tehnološki razvoj i sve brža modernizacija učinili su …karadžić vuk stefanović, fi lolog,...
Post on 25-Dec-2019
4 Views
Preview:
TRANSCRIPT
31 Februar 2008
Poštovni čitaoci,pred vama je nova rubrika u listu Ogledalo. Pokušaćemo da izaberemo koja je ličnost iz naše bogate srpske istorije ostavila najviše traga i uticaja kako na naše, tako i na društvo u svetu.Formirana je inicijalna lista po azbučnom redu od 60 ličnosti. Predstavili smo vam prvih 20 ličnosti koje mislimo da svakako zaslužuju mesto na listi. A u naredna dva broja ćemo objaviti još četrdeset. Molimo čitaoce da se aktivno uključe u ovu akciju koju je pokrenuo vaš omiljeni list i da u narednom periodu izaberemo ličnost koja po vama zaslužuje najveće zasluge u našoj srpskoj istoriji. Glasanje možete da obavite slanjem e-maila na našu redakciju ogledalo@msn.com ili ogledalo@gmail.com ili na našem sajtu www.serbianmirror.com. Ukoliko smatrate da još neka ličnost zaslužuje da se nađe na listi , predloge možete slati isto kao i glasove. Rezultate ćemo objavljivati u svakom narednom broju. Uživajte zajedno sa nama...
Tehnološki razvoj i sve brža modernizacija učinili su 20. vek vekom zaborava. Ugledni svetski mediji zbog toga su prethodnih godina pokrenuli masovna podsećanja na nacionalnu istoriju tako što su u okvirima svoje zemlje, a prilagođavajući se modernim komunikacijama, pravili listu najznamenitijih ličnosti prošlosti svojih naroda. Izbor za najznamenitijeg Srbina u ovom časopisu, takođe ima za cilj da nas podseti na dela
i velikane naše vekovne i nezasluženo zaboravljene istorije.
Abrašević Kosta,srpski pesnik,rođen 1876. god. u Ohridu u Makedoniji, u trgovačkoj porodici. Otac Srbin, majka Grkinja. Pesme su mu prevođene na mnoge jezike. Umro 1898 god. u Šapcu.
Apis - Dimitrijević Dragutin,pukovnik vojske Kraljevine Srbije,rođen 1876. god. u Beogradu. General-štabni pukovnik vojske Kraljevine Srbije. Jedan od organizatora vojnog puča.Umro 1917 god. u Solunu.
Alas - Petrović Mihajlo,matematičar,rođen 1868. god. u Beogradu. Profesor Beogradskog univerziteta, akademik Srpske kraljevske akademije i alas. Diplomirao na Sorboni. Umro 1898. god. u Šapcu.
Andrić Ivo,književnik i diplomata, rođen 1892. god. Dolac kod Travnika. Dobitnik Nobelove nagrade za književnost. Bio član SANU. Pisac mnogobrojnih romana. Umro 1975. god. u Beogradu.
Bošković Ruđer,matematičar i astronom, rođen 1711. god. Jedan od najznačajnijih naučnika svog vremena i jedan od najvećih srpskih matematičara i astronoma. Osnivač Milanske opservatorije. Umro 1787. god.
Velimirović Nikolaj,vladika,rođen 1881. god. u Leliću. Bio istaknuti srpski teolog i episkop Srpske pravoslavne crkve koja ga danas slavi kao svetog vladiku Nikolaja Velimirovića. Umro 1956. u Libertivilu, SAD.
Višnjić Filip,srpski guslar,rođen 1767. god. u Semberiji. Jedan od najpoznatijih srpskih guslara i tvoraca srpskih narodnih pesama. Kao dete oslepeo od velikih boginja. Umro je 1834. u Grku - Višnjićevo.
Gundulić Ivanepičar,rođen 1589. god. u Dubrovniku u vlasteoskoj porodici. Jedan od najvećih svetskih epskih književnika svoga vremena. Imao tri sina od kojih je jedan bio maršal.Umro 1638. godine.
Dučić Jovan,srpski pesnik,rođen 1871. god. u Trebinju BiH. Bio je srpski pesnik, pisac i diplomata. U vreme nemačke okupacije otišao u SAD gde je vodio srpsku dijasporu. Umro 1943. u gradu Geri.
Đinđić Zoran,doktor fi lozofi je,rođen 1952. god. uŠamcu. Prvi srpski demokratski predsednik vlade. Studirao u Nemačkoj kod profesora Habermansa. Doktorirao na univerzitetu u Konstancu. Ubijen ispred Vlade Srbije 2003.
Jakšić Đura, srpski slikar, pesnik, pripovedač, dramski pisac, učitelj i boem.Rođen 1832. god. u Srpskoj Crnji u Banatu u svešteničkoj porodici. U revoluciji 1848-1849 učestvuje kao dobrovoljac. Umro 1878. u Beogradu.
Jovanović Slobodan,pravnik, istoričar, književnik.rođen 1869. god. u Novom Sadu. Bio predsednik Srpske kraljevske akademije i rektor Beogradskog univerziteta. Umro 1958. god. u Londonu.
Jovanović Jovan - Zmajlekar po zanimanju,rođen 1833. god. u Novom Sadu. Jedan od najvećih liričara srpskog romantizma. Izdaje satirični list "3. maj" po kome dobija nadimak.Umro 1904. god. u Sremskoj Kamenici.
Karađorđević I Aleksandar,prvi kralj Kraljevine Jugoslavije,rođen 1888. god. na Cetinju. 1918. ujedinio Srbe, Hrvate i Slovence.Oženio princezu Mariju od Rumunije. Prilikom posete Francuskoj, ubijen 1934. god. u Marseju.
Karadžić Vuk Stefanović,fi lolog, rođen 1787. god. u Tršiću.Bio reformator srpskog jezika, sakupljač narodnih pesama i pisac prvog rečnika srpskog jezika.Umro u Beču 1864. god. Godine 1897. ostaci preneseni u Beograd.
Knez Lazar Hrebeljanović,srpski vladar sa prestonicom u Kruševcu,rođen 1329. god. u Prilepcu kod Novog Brda.Poznat i kao Sveti car Lazar. Poginuo u Boju na Kosovu 1389. god. i proglašen za svetitelja.
Karađorđević I Petar,poznat kao kralj Petar Oslobodilac,rođen 1844. god. u Beogradu. 1903. posle ubistva kralja Aleksandra i kraljice Drage i državnog vojnog puča proglašen za kralja Srbije. Umro 1921. god u Beogradu.
Kostić Laza,srpski pesnik,rođen 1841. god. u Ko-vilju, u Bačkoj, u vojničkoj porodici. Napisao je oko 150 lirskih i dvadesetak epskih pesama, balada i romansi. Izabran za člana Srpskog učenog društva.Umro je1910. god. u Beču.
Kraljević Marko, (Marko Mrnjavčević),srpski kralj i glavna ličnost jednog od ciklusa srpskih epskih pesama. rođen 1335. god. Bio kralj Srbije (1371-1395). O Markovom kraljevanju se zna malo. Poginuo u bici kod Rovina 1395. god.
Lazarević Despot Stefan,naslednik kneza Lazara Hrebeljanovića,rođen 1374. god. u Kruševcu. Kad je napunio 16 god. majka mu je predala državu na upravljanje. 1402. postaje srpski despot. Umro 1427. god. kod Mladenovca.
prire
dio
Z. M
arin
kovi
ć
32 Ogledalo
B I Z N I S
Februar 2008
MALI OGLASI
****
P R O D A J E S E
Prodaje se prehrambena prodavnica, zajedno sa
pekarom u Longvudu, Floridi.
Zainteresovani pozovite telefon: 407.462.8750
Prodaje se originalni Vilerov goblen, MOSTAR,
pozovite redakciju Ogledala na 773.588.2700
Na prodaju ku}a iza Avale, 214m2, 10 ari placa,
skoro zavr{ena. Informacije na 630-353-0492.
****
TRA@IM POOSAO:
Ozbiljna `enska osoba tridesetih godina tra`i posao,
~uvanje dece u ^ikagu.
Pozovite 773.540.0301
ponude za posao
***************************
FACULTIES OF SLOBOMIR P UNIVERSITY
CAMPUSES IN SLOBOMIR AND DOBOJ:
JOB OPPORTUNITIES:
- FACULTY OF ECONOMICS AND MANAGEMENT-
DEAN and professors
- FACULTY OF INFORMATION TECHNOLOGY - DEAN
and professors
- FACULTY OF LAW - DEAN and professors
- DEPARTMENT OF GENERAL SECURITY -professors
- FACULTY OF PHILOLOGY- English language Professors
- FISCAL ACADEMY - DEAN and professors
- ACADEMY OF ARTS- DEAN and professors
- MUSIC PEDAGOGY DEPARTMENT- DEAN and professors
- DRAMA- MOTION PICTURES DEPARTMENT- DEAN
and professors
Information: 773-457-8019 (cell) 773-334-2232
***************************
WE NEED USED CAR PROFESSIONALS
Our business is growing and we need
aggressive individuals to sell used cars.
Previous sales experience a plus;
customer service experience necessary,
but will train the right person.
We offer excellent benefits including:
huge inventory & ad budget
401K & health insurance
state-of-the-art customer
follow-up system demo
Come and see why we are Honda’s
largest certified dealer in Illinois
and quickly becoming
the best used car department in Chicago
CASTLE HONDA
Call (847) 965-7070 and ask for Ali
-------------------------------------------------
Potrebna osoba za rad u restoranu
”ZUPA” zainteresovani
pozovite na telefon:708.447.9533
33OgledaloFebruar 2008
Z A K O N
IZ MINISTARSTVA ZA DIJASPORU
Generalni Konzulat
Srbije ^ikago
201 E. Ohio Street,
Suite 200 Chicago, IL, 60611
Telefon: 312.670.6707
Fax: 312.670.6787
Paso{ki poslovi: lokal 101
Ostali poslovi: lokal 104
www.scgchicago.org
Ambasada Republike Srbije
2134 Kalorama Road N.W.
Washington, D.C. 20008
tel: (202) 332 0333
fax: (202) 332 3933
e-mail: serbiaembusa@aol.com
nfo@serbiaembusa.org
www.serbiaembusa.org
G E N E R A L N I
K O N Z U L A T
B I H
737 N. Michigan Ave.
Suite 820,
Chicago, IL 60611
Tel 312.951.1245.
Fax 312.951.1043
Prema raspolo`ivim podacima, u
drugom krugu izbora za predsednika Srbije u
dijaspori je na najve}em broju bira~kih mesta
pobedio kandidat Demokratske stranke i
aktuelni predsednik Srbije Boris Tadi}.
Boris Tadi} imao je vi{e glasova
u 33 od 36 zemalja u kojima je dijaspora
glasala, a ubedljivu pobedu, sa preko 60
posto, odneo je na glasa~kim mestima u
Velikoj Britaniji, Gr~koj, SAD, Rumuniji,
Kanadi, Izraelu, ^e{koj, Kini, Belgiji,
Al`iru, [paniji, Portugaliji. U Crnoj Gori,
Danskoj i [vajcarskoj, vi{e glasova osvojio
je Tomislav Nikoli}. Dr`avljani Srbije s
bira?kim pravom koji `ive u inostranstvu
glasali su na ukupno 65 bira~kih mesta u
36 zemalja, a na drugi krug izbora iza{lo
je ne{to vi{e od 12 800 bira~a.
Iako ovo zna~i pove}an broj
bira~a u odnosu na prvi krug,
Ministarstvo za dijasporu smatra da se
ve}a izlaznost u dijaspori mo`e posti}i
samo promenom modela glasanja.
Tako|e, Ministarstvo }e motivisati
gra|ane da se prijave u evidenciju bira~a u
inostranstvu kada budu podnosili zahteve
za nove paso{e Republike Srbije.
U cilju iznala|enja boljih re{enja
za probleme glasanja u dijaspori,
Ministarstvo je, u saradnji sa CESID-om
pokrenulo projekat Modeli i preporuke za
efikasno ostvarivanje bira~kog prava dijas-
pore. Na pokretanje ovog projekta uticala su
i brojna obra}anja i sugestije gra|ana iz
rasejanja koja ukazuju na probleme udal-
jenosti od bira~kog mesta kao i prijavlji-
vanja u evidenciju
bira~a u inos-
transtvu, odnosno
na nu`nost promene
postoje}eg modela
glasanja. Pored ovih
problema za bira~e,
veliki nedostatak
postoje}eg modela
glasanja su i visoki
tro{kovi slanja posmatra~a na bira~ka mesta
u inostranstvu.
Uvo|enjem modela glasanja
po{tom za koje se Ministarstvo za dijas-
poru zala`e, ne samo da se adekvatnije
mogu re{iti navedeni problemi i pove}ati
broj lica u rasejanju koja ostvaruju svoje
bira~ko pravo, ve} }e se i znatno smanji-
ti tro{kovi glasanja u inostranstvu.
Trenutna procedura od prijavljivanja
bira~a u inostranstvu do glasanja je slede}a.
Prijavljivanje se obavlja u Diplomatsko
konzularnim predstavni{tvima, pa se prijave
potom {alju u Ministarstvo za dr`avnu upravu
i lokalnu samoupravu. Zatim se prijave
obra|uju i {alju RIK-u na verifikaciju. RIK
verifikuje bira~ki spisak i vra}a ga u DKP gde
se obavlja glasanje. U ovom procesu dolazi
do gre{ke jer se de{ava da bira~i koji su pri-
javljeni u jednom konzulatu na|u na
bira~kom spisku nekog drugog konzulata ili
se ni ne pojave na bira~kom spisku.
Ministarstvo za dijasporu }e zato
inicirati promenu izbornog zakona kod
Ministarstva za dr`avnu upravu i lokalnu
samoupravu i Republi~kog sekretarijat za
zakonodavstvo kako bi do{lo do uvo|enja
po{tanskog glasanja u dijaspori.
U DIJASPORI BORIS TADI] POBEDIO SA 53,3 POSTO
Glasanje u ^ikagu i Los An|elesu
Ni preliminarni izbori u
24 ameri~ke dr`ave, odr`ani ovog
utorka, nisu jasno odredili predsed-
ni~kog kandidata ni iz
Demokratske ni iz Republikanske
partije. Favorit je i dalje D`on Mek
Kejn, ali medju Republikancima u
predsedni~koj trci i dalje ostaju i
Mit Romni i Majk Hakabi, koji je
skoro neo~ekivano u nekoliko
dr`ava Romniju preoteo glasove i
tako posredno pomogao da vodjstvo Mek
Kejna bude izra`enije. Medju Demokratama
Barak Obama je pobedio u 9 dr`ava, a
Hilari Klinton u 6, potvrdjuju}i da }e tek
rezultat izbora u Kaliforniji preciznije
odrediti favorita.
Izvesno je jedino da je posle
“Super utorka” i dalje sve neizvesno, i da
}e se bitka za partijsku nominaciju
voditi i narednih meseci, sve do
partijskih konvencija. Sigurno je
da }e ovi predsedni~ki izbori zaista
biti istorijski, jer su u njihovoj
zavr{nici i dalje jedna `ena, jedan
crnac i jedan nedovoljno konzerv-
ativan Republikanac. Amerika vapi
za promenom u Va{ingtonu, a ko
}e je doneti jo{ uvek nije sasvim
jasno.
IZ MINISTARSTVA ZA DIJASPORU
Posle ameri~kog “Super utorka”
TRKA I DALJE NEIZVESNA
Glavni kandidati za predsednika: Barak Obama, Hilari Klinton, D`on Mek Kejn i Mit Romni
U sredu 13. februara od 6-8 h uve~e u Kulturnom centru Cikaga bi}e proslavljen
Dan dr`avnosti Srbije. Doma}in sve~anosti u Preston Bradley Hall na 78 East
Washington Street u ^ikagu bi}e generalni konzul Srbije, Desko Nikitovi}, i njegova
supruga Rajan, a bi}e prire|en i prigodan kulturno-umetni~ki program.
OBAVE[TENJE IZ GENERALNOG
KONZULATA SRBIJE U ^IKAGU
BESPLATNE AKCIJE JAVNIH
PREDUZE]A
Prijem prijava na{ih dr`avljana sa
boravi{tem u inostranstvu za upis besplat-
nih akcija dr`avnih preduze}a u diplo-
matsko-konzularnim predstavni{tvima
Republike Srbije po~e}e 18.februara i
traja}e do 31.jula 2008 godine.
Uputstvo o na~inu evidentiranja bi}e
raspolo`ivo na web site-u konzulata ~im
bude distribuirano diplomatsko-konzu-
larnim predstavni{tvima od strane
nadle`nih organa u zemlji.
34 Ogledalo
Gotovo u celom svetu 14. februar
praznuje se kao Dan zaljubljenih. Taj nez-
vani~ni internacionalni praznik u
pravoslavnom kalendaru poznat je kao Sveti
Trifun, dok ga katolici nazivaju Svetim
Valentinom. U Srbiji je prihva}en nakon
Drugog svetskog rata, a slave ga sve generaci-
je. Veruje se da tim danom po~inje prole}e,
budi se priroda i ljubav u srcima ljudi.
SVETI TRIFUN –
ZA[TITNIK VINA,
LJUBAVI I PESNI[TVA
Ovaj se svetac za zemaljskog
`ivota pro~uo po isceliteljskoj mo}i zbog
~ega je, u vremenu `estokog gonjenja
hri{}ana, izveden pred sud u Nikeji i posle
strahovitog mu~enja, 250. godine odrubljena
mu je glava. U javnosti je malo poznato
kako je ovaj svetac postao za{titnik ljubavi
i devojaka. Prema narodnoj pri~i, veliki
gre{nik Trifun na du{i je nosio 99 ljudi koje
je bezo~no ubio i zbog toga je osu|en na
bo`ju kaznu. Legenda ka`e da je kazne
mogao biti oslobo|en samo kada prolista
vrbov panj. Trifun je gajio bostan i po
osudi, svakom prolazniku je davao po
lubenicu. Me|utim, kad se jednog dana neki
prolaznik, `ure}i, nije osvrnuo na Trifuna i
njegov poklon, Trifun se stu{ti za njim i
veoma besan i uvre|en, udari ga lubenicom
i ubije. O~ajan, jer je ubio stotog ~oveka,
vrati se, kad ono - panj prolistao! Naime,
~ovek koga nije mogao da zaustavi hitao je
da pokudi devojku pred udajom. A to je, po
narodnom shvatanju, neoprostiv greh, te se
ovo ubistvo Trifunu nije moglo uzeti za zlo.
Time su mu sva prethodna nedela opro{tena.
SVETI VALENTIN
– ZA[TITNIK
ZALJUBLJENIH
Postoji vi{e verzija o poreklu
ovog praznika ljubavi. Po jednoj legendi,
tvorac Dana zaljubljenih bio je sve{tenik
Valentin koji je u toku tre}eg veka slu`io
u Rimu. Kada je imperator Klaudijus II
odlu~io da su neo`enjeni mu{karci bolji
vojnici od onih koji imaju `ene i porodicu,
zabranio je brak mladim mu{karcima, koji
bi bili njegovi potencijalni vojnici. Valentin
je uvideo koliku nepravdu ovim svojim
postupkom ~ini imperator, pa je re{io da i
pored svega nastavi da ven~ava mlade
ljubavnike u tajnosti. Kada su ove njegove
aktivnosti bile otkrivene, Klaudijus je nare-
dio da ga ubiju 14. februara 269. godine
nove ere. Legenda ka`e da je tokom borav-
ka u zatvoru, dok je ~ekao da bude
pogubljen, Valentin dobijao poruke i cve}e
od dece kojoj je pomogao dok su bila
bolesna. Me|utim prema nekim drugim
zapisima, Valentin je iz zatvora slao svo-
jim prijateljima poruke “Setite se va{eg
Valentina”, a poruke “Volim te” i “Tvoj
Valentin” uputio je k}erki sudije Asterija, s
kojom se sprijateljio i koja ga je povre-
meno pose}ivala u zatvoru. Ovu poruku
mnogi smatraju prvom ljubavnom porukom
za Dan zaljubljenih.
Ni za jednu pri~u o Svetom
Valentinu ne mo`emo sa sigurno{}u tvrditi da
je ta~na. Poreklo praznika je obavijeno velom
tajni ali to ne spre~ava ljude da veruju da je
Valentin bio heroj, jedna jako zna~ajna, i pre
svega, romanti~na li~nost. Bilo kako bilo,
Sveti Valentin se slavi kao Dan zaljubljenih
kada zaljubljeni voljenim osobama poklanja-
ju darove uz obavezne romanti~ne poruke.
OBI^AJI
[IROM SVETA
Razli~iti obi~aji su vezani za 14.
februar. U Velsu su za ovaj praznik
rezbarene ka{ike koje se daruju voljenoj
osobi. Naj~e{}e dekoracije bile su srca,
klju~evi i klju~aonice, {to je zna~ilo:
“Zaklju~ao-la si mi srce!” U nekim zeml-
jama, mlade `ene dobijaju ode}u od moma-
ka. Ako je devojka zadr`i, to zna~i da }e
se udati za osobu od koje ju je dobila. U
Japanu je obi~aju da daruju samo `ene i to
isklju~ivo ~okoladu.
Postoje verovanja da }e se `ena,
ako na Dan zaljubljenih vidi crvenda}a,
udati za mornara. Ako vidi vrapca, uda}e se
za siroma{nog ~oveka i bi}e
veoma sre}na. Ako vidi zebu,
uda}e se za milionera.
Neke od na{ih
narodnih obi~aja mo`ete
isprobati i na sebi, na
primer: zamislite pet ili
{est mu{kih (odnosno
`enskih) osoba za koje
biste se mo`da jednog
dana udali (o`enili). Na
Dan zaljubljenih uvr}ite dr{ku jabuke i
izgovarajte imena koja ste zamislili.
Uda}ete se za onu osobu ~ije ste ime izgov-
orili kada je dr{ka otpala. Ako odse~ete
jabuku na pola i izbrojite koliko semenki
ima unutra, zna}ete koliko }ete dece imati.
NAJ^E[]I
POKLON – CVE]E
Dok }e jedni nekoliko dana pre
14. februara provoditi u obila`enju trgov-
ina, kako bi prona{li odgovaraju}i poklon,
drugi }e ~itav dan planirati kako }e uve~e
izvesti dragog ili dragu na ve~eru.
Najva`nije je da ne poklanjate ki~erske
poklone koji vrebaju iz gotovo svakog izlo-
ga. Poku{ajte da poklonite voljenoj osobi
ne{to originalno.
Ako smatrate da bi va{ partner
`eleo ljubavnu poruku koju vu~e avion,
ljubavne izjave u balonu ili na bilbordu,
prosidbu pod morem, vatromet ili filhar-
moniju pod prozorom, ne {krtarite, ali isto
tako nemojte misliti da }e vam draga
zameriti ako joj poklonite samo buket
cve}a. Poznato je da ako nekoj `eni `elite
da poka`ete koliko vam ona zna~i, u svakoj
prilici treba joj poklanjati cve}e, jer je ono
simbol `ivota i lepote. Samim tim
pove}avaju vam se {anse da se
pribli`ite njenom srcu.
Evo nekoliko pred-
loga koje cve}e da pok-
lonite svojoj dragoj. Crvena
ru`a simbolizuje
romanti~nu, ali i strasnu
ljubav, roze – ljubav za koju
niko ne zna, a bela ru`a simbolizu-
je nevinu ljubav. @ute ru`e mo`ete pok-
loniti kao izraz prijateljstva i po{tovanja.
Orhideje su cvetovi za koje se tradicional-
no smatra da simbolizuju ljubav. Za
ljubi~ice ka`u da su izraz odanosti, za
irise da su odraz snage, a za zumbule da
simbolizuju vernost i nepokolebljivost.
Ciklame u prenesenom zna~enju imaju
dozu stidljivosti, dok lale predstavljaju
simbol slave. Cvet koji jednoj `eni ipak
najvi{e mo`e da zna~i jeste suncokret,
koji }e joj simboli~no staviti do znanja da
ste spremni da se okre}ete uvek i samo
prema njoj.
Budite obazrivi prilikom odabira
cve}a - vodite ra~una o zna~enju. Tako
vam se ne}e desiti da se zbog pogre{no
izabranog buketa romansa na vidiku
pretvori u obi~no prijateljstvo.
Ako ste nekim slu~ajem usaml-
jeni i niste na{li onu drugu polovinu, samo
napred i hrabro, i ne zaboravite da priznate
i recite nekome da ga volite. Pa,
neko mora prvi da po~ne!
Marijana Maljkovi}
Februar 2008
DAN LJUBAVI
O B I ^ A J I
14. FEBRUAR
35OgledaloFebruar 2008
^ E S T I T K E
Zoranu Markovi}u, Bojanu Glamo~aku,
Veri Stefanovi}
SS RR EE ]] AA NN RR OO \\ EE NN DD AA NN
F E B R U A R
J A N U A R
BOBANU ILI]U,
Sre}an ro|endan, dug `ivot pun zdravlja,
uspeha i jo{ mnogo dobrih skulptura
@eli redakcija Ogledala i ekipa radija
“@upa u Ogledalu”.
Sre}an tre}i
ro|endan Mili
Dostani}, dug i
bezbri`an `ivot pun
zdravlja i veselja,
`ele: mama Silvana,
tata Milan i brat
Stefan. Iskrenim
~estitkama
pridru`uje se
redakcija Ogledala.
Sre}an tre}i
ro|endan
Aleksandru
@ivkovi}u
junioru, dug `ivot i
bezbri`no
detinjstvo `ele:
mama Zdenka,tata
Sa{a, bake Slavica i
Jozefina,
stric Petar i
sestra od strica
Lejla Petrovi},
sa [anom i Dezire.
Iskrenim
~estitkama
pridru`uje se praba-
ka Javorka
iz Nema~ke
kao i mnogobrojna
familija
iz Srbije i
SS RR EE ]] AA NN RR OO \\ EE NN DD AA NN
27. februara
Na|a Tur~inov
}e proslaviti
prvi ro|endan.
Svu sre}u sveta
`ele joj sestra
Tatiana, mama
Nata{a i tata
Zoran
Tur~inov.”
Sre}an ro|endan
gospo|i Rayan Nikitovi},
prvoj srpskoj
dami ^ikaga, `eli
Slavica Petrovi}
sa svojom
redakcijom i ekipom
radija @upa u Ogledalu
F E B R U A R
Za Dalas, Texas
Nikola Simi}
je 29. januara proslavio svoj
33. ro|endan, ovom prilikom
otac Rajko, mama Zaga, brat
Tomislav,
i sestra Kristina sa
suprugom, od srca su
po`eleli Nikoli dug i
sre}an `ivot, pun zdravlja i radosti.
Iskrenim ~estitkama pridru`uje se i redakcija
Ogledala iz ^ikaga.
Sre}an ro|endan Miri Kora} i dobrodo{licu u
^ikago po`elela je Slavica sa ekipom Ogledala
Z a ^ i k a g o
Za N e m a ~ k u - D e t m o l d
Sre}an 1. ro|endan malom Nikoli Radovi}u, dug
`ivot i bezbri`no detinjstvo po`elei su otac Sa{a,
mama Dragana, baka Julka, deda Vukoman i stric
Dejan Radovi}. Iskrenim ~estitkama pridru`uju se
i baba Javorka i deda Toza.
top related