baš i nije u najboljem sta-nju....

Grad daje niz benefita, vrlo povoljnu cijenu zemljišta, oslo-bađanje od plaćanja komunal-nog doprinosa i naknade, ovisno o broju novozaposlenih, ze-mljište s kompletno riješenom komunalnom infrastrukturom, povoljan smještaj, geografski položaj, a osigurani su i vrijedni ljudi s radnim navikama.....

Život u gradu, njegov izgled i reputaciju čine i njegovi gra-đani. Kako ste zadovoljni nji-hovom aktivnošću na podiza-nju ugleda grada?

Doista mogu biti sretan što su se u mom mandatu građani Lepoglave konačno probudili, na način da su svjesni svoga gra-da i da žele svojom aktivnošću doprinijeti njegovom boljitku. Naravno da bi se moglo djelo-vati i sami građani se udružuju u Udruge, koje potom u reali-zaciji programa postaju partneri Gradu Lepoglavi. Tu je i velika pomoć Mjesnih odbora u ak-tivnom djelovanju. Prepoznaje se i trud pojedinca na uređenju svoga grada što je najvidljivije iz rezultata ovogodišnjeg natječaja Cvijet za ljepši grad.

Građani prenose ime svoga grada i kada odlaze van. Za-hvaljujući njima, Lepoglava je postala prepoznatljiva kao grad čipke, bogate povijesne i kultur-ne tradicije, a ne samo kao mje-sto kamo se mora doći, u Kazni-onicu...... Mi koji ovdje živimo - živimo ugodno, a oni koji nam dolaze, neka dolaze zato što žele, a ne zato što moraju....

Što grad i njegove građane očekuje u idućih godinu dana?

U tom dijelu se moramo pri-lagoditi ovim uvjetima recesi-je, prilagoditi se preporukama Vlade RH da se ne predviđa neki razvojni koncept, ali mi ćemo ipak u tom dijelu osigurati sredstva, jer su nam ljudi na pr-vom mjestu, tako da ćemo dalje maksimalno podupirati potrebe naših najmlađih kroz Dječji vr-tić, potrebe osnovnog školstva i ulaganje u školske prostore te vanškolske aktivnosti. Nastavit ćemo dalje s programom be-splatnog prijevoza srednjoško-laca, stipendiranja studenata te osigurati sredstva za daljnji kva-litetan rad naših udruga, kako u sportu, tako i u kulturi i ci-vilnom društvu. Nastojat ćemo, suradnjom svih, raditi razvojne programe i projekte koji će nam omogućiti kandidiranje istih za sredstva resornih ministarstava i europskih fondova.

Osigurali smo i sredstva u okviru socijalnog programa, za novorođene bebe, umirovljeni-ke, za školsku kuhinju, poboljša-nje uvjeta stanovanja, geronto-lošku skrb i programe za osobe u socijalnoj potrebi.

U komunalnom dijelu ćemo se zbog recesije na svim poljima prilagoditi našim poslovnim partnerima: Županijskoj upra-vi za ceste, Hrvatskim cestama, Hrvatskim vodama, Elektri, Varkomu i Ivakomu, jer tamo gdje su oni rekli da će smanji-ti ulaganja, mi nismo planirali sredstva. No, i dalje ćemo nasta-viti kapitalne projekte, prije sve-ga razvoj kanalizacije i izgradnju nogostupa. Dalje želimo nasta-viti i s razvojem Poduzetničke zone, kao temeljem budućeg razvoja grada.

Ostali projekti, a pritom mi-slim na ostvarenje Muzeja čipke i čipkarstva, Sportskog centra, urbanističkog uređenja centra Lepoglave i slično, prilagoditi ćemo mogućnosti financiranja i proračuna.... Urbanistički plan uređenja donesen ove godine, omogućava nam da definiramo razvoj centra grada, s posebnim naglaskom na izmjene koje smo napravili u Poduzetničkoj zoni, definiranju gradskog središta s budućim trgom, budući stam-beno-poslovni centar i razvojem turističko kulturnog centra u okviru crkve i pavlinskoga sa-mostana.

Vaša poruka građanima po-vodom Dana grada?

Pa evo, građanima, koji su nam partneri u rješavanju grad-skih problema, svojim dobrim idejama i vlastitim angažama-nom, možemo samo poželjeti sretan Dan grada te ih pozvati da sudjeluju u programima koji će se provoditi tim povodom. Trudili smo se, mi u Gradu i oni u Turističkom društvu, napravi-ti program zanimljiv svima i za svakog ponešto.

Ujedno župljanima Župe Le-poglava upućujem čestitke po-vodom blagdana Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije, Dana župe Lepoglava.

Koristim priliku da uoči pred-stojećih Božičnih i Novogodiš-njih blagdana, svim građanima i građankama Lepoglave, pože-lim mir, sreću i božji blagoslov te sve najbolje u novoj 2010. godini.

Nešto više od dva mjeseca, od kada su započeli radovi na rotoru u Žarovnici, bilo je potrebno tvrt-ki Niskogradnja Huđek da izgra-di rotor na križanju županijskih prometnica koje međusobno povezuju naselja Lepoglavu i Ža-rovnicu te ova dva naselja s nase-ljem Bedenec. Time je otklonjena jedna od najopasnijih prometnih točaka na području Grada Le-poglave. Radovi su počeli počet-kom srpnja, a stajali su oko 566 tisuća kuna od čega je polovicu tog iznosa osigurala Županijska uprava za ceste, a dio Grad Le-poglava. Potrebno je još postaviti

javnu rasvjetu, za što je raspisan

javni natječaj te dovršiti uređenje

okolnog prostora. Za povećanje

sigurnosti, prvenstveno pješa-

ka, u planu je na tom području

izgradnja dvaju nogostupa i to

nogostupa od rotora prema po-

dručnoj školi u Žarovnici te od

rotora do naselja Rogini.

Gradnja navedenih nogostupa

bit će dio novog projekta koji će

Grad Lepoglava najvjerojatnije

ponovno realizirati u suradnji sa

Županijskom upravom za ceste.

PRVI ROTOR NA PODRUČJU GRADA LEPOGLAVE

Lijepo vrijeme s početka jeseni

pogodovalo je realizaciji mnogih

komunalnih projekata pa tako

i uređenju lokalne cestovne in-

frastrukture na području Grada

Lepoglave. Tako su početkom

rujna završeni intenzivni radovi

na uređenju lokalnih prometnica

na nekoliko pravaca i to na po-

dručju Višnjice, u Kameničkom

Podgorju, Žarovnici i Lepoglavi.

Riječ je o ukupno 5 i pol kilome-

tara lokalnih prometnica koje su

presvučene asfaltnim slojem za

što je u okviru Programa gradnje

uređaja komunalne infrastruk-

ture iz proračuna Grada Lepo-

glave utrošeno 2 i pol milijuna

kuna. Radove je obavila tvrtka

Cesta Varaždin. Jedno od gradi-

lišta na kojem se uređivala cesta

u dužini od oko jednog kilome-

tra, uz samo hrvatsko-slovensku

granicu, na području Zlogonja

sa svojim slovenskim kolegom,

načelnikom Općine Cirkulane,

Janezom Jurgecom, obišao je

gradonačelnik Grada Lepoglave,

Marijan Škvarić. Tom je prilikom

dogovoren nastavak suradnje na

ovakvim komunalnim projekti-

ma od izuzetne važnosti za po-

granična područja s jedne i druge

strane granice. Načelnik Općine

Cirkulane tom je prilikom najavio

kako će nakon što Grad Lepogla-

va završi uređenje navedene pro-

metnice, slovenska strana urediti

spojnu cestu iz smjera Slovenije.

Uređene lokalne prometnice

8 | prosinac 2009. | Broj: 4U SREDIŠTU13. Međunarodni festival čipke

Zahvaljujući sredstvima koja su za tu namjeni osigurana Pro-računima grada Lepoglave i gra-da Ivanca i ove godine ivanečko Pučko otvoreno učilište “Đuro Arnold” provodi 180-satni na-stavni program osposobljavanja za poslove izrade lepoglavske čipke.

U “čipkarsku školu” uključilo se 11 žena iz Lepoglave i Ivanca koje će pod stručnim vodstvom mentorice Štefice Špiljak, naučiti

osnove izrade lepoglavske čip-ke. Potreban pribor i materijal za izradu čipke osigurava Pučko otvoreno učilište. Rad škole odvi-ja se tri puta tjedno po tri škol-ska sata u prostorima Gradske vijećnice u Lepoglavi. Program čipkarske škole je valoriziran kod Ministarstva prosvjete te se upi-sije u radnu knjižicu i vrijedi isto kao tri razreda srednjoškolskog obrazovanja.

ČIPKARSKA ŠKOLA ČIPKA NA SAKRALNOM TEKSTILU

Ovogodišnje 13. izdanje Me-đunarodnog festivala čipke, što je održano od 17. do 20. rujna, doniijelo je Lepoglavčanima če-tiri dana ispunjena kulturnim, sajamskim i zabavnim događa-njima.

Festival je bio posvećen čip-ki na crkvenom tekstilu tako da su za vrijeme njegova trajanju u Lepoglavi, brojni posjetitelji razgledaki tematske čipkarske izložbe, kao i izložbe na kojima se uz lepoglavsku bile izložene i čipke paških, hvarskih i čip-karica iz Svete Marije te Splita. Na izložbama su predstavljene čipke i iz Slovenije i Estonije te predmeti iz muzejskih, samo-stanskih i crkvenih zbirki Dal-macije i kontinentalne Hrvat-ske te iz Mađarske, Francuske i Belgije. Stručni dio festivala obilježila su predavanja na temu čipkartsva, dok su u zabavnom dijelu programa za svakog našlo ponešto. Od nastupa “Hladnog piva” pa do zagorskih sastava te zajedničkog nastupa Adama Končića, Vida Baloga i Žige Međimurskog.

“Ono što je glazba za uši, to je čipka za oči”. Tim je riječima predsjednika Republike Hrvat-ske, Stjepana Mesića, visokog pokrovitelja festivala, njegov izaslanik, župan Varaždinske županije Predrag Štromar, u če-tvrtak, 17. rujna otvorio festival. Svečanosti su nazočili brojni uzvanici; saborski zastupnici Vesna Pusić, Zlatko Koračević i Mario Habek, predstavnici Mi-nistarstava kulture te poljoprive-de, ribarstva i ruralnog razvoja, Bjanka Perčinić Kahun i Srećko Selanec, japanski veleposlanik te

predstavnici češkog i mađarskog veleposlanstva, zamjenici župa-na Blanka Glavica Ječmenica i Milan Pavleković, članovi žu-panijske Skupštine predvođeni predsjednicom Dubravkom Bi-berdžić, izaslanik varaždinskog biskupa, monsinjor Ivan Godi-na te gradonačelnici i načelnici susjednih gradova i općina kao i čipkarice iz Hrvatske i ino-zemstva. Sve njih pozdravio je i zaželio im dobrodošlicu gra-donačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, spomenuvši pri tom bogatu povijest, tradiciju i vred-note lepoglavskog kraja i na-glasivši kako će sve dok postoje vrijedne ruke čipkarica, dedeki i bateki te ljubav prema čipki, po-stojati i lepoglavska čipka.

Tijekom četiri dana trajanja festivala, događanja su nastav-ljena predavanjem na kojem je predstavljena estonska narodna čipka, a posljednjega dana, uz već tradicionalnu svetu misu za sve čipkarice, koju je u prepu-noj Župnoj crkvi Bezgrešnoga začeća Blažene Djevice Marije predvodio varaždinski biskup mnsg. Josip Mrzljak, festival je završen mimohodom centrom Lepoglave svih sudionika te

kulturno umjetničkim progra-mom. U mimohodu, a kasnije I kroz nastupe u festivalskom šatoru publici su se predsta-vili Limena glazba Lepogla-ve, Varaždinske mažoretkinje, kulturno umjetnička društva iz Lepoglave, Golubovca, Novog Marofa i Goričana te slovenska Kulturno umjetnička društva koja su na festival stigla iz Ver-žeja I Kicarja. Veliku pozornost posjetitelja festivala privukao je nastup članova udruge Lipi-canske barokne raskoši te Sajam turizma, enogastronomije i sta-rih zanata, kao i Međunarodni sajam minerala i poludragog ka-menja s ukupno 81-nim izlaga-čem . 13. međunarodni festival čipke zatvorio je gradonačelnik Lepoglave Marijan Škvarić, po-častivši posjetitelje gradonačel-nikovim gulašom i naglasivši pri tom da je riječ o uspješno orga-niziranom festivalu.

S krajem 13. međunarodnog festivala započinju pripreme za 14. međunarodni festival čipke. Tematski će biti vezan uz čip-ku na svadbenoj odjeći, a bit će najverojatnije održan u drugom terminu I to, prema najavama, tijekom mjeseca lipnja.

Čipkarsko društvo “Danica Brossler” gostovala je, već četvr-tu godinu za redom, u Kastvu na manifestaciji “Beloj nedeji”. Riječ je o manifestaciji kojom Kastavci i njihovi gosti svake godine slave blagdan mladog vina. Tom su pri-likom na tamošnjem starom gra-du Lokvini bili predstavljeni stari zanati i vještine među kojima i lepoglavska čipka.

Članice čipkarskog društva “Danica Brossler” organizirale su za tu priliku radionice i prezen-tacije izrade lepoglavske čipke te izložile čipkarske eksponate.

Poseban naglasak gostovanja lepoglavskih čipkarica u Kastavu bio je stavljen na uvrštavanje le-poglavske čipke, ali i Kastavskih zvončara na UNESCO-vu listu nematerijalnih dobara.

Čipkarice u Kastvu

S mnogo emocija i ponosa lepoglavski su kulturni i turi-stički radnici dočekali vijest da je UNESCO lepoglavsku čipku proglasio remek-djelom svjetske nematerijalne kulturne baštine! Uvrštenje „špica“ u popis naj-vrjednijih djela u povijesti ljud-skoga roda, najveće je globalno priznanje kojim su okrunjeni dugogodišnji napori da minuci-oznost i savršenstvo rukotvorina lepoglavskih majstorica budu prepoznati i na svjetskoj razini. Uz Zadrugu lepoglavske čipke, Grad Lepoglavu i Čipkarsko društvo Danica Brössler, zaslu-ge za to idu i dr. Nerini Eckhel s Etnološkog muzeja, dr. Tihani Petrović-Leš s Filozofskog fa-kulteta u Zagrebu i Ministarstvu

kulture, koji su zajedno zaslužni za projekt kojim je lepoglavska čipka izborila status globalnog remek-djela.

- Nadamo se da će ovakvo priznanje hrvatskom čipkarstvu rezultirati i većom financijskom potporom proizvodnji čipke i njenoj zaštiti. Imali smo ju i do sada, ali ta sredstva bila su pre-mala za iole značajniju poticaj-nu proizvodnju – rekao je Mirko Varović, direktor Festivala čipke.

- Vjerujem da će, zahvaljujući UNESCO-u, lepoglavska čipka postati poznatija i prepoznat-ljivija kao skupocjeni raritet, čiji najskuplji primjerci nisu ni namijenjeni džepu običnih ku-paca. Nije nas strah reći da se u Zadruzi čipke može naručiti

izrada unikatnih čipkanih bluza, koje stoje od 70.000 kuna navi-še, a to čipku i čipkane aplikacije svrstava u elitnu modu za najbo-gatije. Može se naručiti i izrada aplikacija ili dijelova za svadbe-nu odjeću, a onda su to već sku-pocjeni komadi koji se ostavljaju nekome u nasljedstvo – otkrila je Karmen Šoštarić, voditeljica Zadruge lepoglavske čipke.

Usto, u Galeriji čipke, pro-dajna cijena tzv. baroknih čipki, prema nacrtima iz 30-tih godi-na prošloga stoljeća, kreće se od 370 do 30.000 kuna. Interes za čipku pokazuju i privatni i drugi naručitelji, koji, kao poklon ili donaciju za crkve i samostane, naručuju čipkane oltarnike vri-jedne od 40.000 kuna naviše.

ORGANIZACIJSKI ODBOR FESTIVALA ČIPKE FESTIVAL OCJENIO USPJEŠNIM

Tjedan dana nakon završet-ka 13. Međunarodnog festivala čipke, članovi Organizacijskog odbora festivala sastali su se te izvršili analizu festivala i svega što se u okviru i oko njega događalo.

Između ostalog, naglašeno je da Festival, uključujući sve festi-valske sadržaje, u Lepoglavu pri-vukao oko šest tisuća posjetitelja. Prodano je 1200 ulaznica za čip-karske izložbe što je u usporedbi s proteklim festivalom značajno povećanje. Naglašeno je da je ovogodišnji Festival bio bogatiji za veći broj stručnih sadržaja, za-nimljivih aktivnosti i novih atrak-cija. Po prvi puta na Festivalu je bilo omogućena posjeta pojedi-nim sadržajima kroz organizira-no vođenje grupa što je, prema riječima članova Organizacijskog odbora, dodatni iskorak u podi-zanju kvalitete festivala. Evidenti-rani su i određeni nedostatci koji bi se do idućeg festivala trebali otkloniti. A kada će biti idući Fe-stival čipke pitanje je oko kojeg

su se vodile najveće rasprave. Bu-dući da trenutni termin Festivala, a to je sredina rujna, pada u vri-jeme kada je većina žitelja zauze-ta berbama i kada se događaju i neke druge manifestacije, predlo-ženo je da se novi termin poma-kne za mjesec lipanj. No, kako tu postoje oprečna stajališta, Grad Lepoglava je od AZRE naručio studiju koja će dati stručan odgo-vor vezan za promjenu termina Festivala nakon čega će se, pro-mjeni li se termin, odmah krenuti s promidžbenim aktivnostima 14. Međunarodnog festivala čipke koji će tematski biti vezan za čip-ku na svadbenoj odjeći.

Uz članove Organizacijskog odbora Festivala, sjednici su na-zočili gradonačelnik Lepoglave, Marijan Škvarić i njegov zamje-nik, Alojz Gredelj.

Lepoglavskoj čipki svjetska valorizacija

REMEK-DJELO SVJETSKENEMATERIJALNE KULTURNE BAŠTINE

prosinac 2009. | 9 Broj: 4 | U SREDIŠTU

Uz dan grada dodijeljuju se javna priznanja

GRADSKI LAUREATIUz dan grada Lepoglave i ove

će godine zaslužnim tvrtkama i pojedincima, kao zahvala za nji-hov doprinos ugledu i promociji grada Lepoglave u raznim se-gmentima djelovanja biti dodi-jeljena javna gradska priznanja i nagrade.

Nagradu za životno djelo na području školstva i društvenog rada dobit će Mato Bračko, umirovljeni nastavnik, koji je dugi niz godina radio u prosvje-ti, a u vrijeme njegovog man-data kao direktora lepoglavske Osnovne škole, sagrađena je i školska zgrada u Lepoglavi. U vrijeme njegova aktivnog rada, u Lepoglavi nije bilo ni jedne je-dine društvene aktivnosti u koju nije bio uključen.

Za iznimna dostignuća u pro-teklom jednogodišnjem razdo-blju na području komunalnih djelatnosti, plaketom grada Le-

poglave bit će nagrađene Hrvat-ske ceste d.o.o. - Sektor za odr-žavanje – Ispostava Varaždin, pod ravnateljstvom Stjepana Markovića. Zahvaljujući do-broj suradnji Grada Lepoglave i Hrvatskih cesta, otklonjen je niz “crnih točaka” na području grada, a grad Lepoglava dobiva komunalno suvremeno uređene prometnice s posebnim nagla-skom na sigurnost prometova-nja te uređene prilaze na samom ulazu u grad Lepoglavu.

Plaketu Grada Lepoglave za svoj doprinos ugledu i promo-ciji grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu, primit će Vjekoslav Špac, policajac i dragovoljac Domovinskoga rata, koji je svo-jim djelovanjem i postupcima pridonio promicanju, značenju i ugledu grada Lepoglave u do-življavanju toga područja i svih njegovih stanovnika kao hra-brih, čestitih, ponosnih i pra-

vednih građana Hrvatske spre-mnih na žrtvu u ostvarivanju istinskih i pravih vrijednosti.

Plaketu grada Lepoglave pri-mit će i Valerija Večei-Funda koja svojim radom u školi, a po-sebno znanstvenim radom, su-djelovanjem na međunarodnim savjetovanjima i objavljivanjem članaka u zbornicima i struč-noj literaturi, doprinosi ugledu i promociji grada Lepoglave u zemlji i inozemstvu.

Za svoj doprinos promociji Lepoglave gradskom Plaketom bit će nagrađen i sportaš rekrea-tivac Stjepan Dubovečak, danas tek jedan od četiri atletičara u Varaždinskoj županiji koji se više od 30 godina neprekidno bave atletikom. I danas je vrstan maratonac, triatlonac i stolno-tenisač te dostojno prezentira grad Lepoglavu u Hrvatskoj i inozemstvu.

BOGAT PROGRAMDOGAĐANJA

Sportskim nadmetanjem uče-nika osnovnih škola u nogo-metu i košarci, koje će u petak, 04. prosinca započeti u 12 sati i 30 minuta u Sportskoj dvora-ni Osnovne škole u Lepoglavi, ujedno će započeti i višednevne svečanosti kojima će žitelji Le-poglave proslaviti 8. prosinac, spomendan Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije, Dan župe i Dan grada Lepoglave. Istoga dana u čitaoničkim pro-storima Doma kulture bit će otvorena izložba fotografija s ovogodišnjeg natječaja Cvijet za ljepši grad, a od 20 sati u Kino dvorani u Lepoglavi za sve zain-teresirane bit će odigrana pred-stava “Cinco i Marinko”.

Subotnji program započet će u 10 sati podjelom darova dje-

ci uz blagdan Svetog Nikole te otvorenjem Izložbe malih živo-tinja, a nastavit će se izložbom fotografija Foto kluba “Deseti K” i u večernjim satima Festiva-lom zabavne glazbe.

Nedjelja će započeti tradici-onalnom budnicom, dok je u poslijepodnevnim satima u or-ganizaciji Lions kluba “Grič”, planiran i humanitarni koncert “Glazba nas povezuje”.

Ponedjeljak je namijenjen mladima koji će od 10 sati u prostoru “Tawan”, Doma kul-ture u Lepoglavi, moći nazočiti čitanju priča.

U utorak, 8. prosinca na Dan Župe i Dan Grada, u 10 sati gradsko će izaslanstvo položiti vijence za sve poginule hrvat-

ske branitelje kod središnjega križa na lepoglavskom groblju, a u 11 sati služit će se svečana sveta misu u Župnoj crkvi koju će predvoditi varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak. U 14 sati uslijedit će otvorenje novoure-đene dionice ceste i nogostupa Očura-Murići.

Višednevini program obilje-žavanja Dana grada Lepoglave završit će svečanom sjednicom Gradskoga vijeća, s gostima i uzvanicima. Ona će se održati u Domu kulture, s početkom u 15 sati. Na svečanosti će biti uruče-na i ovogodišnja javna priznanja Grada Lepoglave.

Uz 8. prosinca Dan grada Lepoglava

Osim što je Lepoglavska čipka uvrštena na UNESCO-ovu listu nematerijalnih dobara, lepoglav-ska čipka svoj je prostor dobila i u rujanskom izdanju biltena Me-đunarodne organizacije čipke na iglu i batiće. Riječ je o organizaciji smještenoj u Francuskoj, u koju su uključene čipkarske udruge iz 33

države, među kojima i Čipkarsko društvo “Danica Brossler” iz Lepo-glave. Član Međunarodne orga-nizacije čipke, Čipkarsko društvo “Danica Brossler” postalo je s po-četkom ove godine, a ovo je prvi članak koji na dvije stranice biltena donosi informacije o lepoglavskoj čipki i samom društvu. Članci u

biltenu prilika su da se promovira i međunarodni čipkarski festival u Lepoglavi, tako da će predsjednica Čipkarskog društva “Danica Bro-ssler”, Vera Dubovečak, već za idući broj poslati informacije o festivalu da bi festival u Lepoglavi mogao biti uvršten u program čipkarskih događanja.

LEPOGLAVSKA ČIPKAU BILTENU MEĐUNARODNE

ORGANIZACIJE ČIPKE

10 | prosinac 2009. | Broj: 4KULTURA I TURIZAM

U cijeloj Hrvatskoj u subotu navečer, 21. studenog, sasvim si-gurno nije bilo nasmijanijeg kra-ja od šireg ivanečkog! Svjedoči o tome podatak da se na pred-stavama pučkih teatara i družina iz Krapinsko-zagorske, Kopriv-ničko-križevačke, Međimurske i Varaždinske županije u dvanaest naselja širega kraja okupilo više od 3.000 posjetitelja. A to ujedno znači da je sjajno uspio projekt Rega, kojim je Turistička zajed-nica Sjeverno zagorje naumila narodski humor, što ga njeguju amaterske dramske skupine, vra-

titi u sredinu iz koje je i potekao. Posebnice je veselo bilo u Le-

poglavi gdje su članovi Kultur-no-umjetničkog društva “Lipa” iz Gornjega Kraljevca izvevši pred-stavu “Kakva ljubav takva plaća” do suza nasmijali posjetitelje, a istu reakciju izazvali su i glum-ci-amateri iz KUD-a “Katruže” iz Ivanovca sa svojom predstavom “Rudasti lasi”. Nakon odglumljene posljednje scene predstave, vodi-telj KUD-a „Katruže“ uručio je nazočnom gradonačelniku Lepo-glave Marijanu Škvariću, DVD-a

njihovog KUD-a sa sudjelovanja na 5. Smotri međimurskih narod-nih običaja.

Iste predstave u okviru “REGE” pratili su posjetitelji u Kamenici i Višnjici, samo sa jednim satom razlike. Najprije su o jubilarnoj proslavi u jednoj tradicionalnoj međimurskoj hiži, kroz humori-stičan i zanimljiv način progrovo-rili članovi Hrvatskog kulturno-umjetničkog društva Goričan u predstavi “Moj pedeseti rođen-dan”, a potom su “Anin greh”, u istoimenoj predstavi, odglumile

članice Udruge žena “Preslica” iz Sračinca i okupljenima izmamile osmijeh na lice.

Ovogodišnje treće izdanje “REGE” završilo je okupljanjem svih sudionika u restoranu “Ori-on” u Horvatskom, tijekom kojeg su svim amaterskim kazališnim skupinama, suorganizatorima, pokroviteljima i sponzorima, uru-čene zahvalnice za sudjelovanje na programu “REGA 3”. Zahvalni-cu je u ime grada Lepoglave, kao jednog od supokrovitelja, primio gradonačelnik, Marijan Škvarić.

Programi pučkih teatara do suza nasmijali Lepoglavčane

Ide “REGA” preko brega RESTAURATORSKA RADIONICAU LEPOGLAVI?

Prepoznatljivost grada Lepo-glave u budućnosti vezana je uz brand grada čipke i čipkarstva. Stoga je jedna od velikih želja da se u gradu uredi Muzej čipke i čipkarstva, kojim bi se na jed-nom mjestu obuhvatile ne samo sve hrvatske, već i europske čip-ke. Taj je projekt već prezentiran u javnosti, no postoji i daljnja ideja oko uređenja zgrade pred-viđene za tu namjenu. Naime, u tom bi prostoru trebala biti smještena i gradska uprava, a u tijeku su i pregovori oko ustu-panja dijela zgrade za potrebe restauratorskog zavoda, s ciljem restauriranja jednih od najstari-jih orgulja u južnom dijelu Eu-rope koje su još uvijek u funkciji. Tim je povodom održan radni sastanak na kojem su uz pred-stavnike grada Lepoglave bili i predstavnici Agencije za razvoj Varaždinske županije i Orgu-ljaške zaklade Don Petar Nakić.

Na sastanku su predstavnici Zaklade dali opis prostora po-trebnog za rad, veličine 700 do 800 četvornih metara. Iako je projekt u fazi pregovora, očekuje se i daljnji korak – potpisivanje sporazuma te preciziranje obve-za obiju strana.

Projektna dokumentacija već je napravljena. Ukoliko se sve bude odvijalo prema planu, zgrada bi trebala biti dovršena kroz godinu dana, a kroz dvi-je godine u novom bi prostoru

trebala biti i radionica potpuno opremljena i spremna da počne s radom.

U sklopu svojih aktivnosti, čelni ljudi Zaklade u planu ima-ju i daljnje uređenje orgulja na području Varaždinske županije te potom i s uređenjem orgulja u Bednji i Velikom Bukovcu. U ovom će im velikom i zahtjev-nom projektu itekako dobro

doći značajna pomoć i podrška koju imaju iz Europe, ne samo što se tiče financjiskih sredstava, već i stručnjaka kojih nedostaje u Hrvatskoj. Bitan je to, kako ističu u Zavodu, korak u spaša-vanju hrvatske kulturne baštine, ali i poboljšanju kvalitete obno-ve povijesnih orgulja u Hrvat-skoj.

Orguljaška zaklada “Don Petar Nakić”

LEPOGLAVA U ZNAKU JAZZAPet je dana, od 24. do 28. srp-

nja, Lepoglava bila u znaku jazz-a. Renomirani jazz glazbenici boravili su u Lepoglavi sudje-lujući na petom po redu među-narodnom ljetnom jazz festivalu koji je i ove godine organizirala Glazbena mladež Lepoglave. Tijekom trajanja Festivala, uz svakodnevne večernje koncerte, u lepoglavskom Domu kultu-re organizirane su radionice na kojima su renomirani glazbeni-ci, s međunarodnim iskustvom, poučavali polaznike s jazz na-

činom glazbenog izražavanja.

Interes za sudjelovanje na radi-

onicama pokazali su polaznici različitih glazbenih profila, od klasičara do rock glazbenika pa i onih koji primjerice najčešće sviraju u svatovima. Među pre-davačima, kao gost Festivala, u Lepoglavi je boravio i svjetski poznati jazz glazbenik Duško Gojković. Zajedno s njim u Le-poglavi je bio i njegov kvartet pa su tom prilikom održali odličan koncert. Bio je to najposječeniji događaj Festivala koji je završio koncertom svih polaznika festi-valskih radionica.

I ovogodišnje izdanje jazz fe-stivala održano je pod pokrovi-teljstvom Grada Lepoglave.

Održani 5. Ljetni jazz susreti

prosinac 2009. | 11 Broj: 4 | KULTURA I TURIZAM

Krajem rujna Varaždinska županija dobila je Put tradicio-nalne hrane, zgodno osmišljeni turistički proizvod namijenjen prvenstveno turistima željnim uživanja u tradicionalnoj hrani. Sam put obuhvaća deset de-stinacija diljem Varaždinske žu-panije, a dvije posljednje su na lepoglavskom području. Projek-tom su tako povezane Etno kuća Štefanek u Sestrancu i Etno kuća Držaić u Žarovnici, te uz njih još i OPG Mladen Horvat iz Gornjeg Vratna, OPG Davorka Bregović iz Pešćenice Viničke, Agroprom Patrčević iz Petrijanca, OPG Ra-doslav Moravec iz Nove Vesi, OPG Zdravko Cafuk iz Vidovca, Uslužna uljara Presečki iz Car-govca, Uslužna uljara Županić iz Vidovca i OPG Mirko Franić iz Varaždina.

Sam projekt provela je Turistič-ka zajednica Varaždinske župani-je, a “Put tradicionalne hrane” re-aliziran je uz financijsku potporu Ministarstva turizma Republike Hrvatske i Hrvatske turističke za-jednice.

Predstavljajući projekt krajem rujna u Varaždinu, Marko Cmre-čak, voditelj Ureda Turističke zajednice Varaždinske županije, pojasnio je kako je, s obzirom na bogatu gastronomsku ponudu Varaždinske županije, cilj projek-ta osposobiti i ojačati turističku ponudu u okviru koje će turisti moći kušati tradicionalne proi-zvode, ali i sudjelovati u njihovoj pripremi prolaskom kroz 10 gos-podarstava.

Dragutin Vresk, predsjednik Turističke zajednice Varaždinske županije, ukazao je na važnost povezivanja postojećih proizvo-da i usluga u turističku ponudu.

- Turiste trebamo u našoj župa-

niji zadržati više od jednog dana, a za to je neophodno poveziva-nje, primjerice, vinskih cesta te ovog puta tradicionalne hrane. Naravno da je, osim toga, neop-hodno povećati i smještajne ka-pacitete te osigurati postojanje turističke agencije kojoj će osnov-na djelatnost biti prihvat turista kojima će se zatim moći ponuditi ovakvi vrlo zanimljivi programi.

Milan Pavleković, zamjenik župana Varaždinske županije, izjavio je da je realizacija ovog projekta definitivno ojačala turi-stičku ponudu ove regije.

- Naime, gostoljubivost i bo-gata gastronomska baština Va-raždinske županije odavno su bili poznati i prepoznati, a ovim su projektom oni ujedno i obje-dinjeni te prezentirani na najbolji mogući način. Ponosni smo na provedbu ovog projekta, ali na-ravno i, na sve sudionike ovog projekta. Uvjeren sam kako smo realizacijom ovog projekta, ne samo povezali proizvođače ta-kvih proizvoda, već zasigurno i potaknuli neka od poljoprivred-nih gospodarstva - koji još uvi-jek nemaju zaštićene proizvode - da sudjeluju u certifikacijskom procesu te promociji odabranih poljoprivrednih proizvoda, a to je također od iznimnog značaja za našu županiju.

U sklopu projekta postavljena je smeđa signalizacija s logom, izrađen je Katalog tradicional-nih proizvoda i proizvođača na hrvatskom i engleskom jeziku s kartom na kojoj su označeni svi proizvođači te je otvorena web stranica www.put-tradicionalne-hrane.com. U planu je i otvaranje web-shopa da bi ljudi iz daljih krajeva mogli kupovati proizvo-de.

Etno kuća Štefanek i Etno kuća Držaić u projektu POT

PUT TRADICIONALNE HRANEOkrugli stol o turizmuu Lepoglavi

do 2012. godineDa je Lepoglava prepoznat-

ljiva po čipki i da čipka i dalje treba biti proizvod koji će pred-stavljati Lepoglavu, jedan je od zaključaka s kojim su se na okruglom stolu “Turizam u Le-poglavi do kraja 2012. godine”, održanom početkom studenog u Domu kulture, složilo gotovo svih od 50-tak sudionika okru-glog stola.

Na početku rada okruglog stola, na kojem su sudjelovali predstavnici udruga i turistički radnici s područja Grada Lepo-glave, lepoglavski gradonačelnik Marijan Škvarić pojasnio je za-što je organiziran ovaj okrugli stol.:

- Svi možemo imati različite ideje i mišljenja, ali ih moramo, podržane argumentima uklopi-ti, u zajednički cilj. Zbog toga je organiziran ovaj okrugli stol. Želimo osmisliti strategiju ra-zvoja turizma. Pri tom je sudi-onike okruglog stola zatražio da u svojim raspravama razmotre tri pitanja: Po čemu je Lepo-glava prepoznatljiva, što misle o projektu gradnje eko-muzeja čipke i čipkarstva u Lepogla-vi, da ocjene posljednji održani međunarodni festival čipke kao i da daju prijedloge vezane za buduće festivale čipke.

Većina nazočnih složila se da je lepoglavska čipka proizvod po kojem je Lepoglava poznata, ne samo kod nas nego u svije-tu, i da dalje treba ustrajati na promociji Lepoglave kroz čip-ku i čipkarstvo. Pri tome je u raspravi istaknuto da ne treba zanemariti ni ostale jedinstvene tradicijske proizvode kao i pri-rodne jedinstvenosti lepoglav-skog kraja. Izneseno je i kako sama čipka nije najbolje rješenje

za univerzalni lepoglavski su-venir, budući da je riječ o proi-zvodu izuzetne vrijednosti, koji se ne može prodavati masovno i po niskim cijenama. O pitanju realizacije projekta eko muzeja čipke i čipkarstva u Lepoglavi, većina nazočnih složila se da je projekt zanimljiv, ali se, s ob-zirom na cijenu projekta koja se kreće oko 20 milijuna kuna, postavilo pitanje njegove ispla-tivosti. Za tu je priliku, Dragana Lucija Ratković iz tvrtke Muze koja je osmislila cjelokupni pro-jekt, sudionicima okruglog stola predstavila projekt Eko muzeja čipke. Prema njenim riječima radi se o u svijetu priznatoj for-mi muzeja koji najbolje čuva, prezentira i ekonomski koristi nematrijalno kulturno dobro. A upravo je čipka takvo nematri-jalno dobro koje bi se kroz mu-zej štitilo. Ne određen predmet, već vještina izrade čipke.

Vezano za međunarodni fe-stival čipke prevladalo je mi-šljenje o potrebi promjene da-tuma njegova održavanja. To je potvrdila i analiza koju je za tu priliku izradila Razvojna agencija Varaždinske županije

(AZRA). Temeljem dobivenih rezultat analize, Maja Lehman iz AZRE predložila je da se festival održi u mjesecu svibnju ili lipnju s čime se složila velika većina sudionika okruglog stola. Protivljenje takvom prijedlogu iznijela je etnologinja Tihana Petrović Leš, istaknuvši pri tom važnost tradicije održavanja fe-stivala u mjesecu rujnu kad se festival po svojem kulturnom sadržaju nadopunjuje s Varaž-dinskim baroknim večerima.

Tijekom trajanja okruglog stola na kojem su se u rasprave svojim prijedlozima, ali i kriti-kama, uključili mnogi sudionici, istaknuto je da su kočnice ra-zvoja turizma na području Grad Lepoglave nedostatak smještaj-nih kapaciteta, izostanak pri-vatne inicijative te ponekad loša koordinacija i suradnja turistič-kih djelatnika i pojedinih usta-nova i društva s područja Grada. Zadovoljan reakcijom nazočnih i prijedlozima za poboljšanje turističke ponude, u koju treba uključiti struku, Grad Lepo-glava je najavio skoro održava-nje još jednog tematski sličnog okruglog stola.

POMOĆ ZA RAZVOJ seoskog turizmaBudući da je u razvojnom pro-

gramu Grada Lepoglave jedna od smjernica razvoj turizma, ali i razvoj ruralnog gradskog po-dručja, Grad je donio odluku, koju je potvrdilo Gradsko vije-će, o bespovrtanoj pomoći vla-snicima objekata seoskog turiz-ma s gradskog područja. Riječ je o bespovratnoj pomoći koja se isplaćuje na teret ovogodišnjeg proračuna za što je izdvojeno ukupno 150 tisuća kuna. Vla-snici objekata seoskog turizma, koji ispunjavaju uvjete propi-sane Odlukom o bespovratnim pomoćima seoskom turizmu. Grad pomaže s iznosom od 15 tisuća kuna i to za adaptaciju ili

prenamjenu smještajnih, odno-sno ugostiteljskih kapaciteta i marketing.

Kako investicije u razvoju ovakvog tipa turizma ne bi ovi-sile samo o gradskoj pomoći, dio sredstava vlasnik seoskog turističkog domaćinstva mora osigurati ili osobnim ulaganjem ili pak iz nekih drugih izvora. Pri tome ukupna vrijednost in-vesticije koja je već provedena ili će tek biti provedena, mora biti minimalno dvostruka od iznosa dodijeljene bespovratne grad-ske pomoći. Da se domaćinstvo potakne da investicijska sred-stva pribave i iz drugih izvora, prednost pri dodjeli sredstava

gradske pomoći imaju oni koji su već ostvarili sredstva iz nekih drugih izvora, primjerice odre-sornih ministarstava i iz fondo-va Europske unije.

Prema posljednjim eviden-cijama, na području Grada Lepoglave postoji 40- tak po-tencijalnih korisnika pomoći za domaćinstva seoskog turizma. Grad je s njima obavio odre-đene razgovore te se upoznao s problemima s kojima se susreću. Zato je donesena odluka da om se sredstvima iz gradskog prora-čuna pomogne i podupire inici-jativa za razvoj seoskog turizma na području Grada Lepoglave.

Primopredajom ključeva Gra-du Lepoglavi i formalno je u traj-no vlasništvo, od strane Ministar-stva pravosuđa, predana zgrada nekadašnje ambulante, smje-štena u samoj baroknoj jezgri, u neposrednoj blizini lepoglavske Župne crkve. Riječ je o objektu u kojem bi u budućnosti trebao biti smješten Muzej čipke i čip-karstva. Primopredaja ključeva obavljena je između zamjenika gradonačelnika Grada Lepoglave Alojza Gredelja i upravitelja Ka-znionice u Lepoglavi, Zvonimira Penića.

Do primopredaje došlo je te-meljem ugovora o darovanju koji su početkom godine potpisali Grad Lepoglava i Ministarstvo pravosuđa. Inače, inicijativa da se navedeni objekt ustupi Gra-du Lepoglavi, pokrenuta je prije otprilike 8 godina. Angažmanom tadašnjeg i sadašnjeg gradonačel-nika Lepoglave Marijan Škvarić i njegovog tadašnjeg zamjenika Alojz Špička, pokrenut je po-stupak kojim se od Ministarstva pravosuđa zahtijeva ustupanje navedenog objekta Gradu Lepo-glavi. S početkom ove godine, an-

gažmanom ministra kulture Bože Biškupića, potpredsjednika Sabo-ra Ivana Jarnjaka i tadašnjeg pred-sjednika Gradskog vijeća Roberta Mačeka te suradnjom i angažma-nom svih političkih struktura Grada Lepoglave, došlo je do rea-lizacije ideje iz zahtjeva o ustupa-nju objekta Gradu Lepoglavi. Či-nom primopredaje, uz postojanje idejnog rješenja Eko muzeja čipke i čipkarstva, osiguran je još jedan uvjet za njegovu realizaciju. Da bi se u realizaciju projekta krenulo, potrebna su značajna sredstva, oko 20 milijuna kuna, koja bi se osigurala iz gradskog proračuna, iz pretpristupnih fondova Eu-ropske unije te s državne razine. Kada će se krenuti s uređenjem muzeja, teško je govoriti.

Prelaskom zgrade Kaznionice u gradsko vlasništvo, potvrđena je dobra suradnja Grada i Kazni-onice.

Da će se dobra suradnja nasta-viti, nadaju se i u Gradu Lepogla-vi, budući da je veliki broj objeka-ta i gradskih površina u vlasništvu Ministarstva pravosuđa što u pojedinim gradskim razvojnim planovima koči realizaciju.

Gradu predani ključevi zgrade nekadašnje ambulante

12 | prosinac 2009. | Broj: 4LJUDI I DOGAĐAJI

Blagdan Svetog Martina, uz misno je slavlje i blagoslov vina, proslavljen u vinorodnom po-dručju Kameničkog Podgorja. Na predjelu zvanom Ilovica, kod ka-pele Svetog Martina, stotinjak je vjernika sudjelovalo na misnom slavlju koje je u koncelebraciji s domaćim župnikom, velečasnim Dragutinom Jočom i župnikom Župe Vrbno, velečasnim Stje-panom Vorihom, predvodio cvetlinski župnik, velečasni Ivan Hruško. Podsjetivši u propovije-di na život biskupa Martina, ko-

jega su kao svog zaštitnika uzeli i vinogradari, velečasni Hruško blagoslovio je mlado vino koje su za tu priliku donijeli vjernici. Po završetku misnog slavlja, koje je pjesmom uveličao pjevački zbor, a nazočili mu i gradonačelnik Le-poglave Marijan Škvarić i njegov zamjenik Alojz Gredelj, uslijedilo je pučko slavlje koje je organizi-rala Udruga vinogradara, vinara i voćara Klopotec. Sve vjernike tom je prilikom udruga Klopotec počastila jelom i vinom.

MARTINJE u Ilovici INFORMATIČKOM edukacijomPROTIV RECESIJE

Jedan od oblika pomoći koji Grad Lepoglava u vrijeme re-cesije pruža poduzetnicima s gradskog područja je i besplat-ni informatički tečaj na kojem polaznici, kroz teoriju i rad na računalu, stječu osnovna infor-matička znanja potrebna za una-prjeđenje vlastitog posla. Pod vodstvom Damjana Županića, u program edukacije uključilo se 36 poduzetnika koji su, ovisno o stupnju informatičkog znanja, podijeljeni u tri grupe. Tečaj se održava u prostoru lepoglavskog Doma kulture, svakog radnog dana, osim ponedjeljka, od 19 do 21 sat, a pri tom se koristi informatička oprema nabavlje-na u okviru projekta Turističko kulturno informativnog centra. Prvu grupu polaznika, u kojoj je 12 poduzetnika, za vrijeme trajanja tečaja posjetio je i le-

poglavski gradonačelnik Mari-jan Škvarić i pri tom istaknuo važnost korištenja informatičke tehnologije u radu i međusob-noj komunikaciji. Vezano uz to, poduzetnike je upoznao s namjerom da se komunikacija Grada i poduzetnika poboljša upravo korištenjem informatič-

ke tehnologije.Nakon edukacije poduzetni-

ka, izradit će se kriteriji po ko-jima će takvim informatičkim radionicama moći pristupiti i građani, prvenstveno nezaposle-ni i osobe srednje životne dobi kojima je ovakva edukacija ite-kako potrebna.

U povodu Međunarodnog dana starijih osoba, Grad Lepo-glava darivao je tri korisnice pro-grama “Pomoć u kući” sa svog područja. Korisnice su posjetili zamjenik gradonačelnika Alojz Gredelj i gerontodomaćice Mo-nika Breški, Mirjana Škalac i Šte-fica Erdec zajedno s voditeljicom programa “Pomoć u kući” Slađa-nom Cestar te im uručili higijen-sko-prehrambene pakete.

Inače, Društvo Crvenog križa Varaždinske županije program “Pomoć u kući” provodi od ve-ljače 2002. godine na području Varaždinske županije. Grad Le-poglava uključio se u financiranje

Programa u 2009. godini s ciljem zbrinjavanja što većeg broja kori-snika, tako da od srpnja putem javnih radova zapošljava tri ge-rontodomaćice koje djeluju na gradskom području u koordi-naciji s Društvom Crvenog križa Varaždinske županije.

Provođenje Programa je oblik izvaninstitucijske skrbi o starijim osobama, s ciljem što kvalitetni-jeg i dužeg boravka u vlastitom domu. U Program je uključeno 105 korisnika s cijelog područja Grada Lepoglave. Obilasci kori-snika se provode svakodnevno prema dnevnom rasporedu i po potrebi.

POKLONI ZANAJSTARIJE

Uz Međunarodni dan starijih osoba

Uz nadolazeće božićne i no-vogodišnje blagdane Grad Lepo-glava je za umirovljenike sa svo-ga područja, čija je mirovina za listopad iznosila do 1.500 kuna, osigurao prigodni novčani dar. Za svakog umirovljenika tog fi-nancijskog cenzusa osigurano je 100 gradskih kuna.

Kako u Gradu ne raspolažu informacijama o visini mirovina svojih umirovljenika, upućen je

poziv svima koji zadovoljavaju kriterij da se do 10. prosinca jave u Jedinstveni upravni odjel Grada Lepoglave, U Ulici Antuna Mi-hanovića 12, radnim danom od 8 do 15 sati, te na uvid dostave važeću osobnu iskaznicu i odre-zak mirovine za listopad ove go-dine. To je preduvjet da bi mogli dobiti božićnicu, koja se isplaćuje odmah po predočenju potrebnih dokumenata.

BOŽIĆNICAod 100 kuna

Grad Lepoglava osigurao “božićnice” umirovljenicima DRUŽENJE UZ MOŠT I PEČENI KESTENVeć tradicionalno, u vrijeme

kestena i mošta, članovi lepo-glavske podružnice Hrvatske narodne stranke, u Žarovnici kod kapele Svetog križa, orga-niziraju tradicionalnu kesteni-jadu. Tako je bilo i ove godina kada su se okupljenima pridru-žili župan i dožupan Varaždin-ske županije Predrag Štromar i Milan Pavleković, gradonačel-nik Marijan Škvarić i predsjed-nik Gradskog vijeća Zorislav Rodek. Kako uz takva druženja uvijek dobro “sjedne” i domaća glazba, ona i za ovu priliku nije izostala. Ugodnom i veselom

okruženju pridružili su se i gosti iz okolnih podružnica, predsjed-nica podružnice HNS-a Vinica, Snješka Žmegač, predsjednik

podružnice HNS-a Varaždin Goran Habuš i predsjednik podružnice HNS-a Beretinec, Matija Kefelja.

Posjet KreševuNakon što su u Lepoglavi

za vrijeme trajanja ovogodiš-njeg festivala čipke organizirali Međunarodni sajam minerala i poludragog kamenja, člano-vi Udruge Lepoglavski ahat nastavili su sa svojim mnogo-brojnim aktivnostima. Tako je četvero članova udruge, zajedno s počasnim članom, Marinom Šoufekom, mineralogom iz Hr-vatskog prirodoslovnog muzeja,

boravilo u Kreševu u Bosni i Hercegovini i pri tom sudjelo-valo na Međunarodnom sajmu minerala, stijena, fosila te dra-gog i poludragog kamenja

Zajedno s članovima Udru-ge Lepoglavski ahat u Kreševu boravilo je izaslanstvo Grada Lepoglave, na čelu s dogradona-čelnikom Alojzom Gredeljom. Tom su prigodom članovi iza-slanstva razgledali znamenitosti

kreševskog kraja te kroz razgo-vor s predsjednikom tamošnjeg gradskog vijeća, tražili moguć-nosti daljnjeg jačanja prijatelj-skih i uspostavljanja gospodar-skih veza.

Dolazak izaslanstva Grada Lepoglave u Kreševo ostvaren je na inicijativu udruge Kreševski citrit, organizatora sajma u Kre-ševo čiji članovi redovito, već godinama, dolaze u Lepoglavu.

NOVIH 135 članovaJedna od aktivnosti koju je, uz

tradicionalan Mjesec hrvatske knjige, obilježen od 15. rujna do 15. listopada, na popularizaciji čitanja i bibliotekarstva provela i Gradska knjižnica iz Lepogla-ve je i promocija čitanja knjiga i slikovnica među najmlađima. Tako je ove godine, u surad-

nji s Varaždinskom županijom, omogućen besplatni upis u knjižnicu svim učenicima prvih razreda osnovnih škola. Stoga su izrađene i školama dostavlje-ne iskaznice za gotovo 135 pr-voškolaca iz osnovnih škola koje gravitiraju lepoglavskoj knjižni-ci, odnosno iz škola u Lepoglavi,

Kamenici, Žarovnici, Višnjici, Cvetlinu, Vrbnu i Bednji. Čla-narina će djeci važiti kao i svim ostalim korisnicima knjižnice, punu godinu dana, a troškove upisa u potpunosti je, u okviru projekta “Knjižnica je znanje”, pokrila Varaždinska županija.

Učenici prvih razreda besplatno učlanjeni u Gradsku knjižnicu

prosinac 2009. | 13 Broj: 4 | LJUDI I DOGAĐAJI

Još 24 obitelji s područja Grada Lepoglave primilo je u listopadu jednokratnu gradsku novčanu potporu namijenjenu obiteljima koje su tijekom ove godine do-bile prinove. Sretnim obiteljima pomoć su uručili gradonačelnik Marijan Škvarić i njegov zamjenik Alojz Gredelj na prijemu organi-ziranom za tu prigodu u gradskoj vijećnici u Lepoglavi. Obiteljima kojima se rodilo prvo dijete, do-dijeljena je jednokratna potpora u iznosu od tisuću kuna, za drugo dijete tisuću i pol kuna, a dvije ti-suće kuna za treće i svako daljnje rođeno dijete u obitelji. Riječ je o pomoći koju Grad Lepoglava

dijeli svaka tri mjeseca, za što su sredstva osigurana gradskim pro-računom.

Prigodom podjele potpore obiteljima, gradonačelnik Škvarić istaknuo je da su navedena sred-stva nedostatna su za sve ono što je u trenutku rođenja djeteta po-trebno obiteljima, ali je ova pot-pora ipak znak pažnje.

I ovom su prilikom roditelji upoznati s programom potpo-re najmlađima u okviru kojeg Grad Lepoglava financira nabavu dječje hrane za djecu dobi do 6 mjeseci koju propisuje nadležni liječnik.

POTPORA NAJMLAĐIMAUČENIČKIM ZADRUGAMA državne nagrade za

NAJPROIZVODENa Državnoj smotri učenič-

kih zadruga, održanoj krajem listopada u Puli, učeničke za-druge iz osnovnih škola s po-dručja grada Lepoglave postigle su značajne uspjehe.

Učeničke zadruge osnovnih škola iz Lepoglave, Kamenice i Višnjice dobile su nagrade za najproizvode i time još jednom dokazale kvalitetu rada kojom se u navedenim zadrugama nje-guju tradicijski obrti ovog kraja.

Nagradu za najproizvod dobio je suvenir Batek i dedek Učenič-ke zadruge “Stezica” iz Osnovne škole Ante Starčevića u Le-poglavi, zatim ceker Učeničke zadruge “Korpica” iz kameničke Osnovne škole Ivana Rangera te božićni ukras Učeničke zadruge “Višnja”, Osnovne škole Izidora Poljaka iz Višnjice.

Smotru je u Puli organiziralo Ministarstvo znanosti, obrazo-vanja i športa, Agencija za odgoj

i obrazovanje, Hrvatska zajed-nica tehničke kulture i Hrvatska udruga učeničkog zadrugarstva. Pravo sudjelovanja na njoj su učeničke zadruge iz lepoglav-ske, kameničke i višnjičke škole ostvarile osvajanjem prvih triju mjesta na smotri učeničkih za-druga Varaždinske i Koprivnič-ko – križevačke županije, održa-ne u svibnju u Đurđu.

Od djelatnika Kaznionice u LepoglaviPRIKUPLJENO 29 DOZA KRVI

Gradsko društvo Crvenoga križa Ivanec, sredinom stu-denoga u suradnji s Aktivom Kaznionice u Lepoglavi, prove-lo je uspješne akcije dobrovolj-nog darivanja krvi u koju su se uključili djelatnici Kaznionice.

Ukupno je prikupljeno 29 doza krvi, a rekorder po broju dariva-nja bio je Franjo Bračko iz Le-poglave koji je krv darovao 65 puta.

Akcije su proveli djelatnici

Transfuziološke službe Varaž-dinske opće bolnice, a priku-pljene količine služe za liječenje bolesnika u medicinskim usta-novama na području Varaždin-ske županije.

Akcija dobrovoljnog darivanja krvi u KZ Lepoglava

O tome kako riješiti imovinsko pravne odnose u postupcima okrupnjavanja poljoprivrednoga zemljišta, zainteresirani su poljo-privrednici, vlasnici poljoprivred-nih zemljišta i predstavnici lokal-nih zajednica s našeg područja, imali prilike doznati na edukacij-skom skupu održanom nedavno u Lepoglavi. Pred 20-tak nazoč-nih, predavanja su, u prostoru Doma kulture, održali pravni i

agronomski stručnjaci upoznati s rješavanjem imovinsko pravnih odnosa u postupcima okrupnja-vanja poljoprivrednoga zemljišta.

Predavanje u Lepoglavi orga-nizirala je Agencija za poljopri-vredno zemljište. Tom je prilikom istaknuto da se okrupnjavanjem poljoprivrednoga zemljišta, izme-đu ostalog, želi pridonijeti održi-vom razvoju ruralnih područja.

Predavanje o okrupnjavanju poljoprivrednoga zemljišta

Za predstavnike udruga, dru-štava i ustanova s područja Gra-da Lepoglave, organizacija civil-nog društva u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj – JAKO organizirala je u prostoru Doma kulture radi-onicu na kojoj ih je upoznala s Programom regionalnog razvoja i jačanja sposobnosti. O tome kako se uključiti u program i kako iskoristiti sve pogodnosti koje se udrugama u okviru programa pružaju, a riječ je o besplatnim informacijama, edukacijskim tre-ninzima, savjetima, i sudjelova-njima na seminarima, govorio je Teo Patričević iz Autonomnog

centra iz Čakovca, udruge koja provodi navedeni program na području Sjeverozapadne Hrvat-ske. Članovima udruga, društava i ustanova s područja Grada Le-poglave, predstavljeni su i aktual-ni natječaji putem kojih udruge mogu ostvariti novčane potpore za realizaciju vlastitih projekata.

Iako se za vrijeme trajanja ra-dionice mogao doznati veliki broj korisnih informacija i savjeta neophodnih za rad organizaci-ja civilnog društva, radionici su nazočili samo članovi nekoliko udruga, društava i ustanova s po-dručja Grada.

RadionicaJAKO

u Lepoglavi

Uz Međunarodni dan starijih osoba

Još jedan slučaj trihinelozeNakon što je u siječnju ove

godine u Lepoglavi dvoje ljudi jedva ostalo živo jer su se razbo-ljeli od trihineloze (trihinama su se zarazili kod kušanja mesa za kobasice, a da ga prethodno nisu odnijeli na analizu), u Lepogla-vi je zabilježen novi slučaj tri-hineloze. Srećom, ovaj put bez posljedica za zdravlje ljudi, i to zahvaljujući opreznom vlasni-ku koji je odmah nakon klanja svinje, meso odnio na analizu u Veterinarsku stanicu Ivanec.

- Ustanovili smo da je meso zaraženo živim, pokretnim tri-hinelama. Vlasnika smo odmah obavijestili da ne konzumira meso. Bio je šokiran. Na teren je odmah izašao županijski inspek-tor i zaplijenio meso. Posebnim vozilom ono je otpremljeno u

kafileriju u Sesvetskom Kraljev-cu gdje je uništeno. Da su ljudi jeli ovo meso, oboljeli bi – rekao je direktor Veterinarske stanice Zorislav Rodek.

Zanimljivo je da su djelatni-ci Veterinarske stanice Ivanec posljednjih godina trihinelozu evidentirali samo u pojedinač-nim slučajevima, 2003. i 2006. godine, a i onda isključivo kod svinja uzgojenih u Slavoniji. Ve-terinari sada prate što se događa jer u oba ovogodišnja slučaja, trihineloza je otkrivena u svinja uzgojenih u našoj županiji. Dok je životinja iz siječnja ove godi-ne kupljena u Vidovcu, u ovom slučaju riječ je o svinji iz uzgoja jednog proizvođača iz Lepogla-ve. Veterinari slučaj dovode u vezu sa spomenutim oboljenjem

ljudi iz siječnja ove godine, koji su s njima rodbinski povezani, pri čemu se pretpostavlja da se svinja zarazila napojem.

Budući da je bila označena ušnom markicom, vlasniku će odštetu isplatiti država. Kako gazda u uzgoju ima još svinja, veterinari najavljuju da će kod kolinja analizirati meso svih, jer su posljedice obolijevanja od tri-hineloze iznimno teške. O tome svjedoče i teškoće s kojima se nakon izlaska iz bolnice u Za-grebu još uvijek suočavaju osobe oboljele u siječnju.

Po svemu sudeći, skromnih 45 kuna, koliko stoji analiza mesa, sretnom Lepoglavčaninu i njegovim bližnjima spasilo je zdravlje.

Zahvaljujući opreznom vlasniku izbjegnuto obolijevanje ljudi

14 | prosinac 2009. | Broj: 4VATROGASTVO

Unatoč tome što je Ministar-stvo pravosuđa dužno skrbiti o opremanju vatrogasne postrojbe koja punih 59 godina djeluje u sklopu Kaznionice u Lepoglavi, ono, čini se, zbog nedostatka novca u državnom proračunu, ne može ispoštovati zakonsku obvezu propisanu procjenom ugroženosti od požara. Iako je kaznionički DVD resornom mini-starstvu dosad uputio više dopisa s molbom da postrojbu opremi najnužnijim voznim parkom te da nabavi barem najosnovniju

osobnu opremu vatrogascima, na njihove zamolbe uvijek stiže isti odgovor Novca nema.

Smatrajući nedopustivim da najveća zatvorska ustanova u Hrvatskoj već godinama nema nijednog jedinog vatrogasnog vozila, vatrogasci su vlastitim članarinama osigurali novac za nabavu jednog vozila. Kupovinu su realizirali tako da im je Vatro-gasna zajednica Grada Lepoglave dala beskamatnu pozajmicu od 36.000 kuna na dvije godine, a u tom vremenu vatrogasci će taj novac vratiti iz vlastitih sredstava. Istina je da je nabavljeno vozilo

rabljeno i da su ga za samo pet ti-suća eura nabavili od prijateljskih „gasilaca“ iz slovenskog Tržiča, ali to nije umanjilo činjenicu da su njegovu nabavu dočekali vrlo emotivno.

- Ovo vozilo dostatno je za prijevoz ljudi i nešto opreme te za manje intervencije – kazao je predsjednik DVD-a, Ivan Špira-nec.

Sreću u obavljanju njihova za-htjevna posla vatrogascima Ka-znionice poželjeli su i pomoćnik upravitelja Josip Špičko i zamje-

nik lepoglavskog gradonačelnika Alojz Gredelj, koji je istaknuo da Grad Lepoglava putem Vatroga-sne zajednice već niz godina skr-bi za zadovoljavajući vatrogasni standard svih društava koje djelu-ju u njenu sklopu. Sretnu vožnju i što manje intervencija, domaći-nima je poželio i predsjednik Ga-silskog društva iz Tržeca. Vozilo je blagoslovio zatvorski dušobrižnik Marko Šmuc.

Uz dužnosnike Vatrogasne za-jednice i DVD-a Lepoglave, sve-čanosti kaznioničkih vatrogasaca nazočili su i predstavnici DVD-a iz Bedenca, Kamenice i Višnjice.

Oprema za DVD Kaznionice u Lepoglavi

NOVOvatrogasno vozilo

Deset milijuna kunaZA VATROGASTVOU razvoj vatrogastva, odno-

sno opremanja gradskih vatro-gasnih društava i izgradnju va-trogasnih domova, na području Grada Lepogave planira se u naredne četiri godine uloži-ti gotovo deset milijuna kuna. Riječ je o programu kojim se, proračunskim sredstvima Gra-da Lepoglave, sredstvima koja se planiraju pribaviti s državne razine te iz Vatrogasne zajed-nice Varaždinske županije takvi planovi žele ostvariti. Njima bi se za potrebe Dobrovoljnog vatrogasnog društva Višnjica nabavilo novo adekvatno vatro-gasno vozilo, srušio bi se stari i

izgradio novi vatrogasni dom u Kamenici te bi se izgradio Va-trogasni centar u Lepoglavi. O tom, četverogodišnjem planu razvoja vatrogastva na području Grada Lepoglave, i projektima kojima bi se on realizirao, razgo-varalo se na sastanku zamjenika gradonačelnika, Alojza Grede-lja, te predstavnika Vatrogasne zajednice Varaždinske županije i predstavnika dobrovoljnih va-trogasnih društava s gradskog područja.

Temeljem okvirnih prora-čuna za gradnju vatrogasnog centra trebat će osigurati oko tri milijuna kuna. Tek nešto manje

sredstava utrošit će se za rušenje i gradnju novog doma u Kame-nici, dok će oko milijun kuna stajati nabava neophodnog na-valnoga vatrogasnog vozila za potrebe Dobrovoljnog vatro-gasnog društva Višnjica, koje, uzevši u obzir konfiguraciju ze-mljišta i raštrkanost naselja, kao i blizinu Ravne gore za gašenje požara pokriva najzahtjevniji dio gradskog područja. Nave-denim iznosima treba dodati troškove otkupa potrebnog ze-mljišta, izradu dokumentacije i nabavu dodatne opreme pa se u konačnici radi o iznosu od deset milijuna kuna.

NUŽNA NABAVA opreme

Nabavka nove vatrogasne opreme za potrebe vatrogasnih društava s gradskog područ-ja jedan je od zacrtanih ciljeva grada Lepoglave kojim se u na-rednom razdoblju želi povečati njihova učinkovitost, a time i sigurnost građana. Zabrinja-va činjenica da ni jedno od tri gradska vatrogasna društva ne raspolaže, primjerice, opremom za izvlačenje unesrećenih iz vo-zila u prometnoj nesreći. Stoga je u Lepoglavi sredinom rujna, na poziv gradske Vatrogasne zajednice, tvrtka Vatropromet iz Zagreba prezentirala upravo takvu opremu. Članovi DVD

Lepoglava tom su prigodom održali pokaznu vježbu tijekom koje su isprobali navedenu opre-mu. Prezentaciji i vježbi nazoči-li su i članovi drugih gradskih vatrogasnih društava, a ispred

Grada Lepoglave, zamjenik gradonačelnika, Alojz Gredelj.

S obzirom na to da je u ra-zvojnom planu Grada Lepogla-ve turizam jedna od značajnijih odrednica, nameće se potreba nabave navedene opreme ko-jom bi se sigurnost povećala i turistima kojih će u budućnosti na području grada Lepoglave biti sve više. Na žalost, svjedoci smo činjenice da se s poveća-njem gustoće prometa, poveća-va i broj prometnih nesreća u kojima je potrebna brza inter-vencija vatrogasaca s opremom za izvlačenje unesrećenih sudi-onika u prometu. U planu je da se takvom opremom opreme i lepoglavski vatrogasci.

Predstavljanje vatrogasne opreme

prosinac 2009. | 15 Broj: 4 | SPORT

I ove je godine u organizaciji lepoglavske Udruge za sportsku rekreaciju „Sport za sve“ održana kros liga na kojoj je u 12. kola su-djelovao ukupno 101 trkač. Svih 12 kola održano je na sportsko-rekreacijskom centru u Lepoglavi i to u proljetnom i jesenskom terminu, u 8 kategorija, uključu-jući i obiteljsku.

Postignuti rezultati:- do 5 godina – 100m: dječaci:

1. Dino Kovač; 2. Marko Bratko-vić; 3. Adriano Zagorac; djevojči-ce: 1. Rea Dubovečak; 2. Lorena Dubovečak

- 5 do 7 godina – 200 m: dje-čaci: 1. Marino Kovač; 2. Zvonimir Jakop; 3. Mateo Hehet; djevojči-ce: 1. Nikol Botković; 2. Lorena Zagorac; 3. Helena Sever

- 8 do 10 godina – 400m: dje-čaci: 1. Bruno Malčić; 2. Edi Petak;

3. Karlo Zidar; djevojčice: 1. Anto-nija Zagorac; 2. Dorotea Željezić; 3. Anamarija Čretni

- 11 do 15 godina – 800m: dje-čaci: 1. Matija Čretni; 2. Slaven Vuglač; 3. Ivan Jakop; djevojčice: 1. Stela Žuliček; 2. Anamarija Žuli-ček; 3. Barbara Posavec

- 16 do 19 godina – 2000m: dečki: 1. Stjepan Zdešić; 2. Josip Jaković; 3. Ivica Justament; djevoj-ke: 1. Ivana Posavec

- 20 + godina – 4000m: muš-karci: 1. Josip Jakop; 2. Slavko Mu-rić; 3. Darko Petak; žene: 1. Katica Levanić; 2. Jasminka Kovač

- rekreativci – 2000m: muškar-ci: 1. Emil Zagorac; 2. Josip Dubo-večak; žene: 1. Marina Jakop

Obiteljska kategorija: 1. obitelj Jakop; 2. obitelj Zagorac; 3. obitelj Kovač

4. KROS LIGASvi na RAVNU GORUVeć tradicionalno, ove go-

dine osmi puta za redom Za-jednica športskih udruga grada Lepoglave, Udruga za sportsku rekreaciju «Sport za sve» i Pla-ninarsko društvo Pusti duh, or-ganizirali su, kod planinarskog doma Pusti duh, tradicionalnu planinarsko - rekreativnu mani-festaciju Idemo na Ravnu goru.

U akciju se uključio veliki broj rekreativaca i planinara, a u njenom natjecateljskom dje-lu, natječući se u pikadu, visećoj

kuglani, bacanju lopte u koš, bacanju kolutova i kockica, su-djelovalo 17 tročlanih ekipa, uglavnom obitelji. Najspretnija, najsretnija i ujedno najuspješni-ja ekipa u ukupnom poretku bila je ekipa Mački u sastavu Ro-bert, Sara i Lovro Maček. Dru-go mjesto u ukupnom poretku

osvojila je ekipa Bratkovići koju su činili Robert, Hermina i Sara Bratković, a treće ekipa Sajki 2 u sastavu Zlatko, Karlo i Siniša Sajko.

Organizatori su najboljima uručili nagrade, a svim sudioni-cima akcije okrjepu.

LEPOGLAVSKA ZASTAVA zavijorila se na

4215 metara visineDok je većina nas, počet-

kom kolovoza, uživala u ljetu i morskim radostima, grupa iva-nečkih planinara, među kojima je bio i Lepoglavčan Stjepan Kuštelega, krenula je u osvaja-nje planinskog masiva Monte Rosa u Peninskim Alpama. Cilj planinarske ekspedicije bio je osvojiti nekoliko vrhova ovog planinskog masiva među kojima i vrh Punta Gnifetti, nadmorske visine 4559 metara.

Ekspedicija koja je trajala od 5. do 8. kolovoza, počela je dola-skom u sjeverno talijansko mje-sto Alagnia u dolini Valsesia te usponom na vrh Corno del Ca-moscio (3026 metara). Nakon noćenja u planinarskom domu Rifugi de Vigevano i visinske prilagodbe, drugog dana, već u 6 ujutro, kreće se prema vrhu Vi-cent Piramid. Put vodi preko vr-hova Stolemberg (3202 metara) i Punta Idrena (3260 metara) do planinarskog doma Gniffeti na 3647 metara nadmorske vi-sine. Nakon odmora u domu i stavljanja zimske opreme (na-vezi, dereze, cepini) ekspedicija

kreće prema vrhu Vicent Pi-ramide visokom 4215 metara. Put do vrha vodi kroz ledenjake Indren i Garstelet a to zahtije-va iskustvo, snagu i korištenje zimske opreme. Dva i pol sata nakon odlaska iz doma Gnif-feti, članovi ekspedicije stižu na vrh Vicent Piramide (4215). Na osvojenom vrhu, pokrivenom snijegom, lepoglavski planinar Stjepan Kuštelega, za tu je pri-liku razvio zastavu Grada Le-poglave. Uslijedilo je spuštanje do baznog doma i priprema za sutrašnji uspon na vrh Pun-ta Gnifetti (4559). Međutim, najava loših vremenskih uvjeta

poremeti planove ekspedicije. S obzirom na uvjete koji vladaju na visinama iznad 4000 metara i najavljenu promjenu vremena, pokušaj uspona na vrh Punta Gnifetti predstavljao bi preveli-ki rizik, pa je donesena teška, ali razumna odluka da se ekspedi-cija prekine te da se krene kući.

I osvajanjem vrha Vincent Piramide ostvaren je najveći uspjeh u povijesti planinarstva našeg kraja. Uz Lepoglavčana Stjepana Kuštelegu, ostvarili su ga Tomislav Friščić, Božidar Šoštar, Ivan i Duško Vitez, Ne-nad Novak, Josip Lazar, Drago Bencek i Ivan Mudri.

Od događanja koja će među prvima obilježiti novu godinu u Lepoglavi bit će i 6. izdanje otvo-renog zimskog malonogomet-nog turnira. Sve ekipe koje žele sudjelovati na turniru, morat će svoje sudjelovanje prijaviti do 6. siječnja 2010. i to do 18 sati kada bude organizirano izvlačenje tur-nirskih skupina. Prijave se prima-

ju na broj mobitela 098 806 370 (Damir Kužir). Kao i prethodnih godina, turnir će organizirati Za-jednica športskih udruga Grada Lepoglave, a očekuje se da će broj prijavljenih ekipa biti kao i prošle godine što znači 80-tak. Prve uta-kmice igrat će se 8. siječnja kada turnir i službeno počinje.

PRIJAVE za zimski malonogometni turnir

DO 6. SIJEČNJA

Zanimljivo predavanje o us-ponu 2. hrvatske ženske alpini-stičke ekspedicije na najviši vrh svijeta, Mount Everest, okupilo je u lepoglavskom Domu kulture mnogobrojne posjetitelje koji su sa zanimanjem pratili predavanje Darka Berljaka, vođe ove jedin-stvene alpinističke ekspedicije. Tijekom predavanja posjetitelji su dobili sve informacije o uspo-nu, od pripreme koja je trajala 14 mjeseci pa do samog uspona koji je s odlaskom na Himalaju trajao

72 dana. Prikazani su i filmovi o Mount Everestu te o samom usponu na najviši svjetski vrh, a mogle su se vidjeti i fotografije Mount Everesta te razgovarati s gostom predavačem.

Predavanje je organiziralo Pla-ninarsko društvo “Pusti duh” iz Lepoglave kako bi svima onima koji nikad neće stupiti na “krov svijeta”, a takvih je zaista puno, ustvari rijetki su oni koji će tamo biti, prenese dio doživljaj sudjelo-vanja u takvom poduhvatu.

S Himalaje u Lepoglavu

imp

ress

um Izdavač:

Grad LepoglavaAntuna Mihanovića 12HR-42250 LepoglavaTel. 042 770 411

Za izdavača:Marijan Škvarić

Urednica:Nevenka Borovec Kihas

Redakcija:Nevenka Borovec Kihas, Al-mira Koren, Dražen Hočur-šćak, Ljiljana Risek, Marina Marković

Fotografije:Dražen Hočuršćak, Branko Težak, , Bojan Migač, Božidar Breški, Aleksandar Kordić

Lektura:Barica Pahić-Grobenski, prof.

Prijelom i oblikovanje:Zlatan Mošmondor

Tisak:GRAFOPROM TISAK d.o.o., Lepoglava

Naklada:2.000 primjeraka

LEPOGLAVSKI GRADSKI LIST BESPLATNO JE GLASILO GRADA LEPOGLAVE.

16 | prosinac 2009. | Broj: 4

jeste li znali ...

Visokoškolska nastava filo-zofije započinje u Lepoglavi 1656. godine. Papa Klement X 1971. godine priznaje sve-učilišni stupanj lepoglavskog učilišta što potvrđuje i car Leopold 1674. godine. Time je Lepoglava dobila pravo na dodjeljivanje visokih znanstve-nih stupnjeva, doktorata iz filo-zofije i povijesti. Smatra se da je u Lepoglavi obranjeno oko 75 doktorskih disertacija pa je Lepoglava stekla status prvog

hrvatskog sveučilišta s pravom dodjeljivanja akademskih titu-la. Prvim doktorom filozofije u Lepoglavi je proglašen La-dislav Landor 1674. godine.

Prvi profesor filozo-fije na lepoglavskom sveuči-lištu bio je Jakov Obostranec, a nakon njega bili su; Ferdi-nand Grieskirchner, Ivan Kery, Ivan Stančić, Gašpar Malečić, Adam Kolečaj, Andrija Eg-gerer, Adalbert Turković, Juraj Krznarić i Jakov Strukić.

Zahvaljujući filozofiji i teologiji, u Lepoglavi je sa-kupljena golema knjiška građa. Najviše zasluga za to pripada Gašparu Malečiću koji je sa svojih putovanja u Lepoglavu dopremio mnoštvo knjiga. Ivan Krištolevec, u svemu pomažu-ći Malečića, izgradio je 1710. godine samostansku knjižnicu. Bila je to u to doba najljepša, najbogatija i najveća knjižnica u Hrvatskoj. (izvor: lepoglava-info.hr)

KRONIKA

Svima poznati lepoglavski kipar Dragutin Jamnić, ove je godine uz Martinje završio dvije svoje skulpture koje prikazuju sveca tog blagdana vina, Svetog Martina i Svetog Urbana koji se štuju kao zaštitnici vinara i vi-nogradara.

- Izrada svakog kipa traja-la je mjesec dana. Skulpture su izrađene od slavonskog hrasta lužnjaka, a svaka od njih je vi-soka oko tri metra i promjera 80 centimetara. Sv. Urban u jednoj ruci drži starinski ključ klijeti a u drugoj grozd, dok sv. Martin drži pletenku, a uz skut mu stoji guska. Oba biskupa imaju žezlo.

“Želio bih da ih mogu prodati nekom vinogradaru, pa da kra-se njegovu klijet.” - objasnio je Dragutin Jamnić.

Jamnić se kiparstvom bavi još od osnovne škole, a svoju prvu izložbu imao je davne 1964. go-dine. Neke od radova izložio je u svojoj galeriji, a novim skul-pturama će nas iznenaditi kad udahne dušu novom komadu drveta koji mu dođe pod ruku.

Sveti Martin i Urban kod Jamnića

NOVI OPUS – dva biskupa

PRVO SVEUČILIŠTE S PRAVOM DODJELE AKADEMSKIH TITULA

Zainteresiranim poljoprivred-nicima, proizvođačima mlijeka i građanima medijima i članovi-ma tvrtke “Domaće mlijeko”, u ponedjeljak, 23. studenog je u Varaždinu, nakon održane re-dovite skupštine tvrtke “Doma-će mlijeko”, prezentiran projekt izgradnje buduće mini-mljekare u Poslovnoj zoni Ivanec.

Predstavljajući projekt, di-rektor tvrtke “Domaće mlijeko” Dragutin Vincek izvijestio je da su do sada provedeni postupci javne nabave za tehničko-teh-nološki projekt, za projektnu dokumentaciju, ishođena je građevinska dozvola, a projekt je prijavljen i na natječaje Mini-starstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, te Ministar-stva gospodarstva, rada i podu-zetništva, od kojih su dobiveni pozitivni odgovori te osiguran niz benefita. Odnosi se to na oslobađanje plaćanja 50 posto poreza na dobit tijekom idućih deset godina. Izračunali smo da će nam - zahvaljujući ovo-me - u sljedećih deset godina ostati najmanje milijun kuna za dodatno ulaganje. Inače, gospo-darstava koja će prodavati mlije-ko većinom imaju do pet krava, a stvaranjem zadruge i njihovim zaduženjem kroz istu, projekt najvjerojatnije ne bi uspio pa je zbog toga osnovano d.o.o.

Ovdje će - sukladno nacrtu društvenog ugovora - Županija i JLS na sebe preuzeti poslovni rizik i kroz udjele kasnije po-kloniti/prodati mini-mljekaru isključivo proizvođačima”, za-ključio je Vincek.

Cijela investicija vrijedna je

devet milijuna kuna, a buduća mini-mljekara gradit će se na području Poslovne zone Ivanec Istok. Dnevno bi se u mljekari trebalo prerađivati pet tisuća litara mlijeka u polutvrdi sir, svježi kravlji sir, pasterizirano mlijeko i vrhnje.

Mlijekara bi, kako je na pred-stavljanjuj rekao gradonačelnik Ivanca Milorad Batinić, prema prvim procjenama trebala imati svoju stopostotnu iskorištenost u svojoj četvrtoj godini i bez problema bi trebala vraćati du-gove. Cilj pokretanja projekta je ostvarivanje dodatnog izvo-ra prihoda u domaćinstvima i zadržavanja ljudi u ruralnom području, ali i zaustavljanje dalj-njega pada broja krava i poveća-nje proizvodnje mlijeka te odr-žavanja krajobraza.

Inače, predstavnici Varaždin-ske županije, gradova Ivanca i Lepoglave te općina Bednja i Klenovnik, sporazum o osniva-nju trgovačkog društva “Doma-će mlijeko”, u sklopu kojega će djelovati mini-mljekara, potpi-sali su u rujnu 2008., a tvrtka je u vlasništvu Varaždinske župa-nije (53.33%), gradova Ivanec (26.66%) i Lepoglave (6.67%) te općina Bednja (6.67%) i Klenovnika (6.67%). Sukladno društvenom ugovoru, osnovni cilj osnivanja tvrtke je proizvod-nja i prerada mlijeka. Projekt mini mljekare dio je velikog programa “Milko_VZ” kojim se nastoji osnažiti stočarstvo Va-raždinske županije i omogućiti preživljavanje malim proizvo-đačima.

Predstavljene dosadašnje aktivnosti na projektu izgradnje Mini-mljekare u Ivancu

Čeka se zatvaranje financijske konstrukcije

Hrvatski web prostor od po-nedjeljka 1. lipnja 2009. godi-ne bogatiji je za novi internet news portal. Riječ je, naravno o prvom nezavisnom lokalnom lepoglavskom news portalu koji je dostupan na web adresi www.lepoglava.net.

Sama ideja pokretanja ovog portala s lokalnom tematikom razvijala se paralelno s razvojem projekta e-lepoglava, projekta inteligentne zajednice. Udruga „LepoMAN“, glavni pokretač inicijative za sustavni razvoj inteligentne zajednice, u svom djelovanju dio vlastitih resursa želi preusmjeriti na informacij-ske tehnologije, pa samim time i na informiranje građana o ak-tualnostima na cijelom području grada.

Prvenstvena namjena portala jest stalno objektivno izvješta-vanje s događaja, poprište kojih je Lepoglava i njezina bliža ili dalja okolica.

Osim uobičajenih informa-tivnih sadržaja novinarskog žanra usmjerenih sveobuhvat-nom i trajnom informiranju jav-nosti o zbivanjima u zajednici, na portalu će biti ponuđene i in-formacije kulturno-obrazovnog, sportskog i zabavnog značaja, sve prema željama gostiju/po-sjetitelja/čitatelja news portala.

Redakciju – stvarateljsku ekipu - zaduženu za oblikova-nje strukture i sadržaja portala i njegovu tehničku izvedbu te ostvarivanje svih planova i iz-vršavanje obveza oko postojanja portala – čine članovi/članice

udruge „LepoMAN“, nezavisni novinari i reporteri te njihovi suradnici.

Redakcija portala djeluje iz vlastitog prostora kojeg isti ko-riste kao mjesto za stvaranje i provođenje uređivačke politike news-portala te dodatno obra-zovanje i stručno usavršavanje svih zainteresiranih.

Puštanjem news-portala u re-dovni rad na „mrežu svih mre-ža“, građani dobivaju jedinstve-no mjesto gdje će u potrazi za informacijama naći jasno izlože-ne i razumljive sadržaje. Ujedno će, kroz korištenje Interneta kao tehnološko-obrazovnog sustava pomoći ustanovljavanju i pro-micanju informacijskog društva, a o svemu tome možete čitati na www.lepoglava.net.

Lepoglavski NEWS portal

ANĐELA VEIĆ,najstarija Lepoglavčanka

U okviru svojih djelatnosti, a u povodu Dana starijih osoba, gerontodomaćice koje na po-dručju grada Lepoglave provode program Pomoć u kući, posjeti-le su, zajedno s dogradonačel-nikom Alojzom Gredeljom, najstariju korisnicu programa, 97-godišnju Anđelu Veić iz Vu-lišinca. Tom su joj prigodom u ime Grada Lepoglave, darujući joj tortu, čestitali na godinama.

Gospođa Veić čestitke je primila i od lepoglavskog župnika, vele-časnog Andrije Kišičeka koji joj je darovao veliku drvenu kru-nicu. Prilikom posjete, Anđela Veić prisjetila se kako se nekad živjelo i kako je, kao čipkarica, svake subote na otkup u trgovi-nu nosila izrađenu čipku. Nekad bi za nju dobivala novaca, a ne-kad ju je mijenjala za robu.