tokom metaboličkih reakcija u organizmu nastaju · 2020-05-02 · tipovi organa za ekskreciju...
Post on 01-Aug-2020
10 Views
Preview:
TRANSCRIPT
• Tokom metaboličkih reakcija u organizmu nastaju štetni produkti. Uklanjanje tih produkata iz organizma naziva se ekskrecija ili izlučivanje.
• Životinjski i ljudski organizmi posjeduju specijalizirane organe za ekskreciju.
• Krajnji produkti metabolizma nastaju u stanicama. To su: CO2 i H2O – od ugljikohidrata; Od bjelančevina nastaju – amonijak, a kod složenih organizama urea i mokraćna kiselina.
• Prema tome iz organizma uzlučuju se: ugljični dioksid, amonijak, urea, mokraćna kiselina i njene soli.
Tipovi organa za ekskreciju• Kod jednostaničnih organizama
izlučivanje se vrši putem čitave površine, hranjive vakuole i specijalizirane stanične organele – kontraktilne vakuole.
• Kontraktilna vakuola se sastoji od kružno postavljenih kanalića sa centralnom dupljcom.
• Kanalići stalno pulsiraju pri čemu se pune i prazne.
Evolucija organa za izlučivanje
Sunđeri i dupljari izlučuju površinom čitavog tela
Kod turbelarija - protonefridije• To su kanalići čiji početni
dio predstavljaju trepljaste stanice. Kanalić se završava porom na površini tijela. Pljosnati crvi posjeduju sistem kanalića (prvi put u životinjskom svetu)
Člankovite gliste - metanefridije
• U svakom članku po dvije. Početni dio je u tjelesnoj šupljini u vidu lijevka. Izvodni dio kanala završava na bočnim stranama tijela.
Insekti – malpigijevi sudovi
• Oni počinju slijepo u tjelesnoj duplji a završavaju u digestivni trakt. Kod njih se aktivno luči K u lumen zajedno s H2O. Reapsorpcija se vrši u digestivnom traktu, što se kod ostalih vrši u ekskretornim organima.
Kičmenjaci- bubrezi, pluća, koža, jetra, creva
• Kod raznih grupa kičmenjaka bubrezi su drugačiji, no svi imaju osnovnu gradivnu i funkconalnu jedinicu koja se zove nefron.
• Manji dio metaboličkih produkata izbacuje se putem znoja, nesvarena hrana putem crjeva, a najveći dio štetnih metabolita putem bubrega.
Organi za ekskreciju kod čovjeka
• Bubrezi – ren
• Mokraćovod – ureter
• Mokraćna bešika – vesica urinaria
• Mokraćna izvodna cijev –urethra.
Bubrezi - ren• parni, oblika
graha, veličine 11×6×2,5 cm, oko 150 grama.
• U bubrege dolazi bubrežna vena i bubrežna arterija.
Na uzdužnom presjeku
tri zone:
• spolja omotač –
od vezivnog i
masnog tkiva.
• bubrežna kora –
(cortex renis) u
kojoj su smještena
malpigijeva tjelašca
i početni dijelovi
bubrežnih kanalića.
• U centru
bubrežna srž –
medulla renis.
Srž ima oblik obrnutih piramida koje se nastavljaju na bubrežne čašice
Bubrežne čašice se nastavljaju na bubrežnu karlicu koja se dalje nastavlja na mokrovod koji se uliva u mokraćnu bešiku
Jedinica građe bubrega jeNEFRON
On se nalazi u bubrežnoj kori i srži i postoji oko milion nefrona
Građa nefrona
Počinje Malpigijevim tjelašcem koje se sastoji od omotača – Bowmanova čahura i spleta kapilara i polazi iz kore
Omotač se nastavlja u bubrežni kanalić koji se u kori nekoliko puta uvija a potom prelazi u srž
Omotač
Splet kapilara
Bubrežni
kanalić
Završni dio bubrežnog kanalića se (zajedno sa kanalićima ostalih nefrona) uliva u sabirni kanalić koji se nalazi u srži
Srž
Kora
Splet krvnih sudova
Bubrežni kanalić
Sabirni kanalić
Sadržaj sabirnih kanalića uliva se u bubrežnu čašicu (oko 20 bubrežnih čašica), a iz nje u bubrežnu karlicu
Formiranje mokraćeIz aorte polazi bubrežna arterija i ulazi u
Malpigijevo tjelašce
Grana se na veliki broj kapilara (mreža) U
kapilarima nastaje visok pritisak
U stvaranju mokraće učestvuju svi dijelovi nefrona.U Malpigijevom tjelašcu pod
dejstvom krvnog pritiska vrši se filtracija krvne plazme.Kroz zid kapilara prolaze sve
molekula čija je masa ispod 10 000, a one sa masom većom od 200 000 ne prolaze.Ova tečnost u početnom
dijelu nefrona nema krvnih ćelija i bjelančevina i naziva se primarna mokraća.U toku 24 h nastane je oko
180 lPoslije toga reapsorpcijom od
primarne mokraće nastaje sekundarna mokraća.
U kapilarima se krvna plazma filtrira i nastaje primarna mokraća (99% vode, soli, šećeri, štetne materije)
Za razliku od krvne plazme, ne sadrži bjelančevine
GLUKOZA
AMINO-KISELINE
VITAMININa, Cl
H2
O
voda
voda
voda
voda
Na
C
lK
Na uz
aldosteron
Voda uz
vazopresin
Voda uz
vazopresin
Dovodna
arteriola
Odvodna
arteriola
▪ Reapsorpcija je proces ponovnog vraćanja korisnih materija iz tubula kanalića u krv.
• U početnom dijelu nefrona vraćaju se: glukoza, aminokiseline, proteini, vitamini, neorganske soli i dr. zajedno sa njima prelazi i voda.
• U Henlijevoj petlji stvara se hipotonična mokraća jer se aktivno izlučuje Na.
• U završnom dijelu tubula dolazi do dalje reapsorpcije nekih materija i vode, ali i do sekrecije nekih materija u lumen kanalića.
• Ovako kanalić zadržava korisne a izlučuje štetne materije.
• Prolaskom mokraće kroz sabirne kanaliće stvara se hipertonična mokraća –sekundarna mokraća.
• Ona ima trostruko veći osmotski prtisak od krvne plazme.
Primarna mokraća odlazi u bubreže kanaliće, potom u sabirne kanaliće. Sabirni kanalići ulivaju se u bubrežnu čašicu a bubrežne čašice u bubrežnu karlicu.
Mokraća se koncentruje i nastaje sekundarna (definitivna) mokraća
Iz primarne mokraće se u krvotok vraća velika količina vode i soli
Tokom 24h kroz bubrege se filtrira oko 1500l krvi, a izluči se oko 1.5l mokraće
Konačna mokraća je žute boje, sadrži 95% vode, soli, kiseline, štetne materije
Sastav mokraće ili urina (1 500 mL)
• Od bubrežne karlice polazi mokraćovod (ureter) koji dovodi mokraću u mokraćnu bešiku (vesica urinaria).
• Mokraćna bešika ima ulogu rezervoara mokraće.
• Iz mokraćne bešike polazi mokraćna izvodna cijev (urethra), čiji se izvodni otvor kod muškaraca nalazi na vrhu penisa a kod žena ispred otvora vagine.
• Uretra je kod žena duga 4 -5 cm, a kod muškaraca 16 – 18 cm.
Mokraćna bešika je neparni organ
Nalazi se na dnu trbušne duplje
Njeni zidovi su izgrađeni iz glatkih mišića
U zidovima se nalaze receptori koji obaveštavaju CNS da je bešika puna i da je treba ispraznitiPri dnu bešike se nalazi mišić koji sprečava izlivanje mokraće i djeluje pod dejstvom naše volje
Mokraća• Gustina 1,010 – 1,030.• pH 4,8 – 7,4• Boja od urobilinogena• Karakterističan miris potiče od uree, a od nje nastaje
NH3.• Od neorganskih tvari: hloridi, fosfati, karbonati, i
sulfati Na, K, Ca i Mg.• Od organskih tvari: urea, hipurna kiselina, kreatinin,
soli mokraćne kiseline, žučne boje.• Čovjek dnevno izluči 1200 – 1500 cm3.• Sastav mokraće – ogledalo rada unutrašnjih organa.
Regulacija pH i osmotskog pritiska krvi
• Osnovni mehanizam homeostaze krvi je ekskretorni sustav.
• pH krvi je 7,4 a bubrezi tome doprinose na više načina:
• Ukoliko u oranizam unosimo kisele produkte povećava se i njihova ekskrecija.
• Slično je i sa bikarbonatnim jonima.• Ako je suviše karbonata izlučuju se, ako je premalo onda se
sintetiziraju.
• Regulacija osmotskog pritiska:• ako se poveća količina unesene voda, onda se ona više
izlučuje a mokraća je razrijeđena.• Ako se izgubi veća količina vode (npr. znojenje), količina
mokraće se smanji i ona je hipertoničnija.
Regulacija stvaranja izlučivanje mokraće
• Nervna regulacija:• Preko nerava regulira se količina mokraće tako što oni djeluju na protok
krvi kroz bubrege (vazodilatacija i vazokonstrikcija).
• Humoralna regulacija:• Najači uticaj na stvaranje mokraće ima ADH. Pojačano stvaranje ovog
hormona – smanjuje izlučivanjem mokraće jer on povećava sposobnost reapsorpcije.
• Kada se u mokraćnoj bešici nakupi 250 – 300 cm3 mokraće nastaju kontrakcije mišića detrusora koji izaziva istiskivanje mokraće.
• Regulacija mokrenja je pod kontrolom vegetativnog nervnog sistema.
• Simpatikus puni mokraćnu bešiku • Parasimpatikus izaziva njeno pražnjenje.
• Centar za inervaciju bešike je u slabinskom dijelu kičmene moždine.
Uloga kože u izlučivanju
•Uloga kože ostvaruje se lučenjem znoja i loja.• Znoj je sličan mokraći po
sastavu. Sadrži vodu, NaCl, ureu, soli mokraćne kiseline.
• Količina izlučenog znoja zavisi od spoljašnjih faktora.
• Lojne žlijezde izlučuju loj kojim se premazuje površina kože.
• Loj ima zaštitnu ulogu jer sprečava sušenje i pucanje kože.
top related